[mirsad_d]

in reply to: Znaš li? #19518

Desetljeće nasilja, terorizma i katastrofa: 2000. – 2009.
01.01.2010
DW

Od 9/11 više ništa nije kao što je bilo

Potresi, cikloni, tsunamiji – Spiegel u svome online izdanju piše o desetljeću u kojemu je „priroda zadala udarac“. Prirodne katastrofe su odnijele mnoge živote, ali i ratovi i teroristički napadi, kako piše FAZ.

„Desetljeće nasilja“ naslovio je FAZ tekst kojeg prati mnoštvo upečatljivih fotografija. List podsjeća na 9.11.2001. – datum kojeg će cio svijet zasigurno pamtiti. Teroristički napad pripadnika Al Qaide na Svjetski trgovinski centar je odnio 3.000 života, a vođa terorista Osama bin Laden do današnjeg dana nije uhićen.

Godina 2003. prošla je u znaku američke vojne intervencije u Iraku. Sedam godina kasnije, a gotovo da ne prođe dan a da u toj zemlji u nekom napadu ne pogine nekoliko civila ili vojnika. Te godine, svijet je bio zabrinut i zbog epidemije SARS-a, od kojeg je umrlo gotovo 800 ljudi.

Bliski Istok, Mumbaj, kriza i… Barack Obama!

U „desetljeću nasilja“, u nizu terorističkih napada, odigrao se i onaj 11.3.2004. u Madridu. U napadu na jednu željezničku liniju poginula je 191 osoba. Iste godine u rujnu, čečenski pobunjenici upali su u jednu školu u Beslanu. U akciji oslobađanja 1.110 otetih, ruskih sigurnosnih snaga, nastradalo je preko 330 djece i odraslih.

Godina 2006. počela je novim valom nasilje na Bliskom istoku. Novi sukobi i nove žrtve, zbog izgradnje naselja u Zapadnom Jordanu. Godinu dana kasnije, u Pakistanu je ubijena premijerka Benazir Bhutto i s njom još 100 ljudi.
A onda je u listopadu 2008. nenajavljeno stigla privredna kriza. Sve je počelo u New Yorku, a onda su se burze širom svijeta, kao u nekoj igri dominama, našle u istoj poziciji. U studenom iste godine u Mumbaju se odigrala „teroristička drama“ u kojoj je poginulo 170 ljudi, podsjeća FAZ.
Godina 2009. je ulila i malo nade: novi američki predsjednik Barack Obama je stupio na dužnost, a razni programi pomoći su svjetsku privredu spasili od najgoreg scenarija, piše FAZ.

Najgora prirodna katastrofa – tsunami

Na najgore scenarije u prirodi podsjeća Spiegel online.
„Bila je to poplava u biblijskim razmjerima.“ – piše Spiegel o tsunamiju, koji je 2004. „morski raj“ pretvorio u moru. „Vodene mase su gurale pred sobom hotele a kroz ulice automobile, buseve i kuće kao da su igračke. Oko 220.000 ljudi je poginulo od tsunamija koji je ‘pomeo’ cijela obalna područja Indijskog oceana. Mjereno prema broju mrtvih, to je bila najgora prirodna katastrofa proteklog desetljeća.

Jedna od najgorih prirodnih katastrofa je bila i ciklon ‘Nargis’ u 2008. godini. Prema izvješću o svjetskim katastrofama tada je bilo 130.000 mrtvih, prije svega u Burmi (Mijanmaru) je ciklon odnio nebrojeno puno žrtava – a režim nije dopuštao humanitarnim organizacijama i novinarima da uđu u zemlju.

Druga katastrofa iz 2008. je bio potres u kineskom Sechuanu. Tamo je poginulo 87.000 ljudi. Među žrtvama je bilo puno djece. Teški potresi su proteklih godina uzdrmali i Kašmir i Iran. Ciklon ‘Sidr’ je tisuće u Bangladešu poslao u smrt. Mnogi ljudi su poginuli pri poplavama i u Etiopiji i Mozambiku.“ – piše Spiegel online.

Apokalipsa „Katrina“

Na svojim web stranicama, Spiegel također podsjeća i na katastrofu koja se od 2005. povezuje s gradom New Orleans. „Jug SAD-a je s uraganom ‘Katrina’ doživio apokalipsu: U kolovozu 2005. je u meksičkom Golfu nastao jedan od najsnažnijih uragana, koji je ikad zabilježen u toj regiji“, podsjeća Spiegel i nastavlja da je tada u New Orleansu oko 100.000 ljudi bilo zatočeno od vodenih masa. „Mnogi su danima bili zatvoreni na krovovima svojih kuća. Planovi za evakuaciju su se pokazali nepotpuni. Spasioci i pomagači su došli prekasno.“ – piše Spiegel online. Autor zaključuje članak procjenom američkog nacionalnog centra za civilnu zaštitu FEMA da je uragan „Katrina“ bio jedan od tri najveće opasnosti za SAD. Druge dvije su, kako navodi Spiegel pozivajući se na FEMA-u, teroristički napad 2001. u New Yorku (9/11) i razorni potres u Kaliforniji.

[mirsad_d]

in reply to: Novogodisnja cestitka #19503

Želim da vam kašika upadne u med, da se valjate u lovi, da crkajete od smijeha, da pucate od zdravlja, da gorite od ljubavi i da sretno ubijate vrijeme do sledeće Nove Godine!!!! Sretna Nova 2010!!!

[mirsad_d]

in reply to: U i oko Rogatice #19496

Локални еколошки акциони план општине Рогатица
29 Dec : 22:46

Општина Рогатица је приступила изради Локалног еколошког акционог плана у складу са Одлуком о изради Програма заштите животне средина (IX сједница Скупштине општине, 31.08.2009. године). Одлуком су именовани носиоци процеса израде ЛЕАП-а: ЛЕАП координатор, Радна група и Савјетодавни одбор.

Шта је ЛЕАП?

Локални еколошки акциони план (ЛЕАП) је програмско-развојни документ локалне самоуправе, који показује тренутно стање животне средине и доприноси реалном планирању и реализацији развојних планова у наредном периоду у смислу одрживог развоја.

Шта је до сада урађено?

ЛЕАП координатор са Радном групом израдио је План јавне кампање ЛЕАП-а. У складу са Планом, до сада су одрађене сљедеће активности:
• У мјесецу октобру:
o Креиран је лого ЛЕАП-а;
o Спроведена је анкета о стању животне средине;
o 29.10.2009. одржана је прва радионица за израду ЛЕАП-а којој су присуствовали ЛЕАП координатор, као и чланови Радне групе и Савјетодавног одбора. На радионици су презентовани резултати анкете.
• У мјесецу новембру:
o Прикупљани су податаци о стању животне средине из осам тематских поглавља;
o Емитовани радио-џинглова на локалом радију Минекс д.о.о. „Радио 303“;

• У мјесецу децембру:
o Прикупљани су податаци о стању животне средине из осам тематских поглавља;
o Емитовани радио-џинглова на локалом радију Минекс д.о.о. „Радио 303“;
o Ажурирана интернет странице општине са подацима о ЛЕАП-у;
o У радио емисији на тему Локалног еколошког акционог плана гостовали чланови Радне групе ЛЕАП-а;
o Израђени и дистрибуирани едукативни и промо материјали.

Планиране активности у мјесецу јануару
За мјесец јануар, поред свих акивности које су спроведене у децемру, предвиђено је и организовање округлог стола на тему „Дивље депоније“. Округли сто је заказан за 22.01.2010. у сали Скупштине општине Рогатица. Учесници округлог стола су представници свих мјесних заједница са подручја општине Рогатица, представници јавних предузећа надлежних за управљање отпадом и системом за водоснабдијевање, као и представници других установа, предузећа и удружења грађана, са подручја општине Рогатица.

Како и ви можете учествовати у изради ЛЕАП-а?Сви заинтересовани могу узети учешће у изради ЛЕАП-а, давањем својих приједлога пројеката за заштиту животне средине. На интернет страници општине Рогатица налази се образац за кандидовање пројеката. Пројектне приједлоге доставити ЛЕАП координатору (Јован Ковачевић, тел. 058/415-406, локал 128,
e-mail: jovan_znr@yahoo.com).
Рок за доставу: 10.02.2010. године

[mirsad_d]

in reply to: Historija Bosne i Hercegovine #19494

BOSANCICA srednjovjekovno Bosansko pismo

Naše bosansko-hercegovačko kulturno bogatstvo je sadržano i u našem pismu srednjovjekovnom, u bosančici.

U IX vijeku dvojica braće Ćirilo i Metodije iz okoline Soluna su udarili temelje slavenske pismenosti postavljanjem alfabeta koji su nazvali glagoljica. Cilj ovog pisma je bio da se širi misionarstvo, odnosno pokrštavanje slavenskih plemena, koji su tada bili višebožci, tako da i prvi prevod Biblije bio je na glagoljici.

Učenik Ćirilov, Kliment Ohridski tvorac je novog pisma ćirilice, čiji su korijeni uzeti iz grčkog alfabeta, pisma koje je bilo manje komplikovano u odnosu na glagoljicu i koje se brzo širilo iz Makedonije ka Srbiji, Bugarskoj, Rusiji, na nešto sporije ka Bosni. Prema naučnim spoznajama ćirilicu u Bosnu su donijeli Makedonci, direktnim ili indirektnim posredovanjem preko Zete.

Na ovom tlu ovo se pismo modifikovalo prema vlastitim glasovnim potrebama u pismo, koje nosi naziv bosančica i koji je zadržano do danas. U nekom sredinama za ovo pismo se kaže begovica ili begovača, ali u suštini radi se o vrlo malim nijansama u bosanskom pismu.

Najpoznatiji i najstariji dokument na ovom pismu je ”Povelja Kulina Bana” iz 1189. godine čiji se original još čuva u muzeju ”Ermitraž” u St. Petersburgu (Lenjingrad).

Povelja Kulina bana (29.8.1189.)

U ime otca i sina i svetago duha.

Ja, ban bos’nski Kulin, prisezaju tebje, kneže Krvašu, i vsjem građam dubrov’čam, pravi prijatelj biti vam, od sele i dovjeka.

I prav goj držati s vami i pravu vjeru – dokole s’m živ.

Vsi Dubrovčane, kire hode po mojemu vladaniju, trgujuće godje si kto hoće krjevati, godje si kto mine, pravov vjerov i pravim srdcem držati je, bez vsakoje zledi – razvje što mi kto da svojev voljov poklon.

I da im ne bude od mojih č’stnikov sile.

I dokole u mne budu – dati im s’vjet i pomoć, kakore i sebje, kolikore može, bez v’sega zloga primisla.

Tako mi, bože, pomagaj, i sije sveto jevanđelje.

Ja, Radoje, dijak banj, pisah siju knjigu poveljov banov, od rož’stva Hristova tisuća i s’to i osa’deset i devet ljjet’, mjeseca augusta, u dvadeseti i deveti dn’, usječenie glave Jovana Krstitelja.

U tom periodu to je bilo važeće pismo u Bosni koje se upotrebljavalo u običnom životu, kao diplomatsko pismo, kao crkveno-vjersko pismo, u školstvu. Tragovi su sačuvani na stećcima i na njima su se i najduže zadržali. Do sedamnaestog stoljeća sreću se motivi na nadgrobnim spomenicima Bosanaca katoličke i pravoslavne vjeroispovijesti, dok kod muslimanske sve do devetnaestog stoljeća (u Sarajevu i oko Sarajeva).

Na bosančici pisane su crkvene knjige iz perioda bogumilstva. Poslije za vrijeme osmanske vlasti bosanski franjevci služili su se bosančicom, a zadržana je i u kućama potomaka vlastelinskih porodica.

Međutim, inkvizicija, koja je imala posebnu moć u srednjem vijeku i koja je zabranjivala bogumilstvo, imala je za posljedicu da je vrlo mali broj knjiga pisan bosančicom sačuvan iz tog perioda.

Heretička ”Tajna knjiga” čiji se prevod sa latinskog nalazi u Bečkoj Nacionalnoj biblioteci je nepobitan dokument o inkviziciji i zabrani bogumilstva, a time i bosančice kao pisma.

U toku su iskopavanja na Univerzitetu u Visokom za vrijeme Kulina Bana. Ima vjerovanja da je to bio drugi univerzitet u Evropi poslije Španije. Postoje i pisani tragovi da su ovaj Univerzitet posjećivali i sticali znanja paganske sekte iz Francuske. Kad bude završeno ovo istraživanje, sigurno ćemo imati više informacija o školstvu, kulturi, a time i pismenosti.

Na kamenoj ploči iz XII stoljeća i koja je pisana bosančicom, a koja je nađena u okolini Zenice, Fikret Ibrahimpašić, veliki poznavalac prošlosti BiH, je pročitao natpis gdje se spominje sudstvo. To je nepobitan dokument da je država Bosna bila tako savremeno uređena da je poznavala i ovaj oblik vlasti.

Dolaskom Austrougarske monarhije u BiH dolazi do velikog preokreta u načinu života, pa tako i u školstvu.

U svojoj kući posjedujem knjigu ”Izvještaj o radu Preparandije” iz 1892. godine u kojoj je sadržan nastavni plan i program obrazovanja.

Gramatika bosanskoga jezika iz 1890. godine

U školskoj knjizi ”Gramatika bosanskoga jezika” iz 1890. godine,* a koju je napisao profesor iz Sarajeva, Frane Vuletić, na strani broj 6 i 7 dat je uporedni pregled bosančice kroz vjekove na kamenim spomenicima uporedo sa latinskim, grčkim, ćirilično crkvenim i ćirilično građanskim pismom, a zatim bosančica dana u rukopisu sa više varijanti, pisana na kamenoj ploči iz XVIII stoljeća, na olovnoj ploči, kao manastirsko pismo i kao begovsko pismo u Krajini i Hercegovini. Upravo po ovoj knjizi budući učitelji, prema ”Izvještaju” dva sata sedmično su vježbali da pišu na staroslovjenskom pismu i na bosančici. U ovoj Gramatici koja sadrži pisma latinično, ćirilično, staroslovjensko i bosančicu nema arebice, pisma koje je bilo jako rašireno u muslimanskoj sredini i na kojem je napisana alhamijado književnost.

Bosančica u rukopisu

Da je bosančica doživjela i nadživjela XX stoljeća navodim tri izvora.

U rukopisu Čokić Fadila, mog dajđe (1911-1994. godine iz Tuzle) do kojeg sam slučajno došla ove godine, o njegovim razmišljanjima o školstvu stoji:

”Napomenut ću još da je medu muslimanima bilo, istina vrlo rijetko, uglavnom samo u starim begovskim porodicama, potomcima naše srednjovjekovne vlastele, još i poznavanja i služenja bosančicom.

Jednom mom školskom drugu, Šemsudinu Gavran Kapetanoviću pisala je i njegova nena iz Počitelja bosančicom, pa sam i ja ta pisma čitao, jer smo u Gimnaziji u Sarajevu učili i ta naša stara pisma i naš stari jezik da bi mogli čitati natpise na starim spomenicima. (To je period 20-tih godina prošlog stoljeća).

Ovo pismo su obavezno poznavala sva čeljad, i muška i ženska u tim starim begovskim porodicama i služili su se njime samo u svojim zatvorenim međusobnim odnosima.”

Nedavno sam slučajno stupila u vezu sa gospodom Borkom Tomljenović iz Mičigena, kćerkom cijenjenog tuzlanskog hirurga Dr. Jovanovića, a moje majke drugaricom iz osnovne škole i velikim zaljubljenikom suživota u BiH. Poklonila mi je svoju priču o ”Begovskoj porodici Tuzlić”, i prosto nestvarno, u jednom fragmentu naslućuje da se i u ovoj porodici sačuvala bosančica u jednom starom dokumentu, koji se čuvao kroz vjekove (nije imala nikakve informacije da me ova oblast interesuje).

Naš najveći pjesnik, Mehmedalija Mak Dizdar nadahnuo se ljepotom sa izvorišta Bosne i u svom ”Kamenom pjevaču” uvezao kontinuitet Bosne i bosančice, jer je i mnoge stihove, koji su izvezeni bosančicom ovjekovječio.

A ja Vam nudim na dar bosančicu, da možete naučiti da napišete samo svoje ime i prezime, i da budete ponosni na to, jer u svijetu vrlo rijetko neko ima tu mogućnost.

Na ovaj način moći će te da cijenite i čuvate ljepotu bosansku i nastavite njeno hiljadugodišnje postojanje.

**navedeni tekst je napisao g. Vahid Šeremet, tekst je objavljen u novinama Most

[mirsad_d]

in reply to: Obavijest o umrlim #19460

gradskagroblja.ba
JKP “Gradska groblja” d.o.o. Visoko
Obavijest o ukopu

MAKAŠ (Hasan) RUŠID

Datum ukopa 30.12.2009.godine u14:00 sati

Mjesto ukopa Surovi, Rogatica.

MAKAŠ (Sulejman) AMIR

Datum ukopa 30.12.2009.godine u14:00 sati

Mjesto ukopa Surovi, Rogatica

[mirsad_d]

in reply to: IZ susjednih opstina #19453

Srbi u srebreničkom Domu zdravlja kriju skandal: Ekshumirane kosti bačene u kontejner!
Nestale kosti iz mrtvačnice pripadaju žrtvi srpske nacionalnosti
Autor: Fena
29.12.2009. 14:20

Polovinom novembra ove godine Operativni tim za traženje nestalih Vlade RS ekshumirao je jedan nekompletan skelet u selu Poznanovići kod Srebrenice.

Slobodan Škrba, član tima, predao je tri kosti Petru Lončareviću, dežurnom ljekaru u srebreničkom Domu zdravlja, koji ih je odložio u mrtvačnicu. O predaji ovih kostiju, za koje se pretpostavlja da pripadaju žrtvi srpske nacionalnosti, postoji pisana zabilješka i potpis Slobodana Škrbe.

Ovih dana procurila je vijest da kostiju u mrtvačnici više nema i pretpostavlja se da ih je čistačica, pospremajući prostoriju, bacila u kontejner. Zbog toga su zaposlenici Doma zdravlja, pripadnici policije i Operativnog štaba za traženje nestalih nekoliko dana pretraživali po deponiji smeća, pretpostavljajući da su kosti završile na smetljištu.

Ljiljana Ivančić, direktorica Doma zdravlja Srebrenica, izjavila je da postoji pisana zabilješka o predaji kostiju, ali da ih u Domu zdravlja više nema.

Safet Ademović, savjetnik direktorice Doma zdravlja za tehnička pitanja, kaže da je ovo krivično djelo zbog kojeg bi odgovorni trebali snositi posljedice. Istovremeno, na njega se, kaže, vrši pritisak, pa i prijetnja otkazom zbog toga što insistira na rasvjetljavanju tog slučaja.

Informaciju u ovom slučaju uprava Doma zdravlja proslijedila je i Institutu za nestale BiH, čiji članovi su danas obišli lokaciju grobnice u selu Poznanovići.

[mirsad_d]

in reply to: Zanimljive kratke priče….. #19451

MOJ BABO
Nijaz Salkić

Moj babo…
Kakva gordost i poštovanje izvire iz te dvije riječi. Babo, ta riječ mi miriše sabahskim ezanom kada smo zajedno, babo i ja, ruku pod ruku, išli u našu džamiju. Babo, to je sinonim za moje djetinjstvo. Babino izgaranje i težak posao, samo da bi nama komad hljeba brižno priskrbio.
Kada izgovorim riječ Babo, pred očima vidim izlizan očev kaput i zakrpljene pantole, pogrbljena leđa i bijeli somun koji pruža nama djeci vraćajući se iz čaršije. Babo, to je lice puno briga izbrazdano sa bezbroj bora, koje za nas uvijek nađe topao osmijeh i utjehu.
Moj babo je imao rješenja za sva životna pitanja i probleme. Uz njega me ničega nije bilo strah. Moj babo, kada ujutro kahne, ja znam da će mama opet napraviti doručak; da ćemo svi zajedno sjesti za sofru da se jagmimo za pogaču, čorbu, grah, pitu, pekmez iz tanjira i kiselo mlijeko u čaši.
Moj babo, kada progovori, ja znam da će nešto veliko reči o životu na ovom dunjaluku, o mojoj školi, o mom rahmetli djedu. Kada on govori, mi svi moramo da ga slušamo. Kamo sreće da sam više zapamtio babinih mudrosti, pa da ih sada kao biser sipam svojim jaranima i da se time dičim i ponosim.
Velim vam da je moj babo bio najveći i najmudriji čovjek u mom životu. Kada bi on krenuo sa mnom u njivu, dok sam bio mali, ja sam za njim morao sve trčati. Imao je, brate, veliki korak. Kada bih se trčeći umorio, babo bi me stavio na svoja ramena, tako da sam tada bio najveće dijete. U tom položaju sam osjetio da sam babi važan. I bio sam ponosan.
Moj babo je svakome pomagao; i prosjaku i bogatašu, i učenom i neznalici, i starijim i djeci i insanu i hajvanu. Samo, nije nikada znao pomoći sebi. Danas ga tek razumijem. Sada znam zašto je imao izlizan kaput i pantole, ispranu, vehdu košulju i iznosane kundure i opanke.
Moj babo je veliki čovjek. On je znao zašto to čini. Nije ga zbog toga bilo stid i nije zato bio žalostan. Moj babo je to radio za svoj evlad , za svoju dragu djecu, jer nije htio da postanu »dronje«. On je nama često govorio:
»Nemojte biti dronje.« Moj babo je ulagao u nas kao svaki dobri babo. Želio je da mu se djeca ne napate u životu. On nas je slao u škole i zato mu velika hvala.
Dragi moji ahbabi, ne zaboravljajte dobrotu naših baba, sjećajte ih se, i živih i mrtvih, jer nije šala imati babu koji je sve dao za tebe, da te izvede na selamet.
Upamet!
………….

[mirsad_d]

in reply to: Rogatička “Pozitivna geografija” #19437

prof.Dževad Džafić
Sarajevo, juni 2009. godine

3.4.2.6. Zdravstvo, školstvo kultura i sport

Grad Rogatica, oduvijek je imao organizovanu zdravstvenu zaštitu. Stanovnici općine Rogatica imali su na raspolaganju dobro razvijene sve oblike primarne zdravstvene zaštite, ali i pojedine specijalističke službe pri „Domu zdravlja“. Primarnu zdravstvenu zaštitu na području općine vrši Dom zdravlja sa zaposlenih 57 radnika, u čijem sastavu su sljedeće službe: predškolsko dječije, školsko dječije, medicina rada, ginekologija sa porodilištem, higijensko-epidemiološka, laboratorija, stomatološka i opšta ambulanta sa hitnom pomoći, te područna ambulanta na Borikama. Snabdijevanje korisnika lijekovima vrše: Apoteka Sarajevo i Apoteka ,,Wolf“ koja posluje u sastavu DOO ,,Cemex“ Rogatica.

Slika 21: Dom zdravlja i Hitna pomoć
Izvor: (53)
U oblasti osnovnog obrazovanja, na području općine Rogatica djeluje Osnovna škola „Sveti Sava“ sa sjedištem u Rogatici i 6 područnih škola (Borike, Sjeversko, Žepa, Brankovići. U oblasti srednjeg obrazovanja u sklopu Srednje škole Rogatica postoje: gimnazija, ekonomska i mašinska struka.

U školskoj 2008./09. godini, u 54 odjeljenja, u tri smjene osnovnu školu pohađa 969 učenika.
U školskoj 2008./09. godini srednju školu pohađa 426 učenika raspoređenih u 18 odjeljenja. U prve razrede upisano je 98 učenika u četiri odjeljenja. U oblasti predškolskog obrazovanja, u Dječijem obdaništu upisano je oko 70 mališana. Ove informacije sam dobio na osnovu izvještaja sa 42. sjednice Skupštine opštine Rogatica održane 29.09.2008 godine.
U Rogatici je osnovana Narodna biblioteka, koja pored bibliotekarske djelatnosti organizuje druge kulturne sadržaje: izložbe likovnih radova, pozorišne djelatnosti i sl.
Poklonici kulture organizuju se i rade u okviru KUD ,,Sretenje,, u čijem sastavu djeluje folklorna, dramska i likovna sekcija. Kulturni život mnogih generacija rogatičana bio je vezan za KUD ,,Slaviša Vajner Čiča“ koje je osnovano 1947. godine i pronijelo ime Rogatice širom bivše Jugoslavije, Evrope i Afrike.

U literarnim i umjetničkim krugovima Rogatica je poznata po književnicima Vojislavu i Jovanu Lubardi, slikarima: Radenku Miševiću, Hasanu Sućeski, Safetu Zecu, Ahmadu Kariću, Vladislavu Makanjiću, fotoreporteru Dobroslavu Popoviću i drugima koji su ovdje rođeni.

Organizovane sportske aktivnosti na području općine odvijaju se u okviru Sportskog društva „Mladost“ u čijem sastavu djeluju: fudbalski, košarkaški, karate, atletski, šahovski, odbojkaški i rukometni klub, te sportsko-ribolovno i planinarsko društvo.

Sportisti daju svoj doprinos obilježavanju praznika i značajnih datuma općine, kojim povodom se organizuju razne manifestacije (turniri u malom fudbalu, atletske trke i dr.). Posebno treba istaći učešće sportista na međuopštinskim sportskim igrama (MOSI). Među 28 učesnika, ekipa općine Rogatica zauzima visok plasman i ostvaruje vrijedne pojedinačne i ekipne rezultate.

Odlukom Skupštine MOSI organizacija 44. MOSI, povjerena je Rogatici 2007. godine. Potrebno je spomenuti da je općina Rogatica prije 20 godina bila organizator 33. MOSI 1987. godine kada je grad, zahvaljujući igrama, dobio niz sportskih objekata i drugih sadržaja koji i danas predstavljaju značajan dio njegove infrastrukture.

Slika 22: Stadion u Rogatici

3.4.2.7. Turizam

Na području općine Rogatica postoje osnovne prirodne, istorijske i kulturne pretpostavke za razvoj turističke djelatnosti. Nosilac turističke djelatnosti je Turistička organizacija općine Rogatica.

Hotel ,,Borike“ na Borikama ima 15 soba sa 36 ležajeva, restoranom sa 100 sjedišta, lovačkom sobom sa kaminom, salonom i kuhinjom sa specijalitetima ovog kraja.

Hotel ,,Park“ u Rogatici koji je u toku rata devastiran samo je djelimično popravljen. Trenutno su u funkciji kuhinja, restoran, kafana i terasa, dok su sobe sa 70 ležajeva van upotrebe. Ugostiteljski objekti ,,Ruža“ i ,,Bašta“ sa još 30 objekata tipa restorana, kafana, kafe barova i picerija u privatnom vlasništvu zaokružuju turističko-ugostiteljsku ponudu.

Bogato kulturno-historijsko naslijeđe ovog područja upotpunjuje njegovu turističku kartu gdje se posebno ističe: kolonija kamenih spomenika lapida iz antičkog doba u parku Doma zdravlja, ostaci srednjevjekovnog grada Borča desetak kilometara južno od Rogatice, čuveni kameni most na rijeci Žepi i spomen obilježje – kosturnica u Rogatici.

Slika 23: Most na Žepi
Izvor: (53)

Prirodnu znamenitost predstavljaju dva endemska stabla ,,mečije lijeske“ na Borikama, kao i ergela čistokrvne arapske i bosansko-brdske rase konja na Borikama.

Zahvaljujući povoljnoj klimi, šumskim predjelima, atraktivnim vodotocima Rakitnice, Prače, Drine i Žepe, a prije svega bogastvu raznih vrsta divljači i ribe područje općine je izuzetno pogodno za razvoj lovnog i rekreativnog turizma.

Slika 24: Lovište „Sjemeć“ Rogatica
Izvor: (48)

Pored nabrojanih subjekata iz ove oblasti u Rogatici postoji i turistička agencija ,,Aroma“ koja se uglavnom bavi ponudom turističkih aranžmana u zemlji i inostranstvu.

ZAKLJUČAK

Općina Rogatica se nalazi u istočnom dijelu Bosne i Hercegovine. Po fizičko-geografskim osobenostima pripada jugoistočnom dijelu Planinsko-kotlinske makroregije i to u središnjem dijelu Gornjodrinske mezoregije dok je administrativno-političkom pogledu većim dijelom pripala entitetu Republika Srpska a krajnji jugozapadni dio pripada Bosansko-podrinjskom kantonu tj. Federaciji Bosne i Hercegovine. Općina Rogatica ima površinu od 664,37 km² i po posljednjem službenom popisu stanovništva iz 1991. godine općina Rogatica imala je 21.978 stanovnika, prosječna gustina naseljenosti je bila 33.08 stanovnika po km².

Općina Rogatica teritorijalno pripada geotektonskom kompleksu unutrašnjih Dinarida koja na jugu dopire do starijih i mlađih paleozojskih naslaga poznatih kao tzv. pračanski paleozoik. Najzastupljenije naslage datiraju iz mezozojske ere i predstavljene su trijaskim i jurskim sedimentima a najviše krečnjacima, pješčarima, rožnacima i dolomitima. U reljefnom pogledu općina Rogatica je pretežno srednjeplaninska jer je 80% teritorije sa nadmorskom visinom između 800 i 1.600 m. Planine su ispresijecane mnogobrojnim manjim ili većim dolinama, pretežno zatvorenog tipa.

Klimatske karakteristike ovog kraja u neposrednoj su vezi sa nadmorskom visinom. U nižim dijelovima zaklonjenim od sjevernih vjetrova, vlada pretežno umjerenokontinentalna klima dok dolinsko-kotlinski predjeli pobrđa, i niske planine imaju pretplaninsku klimu. Svi vodeni tokovi općine Rogatica pripadaju slivu Crnog mora. Najveća rijeka rogatičke općine je Drina koja samo manjim dijelom svoga toka protiče ovim područjem. Najveće pritoke Drine su Žepa i Prača u koju se ulijeva rijeka Rakitnica. U rogatičkoj općini dominiraju automorfna tla a posebno kalkokambiosol. Vegetacijski pokrov je raznovrstan, najviše su rasprostranjene šume bukve i jele sa smrčom te šume hrasta kitnjaka i cera.

Rogatica kao naselje i urbani centar pominje se u zvaničnim dokumentima prvi put 1425. godine. Mnoge iskopine i drugi dokumenti govore da je u ovom području egzistiralo naselje Borač još u prahistorijskom i antičkom dobu. Samo ime Rogatica je domaćeg, slovenskog porijekla. U srednjem vijeku ovdje je živjela porodica sličnog imena, Rogatići, po kojima je grad dobio ime.

Prema podacima koji su korišteni za izradu Strateškog plana razvoja, na području općine Rogatica u 121 naseljenom mjestu živi 14.546 stanovnika raspoređenih u 11. mjesnih zajednica, 4.156 domaćinstva, odnosno 22,7 stanovnika na km². U urbanom naselju Rogatica trenutno živi oko 8.500 stanovnika. Osnovne odlike stanovništva su slijedeće: nacionalna struktura stanovništva je homogena; veliki je udio zrelog stanovništva u ukupnom; nešto veći udio ženskog stanovništva u odnosu na muško; prirodni priraštraj je smanjen. Ratna dešavanja dovela su do protjerivanja i velikog stradanja bošnjačkog stanovništva koje se u tim teškim vremenima herojski održalo na području MZ Žapa. Povratak stanovništva se odvija sporo, do danas se vratilo negdje oko hiljadu prijeratnih stanovnika općine Rogatica.

Struktura rogatičke privrede je raznovrsna i raspolaže kapacitetima iz drvne, metalske, tekstilne, prehrambene i grafičke industrije, zatim trgovine, šumarstva, poljoprivrede, energetike, građevinarstva, saobraćaja i drugih grana. Međutim u navedenim djelatnostima zaposleno je samo oko 1500 radnika. Mnogi proizvodni pogoni rade sa smanjenim kapacitetom, izloženi su propadanju dok mnogi više i ne rade.

LITERATURA

1. Geografska karta BiH 1:1 000 000, Federalno ministarstvo obrazovanja, nauke, kulture i sporta, Sarajevo, 1996.;
2. Topografska karta 1:50 000, List Višegrad 1, Vojnogeografski institut Beograd, 1982.;
3. Topografska karta 1:50 000, List Zvornik 3, Vojnogeografski institut Beograd, 1968.;
4. Osnovna geološka karta 1:100 000, List Prača, Savezni geološki zavod, Beograd 1982.;
5. Prašo,A., Kosorć,V., Hodžić,T., Bejtić,A., Sokolović,M., Hrelja,K., Buzler,Đ., (1966.): Monografija o Rogatici, Svjetlost, Sarajevo;
6. Nusret E. A. (1995.) Živi štitovi „Hod“ Sarajevo
7. Mustafa F. (2002.) Svjetlost i tama rogatičke historije, DD „Dom štampe“ Zenica
8. Nurković S. Predavanja iz geografije Bosne i Hercegovine 2001/02, predavanja iz Opšte ekonomske geografije 1998/99.
9. Nurković S. Praktikum, Uvod u samostalni rad i metodologija izrade seminarskog i diplomskog rada, Sarajevo 1997. godine
10. Atlas svijeta, IP Sejtarija, sarajevo 1998.
11. Osnovna geološka karta 1:100 000, List Ljubovija, Savezni geološki zavod, Beograd 1975.;
12. Pedološka karta SR BiH, 1:500 000, Šumarski fakultet u Sarajevu, Geokarta, Beograd 1983.;
13. Karta realne šumske vegetacije SR BiH, 1:500 000, Šumarski fakultet u Sarajevu, Geokarta, Beograd 1983.;
14. Enciklopedija Jugoslavije, Jugoslovenski leksikografski zavod, Zagreb, 1982.;
15. Petrović,D. (1982.): Geomorfologija, IRO „Građevinska knjiga”, Beograd;
16. Statistički godišnjak Republike BiH 1992. Državni zavod za Statistiku Sarajevo maj 1994.
17. Dizdarević,M., Redžić,S. (1998.): Komentar florističko-faunističkih i biogeografskih osobenosti BiH, Katedra za ekologiju, biogeografiju i zaštitu životne sredine, Odsjek za biologiju PMF-a, Sarajevo;
18. Lakušić,R. (1981.): Klimatogeni ekosistemi BiH, Geografski pregled br 25, Geografsko društvo BiH, Sarajevo;
19. Dukić,D. (1984.): Hidrologija kopna, Naučna knjiga, Beograd;
20. Karta Bosne i Hercegovine, 1:200.000, Swedesurvey Sweden i Geodetski zavod Bosne i Hercegovine, Sarajevo 2005.
21. Spahić,M. (2002.): Opća klimatologija, Geografsko društvo Federacije BiH,Harfo-graf,Tuzla;
22. Friganović, M. (1978): Demogeografija, Školska knjiga, Zagreb;
23. Glavni pregled političkoga razdielenja Bosne i Hercegovine za 1879. godinu;
24. Štatistika mjesta i žiteljstva BiH, Zemaljska štamparija, Sarajevo, 1886.;
25. Glavni rezultati popisa žiteljstva u BiH za 1895.godinu, Zemaljska štamparija, Sarajevo, 1886.;
26. Rezultati popisa žiteljstva u BiH od 10.oktobra 1910., Zemaljska štamparija, Sarajevo, 1912.;
27. Definitivni rezultati popisa stanovništva od 31.januara 1921. godine, Državna štamparija, Sarajevo, 1932.;
28. Definitivni rezultati popisa stanovništva od 31.marta 1931. godine, Knjiga II, Prisutno stanovništvo po veroispovesti, Državna štamparija, Beograd, 1938.;
29. Konačni razultati popisa stanovništva od 15. marta 1948. godine, Knjiga IX, SZS, Beograd, 1954.
30. Popis stanovništva 1953., Knjiga XV, Osnovni podaci o stanovništvu, Beograd, 1960.;
31. Popis stanovništva 1961., Knjiga XI, Pol i starost, Beograd, 1965.;
32. Popis stanovništva i stanova 1971., RZS, Sarajevo, 1976.;
33. Popis stanovništva, domaćinstava i stanova 1981., Statistički bilten 111, Sarajevo, 1983.;
34. Popis stanovništva, domaćinstava, stanova i poljoprivrednih gazdinstava 1991., Statistički bilten 257, Sarajevo, 1998.;
35. Popis stanovništva, domaćinstava, stanova i poljoprivrednih gazdinstava 1991., Statistički bilten 272, Sarajevo, 1999.;
36. Stanovništvo BiH, Narodnosni sastav po naseljima, Državni zavod za statistiku R Hrvatske, Zagreb, 1995.;
37. Popis stanovništva, domaćinstava, stanova i poljoprivrednih gazdinstava 1991., Statistički bilten 265, Sarajevo, 1998.;
38. Popis stanovništva 1961., Knjiga XIV, Aktivnost i delatnost, SZS, Beograd, 1965.;
39. Popis stanovništva 1961., Knjiga XIII, Školska sprema i pismenost, SZS, Beograd, 1965.;
40. Popis stanovništva i stanova 1971., Poljoprivredno stanovništvo, SZS, Beograd, 1973.;
41. Popis stanovništva, domaćinstava i stanova 1981., SZS, Beograd, 1984.;
42. Prvi rezultati popisa stanovništva, domaćinstava i stanova 1981., RZS, Sarajevo, 1981.;
43. Popis stanovništva, domaćinstava, stanova i poljoprivrednih gazdinstava 1991., Statistički bilten 221, RZS, Sarajevo, 1998.;
44. Geomorfološka karta 1:500 000, Savez geografskih društava Jugoslavije, Geokarta, Beograd, 1992.;
45. Fizičko-geografska karta Bosne i Hercegovine, 1:200.000, Swedesurvey Sweden i Geodetski zavod Bosne i Hercegovine, Sarajevo 2005.;
46. Osnovna geološka karta 1:100 000, List Višegrad, Savezni geološki zavod, Beograd 1982;
47. Statistički bilten, FHMZ, Sarajevo 2009.;
48. Web portal općine Rogatica; http://www.rogatica.org.;
49. Statistički bilten zavoda za statistiku Republike Srpske, Banja Luka, 2004.;
50. Statistički godišnjak Republike Bosne i Hercegovine, državni zavod za statistiku, Sarajevo maj/svibanj 1994.;
51. Digitalni atlas Bosne i Hercegovine 1:200.000, GISDATA, Sarajevo, 2009.;
52. Virtualni prikaz zemljine površine, Google earth pro, Keyhole Inc, Baltimore , 2001.;
53. Geolokacioni fotošering web sajt http://www.panoramio.com.;
54. Službena internet stranica MZ Žepa http://www.zepa-online.com.;
55. Službena internet stranica predzeća „Vitmark d.o.o“ http://www.vitmarkbl.com.;

[mirsad_d]

in reply to: U i oko Rogatice #19427

Brisao vjetrobransko staklo, pa udario u ivičnjak
Na magistralnom putu Ustiprača-Rogatica jučer oko 9.15 sati dogodila se saobraćajna nesreća u kojoj je jedna osoba teško povrijeđena.
29.12.2009. u 09:05
CJB Istočno Sarajevo

Naime, do nesreće je došlo kada je 54 – godišnji H. K. koji je upravljao automobilom “Golf 2” pokušavajući da obriše vjetrobransko staklo izgubio kontrolu nad vozilom i udario u desni ivičnjak u tunelu zbog čega je došlo do dekompresije gume.

U ovoj saobraćajnoj nesreći teške tjelesne povrede – prelom desne potkoljenice zadobio je suvozač 56-godišnji M.K.

Uviđaj na licu mjesta obavili su pripadnici Centra javne bezbjednosti Istočno Sarajevo.
(Sarajevo-x.com)

[mirsad_d]

in reply to: IZ susjednih opstina #19416

Ustikolina: Podrinjci će Drinu braniti i u Strazburu
Zbog toga što im se ovoliko žuri sve nam miriše da je neko već uzeo novac za to, kazao je Kuljuh
Autor: Al. BAJRAMOVIĆ
28.12.2009. 12:10

Ustikolina: Lokacija predviđena za branu

Ekološko udruženje „Drina“ iz Ustikoline zatražit će od Suda u Strazburu zaštitu prava ljudi čija bi imovina trebala biti oduzeta ili potopljena izgradnjom hidroelektrane na Drini.

Na ovaj korak u Udruženju su se odlučili zbog nastavka pritisaka i ignoriranja stavova koje su više puta iznosili građani, nevladine organizacije ali i institucije vlasti da izgradnju ovog objekta neće dozvoliti.

Ono malo prirode
– Naš stručni tim već je opisao hronologiju dešavanja u zadnje tri godine i pritiske koje narod trpi. Tražimo zaštitu privatnog vlasništva. Prošla su vremena u kojim su, zbog nekakvih reformi ili gradnje, vlasti otimale privatnu imovinu koja je po evropskim zakonima neprikosnovena – kazao nam je predsjednik Udruženja Admir Kuljuh.

Istovremeno, s dugogodišnjim pokušajima resornog ministra Vahida Heća i „Elektroprivrede BiH“ da izgradnjom elektrane unište preostalih dvadesetak kilometara prirodnog vodotoka Drine, Udruženje je upoznalo i sve ambasade u BiH. A da se inicijatorima projekta žuri i da od njega ne odustaju ni nakon što su općinska vijeća Goražda i Ustikoline zabranila gradnju, predstavnici Udruženja uvjerili su se i prije nekoliko dana na javnoj raspravi, organiziranoj
u EPBiH u Sarajevu.

– I tada smo rekli da je sve što se radi bliže anarhiji, nego uređenoj državi i poštivanju zakona. Nema osnovnih dokumenata, prostornih planovi FBiH i Goraždanskog kantona, pa su samim tim sve ovakve odluke nezakonite – kaže Kuljuh.

Prema njegovim riječima, na tom sastanku su Podrinjci jasno poručili da će za svaku aktivnost koja vodi gradnji hidroelektrane podnositi krivične prijave protiv onih koji grubo narušavaju zakone.

– Zbog toga što im se ovoliko žuri sve nam miriše da je neko već uzeo novac za to, jer ne uvažava se ni stav lokalne zajednice, građana i ljudi o čijoj se imovini radi – ističe Kuljuh.

Pripreme za rat!?
Dokle sve zagovornici gradnje mogu ići govori i to što je na javnoj raspravi rečeno da se to čini kako u slučaju rata Goražde ne bi ostalo bez struje! – Mi smo odgovorili da je Goražde i u prošlom ratu proizvelo struju i da se oni za to ne sekiraju. To je ozbiljna prijetnja – kaže Kuljuh.

Prijetnje i ucjene
Rusmira Delić iz NS Radom za boljitak kaže kako protivnici gradnje trpe velike pritiske, pa čak i prijetnje. – Preko prijatelja i poznanika dobivam poruke da će mi muž ostati bez posla, da prijava mog djeteta za posao neće biti ni razmatrana i tako dalje – kaže Delić.

(Dnevni avaz)

Autoput Požega-Višegrad koštao bi 250 miliona eura
Ponedjeljak, 28 DECEMBER 2009 17:37

Ideja o gradnji autoputa na pravcu Požega-Višegrad sve više dobija na značaju. Tim povodom u Višegradu su se sastali načelnici općina Rudo, Čajniče, Rogatica, Novo Goražde, Višegrad i gradonačelnik Užica Jovan Marković, čija je inicijativa i bila pokretanje ovog međudržavnog projekta.

– Izgradnjom autoputa od Požege preko Užica do Višegrada rijeka Drina će prestati biti granica razdvajanja između dvije države – rekao je Marković.

– Ovo je velika šansa za razvoj cijelog regiona i za BiH i uvod u realizaciju zajedničkih prekograničnih projekata i u oblasti energetike, privrede i turizma – rekao je načelnik Višegrada Tomislav Popović.

– Nakon ukidanja uskotrač ne pruge, koja je bila žila kucavica i nosilac privrede ovih prostora, ovo će biti točak zamajac privredi, a posebno u razvoju turizma i energetike – rekao je načelnik opštine Rudo Milko Čolaković.

Načelnici šest općina podržali su projekt izgradnje autoputa, koji bi se kasnije nastavio prema Podromaniji i Trebinju, i uputili zajednički dopis vladama Srbije i RS. Prema prvim predračunima, ovaj projekt bi koštao oko 250 miliona eura.

(Dnevni avaz)

[mirsad_d]

in reply to: Rogatička “Pozitivna geografija” #19415

prof.Dževad Džafić
Sarajevo, juni 2009. godine

3.4.2.2. Šumarstvo
Šumarstvo predstavlja tradicionalnu djelatnost i stalnog nosioca razvoja rogatičke općine jer na šumsko bogatstvo otpada 62.7% ukupnih poljoprivrednih površina. Podatak da od ukupne površine opštine Rogatica, na zemljište pod šumama otpada 55,9 % dovoljno govori o tom prirodnom resursu kao preduslovu za razvoj ove djelatnosti i djelatnosti kojima proizvodi šumarstva služe kao sirovina.

Tabela 29: Iskorištavanje četinarskog drveća u hiljadama m³
Izvor: (16, 370.)
Prema podacima iz 1991. godine ukupno je posječeno 105.000 m³ drveta, gdje su najzastupljeniji bili četinari u mjeri od 59.000 m³.
O iskorištavanju i zaštiti šuma rogatičke opštine brine se Šumsko gazdinstvo ,,Sjemeć“ u sastavu JPŠ ,,Srpske šume“ na rogatičkom području gazduje sa 40.500 hektara šuma Drinska magla, ne čini štetu samo voću već i šumskim vrstama.. Po rečima Nebojše Šubare, diplomiranog inženjera šumarstva zaposlenog na poslovima planskog uzgoja i zaštite šuma u Šumskom gazdinstvu „Sjemeć” iz Rogatice, poslije dugogodišnjeg praćenja klimatskih promjena utvrđeno je da od rane jeseni pa sve do pred kraj zime magle ima u svim gradovima gornjedrinskog područja. U Rogatici magla se prostire u desetak kilometara širokom pojasu oko grada, sve do rubnih područja oko sela Okruglo i Šataorovići, zatim Zagorice, Gučevo i Kozići a rezultat je sve prisutnija mahovina na svim biljnim vrstama. Istraživanja su pokazala da je ona naročito primjetna u kasnim jesenjim danima, kad lišće opadne sa drveća, koje tada ima sivu boju ili izgled inja.

3.4.2.3. Industrija, građevinarstvo i energetika

Na teritoriji općine Rogatica postoji niz prerađivačkih kapaciteta iz oblasti drvne, metalne, tekstilne, prehrambene industrije, šumarstva, poljoprivredne proizvodnje, građevinarstva, grafičkih usluga kao i kapaciteti za proizvodnju električne energije.
Industrijski razvoj započinje u vrijeme Austro-Ugarske koja je unijela velike promjene u ekonomski i socijalni život ovog kraja. Tako u Rogatici 1900. godine niče prva pilana za preradu drveta Bećir-age Čapljića, koja je radila za lokalne potrebe. U Kovanju kod Rogatice 1901. godine počinje sa radom ciglana čiji proizvodi podmiruju samo jedan manji dio lokalnih potrebe. Glavna preokupacija strane vlasti bila je eksploatacija šumskog bogatstva pa je u te svrhe angažovala strane firme sa postrojenjima a našu radnu snagu. (7.82) Tokom 47 godina, u periodu izmedu 1945–1991 god., Rogatica je obnovljena i galopirajući napredovala. Izrasla je u lijep grad sa svim uvjetima za normalan život civilizovanih ljudi. Izgradene su mnoge industrijske firme i preduzeća u društvenom vlasništu, a pred sami rat nicala su i mnoga privatna preduzeća. Nosioci današnjeg industrijskog razvoja općine Rogatica su: A.D. “Agrokombinat” bavi se ratarskom proizvodnjom, stočarstvom, prehrambenom industrijom, trgovinom, ugostiteljstvom i turizmom. A.D. “Tvornica prečistača” proizvodi pročistače za vazduh, gorivo, ulje i hladnjake za sve vrste vozila i druge proizvode i iz ove oblasti.

Slika 16: Tvornica prečistača Rogatica

A.D. “Mićo Sokolović” izrađuje ambalažu, štampa knjige i pruža druge vrste grafičkih usluga. A.D. “Sjemeć” D.I. djelatnost joj je proizvodnja rezane građe i građevinske stolarije i namještaja.

Slika 17: Upravna zgrada Š.G. „Sjemeć“ Rogatica
Izvor: (48)
Š.G. “Stara Gora”, čija je djelatnost eksploatacija šuma i izgradnja šumskih komunikacija.
A.D. “Roteks”, proizvodi ćebad i dekorativno platno.
A.D. “Jasna” proizvodi sve vrste dječije i druge konfekcije.

Građevinarstvo je na području općine Rogatica u poslijeratnom periodu vezano za obnovu i izgradnju devastiranih stambenih i privrednih objekata. Obnova i izgradnja kao i rekonstrukcija objekata vrši se preko donatorskih projekata. Od posebnog značaja za povratnike je izgradnja fabrike „Žepa inžinjering“ čiji je osnivač jedan od povratnika na područje MZ Žepa. Fabrika zapošljava tridesetak radnika povratnika koji će proizvoditi zdravu hranu od sirovina porijeklom iz ovih krajeva.

Snadbijevanje potrošača električnom energijom na području općine vrši se putem osnovnog 110 kilovoltnog dalekovoda iz pravca Višegrada i 35 kilovoltnog dalekovoda iz pravca Višegrada i Sokoca koje služi kao rezervno napajanje. Na području općine, na rijeci Prači se nalazi i hidroelektrana Mesići. Hidroelektrana u Mesićima bavi se proizvodnjom električne energije od 1950. godine, zapošljava 34 radnika i u optimalnim hidrološkim prilikama proizvodi oko 15.500.000 KWh godišnje. Distribuciju električne energije vrši ,,Elektro-distribucija Pale“ preko svoje radne jedinice u Rogatici koja zapošljava 30 radnika.

Općina Rogatica raspolaže skromnim rudnim bogatstvima. „Ciglana“ u Kovanju je radila sa manjim kapacitetom dok je rudnik uglja „Kukavice“ prestao sa svojim radom početkom osamdesetih godina zbog iscrpljenosti kapaciteta.

3.4.2.4. Saobraćaj

Saobraćaj je iz godine u godinu moderniziran i proširivan. Najznačajnija putna komunikacija je magistralni put u dužini od 65 km koji povezuje Rogaticu sa Sarajevom preko Romanije. Specifičnost magistralnog puta M-19 je u činjenici da je u dužini 3,9 km koliko iznosi njegova dužina kroz urbano područje Rogatice, ujedno i sastavni dio glavne gradske ulice. Ova putna komunikacija nastavlja dalje prema jugozapadnom i zapadnom dijelu općine spajajući Mesiće, Ustipraču i Goražde. Urađen je i moderan asfaltni put od Sjemeća do Višegrada. Dobar dio puteva prema selima u općini je asfaltiran. U novije vrijeme donatorskim sredstvima i vlastitim radom jednog od povratnika asfaltiran je put od Han Pijeska do Žepe.

Slika 18: Put Han Pijesak-Žepa Slika 19: Autobuska stanica u Rogatici

Postojeću putnu mrežu općine Rogatica čine sljedeće kategorije puteva:
– Magistralni put M-19
– Regionalni put R-467
– Regionalni put R-450
– Lokalni putevi sa gradskom putničkom mrežom
– Nekategorisani putevi.
Regionalni putevi R-467 i R-450 protežu se centralnim, sjevernim i istočnim dijelom teritorije općine Rogatica, povezujući administrativni centar sa naseljima šireg područja boričkog platoa i Sjemeća.

Uskotračna pruga izgrađena 1906. godine ima historijski značaj za ovaj kraj. Protezala se dolinom rijeke Prače i jednim dijelom prolazila kroz općinu Rogatica. Nakon ukidanja uskotračnih pruga ukinut je i voz „ćiro“ .

Usluge telefonskog saobraćaja na području općine najvećim dijelom pruža JP «Telekom RS» (fiksna i mobilna telefonija) i manjim dijelom «BH Telekom» (mobilna telefonija).Veze putem fiksne telefonije obezbjeđuju se putem savremene centrale čiji je kapacitet 2832 moguća analogna priključka i 128 ISDM digitalnih priključaka.
Izgradnjom predajnika na Tmoru veći dio općine je pokriven signalom mobilne telefonije.

3.4.2.5. Trgovina i ugostiteljstvo

Zahvaljujući prije svega geografskom položaju, a u pojedinim periodima i historijskim okolnostima, područje Rogatice je vijekovima unazad predstavljalo ili trgovački centar ili raskrsnicu trgovačkih puteva, nažalost, taj primat i tradicija u toj oblasti su izgubljeni pogotovu u poslijeratnom periodu. Oblast trgovine i ugostiteljstva ima veoma značajnu ulogu u ukupnom privredno-ekonomskom i društvenom razvoju. Po podacima iz statističkog godišnjaka državnog zavoda za statistiku iz maja 1994. godine, na teritoriji općine Rogatica bilo je 45 ugostiteljskih objekata u kojima je bilo zaposleno 255 radnika. Kad je trgovina u pitanju sve su više u funkciji savremeni prodajni (trgovački) objekti: mega supermarketi, robne kuće, samoposluge i slično. Trgovinom kao osnovnom djelatnošću na području općine bavi se 36 preduzeća, kao i 86 privatnih preduzetnika sa zaposlenih 300 radnika.Većina subjekata i zaposlenih radnika u njima bavi se trgovinom na malo. A.D. „Agrokombinat“ je najznačajniji trgovinski subjekat. Struktura prodajnih objekata većinom se može svesti na prodaju prehrambenih i tekstilnih proizvoda, proizvoda za svakodnevnu upotrebu u domaćinstvu, sa malim brojem objekata specijalizovanih za proizvode određene namjene. Općina Rogatica ima dva hotela. Hotel „Park“ u Rogatici koji je u toku rata devastiran samo je djelimično popravljen, a hotel „Borike“ na Borikama pruža potpunu ugostiteljsku uslugu.

Slika 20: Hotel „Park“ u Rogatici

[mirsad_d]

in reply to: PowerPoint prezentacije #19392

http://mekteb.page.tl/KVIZ.htm
Mali online-mekteb-KVIZ

[mirsad_d]

in reply to: IZ susjednih opstina #19391

STRUJA SA RZAVA: RS GRADI NIZ MINIELEKTRANA NA PRITOKAMA DRINE
00:00 / 28.12.2009.

Uporedo s najavljenim aktivnostima oko gradnje četiri velike hidrocentrale na Drini, Limu i Sutjesci koje će, prema najavama, zajednički finansirati elektroprivrede Republike Srpske i Srbije, na drinskim pritokama uveliko se vrše pripreme i za gradnju većeg broja mini-hidrocentrala na osnovu …

… koncesionih ugovora s Vladom RS.

Opštine Čajniče i Novo Goražde već su izdale saglasnost za gradnju mini-centrala na rijeci Janjini, a nedavno su se i u opštinama Novo Goražde i Rogatica saglasili o gradnji mini-hidrocentrale na rijeci Prači, nedaleko od Ustiprače.

Rijeka Rzav koja se u Drinu uliva u Višegradu posebno je pogodna za gradnju mini-hidrocentrala što će je i praktično ukrotiti, jer je poznata po čestim poplavama posebno u donjem toku od Vardišta do Višegrada, zbog plitkog kanjona.

Kako je planirano na Rzavu će se graditi čak pet mini-hidrocentrala instalisane snage sedam megavata, koje bi trebalo da proizvode 29 miliona kilovat časova električne energije.

Da se radi o ozbiljnom poslu najbolja je potvrda da već drugu godinu u Višegradu radi kancelarija budućih Rzavskih mini-hidrocentrala čiju gradnju finansira italijanska kompanija BHP.

U Višegradu je nedavno boravio direktor BHP-a Rafael del Ben, koji je najavio da će već početkom 2010. godine početi završna geološka istraživanja i bušenja terena, što su praktično predradovi za skori početak gradnje pet mini-hidrocentrala koji je planiran za maj 2010. godine.

– Za glavne radove na gradnji pet Rzavskih mini-hidrocentrala “Šeganje”, “Bosanska Jagodina”, “Veletovo”, “Dobrun” i “Vardište” biće angažovano oko 300 radnika najviše iz Višegrada. Za izgradnju ovih mini-hidrocentrala kompanija BHP već je obezbijedila kompletna finansijska sredstva u iznosu od 16,5 miliona evra – rekao je Del Bel.

Ono što je bitno i od interesa za opštine u gornjem drinskom slivu, jeste to da će sve nabrojane i druge planirane mini-hidrocentrale zapošljavati između 15 i 20 radnika, a po osnovu Zakona o korišćenju zemljišta u svrhu proizvodnje električne energije dodatno će se puniti namjenski dio opštinskih budžeta koji se koristi za razvoj, infrastrukturu i ekologiju.

Biznis.ba

[mirsad_d]

in reply to: ROGATICA – razglednice #19372

Iz monografije Rogatica 1966.g. (spojio sam 2 slike u jednu)

[mirsad_d]

in reply to: Rogatička “Pozitivna geografija” #19368

prof.Dževad Džafić
Sarajevo, juni 2009. godine

3.4.2.1.2. Stočarstvo

Stočarstvo je u okviru ostalih poljoprivrednih djelatnosti bilo ispred zemljoradnje i ratarstva. Srazmjerno velike površine pašnjaka i livada uticale su svojim kapacitetom da se na rogatičkom srezu jače razvija ekstenzivno stočarstvo. Prema rezultatima popisa iz 1981. godine na području općine Rogatica bilo je 533 konja, 13.128 goveda, 58.104 ovce, 1.285 svinja i 20.302 peradi. Ergela Borike na nadmorskoj visini od 1000 metara nalazi se dvadesetak kilometara sjeveroistočno od Rogatice. Već 1893. godine austrijski stručnjaci su utvrdili da na tom, boričkom platou postoje idealni uslovi za uzgoj konja. Osnovali su ergelu, najprije sa bosanskim, a kasnije i sa grlima plemenitih pasmina. (7.104)

Slika 14: Ergela Borike na planini Sjemeć u jesen i zimu
Izvor: (48)

Tabela 28: Stočni fond općine Rogatica
Izvor: (43)

Iz tabele je vidljivo da je stočni fond po popisu iz 1991. godine u mnogome smanjen u odnosu na popis iz 1981. godine. a razlog tome je odlazak mladog radno sposobnog stanovništva sa sela radi školovanja, zapošljavanja u sekundarni i tercijarni sektor ili odlazak u druge zemlje iz istih razloga.

Pčelarstvo na području općine Rogatica bilo je više dopunsko zanimanje poljoprivrednika i rekreativno zanimanje nepoljoprivrednika. Udruženje pčelara “Sat” sa trenutno 53 člana i oko 1000 košnica nastoji da organizuje i unaprijedi proizvodnju meda na području općine.
[b]
3.4.2.1.3. Voćarstvo[/b]

Voćarstvo na području općine Rogatica ima dugu tradiciju koja je rezultat povoljnih prirodno-geografskih karakteristika ali je ono bilo razvijeno u mjeri da samo može podmiriti potrebe lokalnog stanovništva. Od davnina najviše su se uzgajale šljive zatim jabuke i kruške. Uzgoj voća odvija se na tradicionalan i zastario način uz malo savremenih metoda kako u uzgoju i iskorištavanju tako i u odabiru i usavršavanju vrsta. Iz ovoga proizilazi slab urod koji je ometen i sa pomenutom iscjepkanošću posjeda. U ovakvim prilikama na području općine Rogatica posebno mjesto zauzima nadaleko čuvena šljiva požegača (lat. Prunus domestica)..

Slika 15: Šljiva požegača behar i plod
Izvor: (55)

Prirodno-geografski uvjeti, posebno klimatski, utjecali su na prinos ove sorte koji je bio daleko veći od ostalih vrsta šljive. Poslije izgradnje hidroelektrane “Bajina Bašta”, sedamdesetih godina prošlog stoljeća, a potom i hidroelektrane “Višegrad” 1989, u gornjem toku rijeke Drine i njenih pritoka dešavaju se mnoge klimatske, ekološke i biološke promjene. Nadaleko poznate šljive požegače, po čijem je kvalitetu bio čuven drinski kraj od Foče, preko Goražda, Višegrada, Rogatice sve do Srebrenice i Bajine Bašte, sve je manje. Poslednjih godina, u selima uz Drinu i njene pritoke Janjinu, Lim, Rzav i Žepu nema šljiva ni za jelo, a kamoli za tržište i industrijsku preradu. Odavno su zatvoreni mnogi prerađivački kapaciteti i sušnice, podignute prije 20 do 30 godina. Hroničari su zapisali da je svježa požegača iz ovog kraja između dva svjetska rata vozom transportovana u Njemačku i druge zemlje Evrope, gde je bila posebno cijenjena zbog izuzetnog kvaliteta i specifičnog ukusa. Poljoprivredni stručnjaci tvrde da je uzrok slabijeg roda ovog voća velika vlaga tokom većeg dijela godine i malo sunčanih dana. Zato plod u voćnjacima strada već u beharu. Utvrđeno je da od rane jeseni pa sve do pred kraj zime magle ima u mnogim mjestima koja se nalaze u dolini rijeke Drine po mišljenju inženjera šumarstva zaposlenih na poslovima planskog uzgoja i zaštite šuma u Šumskom gazdinstvu „Sjemeć” iz Rogatice

[Author]

Posts