[mirsad_d]

in reply to: PowerPoint prezentacije #18979

http://www.box.net/shared/jzk84463x8

[mirsad_d]

in reply to: Sjecanja na nase umrle sugradjane #18974

[mirsad_d]

in reply to: S L I K E #18971

Rogatica, negdje 1987.,1988.
Na ovoj fotografiji: Boro i Ramiz, Lejla Hastor, Slavica Daco Jankovic, Edin Agic, Muamer Feriz (fotografije)

Dodao/la Muamer Feriz
u grupu ***’Ajmo Rogacani,da vidimo kol’ko nas je na facebook-u!!!***
iz albuma “Face sa kućice”

[mirsad_d]

in reply to: Rogatička “Pozitivna geografija” #18968

Geografski prikaz općine
ROGATICA
( DIPLOMSKI RAD )
UNIVERZITET U SARAJEVU
PRIRODNO-MATEMATIČKI FAKULTET
ODSJEK ZA GEOGRAFIJU

Mentor: Prof.dr.Safet Nurković
Student: Dževad Džafić

Sarajevo, juni 2009. godine

2. PRIRODNOGEOGRAFSKE KARAKTERISTIKE

2.1. Geološko-geotektonske karakteristike

Geološko-geotektonske odlike prostora općine Rogatica je vrlo složena nastala kao rezultat dugog geološkog razvoja i geotektonskih procesa.

Općina Rogatica teritorijalno pripada geotektonskom kompleksu unutrašnjih Dinarida koja na jugu dopire do starijih paleozojskih naslaga poznatih kao tzv. pračanski paleozoik. Naslage iz pračanskog paleozoika grade manjim dijelom južni obod planine Gosine. Naredni sedimentaciono tektonski ciklus u razvoju Zemljine kore je mezozojski tektonski orogeni razvoj sa tri značajna odjeljka: trijas, jura, kreda. Ove naslage su široko rasprostranjene na području općine Rogatica. Najdublji dijelovi su predstavljeni klastičnim karbonatnim naslagama koji u unutrašnjim Dinaridima imaju i vulkansko-sedimentne i flišne naslage. Ove naslage su različito tektonizirane i u sedimentnom kompleksu orudnjene.

Karta 3. Geološka karta općine Rogatica
(Izvor: geološka karta SFRJ 1:100 000 listovi Višegrad i Prača,Savezni geološki zavod Beograd, 1982. godine)

Najmlađi odjeljak geološkog razvoja kenozoik također je prisutan u geološkoj građi rogatičke općine. Pored marinskih krečnjačkih i klastičnih naslaga, iz mlađeg tercijara su prisutne i slatkovodne ugljonosne naslage.

Najstarije naslage na području općine rogatica datiraju iz paleozojske ere P3 ali su zastupljene samo u užem južnom dijelu planine Gosine, na graničnom dijelu sa općinom Goražde sa karakterističnim dolomitičnim krečnjacima, pješčarima, konglomeratima i brečama.

Najzastupljenije naslage datiraju iz mezozojske ere i predstavljene su trijaskim i jurskim sedimentima.

Donji trijas T1 je zastupljen u podgorini planine Šaran i zapadnim obroncima planine Sjemač. Predstavljen je uglavnom sa kvarcom, liskunovitim pješčarima, alverolitima i glincima.

Andezitne naslage a iz ovog perioda pružaju se u jugoistočnom dijelu općine Rogatica u naseljima Kopljevići, Orahovo, Pokrivenik, Trnovo i Dub.
Srednji gornji trijas sa masivnim i brečastim krečnjacima izgrađuje najveći prostor planina Sjemač i Gosina te između naselja Dobrašina i Rakitnica. Iz ovog perioda T22 postoje i naslage krečnjaka, rožnaca, tufova i glinaca u Dobromerovićima jugoistočno od Rogatice i na jugu u području planine Tvičijak. Masivni sprudni krečnjaci srednjeg trijasa T23 izgrađuju najveći dio sjeveroistočnog, srednjeg i jugozapadnog dijela Rogatičke općine. Na sjeveroistoku to su Zlovrh te od Mislova preko Bokšanice, Klanca, Starogorske stijene pa na jug polulučno do Debelog brda i dalje prema zapadu preko Đedovića, Pešurića, Šatorovića do Ziličine. U jugozapadnom dijelu općine tvore šire područje naselja Ozerkovići, Planje, Budaci, Vrlazje, Kovačica, Rusanovići, Rudine, Jarovići, Golubovići i Sudići.

Gornji trijas T3 zahvata široko prostranstvo planine Mednik te okoline Milinkovića, Brankovića, Beheća, Radovića i Točionika u središnjem dijelu općine kao i Mareviće, Kramer Selo i širi pojas planine Rudine i Crnog vrhana na zapadu. Poznate tvorevine megalodonskog krečnjaka iz ovog perioda zastupljene su i u širem pojasu Laza, Ljubomišlja i Borovca, na sjeveroistočnom dijelu općine Rogatica. Iz ovog perioda u dva odvojena lokaliteta na jugoistoku općine Rogatica, zastupljeni su pločasti i slojeviti krečnjaci sa rožnacima TJ i to na području Ćubrića i Kulinove kose.

Jurske naslage rožnaci, glinci i pješčari J na području općine Rogatica rasprostranjene su u sjevernom i sjeveroistočnom pojasu od Točionika i Rađevića do naselja Štavanj u nekoliko lokaliteta odvojenih megalodonskim krečnjacima te na lokalitetu od Rogatice do Kosova i manjim dijelom na jugoistoku u okolini naselja slivno.

Naslage iz Kenozojske ere predstavljene su miocenskim i kvartarnim sedimentima.

Miocen 1M23 je zastupljen konglomeratima, pješčarima i laporima debljine 200 m u središnjem dijelu općine od Plješevice do Vratsalića, te oko Rogatice u Kovanju, Pašića Kuli. Na pojedinim lokacijama npr. u širem području Seljana nalaze se naslage mrkog uglja. Naslage krečnjaka, lapora, laporovitog krečnjaka i pješčara sa mrkim ugljem iz miocena 2M23 zastupljene su u mjestima Kukavice, Kujundžijevići, Živaljevini i južno od Seljana kod Rogatice.

Kvartarne naslage na području Rogatice zauzimaju ograničeno prostranstvo a predstavljaju ih deluvijalno-proluvijalni zastori na zapadu u Dobračama i Brezju te u Okruglom i Strmcu u središnjem dijelu te u Žepi, Čavčićima, Vrelu i Slapu na sjeveroistoku općine kao i toku rijeke Drine na granici sa općinom Višegrad, a sključivo deluvijalne d naslage u Pripečku, toku rijeke Prače na jugu i toku rijeke Rakitnice u području naselja Kosovo. Proluvijalne naslage pružaju se u naseljima Godomilje, Babljak i Borike. (Izvor: Karta br.3)

[mirsad_d]

in reply to: Znaš li? #18967

Bosanka platila 200.000 dolara za let u svemir
10-12-2009 02:00
SAN
Za samo jedan dan prodato je čak 300 karata za let u svemir, a među putnicima će biti i Bosanka Nataša Pavlović. Kako je izjavila za “Los Anđeles tajms”, kartu je kupila na kredit.

Ričard Brenson, britanski milijarder, organizator je komercijalnih letova u svemir specijalnom letjelicom “Spejsšip”, a prvi let zakazan je za 2011. godinu. Vožnja letjelicom na visini od 110 kilometara visine što je deset kilometara iznad granice Zemljine atmosfere, trajat će ukupno dva sata.

Nataša pavlović rođena je u selu Popovi kod Bijeljine i 1972., kada je imala četiri godine, s majkom je odselila u Čikago. Tamo je već u osnovnoj školi pokazivala talenat za glumu i balet. Sa 16 godina završila je glumačku školu, a potom I studij engleskog I književnosti na Univerzitetu u Los Anđelesu. Zbog glumačke karijere preselila je u Holivud, a danas živi u Los Anđelesu. Glumila je u pedesetak filmova I TV serija. Posebno je ponosna na prijateljstvo s guvernerom Kalifornije Arnoldom Švarcenegerom i slavnim glumcem Šonom Penom.

S.V.

[mirsad_d]

in reply to: Obavijest o umrlim #18966

[mirsad_d]

in reply to: ROGATICA – razglednice #18942

[mirsad_d]

in reply to: ROGATICA – razglednice #18940

[img size=150]
http://img687.imageshack.us/img687/7481/126043359723669541.jpg%5B/img%5D

[mirsad_d]

in reply to: ROGATICA – razglednice #18939

[mirsad_d]

in reply to: ROGATICA – razglednice #18938

[mirsad_d]

in reply to: U i oko Rogatice #18937

Potpisan Sporazum o zajmu za Projekt poboljšanja životnih uvjeta na selu između BiH i Međunarodnog fonda za razvitak poljoprivrede (IFAD): Vrijednost projekta 11,1 mil. USD
Detalji
Izvor eKapija, 09. 12. 2009.

Bosna i Hercegovina zaključila je, 09. decembra 2009. godine u Sarajevu, s Međunarodnim fondom za razvitak poljoprivrede (IFAD) Sporazum o zajmu za Projekt poboljšanja životnih uvjeta na selu kojim će se finansirati različiti projekti u oblasti poljoprivrede. Sporazum su, u vrijednosti od 7,5 miliona SDR ekvivalent 11,1 miliona USD, potpisali zamjenik predsjednika Vijeća ministara i ministar finansija i trezora Dragan Vrankić i direktor IFAD-a za regiju Bliskog istoka i Sjeverne Afrike Nadim Khouri.

Cilj projekta je poboljšati životne uvjete, posebno prihode i zaposlenost seoskog stanovništva na teritoriju Bosne i Hercegovine i omogućiti održiv rast lokalnih organizacija, ruralnih poduzeća.

“Nema razvijene industrijske zemlje bez poljoprivrede”, istaknuo je ministar Vrankić. Sredstva zajma, kazao je, namijenjena su za finansiranje malih proizvođača u lancima vrijednosti mlijeka, voća, ljekobilja i šumskih plodova, poduzetnika na selu, poljoprivrednika i ostalih, koji žele osnovati srednja i mala poduzeća, uključujući male i srednje proizvođače u mljekarskom i lancu plasiranja jagodičastog voća. Također, dodao je, u ovome projektu su i zadruge te udruženja i organizacije prozvođača sa lancima marketinga koje uvećavaju njihovu moć pregovaranja na tržištu i prema vlastima.

Ministar Vrankić je zahvalio IFAD-u na sveukupnoj potpori, naglasivši da će projekt biti realiziran u općinama diljem BiH i to u Zeničko-dobojskom, Srednjobosanskom i Hercegovačko-neretvanskom kantonu u Federaciji BiH, te u općinama Bileća, Višegrad, Istočni Stari grad, Trnovo, Berkovići, Istočni Mostar, Kalinovik, Nevesinje, Rogatica, Rudo, Čajniče, Ljubinje, Novo Goražde i Foča u Republici Srpskoj.

“Imamo na umu da su ovo projekti vaših vlada i tu smo da pružimo potporu u razvitku. Ruralna područja ne treba zaboraviti, već uključiti u razvoj. Imamo sudjelovanje javnog sektora i ulaganja privatnog a zajednički, ovim uspješnim projektima, pridonosimo smanjenju siromaštva”, rekao je direktor IFAD-a za regiju Bliskog istoka i Sjeverne Afrike Khouri.

Rok otplate zajma je, s vrlo povoljnim kamatama, 20 godina uključujući 5 godine grace perioda a bit će otplaćivan u 30 polugodišnjih rata. Alokacija sredstava je Federacija BiH 3,2 miliona SDR i Republika Srpska 4,3 miliona SDR

[mirsad_d]

in reply to: Rogatička “Pozitivna geografija” #18932

[b]Geografski prikaz općine
ROGATICA[/b]
( DIPLOMSKI RAD )

Mentor: Prof.dr.Safet Nurković Student: Dževad Džafić

Sarajevo, juni 2009. godine

1. GEOGRAFSKI POLOŽAJ I GRANICE

U regionalno-geografskom smislu općina Rogatica se nalazi u istočnom dijelu Bosne i Hercegovine. Pripada jugoistočnom dijelu Planinsko-kotlinske makroregije i to središnjem dijelu Gornjodrinske mezoregije.

Karta 1. Granice općine Rogatica
(Izvor: Karta Bosne i Hercegovine, 1:200.000, Swedesurvey Sweden i Geodetski zavod Bosne i Hercegovine, Sarajevo 2005. godine

Graniči na istoku sa općinom Višegrad, na jugoistoku i jugu sa općinom Rudo i Istočno
Goražde, na jugozapadu je općina Prača, a na zapadu i sjeverozapadu općine Pale i Sokolac.
Na sjeveru granicu čine općine Han-Pijesak i Vlasenica, a na sjeveroistoku općina Srebrenica.
Od tromeđe između općine Rogatica, Višegrad i Srebrenica granica ide rijekom Drinom do naselja Slap odnosno ušća rijeke Žepe u Drinu, a nastavlja se ka jugu do sela Zagrađe, odakle nastavlja do planine Sjemeć (1188 m) i Ivice (1496 m) .
Od planine Ivice granica se nastavlja u pravcu sjeverozapada do naselja Metaljka.
Granica dalje vodi prema jugu preko planine Vlahinje (1106 m) do naselja Trbosije gdje je tromeđa između općina Rogatica, Višegrad i Rudo i do naelja Dvorište tromeđe između općina Rogatica, Rudo i Višegrad. Od tromeđe prema Rudom granica vodi prema sjeverozapadu do naselja Brčigovo pa nastavlja ka jugu do planine Petibor (1184 m) pa na istok preko planina Jabuka (1084 m), Vranovina (1270m), Hranjen (1174 m) do Čemernice (1344 m) i tromeđe općine Rogatica, Goražde i Prača. Granica dalje vodi prema sjeveru preko planine Gosina (1025 m) i tromeđe općina Rogatica, Prača, Pale do naselja Ponor i tromeđe općina Rogatica, Pale, Sokolac i nastavlja se ka sjeveroistoku preko planine Crni Vrh ( 1105 m) i Devetak (1155 m) koji čini tromeđu općina Rogatica, Sokolac i Han Pijesak. Granica dalje vodi do naselja Mislovo na sjeveru i skreće ka istoku preko sela Borovac a prema jugu skreće od naselja Brložnik do južnih obronaka planine Javor koja predstavlja granicu općina Rogatica, Han Pijesak,Vlasenica i Srebrenica. Granica sa Srebreničkom općinom ide jugoistočno preko planine Zlovrh (1525 m) i naselja Krušev Do i Pripečak do pomenute rijeke Drine.

Karta 2. Općina Rogatica – geografska karta
(Izvor: Geografska karta Bosne i Hercegovine 1:1 000 000, Federalno ministarstvo obrazovanja, nauke, kulture i sporta, Sarajevo, 1996)

Matematičko-geografski općina Rogatica se prostire između planine Gosine 18º 53′ igd. na zapadu i rijeke Drine 19º 12′ igd. na istoku. Krajnja južna tačka je na rijeci Drini 43º 41′ sgš između planina Priluk i Grabež a sjeverna na planini Radava 44º 01′ sgš.

Slika 2. Pogled sa Brda Ljun, preko Rogatice, na Zasadu i Debelo brdo
(Izvor Google Earth pro i http:www.//earth.google.com/)

U geotektonskom pogledu općina Rogatica pripada zoni unutrašnjih Dinarida, odnosno u centralnoj ofiolitskoj zoni i dijelom u unutrašnjoj zoni paleozojsko-trijaskih masiva Istočne Bosne. Preovladavaju stijene trijaske formacije kredne starosti, predstavljene klastičnim sedimentima, pješčarima, laporcima, krečnjacima i dolomitima kao i komformnim izljevima vulkanskih stijena sa piroklastitima i rožnacima.(3)

Reljefno općina Rogatica zahvata jugoistočni dio Planinsko-kotlinske oblasti. U geomorfološkom pogledu općina Rogatica je ispresijecana dolinama manjih riječnih tokova Rakitnice, Žepe i srednjeg toka Prače. Između dolina ovih rijeka prostiru se kotlinski i brdsko-brežuljkasti tereni koji su najizraženiji u zapadnom dijelu. Istaknute planinske morfostrukture nalaze se na sjeveru, istoku i jugozapadu a najveće su Devetak, Sjemeć, Tmor, Mednik i Bokšanica.

Klimatski općina Rogatica gravitira južnom dijelu sjevernog umjerenog toplotnog pojasa. Južni, zapadni i središnji dio predstavljen je predplaninskim umjerenokontinentalnim tipom klime, a na sjevernom osjećaju se uticaji planinske umjerenokontinentalne klime. Dolinom rijeke Drine sa sjeveroistoka prodiru uticaji umjerenokontinentalne klime. Po Kepenovoj klasifikaciji ova općina ima zestupljen Cfb i Cfc klimatski tip.
Prostor općine Rogatica hidrografski pripada slivu rijeke Drine koja ujedno ima i najrazvijeniji hidrografski sistem na području Bosne i Hercegovine. Rijeka Drina, sa područja ove općine prima lijeve pritoke a to su Žepa i Prača.
U pedološkom pogledu na teritoriji općine Rogatica preovladavaju tla automorfnog razdjela a to su slojevi crvenice i kalkokambiosola i odvojenog tipa kalkokambiosola te distričnog kambiosola i rankera. (6)

Posmatrano sa biogeografskog stanovišta ova općina ima odlike srednjoevropske vegetacione zone i pripada vegetaciji Unutrašnjih Dinarida koju čine različite vrste bora, jele, smrče, hrasta i bukve.

Saobraćajno središte je grad Rogatica koja se nalazi na magistralnom putu koji Sarajevo i centralnu Bosnu spaja preko Višegrada sa Srbijom, preko Goražda i Foče sa istočnom Hercegovinom, te preko Goražda i Čajniča sa Pljevljima i Crnom Gorom.

Općina Rogatica ima površinu od 664,37 km². Podijeljena je na 11 mjesnih zajednica i ima 119 naselja. U administrativno-političkom pogledu pripada entitetu Republika Srpska.

Slika 1. Pogled sa Brda Ljun, preko Rogatice, na Zasadu i Debelo brdo
Izvor: (53)

Grad Rogatica se nalazi u južnom dijelu istočne Bosne na nadmorskoj visini od 525 m. Smještena je u prostranoj kotlini duž lijeve i desne obale rijeke Rakitnice koju redom zatvaraju brdo Ljun sa sjeverozapada, te brda Goletica, Tmor i Zasada sa istoka i jugoistoka. Rogatica je središte sliva rijeke Rakitnice a u širem smislu i središte sliva srednjeg toka rijeke Prače.

[mirsad_d]

in reply to: ROGATICA – razglednice #18929

[mirsad_d]

in reply to: Literarni kutak #18920

MAĆEHA
(Priča iz knjige “Putovanje u prošlost)
Ramo Arnautović (Rođen u Rogatici- Živaljevići)
O Rami Arnautoviću je pisano u temi Rogatičani, o kojima treba pisati

Zanimljivu priču zapamtila sam, i po običaju zabilježila, još kad sam bila u šestom razredu osnovne škole. Na čas geografije trebalo je da svi od kuće donesemo samostalno nacrtanu skicu užeg i šireg zavičaja. Kada je Alma došla na red, rekla je skrušeno, kao kakav veliki pokajnik, oborena pogleda:

– Nisam uradila, jer nisam imala vremena…

– Kako to, Alma, da učenik šestog razreda nema vremena za domaću školsku zadaću? � pitala je nastavnica Ajša, gotovo bojažljivo kao da je predosjećala nešto neobično.

Alma je samo malo podigla glavu, pokazala nastavnici svoj tužni pogled iz koga potoci samo što nisu krenuli. Ali, ništa nije odgovorila. Pogled je sve kazao, a nastavnica ga je razumjela. Umjesto nje javile su se njene kolegice, govoreći uglas bez reda, da Alma ima “opasnu” maćehu, da je ona ne trpi, stalno tjera da nešto radi, progoni je i tuče…

Na riječ “maćeha”, nastavnica se trgla. Njene prelijepe oči upadno su bljesnule, dok su poluotvorene usne ostale bez riječi, a tijelo nekoliko trenutaka u istom položaju. Očito, bila je iznenađena i dirnuta. Svi smo to zapazili. Upravo taj detalj pobudio je interesovanje dječaka i djevojčica za pojam maćehe. Gurkali su se međusobno, poluglasno pitali jedno drugo o čemu se radi, komentarisali. Onda je nastavnica ponovo uzela kormilo časa u svoje ruke, autoritativno kao i uvijek.

– Bi li neko od vas objasnio, onima koji ne znaju, šta je to “maćeha”, koga se tako naziva? Neka nam to kaže svojim riječima � pitala je razred.

– To je žena, na primjer, našeg oca, koja nije naša prava mama � reče odlikašica Jasna nakon podužeg čekanja prvog odgovora.

– Ja mislim da je to svaka žena koja se loše odnosi sa djecom, koja ih progoni i ne voli � javi se otresita crnooka Mensura iz treće klupe.

– Moj tata je kao siroće, nakon rata, bio smješten u jednoj seoskoj porodici, čuvao njihove krave i ovce, i radio druge poslove, a oni se prema njemu odnosili kao maćeha. Maćehinski, kako on kaže � mišljenje je sićušne dugokose Merside iz prve klupe trećeg reda.

– Moj dedo bio je u dječijem domu za ratnu siročad u Turbetu, u Gračanici i u Kiseljaku, pa nam je pričao kako su se u tim domovima prema djeci odnosili kao maćehe. Grdili ih, kažnjavali i tukli, a djeca onda bježala i smrzavala se � ispričao je dugonogi Goran iz pete klupe srednjeg reda.

– Pored našeg sela ima jedno brdo, sa šumom i krčevinom, koje se zove “Maćeha”. Tamo gonimo goveda na ispašu, beremo jagode kad ima, a nekad i gljive, igramo se i radimo školsku zadaću � pametno će, i ozbiljno, inače uvijek vižljasti Munib. Većina djece se nasmijaše. On im se okrenu raširenih ruku, dodavši: “Šta je smiješno, tako se zove!”.

– U novinama je pisalo, a bilo je i na televiziji, da je neka žena svoju sitnu djecu stalno tukla i kažnjavala kao da im je maćeha, pa ih je i policija morala braniti.

A druga žena je svoju malu djecu vezala za radijator, tukla ih i kažnjavala da tu spavaju � kazala je oštroumna danas govorljiva Indira iz treće klupe do prozora.

– I ja sam na televiziji vidio i čuo da je neka žena udavila svoju djecu kad se nešto naljutila… � dodade plećati Sanel s kraja srednjeg reda.

– E pa, djeco, svaka vam čast! Vidim da uzalud ne sjedite u školi, a tako se od vas i očekuje. Svi ste, uglavnom, ispravno govorili o zadatom pitanju, čak i više od toga. U svakom od vaših izlaganja ima puno istine, ali se sve to još može dopunjavati i pojašnjavati � zaključi nastavnica ovaj kolektivni dijalog.

U razredu nasta tajac. Svi očekuju nastavak Ajšinog monologa, ali ona šuti, šeta od prozora do vrata gledajući preda se. Naše oči je prate tamo-amo, kao usporenu pingpong lopticu u igri. Dok je tako šetala, u njenoj glavi su se rojila dramatična pitanja, nametnuta nenadanim obratom ovog školskog časa. “Kako ispravno nastaviti razgovor i odgovoriti na pitanja i predodžbe ove djece o pojmu “maćeha”? Dobra ili zla? Po pravilu ili individualno? Od slučaja do slučaja? Kako biti pravedan?”, razmišljala je.

– Jasnina definicija je najpotpunija � prekinula je šutnju i šetnju. � Čestitam, Jasna! Tu bi se mogla uvrstiti i riječ “pomajka”, pa da rečenica bude još potpunija. Međutim, u odgovorima ostalih sadrži se i ono što šire objašnjava pojam “maćeha”. Na primjer, u Mensurinom, Mersidinom, Goranovom, Indirinom i Sanelovom odgovoru riječ je o “maćehinskom odnosu” prema djeci, od ljudi koji bi po svojim dužnostima trebali djecu bolje da paze. Tu spadaju staratelji koji su u svoju kuću primili siroče na izdržavanje i odgoj, bilo uz naknadu ili besplatno. Zatim vaspitači u dječijim domovima i obdaništima, ali i vlasti koje se brinu o dječijim ustanovama. Umjesto da se majka i otac ponašaju majčinski i očinski � oni se ponašaju maćehinski, kao što se ljudi ponašaju ljudski ili neljudski, čovjek � čovječno ili nečovječno, itd. Maćehinskog odnosa spram djece ima mnogo u našem društvu, u nama i našem okruženju. Bilo je i ranije, a danas naročito � kazala je nastavnica aludirajući na mnogo toga što ja tada nisam znala, a kasnije sam “uživo” spoznala, ili pročitala.

– A Munibov odgovor? � dobacuje nekoliko glasova iz zadnjih klupa.

– Munibov odgovor je zagonetka, to bi mogla biti posebna tema…

– Oho! Bravo, Munja! � čulo se među dječacima.

– Naziv brda i okoliša imenom “Maćeha” vjerovatno ima veze sa nekom maćehom koja je nekada u selu živjela i imala neke veze sa tim zemljištem. To bi trebalo ispitati. Kako je nastao taj naziv za to brdo, ko mu je i kada dao to ime, po kojoj maćehi i zašto. Najbolje bi bilo da to naš Munib ispita, bez žurbe, lijepo sve zapiše i sastavi referat, pa nam ga ovdje pročita � zaključi nastavnica raspravu o postavljenom pitanju.

– Eto ti, Munja, dobio si domaću zadaću � dobaci Hazim šeretski, a svi se nasmijaše, uz dobronamjerni pljesak.

– A sada bih vam i ja sa svoje strane nešto kazala o maćehama kao osobama koje postoje i žive u svim narodima, u svim zemljama, po svim meridijanima i paralelama. Mnoge knjige pisale su o maćehama, mnogi časopisi i listovi širom svijeta i u gotovo svim vremenima prošlosti. I usmena predanja su hiljadama godina prenosila s generacije na generaciju razne priče na tu temu. Neke sa pozitivnim, ali većina sa negativnim porukama…

– Baš bih voljela da pročitam neku od takvih knjiga � poluglasno veli uvijek ozbiljna Tiđa kolegici do sebe.

– Ja sam poznavala jednu ženu, Razija joj je bilo ime, sa izrazito pozitivnim odnosom spram djece kojima je ona bila maćeha � nastavila je Ajša započeti monolog. � Brinula se i podizala petero sitne djece svoga muža, iz prvog braka. Majka te djece umrla od srca. Dvoje od njih bili su toliko mali da svoju majku nisu ni zapamtili. Dugo vremena mislili su da je Razija njihova majka, pa su se svađali s djecom iz komšiluka kad bi im suprotno dokazivala. A kada su definitivno bili sigurni da je to tačno, plakali su i danima bili tužni… Znači, ta pastorčad bila su zadovoljna svojom pomajkom, odnosno maćehom. Jer, sve što neka dobra majka čini za vlastitu djecu, činila je to i Razija za svoje pastorke. Čak i više, jer ih nikada nije istukla, grubo zaružila, nečim kaznila. To inače čine sve majke, pa i one najbolje… � nastavnica zastade spazivši Almu kako briše suze, oborene glave, a onda produži:

– Ali, da se razumijemo, maćeha Razija to nije činila da bi se nekome dodvorila, ili kod Boga zaslužila milost. Ona je tako činila iz unutrašnjih, ljudskih pobuda, jer je smatrala da tako svi treba da se ponašaju prema djeci, da je to normalno, ono pravo ljudsko ponašanje. A kada ta djeca odrastu pa i sami postanu roditelji, i oni će tako da se odnose prema svojoj i tuđoj djeci, rezonovala je ova dobra žena. Jadnica, i sama je u djetinjstvu imala maćehu, zapravo dvije maćehe, i obje su bile loše po nju, pa kada je udajom za udovca ona trebala da postane maćeha, zarekla se sama sebi da će svojim pastorcima biti kao majka. I zadatu riječ je časno održala… � nastavnica je naglo zašutjela, a mi zapazismo naviranje tečnosti u njenim očima prije nego će okrenuti glavu prema prozoru i tu ostati. Bilo je očito da se uživila u priču i da priču srcem doživljava. To može samo onaj ko je nešto slično doživio. Zato sam pomislila da priča još nije završena i da ono najvažnije tek slijedi.

– Možda je Razija po prirodi bila takva osoba, pa drugačija nije ni mogla biti prema toj djeci? � glasno razmišljam i pitam, da bih narušila šutnju i pokrenula nastavnicu.

– Jeste, u pravu si. Razija je zaista bila takva, ali njena volja je bila dominantna, da bi njena prirodna naklonost prema djeci ostala takva do kraja života. Volja je nadvladavala sve njene skrivene emocije, nepovoljne porive, iskušenja i utjecaj okruženja. Voljom je gušila negativno u sebi, a raspirivala pozitivno, korisno za djecu. Učila ih da jedu, da hodaju, da se lijepo ponašaju, da vole knjigu, da se čisto održavaju, da znaju razne korisne poslove, kao i svaka dobra majka, bez ikakve prisile. To nije bilo lahko i to je dugo trajalo, pola života. Dok djeca nisu stasala. Pa i kada je otac te djece, njen muž, umro, ona je jednako nastavila, sve do njihovog osamostaljenja. Čak je i svoju imovinu, nekretnine, njima namijenila… Dakle, radi se o izuzetno pozitivnoj ličnosti kada je odnos prema djeci u pitanju. Naročito kada je riječ o maćehama. Ovo je samo jedan primjer dobre maćehe. Sigurna sam da ih ima još, i mnogo više nego što mi znamo. Mogli bismo zaključiti da, ipak, nisu sve maćehe loše pomajke. Tako ja mislim. A vama preporučujem da čitate knjige, beletristiku i drugu literaturu. U njima je obrađivana i ta tema, a tuđa iskustva iz knjiga dobro će vam doći da lakše formirate svoje stavove i mišljenje o nekom pitanju. “Dobro je svašta znati, zlu ne trebalo!”, često bi djeci govorila njihova maćeha Razija… � nastavnica Ajša prvi put na ovom času pokaza svoj lijepi osmijeh, koji upotpunjuju nasmijane oči.

– Ipak, nastavnice, meni ostaje nejasno kako vi to sve znate. Mislim na te detalje? � pita ljepuškasta Marina iz prve klupe, želeći da priča još potraje.

– Kako ne bih znala kad se radi o meni, mojim sestrama i braći, i mojoj dobroj dragoj maćehi Raziji.

[mirsad_d]

in reply to: ROGATICA – razglednice #18892

[Author]

Posts