Forum Replies Created
-
TELEĆA ČORBA
„Teleću čorbu pravim od koljenice, a može se koristiti i teletina od plećke, izrezana na kockice, oko 400 grama za čorbu koja se sprema za četiri osobe.
Teleća čorba, zakuhani uštipci, sirnica (nepečena), crni hljeb, čajevi, kajmak i sirOsim mesa potrebno je još:
1 glavica crnog luka,
100 g graška,
2 mrkve,
100 g boranije,
mala glavica karfiola,
2-3 cvijeta brokolija,
1 krompir
Svo povrće, osim graška naravno, izreže se na kockice i zajedno s mesom, prodinsta na malo ulja. Nalije se vodom i kuha tri sata na laganoj vatri ako je unutra koljenica, a upola manje, ako je meso izrezano na kocke.“ Poslije, kad se koljenica raskuha, skine se meso sa kosti, a kost izvadi.
[img size=150]http://photos-a.ak.fbcdn.net/hphotos-ak-snc1/hs243.snc1/9023_1035997875589_1694749970_71552_102051_n.jpg
[/img]
01-09-2009 02:00
U Goraždu zaprijetili neredima u Sarajevu!
Pred zgradom Bosansko – podrinjskom kantonu Goražde jučer su održani mirni protesti koordinacije sindikata budžetskih korisnika kao upozorenje da im se ne smanjuju plaće za 10 posto.
[b]Zajednički zahtjev
[/b]
– Naš glavni zahtjev je da se ne umanji osnovica za plaću sve dok se ne izjednače plaće na nivou FBiH za različite branše. Jedan od zahtjeva je i da Vlada BPK potpiše anekse na kolektivne ugovore sa sindikatima, na koji način se vrše uštede, a smatramo da ima prostora za to, a da se ne diraju plaće – kazao je Adem Fejzić, predsjednik pregovaračkog tima Koordinacije sindikata budžetskih korisnika BPK Goražde. Podršku zahtjevima kolega u Goraždu jučer su pružili i predstavnici sindikata policije te obrazovanja iz drugih dijelova FBiH.– To nije slučaj, jer goraždanski policajci nalaze se u daleko najgoroj situaciji, na dnu ljestvice po primanjima, to kaže statistika. Ovim ljudima se mora povećati plaća – kazao je Halid Ganija, predsjednik Unije Sindikata policije FBiH. Istaknuto je da protesti u Goraždu uvertira u proteste koji će se, u slučaju da se Vlada FBiH ogluši o zahjeve kako sindikata policije tako i ostalih budžetskih korisnika, održati u Sarajevu.
[b]Generalni štrajk
[/b]
Nisu isključene ni odluke o stupanju u generalni štrajk.Uporedo sa Sindikalnim protestima zasjedala i Skupština na kojoj se našao prijedlog ušteda, a to znači i umanjenje plaća za 10 posto.Pomenuti zakon usvojen je sa 15 glasova za, 9 protiv i 1 uzdržanim glasom.Nakon toga se pred poslanicama našla odluka o izmjenama i dopunama budžeta BPK Goražde za tekuću godinu.Po najnovijem prijedlogu ovogodišnja zaduženja BPK Goražde po osnovu raznoraznih kredita iznosila bi oko 25 miliona maraka.Goraždanski premijer Nazif Uruči naveo da je federalna vlada dala čvrsta obećanja da će ekonomski neodrživi kantoni, dakle i BPK Goražde biti drugačije tretirani u odnosu na ostale.
A.DŽ.
[b]Poginuo u sudaru
M. DRAGOJLOVIĆ | 31.08.2009 20:00[/b]
Pedesetosmogodišnji Nebojša Pavlović iz Sarajeva poginuo je u nedjelju popodne u saobraćajnoj nesreći koja se dogodila u mjestu Vran Do, na samom ulazu u Rogaticu.
Pavlović je bio komesar za suđenje Druge lige Istok u Fudbalskom savezu RS
Kako je saopšteno iz Centra javne bezbjednosti Istočno Sarajevo, do nesreće je došlo oko 15.40 časova, kada su se direktno sudarili terenac hjundai, koji je vozila E. K., i džeta, kojom je upravljao B. V. (37). Pavlović se nalazio na mjestu suvozača u džeti i smrtno je stradao na licu mjesta. Kako nezvanično saznajemo, vozač džete bio je Boško Vasić.
Prema izjavama svjedoka, hjundai je u jednu blagu krivinu ušao prebrzo, zbog čega je kratko izbačen s kolovoza na desnu stranu. E. K. je uspjela da vrati terenac na kolovoz, ali je izgubila kontrolu nad volanom i prešla na suprotnu stranu.
U tom trenutku iz suprotnog smjera naletjela je džeta. U direktnom sudaru oba vozila su skoro potpuno uništena. Svjedoci tvrde da je udar bio strahovit i da su na mjesto nesreće odmah stigli policija i Služba hitne pomoći, ali je za Pavlovića bilo prekasno.
Kako saznajemo, pored Vasića i Pavlovića, u džeti su bili Goran Lakić i Zoran Dragojević. Lakić je u ovoj nesreći teže povrijeđen, a Vasić i Dragojević zadobili su lakše povrede. U hjundaiju su lakše povrede zadobili E. K. i S. K., a svi su, nakon medicinske obrade u Domu zdravlja Sokolac i Kliničkom centru na Koševu, pušteni na kućno liječenje.
Pavlović je kobnog dana s kolegama sudijama Vasićem, Lakićem i Dragojevićem išao na fudbalsku utakmicu između “Mladosti” i “Vlasenice”, koja nije održana. Četrdesetak minuta prije početka utakmice na stadion je stigla tragična vijest.Prema zvaničnom saopštenju policije, nesreća se dogodila zbog toga što E. K. nije prilagodila vožnju uslovima i stanju na putu i protiv nje će biti podnesen izvještaj o krivičnom djelu ugrožavanje javnog saobraćaja.
[b]Smena lokalnih direktora u Rogatici
Presudio manjak u kasi i trošenje budžeta za plate[/b]
Autor: E. B. | Foto:D. ABAZOVIĆ |ROGATICA – Odbornici Skupštine opštine Rogatica izglasali su nepoverenje i smenili šest direktora ustanova i institucija koje se finansiraju iz opštinskog budžeta. Smenjeni su direktori obdaništa, Narodne biblioteke, Centra za socijalni rad, Vatrogasne jedinice, Turističke organizacije i Centra za kulturu.
Dobrila Abazović „Njihovi izveštaji o radu nisu prihvaćeni, a predlozi programa rada u 2009. nisu bili u skladu sa inicijalnim predlogom iz opštinskog Odeljenja za finansije. Razlog ovih smena su i iskazani gubici u prošloj godini“, rekao je načelnik Rogatice Radomir Jovičić.
On je istakao da su ovi budžetski korisnici u prošloj godini finansirani sa 550.000 KM. Ove godine Odeljenje za finansije predložilo je da 650.000 KM ode za potrebe ustanova od značaja za lokalnu zajednicu, što znači da je predviđeno 100.000 KM više u odnosu na izvršenje u prošloj godini. U 2008. ovih šest ustanova ostvarilo je ukupan budžetski deficit od 200.000 KM. Taj gubitak bi se, prema rečima načelnika, nastavio i u ovoj godini da lokalna vlast nije krenula u racionalizaciju. „Te ustanove su sva raspoloživa budžetska sredstva koristile za plate. Tako ustanove i institucije postaju svrha same sebi, a ne korisnicima i delatnosti zbog koje su i registrovane. Zato smo odlučili da napravimo ravnotežu između želja i mogućnosti“, objašnjava načelnik Jovičić.
Prva mera, koju je podržala i odbornička većina, bilo je preispitivanje poverenja, a druga priprema novih pravilnika o sistematizaciji radnih mesta i prilagođavanje datim okolnostima.
Rogatički Centar za socijalni rad i u Centar za kulturu imaju po osmoro zaposlenih, a u Narodnoj biblioteci devet. „Na budžet opštine u 2000. bio je ‘naslonjen’ 31 radnik, a sada je tu više od 140 zaposlenih. Za sada u lokalnoj upravi nije bilo racionalizacije, što ne znači da u narednom periodu neće biti, s obzirom na smanjenje prihoda i ukupnu ekonomsku situaciju“, rečeno je u kabinetu načelnika.
I Dom zdravlja u Rogatici iskazao je gubitak u prošloj godini, ali taj iznos je nastao zbog prikazivanja pozajmice od Vlade RS Fondu za zdravstvenu zaštitu, tako da je jedino izveštaj o poslovanju ove ustanove dobio zeleno svetlo odbornika, a dosadašnji direktor podršku. Rogatička Skupština opštine razrešila je dosadašnje direktore i imenovala vršioce dužnosti, pa sledi raspisivanje konkursa i sprovođenje uobičajene zakonske procedure.
Međutim, dosadašnji direktor Centra za kulturu Rogatica Zoran Janković tvrdi da je smenjen samo zato što ne pripada nijednoj političkoj partiji i što „iza njega ne stoji nijedna stranka ni pojedinac“. Resor kulture, prema raspodeli funkcija u lokalnoj vlasti, pripao je Stranci za boljitak, tako da je član te stranke imenovan za v.d, kaže Janković, naglašavajući da je Centar za kulturu Rogatica bio jedna od najboljih ustanova u ovoj branši na širem području regije, pogotovo ako se uzme u obzir dotacija iz budžeta, broj zaposlenih i organizovanih kulturnih manifestacija. Direktorka Doma zdravlja Rogatica Dara Ikonić misli da su smenjeni samo direktori ustanova koje su ostvarile gubitak i nisu učinili ništa značajnije da sadašnje stanje poprave.Smenjeni i imenovani
U Centru za socijalni rad smenjena je direktorka Milka Tomić, a za v.d. imenovana je Dobrila Jovičić, u Centru za kulturu smenjen je Zoran Janković, a za v.d. imenovan Mladen Kovačević, u Vatrogasnoj jedinici smenjen je Miroslav Gluhović, pa ponovo imenovan za v.d. do izbora novog direktora nakon raspisivanja konkursa. U Turističkom savezu opštine Rogatica smenjen je direktor Sandra Kovačević, a za v.d. imenovan Nebojša Golić, u Dečijem obdaništu smenjen je direktor Nikodin Stojanović, a za v.d. imenovana Ivana Nikolić, u Narodnoj biblioteci smenjen je direktor Anđelka Đerić, a za v.d. imenovan Stevo Drašković.Pompeji na Drini
Rimski mozaik u SkelanimaU Skelanima, opština Srebrenica, senzacionalno arheološko otkriće. Otkriveni su ostaci rimskog naselja koji pokazuju da je to bio jedan od administrativnih centara Rimskog carstva za regiju od Užica do Rogatice.
Malo pogranično mjesto Skelani na lijevoj obali Drine u opštini Srebrenica ovih dana je centru pažnje arheologa i istoričara. Istorijsko blago smatrano zauvijek izgubljenim, nakon više od stotinu godina ponovo je na svjetlosti dana. Zapitan za značaj i kulturno istorijsku vrijednost nalazišta u Skelanima arheolog Mirko Babić kazuje
Arheolog Mirko Babić ponosno pokazuje otkriveni rimski mozaik„Može se reći da je arheološko nalazište u Skelanima jedno od najsretnijih arheoloških nalaza i otkrića uopšte u istoriji arheologije. Neke kolege već govore da su ovo Pompeji na Drini. Kao što su Vezuv i Etna zatrpali Pompeje 79.godine stare ere tako se desilo da je velika poplava Drine, 1896.godine zatrpala rimske spomenike na ovom prostoru.“
Nakon više od stotinu godina arheolozi pronašli izgubljeno blago
Neobični stećak ‘na četiri vode’Sve dotada ti spomenici su bili vidljivi i mnogi putopisci su ih opisali. Po aneksiji Bosne od strane Austrugarske ovdje istražuje bečki arheolog Karlo Pač, kaže Babić i nastavlja.
„Otkrio je nekropolu ovog rimskog naselja i dvije kasnoantičke bazilike. Njih je označio bazilika 1 i bazilika 2. U baziliku 1 smjestio je sve rimske kamene spomenike, njih 80 i napravio nadstrešnicu čekajući naredno ljeto kako bi ih prevezao u Sarajevo. Međutim tada je došlo do velike poplave Drine i okolnih potoka. Bujice okolnih potoka su ogromnim nanosom zemlje, kamena, šljunka itd. zatrpale ovaj lokalitet.”
Smatralo se da je bujica spomenike odnijela u korito Drine i iskopavanja nisu nastavljena. Nakon 112 godina baš meni se posrećio epohalni pronalazak, kaže presretni arheolog Mirko Babić:
“Već trećeg dana pronašli smo rimski mozaik.To je bila najveća prostorija pronađena sa mozaikom sačuvanim u cijelini. Radi se o jednom od najljepših mozaika sačuvanih iz rimskog vremena”.Mještani se nadaju turistima
Osim toga pronađen je i srednjovijekovni stećak na četiri vode, jedinstven među oko 70 000 dosad zabilježenih na Balkanu.
Bivši zadružni dom će biti pretvoren u muzejOstaci rimskog naselja potvrđuju da su Skelani bili administrativni centar Rimskog carstva za regiju srednjeg Podrinja. Poslije detaljne informacije o vrijednosti ovih istraživanja Vlada RS prije nekoliko dana odobrava milion maraka za dalja istraživanja i zaštitu arheološkog nalazišta.
Pronađeni eksponati pohranjeni su u trošne prostorije starog zadružnog doma kojem predstoji adaptiranje u muzej, kaže Babić: “Ideja je da se sve ovo zajedno s mozaicima pretvori u jedan veliki arheološki park koji će bez sumnje biti jedna izuzetna turistička atrakcija koja u budućnosti u smislu razvoja turizma može da preporodi ovaj kraj.”
I mještani Skelana nadaju se boljoj budućnosti. Ovako kaže Vladislav Maksimović zvani Buco. “Kažem da je ovo nešto što će faktički da vaskrsne Skelane. Mislim da će donijeti prosperitet, obzirom na dugotrajnu učmalost samog mjesta.”Marinko Sekulić
Pronađena nova vrsta majmuna u Amazonu
2009-07-12 02:22:54
Novootkrivenu vrstu majmuna naučnici su prvi put uočili 2007. godine povezujući je sa tamarinskim majmunom koji je karakterističan po prepoznatljivim oznakama na leđima.
Nova vrsta majmuna ime je dobila prema plemenu koje živi u području gdje je pronađen. Radi se u izuzetno maloj vrsti majmuna, smeđe i sive boje, čija težina iznosi svega 213 grama.
Visok je oko 24 centimetra sa sa 32 centimetra dugim repom.
“Novootkriveni majmun dokaz je da čak i u današnjim vremenima postoje velika otkrića divljeg života”, rekao je Fabio Rohe, tvorac studije o novoj životinjskoj vrsti.
Studija je otrkrila da je novi majmun ugrožen velikim razvojnim projektima u regionu, uključujući autoput čija bi izgradnja mogla ugroziti šumske površine.Vrandučka tvrđava
Stari grad Vranduk, sa naseljem se nalazi oko 10 kilometara nizvodno od središta Zeničko – dobojskog kantona, grada Zenice. Smješten je na lijevoj dolinskoj strani rijeke Bosne koja je na ovom mjestu sužena i poprima klisurasti oblik. Pod današnjim imenom prvi put je spomenut 1410.godine.
Mjesto Vranduk je jedinstveno po svojoj fascinirajucoj geografskoj lokaciji. Grad je strateški izgraden na izduženom dijelu zemlje poput poluostrva koji se spušta sa planinske strane uz rijeku Bosnu. Vranduk je bio vratnica Bosanskom kraljevstvu prema sjevernom podrucju koje su kontrolisali Madari. Njegov strateški znacaj mu je dao važnost u ranom i srednjem periodu srednjeg vijeka. Nakon što su Otomani osvojili vecinu Bosne do 16. vijeka, on je procvjetao u malo trgovacko naselje izmedu centralne i sjeverne Bosne.
Naselje je nastalo iz strogo geostrateškog interesa i njegova uloga je bila kontrola prometa koji se odvijao pravcem od Panonske nizije preko Bosne i Jadranskog mora.
Vranduk predstavlja samo jedan u nizu srednjevjekovnih bosanskih gradova koji se nalaze u ovoj regiji koja predstavlja dio prostora gdje se razvijao vrlo intenzivan politički, ekonomski i kulturni život. Sačinjavaju ga citadela sa glavnom kulom i ostacima bedema koji su opasavali srednjevjekovno gradsko naselje.
U neposrednoj blizini utvrde izgrađena je carska ili sultan Mehmed Fatihova džamija, koja je po nekim podacima izgrađena na temeljima srednjevjekovne crkve. Danas ispod Vranduka vodi cestovni tunel prokopan nakon Drugog svjetskog rata.
REIS-UL-ULEMA FEHIM SPAHO
Reis-ul-ulema Fehim SpahoFehim Spaho bio je Reis-ul-ulema (vrhovni vjerski islamski vođa u Jugoslaviji i NDH) koji se rodio u Sarajevu, 4. veljače 1877., a umro u Sarajevu, 13. veljače 1942. Bio je brat Mehmeda Spahe, podvladonosca u vladama Kraljevine Jugoslavije i predsjednika JMO. U Sarajevu je završio vjerska muslimanska učilišta i šerijatsko (islamsko vjersko zakonodavstvo) sudačko učilište. Službovao je kano pismohranitelj, šerijatski (vjerski) sudac, tumač za turski jezik, ter od godine 1908. pri Zemaljskoj vladi BiH, kano vladin podtajnik. U Kraljevini Jugoslaviji od veljače 1919. do listopada 1920. načelnik je u Podvladi od vjera u Beogradu, a potom do 1923. viši vladin savjetnik i nadstojnik odsjeka za vjere u Sarajevu. Kano nepoćudan, godine 1923. je umirovljen, ali nakon godinu dana vraćen je u službu, da bi hrlo opet bio umirovljen. Godine 1936. imenovan je namjestnikom Islamske vjerske zajednice i predsjednikom Vrhovnoga šerijatskog (vjerskog) suda u Sarajevu. Za reis-ul-ulemu, vrhovnoga vjerskoga poglavara muslimana u Jugoslaviji, postavljen je 9. lipnja 1938. i na toj dužnosti ostaje do smrti. U N.D.H. se zalagao za ravnopravnost islamske vjere u državi i tražio da se odredi vjersko-prosvjetna samouprava Islamske vjerske zajednice. U lipnju 1941. predvodi rad tek osnovanog povjerenstva islamskozakonskih vjerskih stručnjaka na izradi Zamisli islamskoga zakona i ustava, koji je u srpnju predan Poglavniku. Pokretač je niza djelatnosti za pomoć stradalnicima, posebno nakon srbskih zločina nad muslimanskim stanovničtvom. Zaslužan je za osnivanje Balkanske iztračivačke ustanove u Sarajevu godine 1910., ter Hrvatskog muslimanskog družtva >>Narodna uzdanica<< godine 1922., u kojem djelatno djeluje sve do smrti. Bavio se književnim i znanstvenim radom. Značajan je njegov prikaz najvriednijih rukopisa i knjiga Gazi Husrev-begove knjižnice. Od 1500 razvrstanih rukopisa koje je obradio, objavljen je izbor u četiri svezka pod naslovom >>Arabski, perzijski i turski rukopisi Zemaljske sbirkokuće u Sarajevu<< (>>Glasnik zemaljske sbirkokuće za BiH<<, četvrti svezak, 1942.).
Sjećanje na žrtve NATO bombardovanja u Rogatici
Datum: 31.08.2008 18:10
Autor: S. M.
ROGATICA – Parastos desetorici pripadnika Vojske Republike Srpske koji su poginuli u bombardovanju NATO avijacije 1995. godine služen je u subotu. Rodbina, prijatelji i oni koji su preživjeli napad okupili su se još jednom da odaju počast srpskim herojima. I ovog puta na Zlovrhu su se čuli plač i jecaji.– Negdje oko dva časa 30. avgusta 1995. godine avioni NATO-a napali su vojni objekat bivše JNA na Zlovrhu. Bilo je užasno. Nas četvorica smo pukim slučajem preživjeli bombardovanje – priča Dragomir Karišik, koji je tom prilikom teško ranjen.
U napadu NATO avijacije poginuli su: braća Ljubomir (40) i Dragomir (38) Bakmaz, Velimir Ujić (24), Radenko Sorak (33), Milan Stanišić (27), Zoran Nerić (32), Miloš Jovičić (36), Andrija Obradović-Kalaba (43), Zoran Sorak (20) i Darko Motika (19).
– Za ovaj kao i brojne druge zločine nad srpskim narodom niko nije odgovarao – istakao je otac poginulog Darka Motike, Slobodan.
KVRGUŠA
„Znam da kvrgušu mnogi prave onako, na svoj način, a ja je pravim na način kako je moja nena pravila. Pile, koje je osnova jela, ne mora se kuhati, naročito ako je mlado, ali ja ga uvijek prokuham, jer tako dobijem i supu koju djeca vole. Dakle, jelo se može praviti sa već kuhanom piletinom, ili sa svježom. Za šest osoba potrebno je jedno pile teško oko 1 kg. isječeno na komade i:
2 jaja,
600 gr. običnog pšeničnog brašna,
2 dl. jogurta,
slatkog mlijeka po potrebi (oko 2 do 3 dl.),
prašak za pecivo,
soli, po želji
za preljev:
1 ( manje) pakovanje pavlake
i malo slatkog mlijeka.
Kvrgusa na tanjiruTijesto, malo gušće nego za palačinke, napravi se od jaja, brašna, jogurta, slatkog mlijeka, soli i praška za pecivo i nalije u uljem podmazanu tepsiju. Na to se poslažu komadi svježe, malo posoljene piletine ili kuhane, kako ja radim, i sve se stavi u zagrijanu rernu ½ sata na 250 stepeni. Kad jelo dobije lijepu zlatno-smeđu boju, zalije se pavlakom, razrijeđenom sa malo slatkog mlijeka. Od začina, može se dodati i biber, neko na kraju pospe i svježim peršunom, ali ja kvrgušu uvijek pravim baš ovako“.
Jedite, ali ne pretjerujte!
31.08.2009
Čari ramazana u dijaspori
Za muslimane je mjesec razmazana po mnogo čemu posebanOpšte je mišljenje da se ramazanska atmosfera u dijaspori sa onom u BiH „ne može ni porediti“. Vjernici u jednom bečkom džematu tvrde međutim suprotno: „Malo nas je, u tuđem smo svijetu, pa se onda još više pazimo.“
Atmosfera na ulicama Beča naravno nije ni slična ramazanskom doživljaju u bh. gradovima. Međutim i u dijaspori, ramazan itekako ima svoje čari. Objašnjava ovo Dževad Gazibara, jedan od funkcionera novoosnovaog džemata „Bosna“ u 16. bečkom okrugu. Rano je predvečerje, pogled kroz prozor najavljuje burnu velegradsku noć, svako malo mir naruši policijska ili sirena hitne pomoći. Ali se džematlije, šali se Dževad „ne daju izbaciti iz takta“ i ostaju mirni i staloženi.
Dževad Gazibara jedan od funkcionera novoosnovanog džemata “Bosna” u Beču„Naravno, nije to ona atmosfera kao što je u Bosni, ne čuju se ezani, ne pale se kandilji, ne mirišu lepine. Mi sve to imamo, ali samo malo skučeno; ovdje u udruženju i u džamiji, na nekih 200 kvadrata, to nam dođe kao neka naša čahura. Ali kad se čovjek na to navikne, iskreno da vam kažem, nekako se i utopi u sve to, i onda se sa prijateljima i porodicom i ovdje u Beču zaista može doživjeti taj duh ramazana – čovjek ipak nađe neki smiraj“, objašnjava Dževad.
Zajednički iftari u prostorijama džemata
Jedna od specifičnosti ramazana u dijaspori je i ta što se iftari, priča Dževad, nerijetko obavljaju i u prostorijama samog udruženja. U Bosni je to drugačije, dodaje Gazibara, tamo ljudi jedni druge posjećuju u njihovim domovima, dok džematlije u Beču nerijetko nakon akšam-namaza ostaju u prostorijama udruženja i tu zajednički pripremaju iftare.
„Donese svako po nešto, ljudi koji su aktivni u udruženju pripreme sve ostalo, sjedne se, prouči se ezan, iftari se, priča se i onda se čeka jacija i teravija, i sve prođe u nekoj jako toploj atmosferi. U Bosni se svi poslije akšama razbježe kućama, a mi ostanemo ovdje. Razmjenjuju se iskustva neka iz Bosne, iz rata, iz sadašnjosti, tako da to zaista ima neku svoju čar, drugačiju nego u Bosni.
Svakodnevna zajednička molitva je obavezna….Čini mi se da nas ova naša mala čahura nekako još više zbliži, bolje se upoznajemo, mi i nemamo puno drugog prostora, mi smo, da tako kažem, stjerani da moramo biti jedni uz druge“, objašnjava Dževad.
Njegova supruga Mirsada također tvrdi da u Beču za vrijeme ramazana osjeća „više duhovnosti“ nego u samoj BiH. I pored toga što i njoj, kako kaže, ipak nedostaje ramazanska atmosfera u samom gradu; „Kada se sve nekako smiri, zamiriše i sve nekako uspori“. Sa druge strane, džematlije u Beču, tvrdi Mirsada, mnogo više raspravljaju o raznim teološkim temama. Tome shodno, u posjeti Beču trenutno je i jedna studentica tuzlanske medrese, koja će za vrijeme ramazana ženama u džematu redovno držati različita teološka predavanja.
Pauza između iftara i teravije…„Mi i inače, tokom cijele godine, organizujemo razna predavanja ovdje u udruženju. Izaberemo temu koja nas interesuje i onda tražimo kompetentne osobe koje nam mogu održati predavanje na tu temu. Temu su različite, odgoj djece, odjevanje žene u islamu, organizacija porodice, nasilje u porodice itd, a imamo i predavanja o nekim temama iz psihologije, npr, strah ili savladavanje nekih posebno teških situacija u životu itd.“
Briga za žene
Psihološke teme su, dodaje Mirsada, posebno važne, članice džemata su takođe i žene koje su prošle logore, zbjegove, progone i silovanja, a koje pri povratku u rodne krajeve na ulici nerijetko prepoznaju ljude koji su direktno ili indirektno sudjelovali u tim stravičnim zločinima. Te žene, kaže Mirsada, ne smiju ostati prepuštene same sebi i sve što im se desilo, ne smije biti zaboravljeno!
No ipak, ramazan je mjesec oprosta i pomirenja, kažu u džematu, tako će ga i ovdje provesti uz molitvu, kako za bližnje, tako i za Bosnu i Hercegovinu. „Da nam ostane ono što je uvijek bila“, kaže Dževad „zemlja dobrih i mirnih ljudi, uvijek spremnih pomoći komšiji i prijatelju, bez obzira na narodnost i vjeroispovijest.“
Autor: Emir Numanović
Odg. urednica: Belma Fazlagić-Šestić
