Forum Replies Created
-
AuthorPosts
-
in reply to: GAY PARADA U SARAJEVU ZA VRIJEME RAMAZANA #5270
TEMA: Dobra
KOMENTARI: Zastrašujući!PiTaRIsToK napisao:
Sta o ovome mislite?
ODGOVOR:
Čisti bezobrazluk!in reply to: Rijeci koje volim i nevolim.. #5253Mare napisao:
Sto se tice rijrci koje zavvrsavaju sa… ica i koje volim.RakitnICA,Rogat-a-ptICA,cevapcinICA,pljeskavICA,vjesalICA(suhog mesa)…A ima rijeci koje zavrsavaju sa …ik koje mi nisu bas prijatne.Kao cetnIK,nacelnIK ili jednostavno DODIK.
Mora da si zaboravio, pa da dopunim:
GračanICAin reply to: Rogaticani, o kojima treba pisati #4430AKO OVAJ POST NE PASE OVDJE, MOLIM VAS DA GA PREMJESTITE:
NAGRADA ZA ŽIVOTNO DJELO U OBLASTI FOTOGRAFSKOG DJELOVANJA ALIJI M. AKŠAMIJI
SARAJEVO, 9. jula (FENA) [b]
– Komitet Asocijacije nezavisnih profesionalnih fotografa Evrope (PPofE), na prijedlog njemačke Akademije za primijenjenu umjetnost (IVAS) u Hanoveru, donio je odluku da se ovogodišnja nagrada za životno djelo u oblasti fotografskog djelovanja dodijeli jednom od najpoznatijih i najstarijih živućih fotografa u Evropi Aliji M. Akšamiji iz Sarajeva[/b].U radu Komiteta učestvovali su Joachim Giesel, Manfred Zimmermann, Roland Horn i drugi, a puni naziv nagrade je “Nagrada za životno djelo u prepoznavanju najviših standarda u kreativnoj analognoj i digitalnoj fotografiji”.
Nagrada se dodjeljuje jednom godišnje i samo jednom članu Asocijacije i ovo je prvi put da se ona dodijeli fotografu sa područja bivše Jugoslavije.
Akšamiji će nagrada biti uručena u četvrtak, 10. jula u galeriji Akademije likovnih umjetnosti u Sarajevu, pod pokroviteljstvom Ministarstva kulture i sporta FBiH, Federalne novinske agencije i odjeljenja PPofE za jugoistočnu Evropu.
Direktor Akademije za primijenjenu umjetnost (IVAS), Isturenog odjeljenja u Beogradu u okviru PPofE, prof. Nikola Radošević u kandidaturi Akšamije za ovu nagradu zapisao je da među umjetnicima, posebnu privilegiju imaju oni koji pišu svjetlom.
“Upravo raskošnu razuđenost oblika i stanja, uzbudljivo svjedočenje o lijepom, a običnom, darovao nam je Alija M. Akšamija, bosanski svjetlopisac koji ne odustaje. Usmjerio je pogled u male bosanske kasabe Višegrad i Rogaticu, gradove i svijet. Poput dobrodušnog lovca, on traga za prizorima, vreba čudesne preobražaje viđenog, istrajava u lirskim zasjedama, a njegov okidač ne ubija, nego, gle čuda, ovjekovječuje”, zapisao je Radošević.
On ocjenjuje i kako majstor Akšamija razumije tajni govor svjetla i tame, vode i vjetra. Sa zadivljujućom lakoćom pronalazi predmete iz kojih je svrha iščilila i slike u koje svrha nikada nije ni ušla. Isto tako, pronalazi i ljude koji, svojim karakterističnim osobenostima, govore o karakteru života kojeg su živjeli.
“U luku od zanemarljivog do uzvišenog, Akšamija istovremeno otkriva harmoniju onoga što oko vidi i onoga što se zrcali u našoj duši. On je duboko umiješan u svijet koji vidi”, zaključuje Radošević.
Alija M. Akšamija rođen je u Rogatici 1919. godine i jedan je od najpoznatijih bh. fotografa van BiH. Školovao se u Sarajevu, Beogradu i SAD-u. Izlagao je samostalno i kolektivno u svim važnijim svjetskim centrima za ovu vrstu kreativnog djelovanja.
Dobitnik je velikog broja internacionalnih i nacionalnih priznanja, diploma i medalja, među kojima su i međunarodno priznanje EUROPHOT-a “majstor umjetničke fotografije”, plakete “Anastas Jovanović” te zlatne plakete “Narodne tehnike BiH”.
(Fena) ef
in reply to: Chat i kratke poruke #4149“nesta” je djelovalo,
danas ide evo bolje, dobro je!
(sreca,inace vi ne bi nikad dosli na red :laugh: :laugh: )in reply to: Chat i kratke poruke #4131webmaster napisao:
Gracancadi su ti poput “virusa”…
Moja taktika bijaše TROJANER, ali sad….:lol:
Sad javno, najjavnije izjavljujem da sam stvarno s lijeve obale..
I Teva dobro zbori!
in reply to: Chat i kratke poruke #4121I ja se nadam da će biti bolje, ako Bog da, srediće to web.
A ako slučajno ne bude moguće, onda treba praviti raspored kad ko dolazi….
EFIKASNO :laugh: :laugh:in reply to: Chat i kratke poruke #4118Plah prijedlog purak! :lol:
Ukoliko doprinosi besprijekornom radu stranice, što se iskreno nadam, evo da i ja potvrdim da se u znadnje vrijeme stranica jako sporo otvara.
A na ovom topic-u recimo, sada u 12:50 je bilo skoro nemoguće prebaciti na prvu stranicu bez da me skroz izbaci….Selam svima!
ps
napisah pogrešno jednu riječ, pa rekoh da je ispravim; BELAJ!
Piši i to, ako trebain reply to: KRATKE PORUKE #3804I od mene SELAM svima, redom!!!
in reply to: Rodjendanske cestitke #3460[b][color=#0000FF]Dragom prijatelju i njegovoj hanumi, povodom rodjenja kcerke Esme, od srca zelim sve naj, naj…..
DA DOZIVITE MNOGO GODINA U ZDRAVLJU I RAHATLUKU[/color][/b]
ps
a oni znaju ko su!!!! :lol:in reply to: Povratnici #2929Ne boje se rada, ali im fali mehanizacija
Baveći se poljoprivredom, Nezim Omerović hrani i školuje osmero djece i suprugu…
Nezim i Ševala Omerović sa najmlađim sinomPrije pet godina Nezim Omerović sa suprugom Ševalom i djecom Muneverom, Maidom, Ibrahimom, Almasom, Eminom, Osmanom, Nerminom i Aminom vratio se u rogatičko selo Kozići. Desetočlana porodica živi od oko 170 KM dječijeg doplatka. Ipak, neobjašnjivom spretnošću i snalažljivošću u preživljavanju, Nezim hrani brojne ukućane, školuje djecu, a u toku je izgradnja i nove štale na njegovom imanju.
– Bavim se poljoprivredom, imam ovce i kravu. Trebala bi mi još jedna, dvije krave. Imam motokultivator, ali bez traktora je ovdje teško – kaže Nezim.
Odmara kad spava
Najstarije dijete završilo je srednju školu, ostali se školuju u Sarajevu, dok najmlađe ima šest godina.
U susjednoj Čadovini, gdje je prije rata živjelo dvadesetak, a do danas se vratilo šest bošnjačkih porodica, Azem Dženanović svaki dan provodi radeći. “World Vision” mu je obnovio kuću, općina Rogatica donirala krov za štalu, ali briga o stotinu ovaca, dvije krave, voćnjaku sa 200 stabala šljiva zahtijeva puno radno vrijeme.
– Dan prolazi u radu. Odmaram jedino kad spavam. Ujutro se pusti mal, čuvam ga, a po cijeli dan ima se šta raditi. Vrlo je teško, ali nekako se živi. Pomoglo bi mi kada bi mi dali multikultivator – kaže bivši radnik “Energoinvesta”.
Šest godina u kontejneru
U istom selu je i Halima Ajanović, koja je šest godina u kontejneru čekala obnovu kuće.
– Svašta sam predeverala i oboljela sam, dvaput operisana, pa sada zimi moram biti u Sarajevu, a ljeti sam ovdje da bih nešta ostvarila i da čuvam ovo što imam. I kad nije bilo kuće po čitavo ljeto sam krčila. Kiša, vjetar, sve sam to predeverala. Hoću da imam svoj kutak, dok sam živa da sam u svome, da sam rahat – ističe Halima.
Apel rukovodstvu
U mjesnoj zajednici Kozići trenutno živi oko 60 povratničkih porodica, odlučnih da opstanu na svojoj djedovini.
– Apelovao bih i molio rukovodstva, i jedna, i druga, i treća da pomognu ljudima kako bi opstali. Najveći problemi su nedostatak mehanizacije i stoke – kaže predsjednik MZ Milan Kozić.
Puno je obaveza
– Imamo oko 150 ovaca, kravu i oko 200 dunuma zemlje. Puno je obaveza. Posao bi nam olakšao bar motokultivator, kosilica… Predavali smo zahtjeve, ali još nikad ništa – kaže Adila Herenda iz Šljedovića.
avaz, 27.05.2008
in reply to: IVO ANDRIC – cetnicki ideolog ili ne? #1277Prvo, prenosim text koji je objavljen nedavno, 16.03.2008, i smatram da ga treba objaviti, a potom slijedi i moj skromni odgovor na postavljeno pitanje:
[i] Uskoro se navršava 47 godina otkako je književnik Ivo Andrić dobio Nobelovu nagradu za književnost. Tim povodom Udruženje građana ”Rosa Brandis” iz Travnika, u saradnji sa nekoliko drugih nevladinih organizacija, i travnički Radio TNT organizirali su na ulicama Travnika početkom ovog mjeseca potpisivanje peticije da Travnik, kako kažu, konačno dobije ulicu sa imenom Ive Andrića. Iako je ova inicijativa dobila značajnu medijsku podršku, peticija nije polučila posebne rezultate, odnosno veoma mali broj Travničana dao je svoju podršku andrićevanju travničkih ulica. Zašto je to tako? Znaju Travničani, kao i ostali Bosanci i Hercegovci, da je Ivo Andrić bio izuzetan pisac čija djela odišu jedinstvenim spisateljskim stilom. Nažalost, Ivo Andrić svoja djela nije uspio zaštititi od samog sebe, odnosno od predrasudnih razumijevanja i emotivnih osjećanja prema Bošnjacima i islamu.
U svojoj knjizi Bosanski muslimani u Andrićevu svijetu Muhsin Rizvić piše o Andrićevoj duhovnoj sklonosti i stvaralačkoj opterećenosti za ”pervertiranim psihopatološkim likovima, seksualnim manijacima, sadistima i scenama ludila i zločina. A pošto je za junake tog sataniziranog svijeta, selekcijom i redukcijom opakosti i društvene pomjerenosti, uzimao Bošnjake kao izdanke islama i Istoka, s kojeg, prema evropskom crno-bijelom romantičkom uvjerenju i kršćanskoj anatemi još od srednjeg vijeka, dolaze sve krajnosti zla i nastranosti, njegova pripovjedačka umjetnost bila je posljedica i, književno oslobođena, ilustracija dizertacijskih intelektualnih postavki i prirodna faza u razvoju, ispoljavanju i ekspanziji njegova duhovnog života, u oslobađanju vlastitih negativnih napona prema Turcima, islamu i muslimanima”.
Jedan u nizu mnoštva primjera gdje se Andrić, kako napisa rahmetli Muhsin Rizvić, oslobađa negativnih napona prema Turcima, islamu i muslimanima jeste njegova pripovijetka ”Za logorovanja” u kojoj Andrić, opisujući Mula Jusufa, jednog od likova iz spomenute pripovijetke, piše da je taj Mula Jusuf ”prezirao te Bosance, muslimane, neuke, surove, nevjerovatno ograničene ljude, što tako svečano i s toliko važnosti govore svoje gluposti”. Aziz Kadribegović, urednik Preporoda, objavio je prije dvije godine u Takvimu tekst u kojem se po prvi put u našoj javnosti spominje pjesma ”Kairski bazar”, koju je napisao Niko Mirošević Sergo, prijatelj Ive Andrića i konzul nekadašnje Kraljevine Jugoslavije u Klagenfurtu u Austriji. [/i]
[b]Kairski bazar – posvećeno mome prijatelju Ivi Andriću
Mujezin pjeva sure svome bogu
Alah da mu oprosti jerbo lažno pjeva
Nije to ljubavi već pjesma gnjeva
Poziva na kavgu a odbija na slogu.
Pastirova koza, vezana za nogu,
Oko sebe mlijeko nevješto proljeva,
A muhe se kupe. Lijeni Arap zjeva
U prljavu svoju obavijen togu.
U prašini gustoj djeca zamazana
Otresaju nečist sa čupave glave,
Dok džamija stara, ko krastava rana
Zapušteno zjapi, svjedok prošle slave,
K nebu se uzdiše miomiris gnoja
I Homerov masni dio ovnujskoga loja.[/b]Ivo Andrić odgovorio je svome prijatelju Niki Miroševiću pismom u kome kaže: ”Naročito me veseli tvoja lepa zbirka pesama, u kojoj ima i jedna posvećena meni. Mene također ova sredina smrada, loja, lenosti i pokvarenosti poklonika arapskog varalice guši, pa sam više u Beogradu nego u Bosni.” Da je živ, ni Ivi Andriću ne bi godilo da mu se ime haba po pločicama obješenim po travničkim mahalama poklonika ”arapskog varalice”, kako bezumnik pogrdno nazva poslanika Muhammeda, a.s. Vjerujemo da ni Bošnjaci – vijećnici u Općinskom vijeću Travnika, neće dati svoj glas da se ijedna ulica u Travniku nazove po travničkom varalici Ivi Andriću, koji zbog smrada loja pobježe iz Travnika u Beograd.
Ezher Beganović (Saff)
[b][color=#000080]MOJ KOMENTAR, odnosno odgovor:
SVAKO ko je protiv muslimana, bilo da je jedan nobelovac ili “obicni covjek” kojem imponuju stvari koje se pisu protiv muslimana, jeste četnički ideolog![/color][/b]
-
AuthorPosts