-
Dževad Džafić
Sarajevo, juni 2009. godine[b]3.2.3. Strukture stanovništva općine Rogatica
3.2.3.1. Spolna struktura[/b]
Tabelarni podaci posljednja tri popisa stanovništva ukazuju da općina Rogatica ima neravnomjeran odnos između broja muškog i ženskog stanovništva. Na osnovu podataka vidi se da je u periodu od 1879 -1931.godine procentualno više zastupljeno muško stanovništvo. Nakon toga u svim narednim popisima do 1991. godine veći procenat u ukupnom čini žensko stanovništvo. Podaci iz tabele pokazuju i značajnije smanjenje muškog stanovništva u periodu od 1910. do 1921. godine. U ovom popisnom periodu broj muškaraca je smanjen za 1.787 pripadnika muške populacije. Značajnije smanjenje muškog stanovništva desilo se između 1931. i 1948. godine sa 24.269 na 22.131 muškarca a razlog ova dva smanjenja su ratna stradanja u Prvom svjetskom ratu i Drugom svjetskom ratu. Dakle uslijed ratnih dejstava veće je stradanje muške populacije.
Najveće procentualno učešće žena od 52.44% zabilježeno je 1961. godine. Tendencija smanjenja muške populacije vidljiva je od popisa 1971. godine a, razlog ove promjene je veća migracijska pokretljivost muške populacije iz prvenstveno ekonomskih razloga. U posljednjih nekoliko decenija prisutna je pojava odlaska naših građana na rad u inostranstvo. Ovaj značajan broj imao je uticaja na usporeniji razvoj ukupnog broja stanovnika rogatičke općine. Najveći broj privremenih vanjskih migranata odnosi se na nezaposleno industrijsko ili nedovoljno zaposleno poljoprivredno stanovništvo, odnosno biološki i ekonomski najsposobnije stanovništvo. Kao poseban problem bio je odlazak kvalifikovanih i visokokvalifikovanih kadrova, koji su potrebni razvoju rogatičkog kraja. Razlog debalansa između broja muške i ženske populacije leži u činjenici da žene imaju duži životni vijek u odnosu na mušku populaciju, dakle u grupi od 65. i više godina prednjači ženska populacija.
Tabela 18: Spolna struktura stanovništva općine Rogatica prema popisima stanovništva
Izvor: (37, 44-45); (34, 211-212); (31, 275-276)3.2.3.2. Dobna struktura
Kod proučavanja demografskih odnosa u nekom prostoru veoma je važno proučiti starosnu strukturu stanovništva jer ona pokazuje stanje dosadašnjeg razvoja stanovništva, ali i budućeg. S obzirom na dob stanovništvo se dijeli na mlado (0-19) godina, zrelo (20-59) godina i staro preko 60 godina. U starosnom sastavu stanovništva općine Rogatica dogodile su se značajnije promjene.
Tabela 19: Starosna struktura općine Rogatica od 1971.- 1991. godine
Izvor: (37, 44-45)Popisom iz 1971. godine dolazimo do podatka da je mladog stanovništva bilo najviše i to 11.723 ili 45.97%, 1981. godine 8.282 ili 34.85%, a 1991. godine 6374 ili 29.24%. Upoređivanjem podataka uočava se da udio mladog stanovništva u ukupnom znatno opada. Za period između navedena tri popisa karakterističan je procenat povećanja udjela zrelog stanovništva sa 43.68% 1971. godine na 53.37% 1991. godine. Značajan je i porast udjela starog stanovništva u ukupnom sa 10.35% 1971. godine na 17.39% 1991.godine.
Grafikon 8: Starosna struktura općine Rogatica prema popisima 1971, 1981, 1991. god. (Izvor: Podaci iz tabele 19.)Udio mladog muškog stanovništva u periodu od 1971.-1991. godine se smanjio sa 48.08% na 29.69% udjela ukupnog muškog stanovništva, a udio ženskog stanovništva u istom periodu je smanjen sa 43.86% na 28.32% u odnosu na ukupni udio ženskog stanovništva.
Udio zrelog muškog i ženskog stanovništva je povećan za isti popisni period. Broj muškaraca je procentualno povećan sa 42.18% na 54.49%, a žena sa 45.19 na 52.27%. Povećan je procenat starog muškog stanovništva sa 9.74% na 15.82% i starog ženskog stanovništva sa 10.95% na 19.41% u ukupnom muškom odnosno ženskom stanovništvu za navedeni popisni period.
Tabela 20: Promjene u dobnoj strukturi muškog i ženskog stanovništva od 1971-1991. godine.
Izvor: (33, 52-53); (34, 161-162)Spolno-dobna struktura stanovništva općine Rogatica pokazuje veću brojnost muškog stanovništva u petogodišnjim skupinama od 5 do 40 godina starosti. Žensko stanovništvo je za 0,86% brojnije za period od 0 do 4 godine i u svim petogodišnjim skupinama iznad 40 godina starosti.
Tabela 21: Spolno-dobna struktura stanovništva općine Rogatica 1991. god. Izdvojeno po petogodišnjim skupinama
Izvor: (34, 211)
Grafikon 9: Spolno-dobna piramida općine Rogatica 1991. godine
(Izvor: Podaci iz tabele 21.)Najnoviji podaci koji se svode na procjene i nisu relevantni ni službeno publikovani pokazuju da općina Rogatica ima 1.580 stanovnika mlađe dobi, 8.861 stanovnika starosne skupine od 15-65 godina starosti i 4.105 stanovnika preko 65. godina.
Tabela 22: Dobna struktura stanovništva općine Rogatica 2008. godina
Izvor: (48)Dževad Džafić
Sarajevo, juni 2009. godine3.2.3.3. Nacionalna struktura
Tabela 23: Nacionalna struktura stanovništva općine Rogatica 1971-1991.godina
Izvor: (36, 206-212Na području općine Rogatica po popisu iz 1991. godine živjelo je 21.978 stanovnika rasporedenih u 11 mjesnih zajednica: Berkovići, Borika, Gučevo, Kozići, Kukavice, Mesići, Osovo, Rogatica, Seljani, Stjenice i Žepa i 119 naselja.
Podaci govore da je na području općine bilo 29 čisto muslimanskih naselja, 31 čisto srpskih naselja i da je bilo 59 mješovitih naselja od tog broja 34 sa muslimanskom većinom i 25 sa srpskom većinom.
Popisom stanovništva 1971. godine utvrđeno je da većinu čine Bošnjaci (59,20%), a zatim Srbi (40,03 %) dok su Hrvati, Jugosloveni i ostali bili zastupljeni sa (0,77 %).
Grafikon 10: Nacionalna struktura stanovništva 1971. godine
(Izvor: podaci iz tabele 23.)Popisom stanovništva 1981. godine utvrđeno je da većinu čine Bošnjaci (58,98%), a zatim Srbi (37,34 %) dok su Hrvati zastupljeni sa (0.13%), Jugosloveni (3.05%) te ostali (0.50%). Iz tabele je vidljivo da je povećan broj stanovnika koji se izjašnjavaju kao Jugosloveni u odnosu na popis iz 1971. godine.
Grafikon 11: Nacionalna struktura stanovništva 1981. godine
(Izvor: podaci iz tabele 23.)Popisom stanovništva 31. marta 1991. godine ustanovljeno je da većinu stanovništva čine Bošnjaci 60,10%, zatim Srbi 38,18%, Hrvati 0.09% a Jugosloveni i ostali 1,63%.
Grafikon 12: Nacionalna struktura stanovništva 1991. godine
(Izvor: podaci iz tabele 23.)Usljed ratnih dešavanja u Bosni i Hercegovini u periodu od 1991-1995. godine demografska slika na prostoru ove općine je znatno promijenjena na način da je većinsko bošnjačko stanovništvo, koje je naseljavalo rogatičku općinu, izbjeglo u druge gradove u i izvan Bosne i Hercegovine, tako da je današnja nacionalna struktura uglavnom homogena i čini je stanovništvo srpske nacionalnosti
Do danas se u svoje domove vratilo negdje oko hiljadu prijeratnih stanovnika bošnjačke nacionalnosti općine Rogatica.Dževad Džafić
Sarajevo, juni 2009. godine3.2.3.4. Ekonomska struktura
Privredni razvoj i društvene promjene poslije Drugog svjetskog rata uticali su na demografske promjene stanovništva općine Rogatica. Najveće promjene su nastale u ekonomsko-socijalnom sastavu stanovništva, što je lančano uticalo na ostale strukture stanovništva posebno obrazovnu i druge.
U poslijeratnom periodu se stalno smanjivao udio aktivnog stanovništva u ukupnom. Ovo smanjenje rezultat je niza faktora: školovanje omladine, pojačane migracije sa sela u gradove (žene su na selu bile aktivne), povećanje broja penzionera i udjela starijih godišta u ukupnom stanovništvu. U periodu 1971-1991 značajno se povečao broj lica sa ličnim prihodom i to sa 818 na 2.106 stanovnika, a ujedno smanjen je broj izdržavanih lica sa 15.187, na 10.737 stanovnika. Učešće aktivnog stanovništva procentualno je povečan sa 36.2%, na 40,2% u navedenom periodu.
Tabela 24: Ukupno, aktivno i poljoprivredno stanovništvo općine Rogatica
Izvor: (37, 118.)Prema podacima PIO i Zavoda za zapošljavanje, aktivnog stanovništva (15-65. g.) 2003. godine na području općine Rogatica bilo je 4.102 i to zaposlenih 2.670 a nezaposlenih 1.432. Naredne godine aktivnog stanovništva bilo je 3.860, zaposlenih 2.508 a nezaposlenih 1.352. Prema podacima istog izvora 2005. godine od 3.851 aktivnog stanovnika 2.214 je zaposleno a 1.637. nezaposleno. Zaključujemo da kontinuirano opada udio aktivnog stanovništva što je rezultat porasta nezaposlenosti. Najviše je nezaposlenih kvalifikovanih radnika i tehničara sa srednjom stručnom spremom ukupno 606. lica, nekvalifikovanih nezaposlenih ima 274. lica, a 72 lica je sa višom i visokom školom koji nemaju zaposlenje.
Na rang-listi razvijenosti općina u Republici Srpskoj za 2009. u nerazvijene općine odlukom Vlade spadaju: Bileća, Bratunac, Kostajnica, Vlasenica, Kotor Varoš, Kneževo, Lopare, Nevesinje, Petrovo, Ribnik, Rogatica, Rudo, Srebrenica, Han Pijesak, Čajniče, Šekovići i Šipovo.
Prosječna neto plaća 2004. i 2005. godine iznosla je 259. konvertibilnih maraka.3.2.3.5. Obrazovna struktura
U periodu poslije završetka Drugog svjetskog rata pa do 1991. godine, obrazovna struktura stanovništva općine Rogatica je doživjela velike pozitivne promjene: opala je nepismenost, rastao je broj i vrsta škola, osnivala su se naučna i stručna društva. Veliki broj mladih ljudi odlazio je u veće gradove pa i u druge zemlje radi nastavka školovanja ili stručnog usavršavanja.
Tabela 25: Stanovništvo starije od 15. g. prema polu i školskoj spremi 1981. i 1991. g.
Izvor: (37, 142.)Ipak iz navedene tabele zaključujemo da je obrazovna struktura po popisu iz 1981. godine bila nepovoljna jer je bez školske spreme i sa nepotpunom osnovnom školom bilo 55.05% stanovnika starijih od 15. godina, sa završenom osnovnom školom 25.04%, sa završenom srednjom školom 17.06%, a sa završenom višom i visokom samo 2.73%, dok su nepoznati rezultati bili za 0.12% stanovnika. Popisom iz 1991. godine uočavamo pozitivne ali ne drastične promjene jer je bez završene osnovne škole bilo 41.94% stanovnika starijih od 15. godina, sa završenom osnovnom školom 22.54% stanovnika, sa završenom srednjom školom 28.69% stanovnika, dok je sa završenom višom i visokom školom bilo samo 3.26%, a nepoznatih rezultata bilo je 3.57% stanovnika starijih od 15. godina.
U popisni list 1991. godine prvi put je unesena oznaka “bosanski jezik”. Da govore tim jezikom izjasnilo se 55,66% stanovništva a da govore “srpski jezik” izjasnilo se 43% stanovnika općine Rogatica, dok se 1,34% stanovništva nije izjasnilo po ovom pitanju. (7.22)
Na evidenciji Biroa za zapošljavanje u Rogatici nalazi se 1 418 nezaposlenih lica. Jedan od organizatora poslova ovog biroa je izjavio da je najviše nezaposleno kvalifikovanih radnika i to 562 lica, tehničara sa srednjom stručnom spremom 44 lica, nekvalifikovanih lica 274, dok je sa višom i visokom stručnom spremom nezaposleno po 35 lica. Sa visokom stručnom spremom nezaposleno je 15 diplomiranih ekonomista, šest diplomiranih pravnika, tri profesora pedagogije, po jedan profesor geografije, fizičkog vaspitanja i drugi uz napomenu da je sa višom stručnom spremom nezaposleno 23 ekonomista, po četiri pravnika i mašinska inženjera, te nastavnik hemije, viši sportski trener i drugi.Dževad Džafić
Sarajevo, juni 2009. godine[b]3.3. Naselja u općini Rogatica
3.3.1. Prostorni razmještaj i veličina naselja u općini Rogatica[/b]Na području općine Rogatica po popisu iz 1991. godine živjelo je 21.978 stanovnika rasporedenih u 11 mjesnih zajednica: Berkovići, Borika, Gučevo, Kozići, Kukavice, Mesići, Osovo, Rogatica, Seljani, Stjenice i Žepa.
Karta 8: Karta mjesnih zajednica općine Rogatica
Izvor: (51 )Općina Rogatica ima ukupno 119 naseljenih mjesta, to su: Agarovići, Babljak, Beći, Begzadići, Beheći, Berkovići, Bjelogorci, Blažujevići, Borač, Borika, Borovac, Borovsko, Božine, Brankovići, Brčigovo, Brda, Brezje, Bulozi, Burati, Čadovina, Čavčići, Čubrići, Dobrače, Dobrašina, Dobromerovići, Dobrouščići, Drobnići, Dub, Dumanjići, Đedovići,
Karta 9: Karta naseljenih mjesta općine Rogatica
Izvor: (51)Ferizovići, Gazije, Godomilje, Golubovići, Grivci, Gučevo, Guždelji, Jarovići, Jasenice, Kamen, Karačići, Kopljevići, Kovanj, Kozarde, Kozići, Kramer Selo, Krvojevići, Kujundžijevići, Kukavice, Kusuci, Lađevine, Laze, Lepenica, Lubardići, Ljubomišlje, Mahala, Maravići, Medna Luka, Mesići, Mislovo, Mrgudići, Nahota, Obrtići, Okruglo, Orahovo, Osovo, Otričevo, Pašić Kula, Pavičina Kula, Pešurići, Pijevčići, Planje, Pljesko, Plješevica, Podgaj, Pokrivenik, Pribošijevići, Pripećak, Prosječeno, Purtići, Radič, Rađevići, Rakitnica, Ribioc, Rogatica, Rusanovići, Seljani, Sjemeć, Sjeversko, Slap, Sočice, Stara Gora, Starčići, Stari Brod, Stjenice, Stop, Strmac, Sudići, Surovići, Šatorovići, Šena Krena, Šetići, Šljedovići, Šljivno, Štavanj, Trnovo, Varošište, Vragolovi, Vratar, Vražalice, Vrelo, Vrlazje, Zagajevi, Zagorice, Zakomo, Ziličina, Žepa, Živaljevići i Živaljevina.
Seoska naselja općine Rogatica imaju konstantnu ratarsko-stočarsku funkciju. Tipovi sela raspored i položaj seoskih naselja je naslijeđen iz ranijih epoha. Seoska se naselja općine Rogatica nalaze na granicama agrarnih povšina, a njigov raspored u najvećoj mjeri ovisi od elemenata reljefa. Pogodnost za razvoj i širenje seoskih naselja pružaju: riječne doline Drine, Rakitnice, Prače i Žepe, padine brda i brežuljaka, kotline i površi.
Rijetka su sela na visokim planinama na kojima su uglavnom privremena stočarska naselja.Najveći broj naseljenih mjesta nalazi se sjeverno i južno od Rogatice dok su sjeveroistočni, istočni i jugozapadni dijelovi općine sa dosta slabijom mrežom seoskih naselja. Slabija mreža seoskih naselja karakteristika je planinskih predjela. Kuće su raštrkane (disperzne) i izgrađene na krčevinama.
Sela na području općine Rogatica su, sa povećanjem broja stanovnika, postepeno prerastala iz sela razbijenog tipa u sela sa manje ili više naglašenim karakteristikama zbijenog tipa. Taj prelaz nije se podjednakim intenzitetom odvijao u svim selima, tako da ni stepen zbijenosti nije bio svuda jednak. U tom pogledu isticala su se sela Žepa, Borike i Pašić Kula, kod kojih se u središnjem dijelu ukrštalo više staza i kuće bile više zbijene, a dalje od tog jezgra kuće su se rasipale.
Sela zbijenog tipa karakteristična su za brežuljkaste predjele u neposrednoj blizini Rogatice.Poslijeratnom obnovom i rekonstrukcijom stambenih i privrednih objekata naselja poprimaju novi izgled. Stepen razvoja i širenja seoskih naselja u najvećoj mjeri zavisi od povratka njenih prijeratnih stanovnika, međutim, taj proces odvija se veoma sporo. Udaljena planinska sela već odavno se demografski prazne i u njima stanovništvo „stari“, zbog odlaska mlađe populacije u gradska naselja. Zbog svih navedenih procesa u selima rogatičke općine danas živi manje od 45% ukupnog stanovništva.
3.3.2. Urbano-geografske karakteristike Rogatice
Sjedište općine Rogatica je istoimeno gradsko naselje smješteno na rijeci Rakitnici. Rogatica leži na 43° i 48′ sjerverne geografske širine i 19° i 1’ istočne geografske dužine. Oko nje su brda Ljun sa zapada, Goletica sa sjevera, Tmor i Zasada na istoku, a nešto dalje na istoku prema Drini izdiže se planina Sjemeć (1497 m ), a na sjeveru Devetak (1417 m ).
Posmatrajući urbano-geografske karakteristike Rogatice, možemo uočiti dva najistaknutija i najvažnija elementa: 1) krivudavo korito rijeke Rakitnice, koja siječe naselje od sjevera ka jugu i 2) tranzitni put koji precijeca naselje paralelno s koritom Rakitnice i prolazi kroz centralni dio grada. Tranzitni put je ujedno i glavna ulica grada u kojoj je bila koncentrisana u prošlosti, a tako je i danas, ne samo čaršija i privreda nego i većina drugih javnih objekata.
Grad Rogatica ima političku, upravnu, zdravstvenu, obrazovnu, kulturnu i industrijsku funkciju. Posmatrajući navedeno u samom gradu mogu se izdvojiti upravno-poslovna, stambena, industrijska, zona rekreacije i druge zone.
Upravno-poslovna zona nalazi se u samom gradskom jezgru. U ovom dijelu grada nalazi se zgrada policije, općinske administracije, gradska pošta i manje trgovine. Oko ove poslovne zone izgrađeni su manji i veći stambeni objekti čiji su prizemni spratovi iskorišteni u svrhu obavljanja trgovine i zanatstva. Sa desne strane glavne saobraćajnice smješten je ugostiteljski objekat hotel „Park“. U produžetku ove ulice nalazi se zgrada doma zdravlja i hitne pomoći te srednjoškolski centar gimnazije, ekonomske i mašinske struke. Industrijska zona Rogatice nalazi se u sjevernom dijelu grada a čine je tvornica prečistača, sladara, klaonica, pilana i niz manjih privatnih zanatskih objekata.
Slika 13: Rogatica s obje strane rijeke Rakitnice
Izvor: (48)Između upravno-poslovne zone i industrijske zone nalazi se stambena zona koju karakteriše niz zgrada čiji su niži dijelovi iskorišteni za privrednu zanatsku djelatnost, a viši za stanovanje. Dakle, na prostoru Rogatica nije moguće izdvojiti dio grada koji se odlikuje samo jednom funkcijom veće je izdvajanje izvršeno na osnovu preovladavajućih odlika.
Paralelno sa glavnom ulicom, na gotovo cijeloj njenoj dužini kroz grad, vodi još jedna velika ulica koja znatno rasterećuje glavnu. Ove ulice, a paralelno s njima i samo naselje na desnoj obali, prilično su izduženi, tako da naselje na toj strani rijeke po svom obliku i po odnosu saobraćajnica ima karakteristike tzv. vretenastog oblika. Dakle u ovom dijelu sa lijeve strane rijeke Rakitnice nalazi se zona sporta i rekreacije koju čine stadion „Mladost“ sa atletskom stazom te pomoćni treni za sport i rekreaciju. U neposrednoj blizini, nešto južnije smještena je zgrada osnovne škole i niz stambenih objekata.
U mreži glavnih saobraćajnica Rogatice karakteristična je veza transverzalnog smjera koja naselje presijeca od zapada ka istoku, prelazeći glavni put na dnu čaršije i povezujući dijelove naselja u tom smjeru na čitavoj njegovoj širini. To je jedna od najstarijih saobraćajnica ne samo ovog mjesta nego i čitavog kraja. Ostali dijelovi ulične mreže vežu se za ove tri istaknutije saobraćajnice. To je cio sistem ulica u jednom dosta gustom rasporedu na koje se može naići samo u dobro izgrađenim gradovima.
Arhitektonska rješenja u Rogatici možemo posmatrati u njena dva različita vida. Arhitektura javnih objekata, koncentrisana u gradskom jezgru i njegovoj blizini, ima savremena arhitektonska rješenja, a stambena, individualna arhitektura po obliku i uređenosti nije ni stara ni moderna ali je vidljivo da se nije u dovoljnoj mjeri vodilo računa o skladu s okolinom i čitavim naseljem.
Položaj Rogatice određuje i udaljenost od većih gradova u Bosni i Hercegovini. Udaljenost Rogatice od Sarajeva je 65 km, Banja Luke 260 km, Goražda 26 km, a Trebinja 205 km.
Tokom ratnih dešavanja veliki broj stambenih, javnih i vjerskih objekata je porušen ili djelimično devastiran što u mnogome otežava povratak prijeratnih stanovnika Rogatice.prof.Dževad Džafić
Sarajevo, juni 2009. godine3.4. PRIVREDNE KARAKTERISTIKE
3.4.1. Uvjeti privrednog razvoja
Fizičko-geografske odlike općine Rogatica uz prirodne resurse jedan su od faktora društveno-ekonomskog razvoja. Oni su stalan i neophodan uslov za privredni razvoj i od njih zavisi uspješnost i brzina privrednih kretanja.
Pored prirodnog tla, za koje su stanovnici općine Rogatica vezani još od vremena doseljavanja na ove prostore, ova općina raspolaže sa značajnim vodenim i šumskim bogatstvima te skromnim rudno-mineralnim bogatstvima.
Poljoprivredne površine predstavljaju značajan prirodni resurs općine Rogatica. Popisom iz 1991. godine utvrđeno je da općina Rogatica raspolaže sa 3.690 hektara oraničnih i baštanskih površina. Raspoloživi prirodni resursi i tradicija primarne poljoprivredne proizvodnje (stočarstvo, ratarstvo i voćarstvo) istakli su poljoprivredu kao stratešku privrednu orjentaciju općine.
Šume rogatičke općine su bile, i ostale, važnim prirodnim bogatstvom. Podatak da od ukupne površine općine Rogatica, na zemljište pod šumama otpada 62,7% dovoljno govori o tom prirodnom resursu kao preduslovu za razvoj ove djelatnosti i djelatnosti kojima proizvodi šumarstva služe kao sirovina. Upravo zbog toga šumarstvo predstavlja tradicionalnu djelatnost, stalnog nosioca razvoja i osnovu za podizanje značajnih drvoprerađivačkih kapaciteta koji i u predratnom vremenu i sada zapošljavaju oko 20 % lica od ukupno zaposlenih na području općine.
Rudno-mineralna bogatstva općine su veoma skromna. Rudnik uglja „Kukavice“ prestao sa svojim radom početkom osamdesetih.Hidroenergetski potencijal je solidan i uglavnom se oslanja na vode. „Elektrana Mesići“ je hidrocentrala koja je proizvodila struju u skladu sa svojim mogućnostima i kapacitetima a hidroenergetske kapacitete posjeduju i rijeke Prača i Drina koje su jednim dijelom iskorištene u području rogatičke općine.
Struktura rogatičke privrede je raznovrsna i raspolaže kapacitetima iz drvne, metalne, tekstilne, prehrambene i grafičke industrije, zatim trgovine, šumarstva, poljoprivrede, energetike, građevinarstva, saobraćaja i drugih grana.U novije vrijeme poslije ratnih dejstava sve značajnije mesto zauzima privatno poduzetništvo što je rezultiralo osnivanjem 72 privatna preduzeća i 259 samostalnih djelatnosti iz oblasti ugostiteljstva, zanastva, trgovine i drugih usluga.
Ukupan broj zaposlenih radnika 1991. godine je iznosio 4.515, zaposlenih u privredi bilo je 3.956, a u vanprivredi 559. Podaci su izneseni na osnovu popisa iz 1991. godine i publikovani u Statističkom godišnjaku Republike Bosne i Hercegovine.3.4.2. Privredne djelatnosti
3.4.2.1. Poljoprivreda
Poljoprivreda na području općine Rogatica ima dugu tradiciju. Raspoloživi prirodni resursi i tradicija primarne poljoprivredne proizvodnje ( zemljoradnja, stočarstvo, voćarstvo i šumarstvo) istakli su poljoprivredu kao stratešku privrednu orijentaciju općine.
3.4.2.1.1. Zemljoradnja
Oranične površine i plodno zemljište se smatraju osnovnim privrednim resursom. Po podacima iz 1991. godine oranične površine zahvatale su 3.690 ha, od čega se iskorištavalo 3.612 ha ili 97.88% dok je pod ugarima bilo 31ha ili 0.84% a neobrađeno zemljište činilo je 47ha ili 1.27%.
Tabela 26: Oranične površine po načinu korištenaj u ha
Izvor: (16, 364. )Ako izvršimo poređenje primijetićemo da su najzastupljenije žitarice 2.011ha ili 55.67%, zatim povrtno bilje 30.15%, dok je na stočno bilje otpadalo 512ha ili 14.18%. Od žitarica najzastupljenije ali i najvažnije bile su pšenica, kukuruz, ječam, a od povrtlarskih krompir. Zahvaljujući prirodnim uslovima na području općine, Rogatica predstavlja poznatog i priznatog proizvođača sjemenskog krompira. Proizvedenim količinama, kvalitetom i primjenom savremene tehnologije posebno se ističe A.D. “Agrokombinat” i Udruženje poljoprivrednih proizvođača “Solanum produkt” koji predstavljaju jedne od najznačajnijih proizvođača ne samo ovog kraja već i šire. Na području općine registrovane su tri zemljoradničke zadruge “Gučevo”, “Radava” i “Žepa” koje se bave organizovanjem raznih vidova primarne poljoprivredne proizvodnje za svoje članove.
Tabela 27: Prinosi ratarskih kultura 1991 godine
Izvor: (16, 364. )Iz tabele je vidljivo da su najveći prinosi krompira 4.3 ha/t pa je samim tim i najveća godišnja proizvodnja koja iznosi 4.312 t. Najveći dio obradivog zemljišta pripada privatnom sektoru ali je najveći problem usitnjenost i razdvojenost posjeda kao i nedovoljno modernozovana oprema za poljoprivrednu djelatnost.
Grafikon 12: Prinosi najvažnijih ratarskih kultura u (t) u 1991. godini
(Izvor: podaci iz tabele 24.)prof.Dževad Džafić
Sarajevo, juni 2009. godine3.4.2.1.2. Stočarstvo
Stočarstvo je u okviru ostalih poljoprivrednih djelatnosti bilo ispred zemljoradnje i ratarstva. Srazmjerno velike površine pašnjaka i livada uticale su svojim kapacitetom da se na rogatičkom srezu jače razvija ekstenzivno stočarstvo. Prema rezultatima popisa iz 1981. godine na području općine Rogatica bilo je 533 konja, 13.128 goveda, 58.104 ovce, 1.285 svinja i 20.302 peradi. Ergela Borike na nadmorskoj visini od 1000 metara nalazi se dvadesetak kilometara sjeveroistočno od Rogatice. Već 1893. godine austrijski stručnjaci su utvrdili da na tom, boričkom platou postoje idealni uslovi za uzgoj konja. Osnovali su ergelu, najprije sa bosanskim, a kasnije i sa grlima plemenitih pasmina. (7.104)
Slika 14: Ergela Borike na planini Sjemeć u jesen i zimu
Izvor: (48)
Tabela 28: Stočni fond općine Rogatica
Izvor: (43)Iz tabele je vidljivo da je stočni fond po popisu iz 1991. godine u mnogome smanjen u odnosu na popis iz 1981. godine. a razlog tome je odlazak mladog radno sposobnog stanovništva sa sela radi školovanja, zapošljavanja u sekundarni i tercijarni sektor ili odlazak u druge zemlje iz istih razloga.
Pčelarstvo na području općine Rogatica bilo je više dopunsko zanimanje poljoprivrednika i rekreativno zanimanje nepoljoprivrednika. Udruženje pčelara “Sat” sa trenutno 53 člana i oko 1000 košnica nastoji da organizuje i unaprijedi proizvodnju meda na području općine.
[b]
3.4.2.1.3. Voćarstvo[/b]Voćarstvo na području općine Rogatica ima dugu tradiciju koja je rezultat povoljnih prirodno-geografskih karakteristika ali je ono bilo razvijeno u mjeri da samo može podmiriti potrebe lokalnog stanovništva. Od davnina najviše su se uzgajale šljive zatim jabuke i kruške. Uzgoj voća odvija se na tradicionalan i zastario način uz malo savremenih metoda kako u uzgoju i iskorištavanju tako i u odabiru i usavršavanju vrsta. Iz ovoga proizilazi slab urod koji je ometen i sa pomenutom iscjepkanošću posjeda. U ovakvim prilikama na području općine Rogatica posebno mjesto zauzima nadaleko čuvena šljiva požegača (lat. Prunus domestica)..
Slika 15: Šljiva požegača behar i plod
Izvor: (55)Prirodno-geografski uvjeti, posebno klimatski, utjecali su na prinos ove sorte koji je bio daleko veći od ostalih vrsta šljive. Poslije izgradnje hidroelektrane “Bajina Bašta”, sedamdesetih godina prošlog stoljeća, a potom i hidroelektrane “Višegrad” 1989, u gornjem toku rijeke Drine i njenih pritoka dešavaju se mnoge klimatske, ekološke i biološke promjene. Nadaleko poznate šljive požegače, po čijem je kvalitetu bio čuven drinski kraj od Foče, preko Goražda, Višegrada, Rogatice sve do Srebrenice i Bajine Bašte, sve je manje. Poslednjih godina, u selima uz Drinu i njene pritoke Janjinu, Lim, Rzav i Žepu nema šljiva ni za jelo, a kamoli za tržište i industrijsku preradu. Odavno su zatvoreni mnogi prerađivački kapaciteti i sušnice, podignute prije 20 do 30 godina. Hroničari su zapisali da je svježa požegača iz ovog kraja između dva svjetska rata vozom transportovana u Njemačku i druge zemlje Evrope, gde je bila posebno cijenjena zbog izuzetnog kvaliteta i specifičnog ukusa. Poljoprivredni stručnjaci tvrde da je uzrok slabijeg roda ovog voća velika vlaga tokom većeg dijela godine i malo sunčanih dana. Zato plod u voćnjacima strada već u beharu. Utvrđeno je da od rane jeseni pa sve do pred kraj zime magle ima u mnogim mjestima koja se nalaze u dolini rijeke Drine po mišljenju inženjera šumarstva zaposlenih na poslovima planskog uzgoja i zaštite šuma u Šumskom gazdinstvu „Sjemeć” iz Rogatice
prof.Dževad Džafić
Sarajevo, juni 2009. godine3.4.2.2. Šumarstvo
Šumarstvo predstavlja tradicionalnu djelatnost i stalnog nosioca razvoja rogatičke općine jer na šumsko bogatstvo otpada 62.7% ukupnih poljoprivrednih površina. Podatak da od ukupne površine opštine Rogatica, na zemljište pod šumama otpada 55,9 % dovoljno govori o tom prirodnom resursu kao preduslovu za razvoj ove djelatnosti i djelatnosti kojima proizvodi šumarstva služe kao sirovina.
Tabela 29: Iskorištavanje četinarskog drveća u hiljadama m³
Izvor: (16, 370.)
Prema podacima iz 1991. godine ukupno je posječeno 105.000 m³ drveta, gdje su najzastupljeniji bili četinari u mjeri od 59.000 m³.
O iskorištavanju i zaštiti šuma rogatičke opštine brine se Šumsko gazdinstvo ,,Sjemeć“ u sastavu JPŠ ,,Srpske šume“ na rogatičkom području gazduje sa 40.500 hektara šuma Drinska magla, ne čini štetu samo voću već i šumskim vrstama.. Po rečima Nebojše Šubare, diplomiranog inženjera šumarstva zaposlenog na poslovima planskog uzgoja i zaštite šuma u Šumskom gazdinstvu „Sjemeć” iz Rogatice, poslije dugogodišnjeg praćenja klimatskih promjena utvrđeno je da od rane jeseni pa sve do pred kraj zime magle ima u svim gradovima gornjedrinskog područja. U Rogatici magla se prostire u desetak kilometara širokom pojasu oko grada, sve do rubnih područja oko sela Okruglo i Šataorovići, zatim Zagorice, Gučevo i Kozići a rezultat je sve prisutnija mahovina na svim biljnim vrstama. Istraživanja su pokazala da je ona naročito primjetna u kasnim jesenjim danima, kad lišće opadne sa drveća, koje tada ima sivu boju ili izgled inja.3.4.2.3. Industrija, građevinarstvo i energetika
Na teritoriji općine Rogatica postoji niz prerađivačkih kapaciteta iz oblasti drvne, metalne, tekstilne, prehrambene industrije, šumarstva, poljoprivredne proizvodnje, građevinarstva, grafičkih usluga kao i kapaciteti za proizvodnju električne energije.
Industrijski razvoj započinje u vrijeme Austro-Ugarske koja je unijela velike promjene u ekonomski i socijalni život ovog kraja. Tako u Rogatici 1900. godine niče prva pilana za preradu drveta Bećir-age Čapljića, koja je radila za lokalne potrebe. U Kovanju kod Rogatice 1901. godine počinje sa radom ciglana čiji proizvodi podmiruju samo jedan manji dio lokalnih potrebe. Glavna preokupacija strane vlasti bila je eksploatacija šumskog bogatstva pa je u te svrhe angažovala strane firme sa postrojenjima a našu radnu snagu. (7.82) Tokom 47 godina, u periodu izmedu 1945–1991 god., Rogatica je obnovljena i galopirajući napredovala. Izrasla je u lijep grad sa svim uvjetima za normalan život civilizovanih ljudi. Izgradene su mnoge industrijske firme i preduzeća u društvenom vlasništu, a pred sami rat nicala su i mnoga privatna preduzeća. Nosioci današnjeg industrijskog razvoja općine Rogatica su: A.D. “Agrokombinat” bavi se ratarskom proizvodnjom, stočarstvom, prehrambenom industrijom, trgovinom, ugostiteljstvom i turizmom. A.D. “Tvornica prečistača” proizvodi pročistače za vazduh, gorivo, ulje i hladnjake za sve vrste vozila i druge proizvode i iz ove oblasti.
Slika 16: Tvornica prečistača RogaticaA.D. “Mićo Sokolović” izrađuje ambalažu, štampa knjige i pruža druge vrste grafičkih usluga. A.D. “Sjemeć” D.I. djelatnost joj je proizvodnja rezane građe i građevinske stolarije i namještaja.
Slika 17: Upravna zgrada Š.G. „Sjemeć“ Rogatica
Izvor: (48)
Š.G. “Stara Gora”, čija je djelatnost eksploatacija šuma i izgradnja šumskih komunikacija.
A.D. “Roteks”, proizvodi ćebad i dekorativno platno.
A.D. “Jasna” proizvodi sve vrste dječije i druge konfekcije.Građevinarstvo je na području općine Rogatica u poslijeratnom periodu vezano za obnovu i izgradnju devastiranih stambenih i privrednih objekata. Obnova i izgradnja kao i rekonstrukcija objekata vrši se preko donatorskih projekata. Od posebnog značaja za povratnike je izgradnja fabrike „Žepa inžinjering“ čiji je osnivač jedan od povratnika na područje MZ Žepa. Fabrika zapošljava tridesetak radnika povratnika koji će proizvoditi zdravu hranu od sirovina porijeklom iz ovih krajeva.
Snadbijevanje potrošača električnom energijom na području općine vrši se putem osnovnog 110 kilovoltnog dalekovoda iz pravca Višegrada i 35 kilovoltnog dalekovoda iz pravca Višegrada i Sokoca koje služi kao rezervno napajanje. Na području općine, na rijeci Prači se nalazi i hidroelektrana Mesići. Hidroelektrana u Mesićima bavi se proizvodnjom električne energije od 1950. godine, zapošljava 34 radnika i u optimalnim hidrološkim prilikama proizvodi oko 15.500.000 KWh godišnje. Distribuciju električne energije vrši ,,Elektro-distribucija Pale“ preko svoje radne jedinice u Rogatici koja zapošljava 30 radnika.
Općina Rogatica raspolaže skromnim rudnim bogatstvima. „Ciglana“ u Kovanju je radila sa manjim kapacitetom dok je rudnik uglja „Kukavice“ prestao sa svojim radom početkom osamdesetih godina zbog iscrpljenosti kapaciteta.
3.4.2.4. Saobraćaj
Saobraćaj je iz godine u godinu moderniziran i proširivan. Najznačajnija putna komunikacija je magistralni put u dužini od 65 km koji povezuje Rogaticu sa Sarajevom preko Romanije. Specifičnost magistralnog puta M-19 je u činjenici da je u dužini 3,9 km koliko iznosi njegova dužina kroz urbano područje Rogatice, ujedno i sastavni dio glavne gradske ulice. Ova putna komunikacija nastavlja dalje prema jugozapadnom i zapadnom dijelu općine spajajući Mesiće, Ustipraču i Goražde. Urađen je i moderan asfaltni put od Sjemeća do Višegrada. Dobar dio puteva prema selima u općini je asfaltiran. U novije vrijeme donatorskim sredstvima i vlastitim radom jednog od povratnika asfaltiran je put od Han Pijeska do Žepe.
Slika 18: Put Han Pijesak-Žepa Slika 19: Autobuska stanica u RogaticiPostojeću putnu mrežu općine Rogatica čine sljedeće kategorije puteva:
– Magistralni put M-19
– Regionalni put R-467
– Regionalni put R-450
– Lokalni putevi sa gradskom putničkom mrežom
– Nekategorisani putevi.
Regionalni putevi R-467 i R-450 protežu se centralnim, sjevernim i istočnim dijelom teritorije općine Rogatica, povezujući administrativni centar sa naseljima šireg područja boričkog platoa i Sjemeća.Uskotračna pruga izgrađena 1906. godine ima historijski značaj za ovaj kraj. Protezala se dolinom rijeke Prače i jednim dijelom prolazila kroz općinu Rogatica. Nakon ukidanja uskotračnih pruga ukinut je i voz „ćiro“ .
Usluge telefonskog saobraćaja na području općine najvećim dijelom pruža JP «Telekom RS» (fiksna i mobilna telefonija) i manjim dijelom «BH Telekom» (mobilna telefonija).Veze putem fiksne telefonije obezbjeđuju se putem savremene centrale čiji je kapacitet 2832 moguća analogna priključka i 128 ISDM digitalnih priključaka.
Izgradnjom predajnika na Tmoru veći dio općine je pokriven signalom mobilne telefonije.3.4.2.5. Trgovina i ugostiteljstvo
Zahvaljujući prije svega geografskom položaju, a u pojedinim periodima i historijskim okolnostima, područje Rogatice je vijekovima unazad predstavljalo ili trgovački centar ili raskrsnicu trgovačkih puteva, nažalost, taj primat i tradicija u toj oblasti su izgubljeni pogotovu u poslijeratnom periodu. Oblast trgovine i ugostiteljstva ima veoma značajnu ulogu u ukupnom privredno-ekonomskom i društvenom razvoju. Po podacima iz statističkog godišnjaka državnog zavoda za statistiku iz maja 1994. godine, na teritoriji općine Rogatica bilo je 45 ugostiteljskih objekata u kojima je bilo zaposleno 255 radnika. Kad je trgovina u pitanju sve su više u funkciji savremeni prodajni (trgovački) objekti: mega supermarketi, robne kuće, samoposluge i slično. Trgovinom kao osnovnom djelatnošću na području općine bavi se 36 preduzeća, kao i 86 privatnih preduzetnika sa zaposlenih 300 radnika.Većina subjekata i zaposlenih radnika u njima bavi se trgovinom na malo. A.D. „Agrokombinat“ je najznačajniji trgovinski subjekat. Struktura prodajnih objekata većinom se može svesti na prodaju prehrambenih i tekstilnih proizvoda, proizvoda za svakodnevnu upotrebu u domaćinstvu, sa malim brojem objekata specijalizovanih za proizvode određene namjene. Općina Rogatica ima dva hotela. Hotel „Park“ u Rogatici koji je u toku rata devastiran samo je djelimično popravljen, a hotel „Borike“ na Borikama pruža potpunu ugostiteljsku uslugu.
Slika 20: Hotel „Park“ u RogaticiPećina Banja Stijena (Mračna pećina)
Pećina Banja Stijena sa pećinom Govještica predstavlja složen speleomorfološki sistem koji još nije u cjelosti istražen. Posmatrano u planu, pećina je razgranata i sastoji se iz ulaznog kanala, nekoliko većih galerija i više manjih kanala koji ih spajaju. Ukupna dužina pećinskih kanala iznosi oko 1.200 metara. Bogata je atraktivnim pećinskim nakitom koji sačinjavaju bigrene kade, salivi, stalaktiti, pećinski stubovi. Po bogatstvu i raznovrsnosti pećinskog nakita jedna od najljepših pećina u BiH.Pećina je izgrađena u stijenama srednjotrijaskih karbonatnih masa. Po dužini presjek kanala ukazuje na relativno malu visinsku razliku nagiba i uspona kanala u odnosu na ulaz.
“Pećina Banja Stijena” nalazi se teritoriji općine Rogatica, selo Banja Stijena u kanjonu rijeke Prače na nadmorskoj visini 590 metara
Opis morfoloških karakteristika pećine Banja Stijena prikazan je na osnovu sledećih
izdvojenih podcjelina:
– Ulazna kanal i ulazna dvorana;
– Glavni kanal;
– Splet sporednih kanala;
– Pećina Govještica.
Ulazni kanal i ulazna dvorana,
Ulaz u pećinu Banja Stijena je uski kanal, vještački proširen, širine 1,20 m i visine
1,50 m. Dužina ulaznog kanal iznosi 15m. Iza hodnika se silazi betonskim stepenicama
u ulaznu dvoranu 8 metara ni`u od ulaznog kanala. Betonske stepenice su napravljene
prije drugog svjetskog rata kao i metalna kapija koja se nalazi na ulazu u pećinu. Po
podacima u literaturi ova pećina je bila posjećivana od strane turista iz Sarajeva
prije prvog svjetskog rata1 što je i bio razlog da se kapija postavi na ulaz u pećinu i na
taj način zaštiti bogat pećinski nakit koju ukrašava dvorane. Na izlasku iz ulaznog
kanal nalazi se, na desnoj strani zida, rijetka i interesantna vrsta pećinskog nakita,
”pećinsko mlijeko”. Mehanizam nastanka ove rijetke vrste akumulativne pojave još uvijek
nije u cjelosti objašnjen.
Ulazna dvorana je najveća dvorana cijelog podzemnog sistema Banje Stijene. Dugačka je
oko 40 m, široka 10 m, sa visinom plafona od 6-8 m. U ovoj dvorani se nalazio
prvobitni ulaz u pećinu koji su tokom vremena zatrpali nanosi zemlje. Dvorana je bogato
ukrašena stropnim pećinskim nakitom, posebno stalaktitima.
Glavni kanal
je relativno prostrani kanal sastavqen od niza dvorana i kanala koji se spajaju sa
sporednim kanalima. Dvorane su izuzetno bogate raznim vrstama pećinskog nakita,
pećinskim stubovima, salivima, stalaktitima, stalagmitima, draperijama, koralnim
nakitom i bigrenim kadama. Boja pećinskog nakita je uglavnom crvenkasto-siva, a česti
su i interesantni oblici izgađeni od čistog kalcita, bijele boje. Prema šturim opisima
pećine, u najudaljenijim dijelovima se nalazi veliko jezero. Grafiti u formi potpisa
austrijskih posjetilaca, koji datiraju sa početka prošlog vijeka, mogu se vidjeti u
udaljenim dijelovima pećine,Splet sporednih kanala
Sporedni kanali se odvajaju na više mjesta od glavnog kanala i na pojedinim mjestima
se dosta približavaju, posmatrano u planu pećine u odnosu na topografsku površinu,
zidovima1kanjona rijeke Prače. Prema oskudnim publikovanim podacima istraživanja
i mjerenja pećine Banja Stijena, utvrđena je veza završnih dijelova pećine sa pećinom
Govještica (Kanaet, 1963).Pećina Govještica
Pećina se nalazi na lijevoj strani rijeke Prače, nekoliko stotina metara nizvodno od
ulaza u pećinu Banja Stijenu. Ulaz se nalazi na 583 m n.v. Veliki ulaz u Govješticu je formiran u obliku nadsvoda dugog 30 m u kome se nalazi i jedan sporedni ulaz. Iza ovog
dijela ulazi se u veliku, gotovo kružnu dvoranu dugu oko 40 m, na čijem kraju sa nalazi
jezero približno kružnog oblika, prečnika oko 10 m. Istraživač .Daneš, pretpostavlja
da se podzemne vode rječice Rešetnice, koja ponire na Glasinačkoj visoravni, pojavljuju
ovdje u Govještici. Za vrijeme otapanja snijega nivo vode jezera podigne se za 3 metra i
tada voda ističe slapom iz prostranog ulaza u pećinu
Prvi pisani podaci o paleontološkim istraživanjima datiraju iz 1918/1919. godine, a ostavio ih je Daneš. Istraživanja koja je ovaj autor sproveo imala su za cilj utvrđivanje vrste i količine gline i fosilnih ostataka kostiju zbog mogućnosti iskorištavanja ovih materijala za specijalne namjene, odnosno proizvodnju baruta. Tom prilikom je u Ulaznoj dvorani pronašao manju količinu kostiju pećinskog medvjeda.
Velike zasluge u istraživanje pećinskih insekata ima Viktor Afelbek, kustos Zemaljskog muzeja u Sarajevu.
U široj zoni pećine nisu primjećeni uticaji čovjeka u novije vrijeme, što je i razumljivo s obzirom da su tokom rata 1992-1995 nasijana minska polja, koja još uvijek onemogućavaju
siguran dolazak do pećine
Na osnovu pravilnika o ketegorizaciji prirodnih dobara i preporukama Nacionalnog savjeta za geo-nasleđe RS i evropske asocijacije za konzervaciju geološkog nasleđa (Progeo)a cijeneći činjenicu da suštinska obilježja pećine Banja stijena po većini kriterijuma imaju visok rang u trostepenoj skali vrednovanja, i da ovo područje može uspješno razvijati zaštitne i druge dozvoljene funkcije, predlaže se svrstavanje pećine Banja stijena u prirodna dobra od velikog značaja, odnosno prirodna dobra II kategorije – objekat geonasljeđa nacionalnog značaja.
- You must be logged in to reply to this topic.