Forum Replies Created
-
KUJOVIĆ BEHIJA, rođ. VRAŽALICA
Obavještavamo rodbinu, prijatelje i komšije da je naša draga KUJOVIĆ BEHIJA, rođ. VRAŽALICA preselila na Ahiret u utorak, 17. novembra 2009. godine, u 80. godini života. Dženaza će se obaviti u srijedu, 18. novembra 2009. godine u 13 00 sati na Gradskom groblju VLAKOVO. O Ž A L O Š Ć E N I : djeca Nezir, Nezira i Vezir, snaha Suada, unučad Kenan, Indira, Elvira, Kanita, Berin, Vedad, Mirza i Alen, snahe i zetovi, praunučad, brat Fehim, snaha Ferida, bratići i bratične, sestrići i sestrične, djever Meho i zaova Šida sa porodicama, te porodice Kujović, Vražalica, Fetahović, Durmišević, Babić, Karić, Laković, Čongo, Čolić, Pinjo, Bahtanović, Dobrača, Bahto, Feriz, Bardak, Džindo, Šebo i ostala mnogobrojna rodbina, prijatelji i komšije. TEVHID ĆE SE PROUČITI ISTOG DANA U 13 00 SATI U DŽAMIJI HRASNO. KUĆA ŽALOSTI : AZIZE ŠAĆIRBEGOVIĆ br. 124/VPR
Tvornica posuđa “ALPO” Rogatica
Tvornica posuđa “ALPO” smještena je u industrijskoj zoni grada Rogatice , na lijevo obali rijeke Rakitnice. Rogatica se nalazi na 65-om kilometru putne komunikacije Sarajevo – Višegrad.
PROGRAM
Posuđe od aluminijuma
Sadašnji proizvodni program čine :
1. expres lonci “PRETIS” od 5 i 7 litara
2. obični lonci i šerpe raznih veličina
3. tave prečnika 200 mm, 240 mm i 280 mm, sa jednom i dvije ručke
4. mljekomjeriMaterijal kao polazna sirovina u proizvodnji je : legura Al, AlSiMg, AlMg 2 , AlMg 3 u obliku rondela (diskova) prečnika, zavisno od artikla za koji se koristi.
U predratnom periodu u tvornici se proizvodilo:– expres lonaca “PRETIS” 50.000 komada
– običnih lonaca i šerpi 25.000 komada
– tava 35.000 komada
– kanti za mlijeko 6.000 komada
projekat Lagostina
U cilju unapređivanja i povećanja proizvodnje , postojao je interes, po svaku cijenu povezati se sa ino-partnerom proizvođačem posuđa, koji bi nam omogućio brži razvoj i unapređenje u oblasti proizvodnje. Kontakt je uspostavljen sa Italijanskom firmom “LAGOSTINA” , koja se nalazi u Omegi na sjeveru Italije. Razultat tih nastojanja za saradnju doveo je do potpisivanja Ugovora o dugoročnoj proizvodnoj kooperaciji, potpisan 1984. godine. Rezultat razvoja poslovnih odnosa, doveo je do potpisivanja Ugovora o zajedničkom ulaganju sredstava sa “LAGOSTINOM” i izgradnji tvornice za proizvodnju posuđa od nerđajućeg čelika.Za potrebe ove tvornice, izgrađena je proizvodna hala- građevinski objekat sa kompletnom infrastrukturom u neposrednoj blizini stare tvornice. Projektovani kapacitet ove tvornice je 244.000 jedinica, posuđa od nerđajućeg čelika. U objektu su izvedene kompletne elektro instalacije prema važećim tehničkim normama i prema tehnološkim zahtjevima projektovane tvornice posuđa. Objekat se snabdijeva sa kvalitetnom vodom u dovoljnim količinama, a izvedena je kompletna razvodna mreža sanitarne i tehnološke vode. Obezbjeđeno je kvalitetno zagrijavanje objekata toplom vodom iz kotlovnice koja je u neposrednoj blizini proizvodne hale.
ONLINE GLASNIK BOSANSKOG KONGRESA – AVAZ
November 10, 2007
ZEPA
UvodZepa, pojam ranije dobro poznat onima koji procitase pricu nobelovca I. Andrica “Most na Zepi”, ponovo se nakon legende o gradnji tog mosta u 16 vijeku, sire procula nesretnim ratnim dogadjajima u Bosni 90 tih godina. Junacki otpor tih slabo naoruzanih gorstaka, naseljenih u nepristupacnoj plodnoj zivopisnoj kotlini, u kojoj je po padinama, kao rojevi pcela, nacickano 18 sela, a podnozjem tece zapjenusana Zepa, usao je u ratne izvjestaje i hronike svih znacajnijih bjelosvjetskih glasila. Prica se, da i za vrijeme onoga rata, nijedna vojska nije se ohrabrila uci i suociti sa opasnoscu negostoprimstva. Pristupi u kotlinu sa dvije uske ceste, jedna od strane Rogatice a druga od Han Pijeska, lako su se mogli kontrolisati i sprijeciti da udje sve sto se krece, a posebno ako je vece od pjesaka.
Pocetkom rata u Bosni u junu 1992 jedna kolona srpske vojske sa tenkom, oklopnim transporterom i vise kamiona pokusala je uci u ono sto je uvijek bilo zabranjeno. Posljedice su bile tragicne: vise od 60 poginulih a nepoznat broj ranjenihuz unistenje vozila bio je bilans tog pokusaja. Od tada pa do
kraja jula 1995 vise nije bilo ozbiljnih pokusaja ulaska. Umjesto toga nastavljeno je stalno granatiranje sa daljine i unistavanje svega bez razlike u ovoj od strane UN “zasticenoj” enklavi, u koju se pored lokalnog bosnjackog stanovnistva slilo sve sto je bjezalo iz okolnih okupiranih podrucja Visegrada, Han Pijeska, Rogatice, Sokolca itd. ukupno blizu 4000 dusa.Tako se za 3 godine rata ovaj plodan vocarski kraj pretvori, sto od baruta, sto od neodrzavanja, u divlju sumu ranjenu, razvaljenu i napadnutu bolestima. Nesto hrane od UN sto
je propustano, nesto struje koju su vrijedni gorstaci proizvodili na Zepi malim improvizovanim centralama, nesto municije i oruzja koje je stizalo samo njima poznatim stazama i bogazama ili otimano od neprijatelja, odrzalo ih je do kraja jula 95.Kada je poslije pada i tragedije Srebrenice iz ove enklave po sporazumu evakuisano civilno stanovnistvo pod nadzorom UN, a vojska se probila tajnim puteljcima i vododerinama uz vrlo malo zrtava prema Kladnju, usla je srpska vojska i u opustjeloj enklavi popalila i minirala sve sto je bilo plod vjekovnog ljudskog rada. Nestalo je sve osim mosta koji je valjda svojom impresivnoscu zaustavio i osvajace. Tada
je u Zepi za narednih skoro 5 godina zavladao mrtvi mir bez igdje ikoga osim divljih zivotinja.Povratak i obnova
Negdje pocetkom aprila 2000, oko 50 Zepljaka odlucilo je da se vrati i izvidi mogucnosti opstanka. Ovo se odmah proculo i prvi je priskocio u pomoc UNHCR donacijom satora i hrane. Slijedili su njemacki bataljon SFOR-a donacijom sredstava za obnovu 40 kuca i holandska organizacija DRA takodje donacijom sredstava za 40 kuca, skolu, ambulantu, dva traktora i “Jeep”. Americka agencija za medjunarodni razvoj (USAID) obezbjedila je sredstva za obnovu potpuno unistene elektro energetske mreze u podrucjima povratka. Vec pocetkom maja 2000 u Zepi je boravilo oko 200 povratnika od predratnih oko 3000 stanovnika. Naravno, ovisili su od pomoci u hrani i drugim potrebstinama sto je stizalo od humanitarnih
organizacija, rodjaka, prijatelja, posjetilaca itd. Zapocelo se od onoga sto je uvijek prvo: ciscenje rusevina iraskrcivanje puteva i rastinja.Toplo junsko prijepodne. Krecemo iz Han Pijeska asfaltom 12 km. do odvojka uske makadamske
ceste za Zepu. Mi smo prethodnica za sagledavanje rjesenja za dovod struje. Ulazimo, sve zaraslo. Pratimo tragove par vozila koja su prosla. Kao i svugdje treba biti oprezan radi mina. “Jeep” stalno udara bocno u granje izraslo zbog visegodisnjeg neodrzavanja. Nakon par kilometara mala cistina i mramorni
spomenik izradjen poslije rata sa oko 60 imena poginulih srpskih vojnika 1992. Malo dalje ispod puta prevrnut zahrdjao tenk JNA. Dublje u provaliji ostatci spaljenih kamiona. Mrtva tisina, covjeka malo podilazi jeza.Nakon 3-4 km. sa desne strane cistina i mali sator pored srusene kuce. Pored satora “fijaker” sporet. Stariji covjek i zena prilaze. Pitamo gdje smo?Kazu ovdje je bilo selo Purtici, oko 40 domacinstava. Ne vidi se nista cak ni rusevine, sve je zaraslo i podivljalo.
Nakon oko sat voznje gledajuci usput porusena sela udjosmo u Zepu, centralno mjesto u dolini. Sve je sruseno. Veliki satori UNHCR i malo popravljen krov bivse ambulante, sve namjenjeno za kolektivni smjestaj. Skupilo se dosta Zepljaka. Pitamo ko je glavni, ko vodi spiskove, ko se brine o donacijama, ko uopste vodi evidencije. Kazu Hasib Omanovic je predsjednik udruzenja za povratak. Nalazimo ga, energican jak covjek srednjih godina. Vodi dosta pedantno spiskove povratnika, kuca za obnovu, kontaktira sa donatorima, stize na sve. Mi se predstavismo. Struja je magicna rijec svugdje.
Lica se razvedrise. Vidimo sve starije osobe. Pitamo gdje je omladina? Kazu 5 godina je dug period. Vecinom su otisli u prekookeanske zemlje, a nesto se snaslo po Sarajevu, Zenici… Vratili bi se i oni rado, ali nema posla. Od cega da se zivi? Mala djeca nema skole itd. Mi stariji vratit ce mo se svi
nemamo kud, sad nas deloziraju po Sarajevu, Visokom, Zenici itd. Bit ce bolje kazemo. Vidjet ce mo se uskoroponovo.
…..
Epilog28 novembar 2000, sve je spremno za pustanje u pogon prve faze obnovljene alektricne mreze. Americki ambasador Gosp. Tomas Miler uz prisustvo mase naroda, direktora USAID, predstavnika izvodjaca, donatora i zvanicnika iz Elektrodistribucije R.S. svecano, poslije prigodnog govora, pokrece polugu u trafostanici i ulicna rasvjeta u Zepi je planula. Ambasador je odusevljen prirodom i ljudima sa kojima se rukuje i prica. Otisao je pjesice do mosta i divio mu se. Obecava da ce doci na proljece specijalno na teferic. U medjuvremenu se ubrzano zavrsavaju kuce i razvodi struja druge faze. Ide sporo nismo zadovoljni ali je teren tezak. Bojimo se snijega. Vrijeme srecom i dalje sluzi. Posljednja posjeta prije finalne inspekcije 25 januar 2001, jos maloi sve ce biti gotovo.
Zepa opustila, mnogi otisli. Ostalo oko 80 povratnika da prezimi. Ostali, koji su imali negdje smjestaj, otisli jos bar jednu zimu provesti dok se situacija sa obnovom jos ne popravi. Kazu bice nas na proljece bar 700 ako Bog da, nema vise politickih prepreka samo da se nadju donatori, ni nama se ne sjedi u tudjem. Mrak nas hvata u sumi iznad Zepe. Dvije divlje svinje na cesti, valjda i one zadovoljne, pojavile se da nas isprate. Imace ih ko loviti.
M. Tufo“Zaurlao” prvi avion na Sunčevu energiju
Piše: HINA Agencija
07/11/09 04:03
Avion na solarnu energiju Solar Impulse Foto: spiegel.deAvion na Sunčevu energiju “Solar Impulse” u petak je u vojnoj zračnoj luci u Duebendorfu, nedaleko od Zuericha, prvi put “zaurlao” po pisti, a prije nego što 2012. poleti na put oko svijeta, proći će još mnoge testove.
Avion ima raspon krila od 64 metra, poput Airbusa A340, i 1600 kilograma, kao prosječni automobil. Pokreću ga četiri električna motora, a na krilima i okomitom stabilizatoru ima 11 hiljada solarnih ćelija. Nakon serije testova, rastavit će ga i prebaciti u vojnu zračnu luku u Payerneu. Prvi let od 36 sati najavljen je za proljeće 2010.
Za prvi let oko svijeta predviđeno je pet ruta, a svaka će trajati od tri do pet dana, koliko može izdržati pilot. Prilikom svakog slijetanja pilot će se zamijeniti, a avion će se predstaviti javnosti.
Projektante vodi Bertrand Piccard, koji je balonom bez zaustavljanja preletio Zemlju 1999. Njegov je cilj promicati neizmjerne mogućnosti obnovljive energije i novih tehnologija.
“Više od deset godina sanjam o solarnom avionu koji leti i danju i noću bez goriva”, rekao je Piccard.
Interno raseljeni Goraždani dobili ključeve novih stanova
Subota, 14 NOVEMBER 2009 16:15
Dvadeset pet korisnika jučer je dobilo ključeve svojih stanova u novoizgrađenoj zgradi “Dom 2” u Goraždu. Nosioci stanarskog prava, interno raseljene osobe koje su tokom rata ostale bez svojih stanova, nisu krili zadovoljstvo što će konačno riješiti svoje stambeno pitanje i to u objektu koji je građen po svim standardima savremene gradnje.
Projekt je koštao oko 950.000 KM, a glavni investitor, posredstvom UNDP-a, bila je Fondacija “Al Zayed” iz Ujedinjenih Arapskih Emirata. BPK i Kanton Sarajevo izdvojili su po 100.000 KM, Federalno ministarstvo izbjeglica 98.000 KM, a Općina 50.000 KM.
Čestitke stanarima “Doma 2” uputili su premijer BPK Nazif Uruči, ministar za izbjeglice Demir Imamović, načelnik općine Muhamed Ramović, predsjedavajuća Općinskog vijeća Vesna Nemec-Klisura, te Nedim Ćatović iz UNDP-a.
(Dnevni avaz)
Sanacija mostova u Ustikolini, Sadbi i Kopačima
Petak, 13 NOVEMBER 2009 23:39
Radovi na sanaciji mosta u Ustikolini, počeli su u četvrtak, a za nekoliko dana pristupiće se i sananaciji mosta u naselju Sadba. Sredstva za sanaciju obezbijeđena su podsredstvom ministarstva privrede odnosno Direkcije za ceste BPK Goražde.Ove godine po prvi put će biti izvršena sanacija mostova koje su tokom 1996 i 1997 godine na Ustikolini i Sadbi postavili pripadnici tadašenjg SFOR-a.
Iako se pristupilo sanaciji , mostovi su u dobrom stanju odnosno prelaskom preko njih stnaovništvo nije bilo ugroženo. Izvođač radova na sanaciji Ustikoljanskog mosta je firma Okac,a zbog sancije mosta, na putnoj komunikaciji Ustikolina-Cvilin do 20 novebra uspostavljen je privremeni režim saobraćaja.
Željeznički most u Kopačima sav period do 1976. godine, nakon ukidanja uskotračne pruge, do danas nije ozbiljnije saniran, pa je prije pola godine zbog velikih i opasnih rupa zatvoren za saobraćaj i pješake.
Zbog svakodnevne potrebe mještana koji su sve češće rizikovali i prelazili preko mosta, vlada općine Novo Goražde se odlučila da započnemo njegovu sanaciju prije najavljene realizacije projekta, kojeg su obećali finansirati Savjet ministara BiH, Vlada RS i BPK Goražde. Radi se o projektu čija je ukupna vrijednost oko 230.000 maraka, za šta je općina Novo Goražde obezbjedila vlastita početna sredstva.
U toku je prva faza koja obuhvata izradu armirano-betonske konstrukcije i njeno presvlačenje asfaltnim slojem. Kada bude završena rekonstrukcija, ponovo će služiti mještanima za lakšu, bržu i najjeftiniju komunikaciju u svakodnevnim poslovima.
(rtvbpk/Općina N.Goražde/Gorazde-x.com)
