Forum Replies Created

Viewing 15 posts - 2,836 through 2,850 (of 3,958 total)
  • Author
    Posts
  • mirsad_d
    Participant
      Post count: 4000
      in reply to: U i oko Rogatice #18273

      Halal meso za povratnike
      Četvrtak, 19 NOVEMBER 2009 15:53

      Regionalni odbor “Merhameta” iz Goražda isporučio je 120 paketa halal mesa za 120 povratničkih porodica na području općine Rogatica. Oko 300 kilograma mesa dobili su povratnici u grad i MZ Kozići.

      Kako nam je kazao Sutko Kuljuh, povjerenik Regionalnog odbora “Merhameta”, ovo je bio dio isporuke od dvije tone mesa za povratnike u RS, a u narednih desetak dana očekuje se i ista količina namijenjena socijalno ugroženim stanovnicima BPK Goražde.

      (Dnevni avaz)

      mirsad_d
      Participant
        Post count: 4000


        Pogled na Rogaticu sa Bukrića

        mirsad_d
        Participant
          Post count: 4000
          mirsad_d
          Participant
            Post count: 4000

            Srebrenica: Ljekovita voda iz Crnog Gubera otječe u potoke
            Izvor okružen šumom sa 46 vrsta drveća rijetkost je u svijetu
            Autor: Me. Mu.
            19.11.2009. 12:45

            Crni Guber: Ljekovita svojstva

            Srebrenica je jedan od rijetkih gradova kojima je priroda podarila bogata nalazišta rude srebra, velike šumske potencijale i brojna izvorišta vode. Neka od tih izvorišta, poput Crnog Gubera, koji je smješten iznad centra Srebrenice i okružen gustom šumom sa 46 vrsta drveća, spada u jedinstvenu pojavu u BiH, a rijetkost u svijetu.
            [b]
            Prijeratni sjaj[/b]

            Guber je jedino izvorište u BiH iz kojeg je mineralna voda registrirana kao lijek. No, infrastruktura Banje Guber danas je većinom uništena, a ljekovita voda svakodnevno otječe u obližnje potoke. Adaptacijom ove banje i njenim stavljanjem u funkciju, u ekonomskom smislu ovoj regiji bi bio vraćen prijeratni sjaj.

            U neposrednoj blizini Banje Guber nalazi se više od 40 izvora željezno-arsenske mineralne vode. Svaki izvor ima svoj naziv, zavisno od upotrebe.

            Guber voda se pije, ali koristi i kao kupka. Indikaciono područje za upotrebu te vode su prije svega anemije uzrokovane nedostatkom željeza, bez obzira na to da li je taj nedostatak uzrokovan smanjenom resorpcijom željeza ili povećanom potrebom organizma za željezom. Povećane potrebe javljaju se kod djece, kod žena u generativnoj fazi, kada su trudne ili doje.

            U liječenju hroničnih ginekoloških oboljenja, kao i primarnog i sekundarnog steriliteta, ova voda daje također zavidne rezultate. Indikaociono područje u sferi neuroloških oboljenja prije svega se odnosi na multiplu sklerozu, u čijem liječenju postoje višegodišnji rezultati. U reumatologiji indikacije su u sferi zapaljenskog i degenerativnog reumatizma.

            Maksimalna doza

            Dozu vode iz Gubera, koja je individualna i zavisi od vrste bolesti, određuje ljekar nakon pregleda i laboratorijskih pretraga.

            Maksimalna dnevna doza peroralnog uzimanja vode je 360 grama, podijeljena u tri pojedinačne doze, a uzima se pola sata prije jela.

            Na području dermatologije, ova voda povoljno djeluje kod hroničnih kožnih oboljenja, prije svega na psorijazu i pojedine kontaktne dermatitise.

            mirsad_d
            Participant
              Post count: 4000


              Mesići


              Rakitnica


              Babljak


              Laze


              Vratar


              Bučija

              mirsad_d
              Participant
                Post count: 4000
                in reply to: U i oko Rogatice #18262

                Rogatica: Trijumf Dušana Radovanovića
                Utorak, 03 Studeni 2009 09:17 – 2009 09:21

                U znak sjećanja na istaknutog šahistu i jednog od osnivača šahovskog kluba u Rogatici,
                Ratomira – Rate Brkića, koji je izgubio život u saobraćajnoj nesreći prije 29 godina,
                održan je memorijalni šahovski turnir, koji je igran po Švajcarskom sistemu u devet kola.
                Poslije zanimljivih partija, koje je pratio i znatan broj ljubitelja drevne igre prvo mjesto sa 7
                poena osvojio je Dušan Radovanović.
                Drugo i treće mjesto sa istim brojem bodova, ali lošijim dodatnim kriterijumima, zauzeli su Dejan
                Pavlović i Lazar Stavnjak.
                Četvrto i peto mjesto sa šest poena zauzeli su Mitar Azić iz Gacka i Vladimir Bilić iz Višegrada;
                šesto, sedmo i osmo mjesto pripali su Milanu Miljkoviću iz Trebinja, Momiru Ašonji iz Istočnog
                Sarajeva i najbolje plasiranom domaćem šahisti Dragoslavu Ivanoviću sa 5,5 poena… I tako
                redom, do mlađanog Dejana Ašonje (1― poen) iz Škole šaha ŠK Gorski Termag.
                Ova smotra je okupila 23 šahista iz Rogatice, Višegrada, Sokoca, Novog Goražda, Goražda,
                Istočnog Sarajeva, Gacka, Trebinja i Požege (Srbija), koji su došli da po 26. put vrate sjećanje
                na legendu rogatičkog šaha.
                Prije početka turnira, koji je otvorio saigrač Rate Brkića i dugogodišnji član ŠK Gorski, Radovan
                Rosić, delegacija šahista posjetila je grob pokojnika u rodnom selu Ziličina kod Rogatice, odala
                mu poštu i položila cvijeće na šahovsku tablu, koja na najbolji način govori o tome šta je bila
                ljubav čovjeka čiji je život prekinut u 36. godini.
                Učesnike turnira i sve poštovaoce lika i djela njenog supruga pozdravila je uz riječi zahvalnosti
                Brankica Brkić.

                (Glas Srpske

                mirsad_d
                Participant
                  Post count: 4000
                  in reply to: U i oko Rogatice #18261

                  “YEP Dani zapošljavanja” u Rogatici
                  Posao.ba.

                  Mobilna jedinica Projekta zapošljavanja mladih YEP u četvrtak 12. novembra 2009. posjetiće Srednjoškolski centar u Rogatici, te za maturante organizovati radionicu o pisanju CV-a i prezentovati otvorena radna mjesta za tu opštinu i šire područje.

                  Ovaj specijalni program pod nazivom „YEP Dani zapošljavanja opštine Rogatica“ otvoriće se u 10:00 sati u holu Srednjoškolskog centra u Rogatici, kada će učenici, ali i svi zainteresovani mladi ljudi koji su završili formalno obrazovanje, imati priliku saznati nešto više o tržištu rada i mogućnostima za zaposlenje. Radionice o pisanju CV-a i načinu aktivnog traženja posla trajaće od 13:00 do 14:30, takođe u prostorijama srednje škole. Svi učesnici radionice i mladi ljudi koji posjete YEP info pultove moći će ispuniti biografije koje će biti proslijeđene poslodavcima.

                  Projekat zapošljavanja mladih YEP je trogodišnji (2009-2011.) projekat finansiran od Švajcarske agencija za razvoj i saradnju (SDC) i Austrijske agencije za tehničku saradnju (ADC). Implementira ga njemačka kompanija GOPA, sa četiri partnerske organizacije iz BiH: Development Studio (Posao.ba), Agencija Spektar, ProMENTE Sarajevo i Taldi Tuzla.

                  Projekat pomaže školama u osnivanju karijernih centara, u ruralnim oblastima obavlja preduzetničke treninge i pruža praktičnu podršku Zavodima za zapošljavanje u pružanju aktivnih mjera zapošljavanja sa posebnim fokusom na starosnu grupu do 30 godina. Projekat je usmjeren na zajedničko djelovanje javnog i privatnog sektora što treba dovesti do pozitivnih promjena na tržištu rada u BiH i zapošljavanja preko 1200 mladih ljudi.

                  mirsad_d
                  Participant
                    Post count: 4000

                    [b]Ubijali djecu i jeli njihove ostatke u čast duha izvora!
                    Naišli smo na tragove stravičnih magijskih obreda[/b]
                    Autor: F. VELE
                    15.11.2009. 15:45

                    Imamović na nalazištu u Blagaju: Završena trogodišnja istraživanja

                    Dr. Enver Imamović, profesor Filozofskog fakulteta u Sarajevu, potvrdio je “Dnevnom avazu” da je njegov arheološki tim nedavno definitivno završio trogodišnja istraživanja na arheološkom nalazištu Vrelo Bune – Blagajska tekija, te da je otkriveno ljudsko stanište staro nevjerovatnih 7.000 godina!

                    Vrijedni nalazi

                    Tokom istraživanja pronađen je veliki broj izuzetno vrijednih arheoloških nalaza.

                    – Radovi su trajali tri godine. Za to vrijeme sam sa ekipom prekopao čitav prostor oko tekije. Naišao sam na dokaze da je na mjestu gdje se nalazi današnja tekija postojalo svetište još u kameno doba, prije sedam do osam hiljada godina! Dakle, pronađeni su tragovi prisustva ljudi od prije 7.000 godina. I Rimljani su ovdje imali svetište kao i naši bogumilski preci u srednjem vijeku. Otkopani su ostaci tekije od prije 300 i više godina koja je bila podignuta odmah po dolasku Turaka. Istraživanja su pokazala da je to bio ogroman građevinski kompleks s brojnim sadržajima i namjenama – kazao nam je profesor Imamović.

                    Istražne su i pećine koje se nalaze u liticama iznad vrela. Do njih su se arheolozi popeli užadima uz pomoć mostarskog alpinističkog kluba. Ova otkrića senzacionalnim čine dokazi da su pećinski ljudi u Blagaju bili ljudožderi!

                    Pećinski ljudi

                    – Naišli smo na tragove stravičnih magijskih obreda u kojima su ubijana djeca čije su ostatke jeli u čast duha izvora koji izbija ispod litice. Drugim riječima, radi se o ljudožderstvu. Ranije su u još jednoj pećini u ovim liticama pronađeni tragovi tog mračnog obreda pećinskih ljudi – pojašnjava Imamović.

                    Avari i Huni su rušili i palili

                    Tokom istraživanja pronađeni su ostaci ljudskih skeleta, keramički ulomci od posuda iz prethistorije, te ognjište oko kojeg su se okupljali pećinski ljudi. Jedno od najznačajnijih otkrića arheologa kod Blagajske tekije bio je vrh strijele koja pripada vremenu od prije 1.500 godina. Pronađeni su i vrhovi koplja.

                    Imamović cijeni da je strijela pripadala nekome iz barbarskih plemena, među kojima su bili Avari i Huni koji su rušili i palili naselja na području Bosne. Također, nađeni su i ostaci ilirskih naseobina iz 5. i 6. stoljeća, te brojni eksponati koji upućuju na srednji vijek.

                    mirsad_d
                    Participant
                      Post count: 4000


                      Borike


                      Brankovići


                      Dobrašina


                      Drobnjići

                      mirsad_d
                      Participant
                        Post count: 4000


                        DUB


                        SOČICE


                        VRAŽALICE


                        GUČEVO


                        RIBIOC


                        ŠTITKOV DO

                        mirsad_d
                        Participant
                          Post count: 4000

                          Počela ekshumacija iz masovne grobnice na području Zalazja
                          HAYAT
                          Utorak, 17 Studeni 2009 15:07

                          Na području Zalazja, općina Srebrenica, danas je počeo proces ekshumacije iz sekundarne masovne grobnice koja je pronađena na tom lokalitetu. Kako je potvrdila glasnogovornica Instituta za nestale osobe BiH Lejla Čengić, radi se o žrtvama iz Srebrenice iz 1995. godine.

                          Današnji početak eksuhmacije podrazumijeva čišćenje terena te omogućavanje početka iskopavanja. Ona navodi da se pretpostavlja da su u sekundarnu grobnicu u Zalazju izmješteni skeletni ostaci iz više primarnih masovnih grobnica s područja naselja Glogova.

                          “Riječ je o veoma nepristupačnom terenu i nenaseljenom mjestu, što pokazuje da su zločinci željeli prikriti zločin”, istaknula je Čengić. O broju žrtava u grobnici za sada se još ne može govoriti. (Fena)

                          Danas stiže humanitarna pomoć za Srebreničane
                          HAYAT
                          Utorak, 17 Studeni 2009 13:37

                          U Srebrenicu će danas stići humanitarna pomoć – hrana, odjeća, obuća, i drugi pokloni, što je prikupljeno zahvaljujući akciji koju je pokrenula Hayat TV, a u kojoj su učestvovali gledaoci ove televizije, građani Sarajeva i pojedinci i organizacije širom Evrope.

                          Zajedno s ekipom Hayat TV, u Srebrenicu će doći i 10 ljekara iz organizacije „Bima“, kao i volonteri nevladine organizacije „Svitanje“. Oni su u protekla tri dana u tržnim centrima Tuš, Bingo i Merkator prikupljali poklone za ljude iz Srebrenice.

                          „Nezahvalno je isticati bilo koga, ali uposlenici narodne kuhinje „Stari Grad“ mnogo su poklanjali. Možemo biti zadovoljni odzivom, ne samo iz Sarajeva nego i drugih gradova naše zemlje, ali i širom svijeta“ , izjavio je Adnan Rondić.

                          Planirano je da podjela poklona Srebrenčanima započne u Zelenom Jadru, gdje će se okupiti građani iz najudaljenijih sela ove općine, a kojima je pomoć i namijenjena. Osim hrane, odjeće i obuće, za građane Srebrenice prikupljeno je i dosta novca.

                          (Fena)

                          mirsad_d
                          Participant
                            Post count: 4000

                            NK Zepa

                            Nogometni Klub Zepa je Osnovan Pocetkom Septembra 2008 Godine u St Louis MO, USA. Glavni organizator ovog nogometnog kluba Zepe je Avdija Ivojevis is Podzeplja. Nogometni Klub Zepa se sastoji od igraca od nekoliko opstina iz Bosne i Herzegovine: Rogatica, Han Pjesak, Srebrenica,Foca, Mostar, Sarajevo, Vlasenica i naravno Zepa. Tim se sastoji od 21 igraca i 4 golmana, tako kad se organizuju turniri u malom fudbalu vode se dva tima na turnir Tim A i tim B tako da svi igraci dobijaju sansu da se pokazu.
                            [img size=150]
                            http://www.bosanci.net/nkzepa/images/stories/postava.jpg%5B/img%5D

                            O St Louisu

                            Saint Louis je najveci grad u saveznoj americkoj državi Missouri. Osnovao ga je francuski trgovac Pierre Laclede davne 1764. godine. Saint Louis je svoje ime dobio po francuskom kralju Louisu IX koji je živio u 13. stoljecu. Grad se nalazi na krajnjem istocnom dijelu Missourija, na granici sa Illinoisom, i ima populaciju od 2.8 miliona stanovnika.

                            Saint Louis je bio mjesto mnogih važnih historijskih dešavanja. Nikola Tesla je ovdje po prvi put demonstrirao princip rada radio komunikacije davne 1893. godine. Jedan od najsmrtonosnijih i najdestruktivnijih tornada u historiji je zabilježen upravo ovdje, i to davne 1896. Tada je živote izgubilo 255 ljudi, a preko 1000 ih je povrijedeno.

                            Posljednji tornado u Saint Louisu je zabilježen 1959. godine. Davne 1904. godine Saint Louis je bio domacin ljetnim olimpijskim igrama. Ovo je ujedno bio i prvi put održavanja olimpijskih igara u zemlji sa engleskog govornog podrucja. Nadalje, uranij koji je korišten u tzv. “Manhattan Projektu” za pravljenje prve atomske bombe je bio preraden upravo ovdje, i to davne 1942. godine.

                            Saint Louis je prepoznatljiv i po drugim obilježjima, od kojih je Saint Louis Arch (poznat takode pod imenom Gateway Arch) vjerovatno najcuvenije. Arch (luk) je napravljen 1965. godine pod vodstvom finsko-americkog arhitekte Eero Saarinena. Luk je visok 192 metra (630 ft) i nalazi se na desnoj obali rijeke Mississippi. Još jedno poznato obilježje Saint Louisa je fabrika piva Anheuser-Busch, koja je treca u svijetu po obimu proizvodnje. Saint Louis je takode dom mnogim slavnim i poznatim licnostima. Neke od njih su: Miles Davis (muzicar), Michael McDonald (pjevac), reperi Nelly, Chingy i J-Kwon, pjesnici T.S. Eliot i Chuck Berry, itd. A ono po cemu je Saint Louis posebno zanimljiv nama je podatak da ovdje živi oko 50 hiljada Bosanaca i Hercegovaca.

                            mirsad_d
                            Participant
                              Post count: 4000

                              Žepa – naselja i stanovnistvo

                              Žepa– Selo Žepa je administrativno središte za sela: Slap, Vratar, Pripecak, Ribioc, Stop, Vrelo,
                              Ljubomišlje, Mandre, Laze, Borovac, Cavcici, Krnjici, Purtici, Mislovo. Prema popisu
                              stanovništva iz 1961. godine, selo Žepa ima 122 kuce sa 601 stanovnikom.
                              Da Žepa predstavlja staro naselje vidi se i po tome što je na njenom podrucju postojala
                              srednjovjekovna nekropola, kao i još neki objekti koji su pripadali tome vremenu. Turski sumarni defter iz 1485. god. spominje Žepu kao selo koje pripada Vrataru. Sacuvano je nekoliko
                              spomenika kulture iz turskog perioda. Na prvom mjestu Kula u istoimenoj mahali koja je prema
                              narodnoj tradiciji pripadala nekom Redžep- paši, te još dvije manje turske kule na lokalitetima
                              Duvarine i kod Kaljevica kuca. Osim toga, u Žepi se nalaze džamija za koju narod drži da je
                              veoma davno podignuta (oko XVI vijeka). U blizini džamije i lokaliteta Bjelila nalazi se staro
                              muslimansko groblje (u koje se i danas kopa), a na putu koji iz središta Žepe vodi za mahalu
                              Kulu i danas još postoje dva nišana, koji tipološki pripadaju starijem vremenu.
                              Ovdje cemo navesti toponomasticki materijal koji se odnosi na Žepsko polje i na Žepsku
                              planinu. Nazivi njiva su: Mede, Hrid, Bašce, Krivace, Vinjište, Kamenice, Velika i Mala Bara,
                              Bogilovica ravan, Podkonjica, Šumnik, Luke, Spahovine, Kostožarina, Velika njiva, Poratak,
                              Graba. Svi ovi toponimi nalaze se u krugu sela Žepe. U Žepskom polju su njive; Pašovina,
                              Dilka, Begluk, Krivace, Vrba, Zaprisad, Golija, Dobrunov do, Zadel, Klak, Pticija glava, te
                              Šcepangrad i Pajina pec (krš). Nadalje su Metaljka, Pržulje (krš), Glavica, Cehrin do, Ploca,
                              Ceterovište, Smrekova ravan, Tonotište, Pecina, Cerge, Crkelj (jedan dio pripada Stopu), Zagaj,
                              Gaj, Za malom vodom, Za džamijom, Bjelila, Brusnik (izvor vode), Klobuk (izvor vode). U
                              Žepskoj planini su lokaliteti: Dobrijen, Smrekov do, Polje, Kitog, Ostovrh, Duga poljana, Debelo
                              brdo, Bakšici, Kod Mare (bunar), Poždrijelo, Palež, Zvijezda, Zatrka, Torine, Ravne, Trla,
                              Bukvica (voda), Kod jame, Kudmer, Cepelj, Cavcica put, Odmarala, Šira okuka, Paljci hrid,
                              Žitkova ravan, Gornja ravan, Krca, Zatonotište, Duvarine, Glavica kod Rijeke, Dedin do, Crvena
                              stijena (krš), Mostišta (prosjek iznad mlina), Vagan (livada koja granici sa Vratarom), Ljubin laz,
                              Spahin hrid, Suha ravan, Lokva, Repište, Opsišta, Visibaba. Nazivi za pojedine dijelove uz
                              rijeku Žepu su: Sutica, Rasalnici, Vinac, Vratolom, Tumbasi, Obarak, Vrbe, Rakite, Luke, Trnjak, Zeleni vir. Žepu sacinjavaju zaseoci: Žepa, Kula i Vinjište.

                              mirsad_d
                              Participant
                                Post count: 4000

                                [b]Žepa – naselja i stanovnistvo

                                Danas u Žepi žive sljedeci rodovi[/b]:
                                Omanovici, koji su doselili u Žepu prije 90 godina iz Crnog Vrha kod Višegrada. Omanovica ima još u žepskom selu Ljubomišlju, ali nisu isti rod sa ovim iz Žepe.
                                Karahmeti, starinom iz Luke, susjednog podrucja koje pripada Srebrenici. U Žepu su došli za
                                vrijeme austro-ugarske okupacije, oko 1901. godine.
                                Ceske, koji ne znaju za dalju starinu, a u Žepi su ”od davnine”. Iz Žepe su neki odselili pa ih
                                danas ima u Ljubomišlju, Lazama i Mandrama. Nije im poznato da li ih ima i dalje u drugim
                                krajevima, a isto tako ne znaju ništa o porijeklu svoga imena.
                                1 / 4

                                Ferizovici su iz Vragolova kod Rogatice.
                                U zaseoku Vinjišta žive samo;
                                Podžici, koji su starinom iz Podžeplja. Zemlju u Vinjištu kupio je Rešid Podžic od Agica
                                Mustajbega iz Rogatice. Inace, prvi Podžici koji su doselili u Žepu iz Podžeplja bili su Medo i
                                Sinan. Mustajbeg je–prema kazivanju Zulfe Podžica—imao svoju zemlju u Žepi i u Krnjicima.
                                Salkunici, su iz Ljubomišlja, odakle su doselili prije II svjetskog rata. Salkunica danas više nema
                                u Ljubomišlju. Nije im poznato da li su otkuda doselili niti da li su oduvijek u Ljubomišlju.
                                Kaljevici su prije 1900-te doselili iz Kolašina (Crna Gora). MEDNOLUCANIN je prije II svjetskog
                                rata doselio iz Medne Luke kod Rogatice.
                                Jakubovic Zecir, kafedžija, doselio je u Žepu 1922. godine iz Pljevalja. Prema pricanju
                                spomenutog Zecira, njegov otac Rizvan bio je od Bilece, odnosno Fatnice, odakle je kao turski
                                vojnik dospio u Sandžak.
                                Iz zaseoka Kula potekli su KULOVCI. U Žepi oni predstavljaju najrazgranatiji i najstariji rod na
                                citavom ovom podrucju. Oni sami pricaju da su nekada, u tursko doba, bile spahije braca Salih i
                                Mehmed (treci brat Mujo nije bio spahija). Salih je pod svoje Borike, Staru Goru i Mednu Luku, a
                                Mehmed Srebrenicu. Mehmedbegov otac je, prema predanju, imao zemlju na mjestu zaseoka
                                Kula. po kuli, koja se tu i danas nalazi prozvani su Kulovci. Po drugoj verziji koja se najcešce
                                cuje od stanovnika Žepe, nekada je živio u Žepi Drinbeg, koji je imao slugu Harlaca, ciganina.
                                Jednom prilikom kad je beg kupio hak, bude otrovan od jednog cifcije. Ciganin Harlac uze za
                                ženu begovicu i od tog sjemena poticu Kulovci. Inace, Kulovcima nije poznato kako su se
                                nekada zvali.
                                Prije II svjetskog rata u Žepi je živjela porodica ŠAPCANIN, koja je izumrla. Porijeklom su iz
                                Šapca u Srbiji i ”davno” su se doselili u Žepu. Davno su izumrli—”zatrli se” DUCICI, koji su
                                živjeli kod Kule u Žepi
                                STOP je u neposrednoj blizini Žepe, tako da su njihove zemlje granicne. U Stopu ima danas 40
                                kuca sa 192 stanovnika.Na lokalitetu Tulež postojala je srednjevjekovna nekropola u cijem se
                                sklopu nalazi staro muslimansko groblje. I danas su još dobro ocuvana dva nišana za koje
                                narod ovog kraja misli da pripadaju nekom Topci Sinan-paši. Na lokalitetima Trojan i Mramor
                                nalaze se danas po jedan srednjevjekovni spomenik.
                                Naziv njiva kao i lokaliteta su: Kalevac, Topcije, Trojan, Postop, Stopovi, Gornji Stop, Gromilica,
                                Vidov do, Crkelji, Hamzovina, Goli brijeg, Kopile, Haluga, Torine, Homar( nekad bila šuma ),
                                Zvekara, Šejtanski mlin, I Tulež. U Stopu danas žive: Imamovici, Halilovici, Alincici, koji su “od
                                davnine” u Stopu, ali ih ne drže za starosjedioce.
                                Hrvacici, ili kako ih danas kratko zovu Hrve, prema predanju vode porijeklo od predaka koji je
                                bio iz Hrvatske . U staro doba -kaže predanje -kada je Jerina vladala gradom (misli se na grad
                                Vratar ) i kada su ga Turci osvojili, topcija je bio taj njihov predak iz Hrvatske po kome su
                                prozvani. Osim ovoga predanja, nikome nije poznato porijeklo ove porodice;samo se još
                                kaže:”Došli su u staro doba”. Muslimana sa prezimenom istog korijena ima na nekoliko strana u
                                Bosni. Tako u zaseoku Hrvati kod Rudog, u Sokolovicima, živi “pleme Hrvati” gdje ih je oko
                                2 / 4

                                deset porodicnih zajednica. Oni su morali seliti (ispitivac ne kaže odakle, ali naglašava da se
                                njihovo predanje podudara sa pisanjem A.Luburica, koji spominje bratstvo Rvati u Dronjaku)
                                zbog nasilja; jedan dio je ostao kod Rudog, a drugin su se naselli oko Visokog ili Tuzle.
                                Muslimanski rod Hrvati žive u istoimenom selu, u Žuljima u sarajevskom srezu. Risto Jeremic
                                navodi u svom radu stanovnike seoskih mahala pod imenom “Arvati” na Spreci, pod Konjuhom,
                                u opcinama Babunovici i Sladnoj, te zaseok “Arvacici” u opcini Kalesiji srez zvornicki. Svi oni
                                tvrde da su im preci doselili iz Hrvatske (“od Arvata”). Prema pisanju A.Luburica, Rvati su
                                stanovali u zaseoku Rvacevu, koji je oko Rubeške crkve u sjevernoistocnom dijelu Nikšickog
                                polja. Tu su Rvati došli u doba naseljavanja Drobnjaka i Onogoštana. Nakon jednog ubistva
                                koje su izvršili, Rvati odsele odatle u nepoznatom pravcu.
                                Karici su iz Pripecka . Otac Mujage Karica Dervo doselio je prije 80 godina “na ženovinu” u
                                Stop. Za dalju starinu ne znaju.
                                Devedžije, u Stopu ( i na Vrataru), doselili su 1908. godine iz sela Beheci kod Borika (Rogatica).
                                Nije im poznata dalja starina.
                                Barucic Avdo , kalajdžija, roden u Pljevljima, doselio je u Žepu poslije prvog svijetskog rata .
                                Prije nekoliko godina je umro i ostavio ženu sa dijecom.
                                Poslije II svijetskog rata , 1957. godine , odselio je iz Stopa u Rogaticu Sarija Imamovic. Od
                                starijeg stanovništva koje je živilo u Stopu spominju se Pandže, koji su bili porijeklom iz
                                Vjetrenika kod Sokoca. Behto Pandža je odatle doselio “na ženovinu” kod Junuzovica, koji su
                                izumrli. Posljednji Junuzovic od muške strane bio je Junuz, a umro je prije 80 godina.
                                Junuzovici su bili “starosidioci”. Interesantno je napomenuti da se brojni rod Junuzovic u Koštici
                                kod Sokoca takoder drži za “starosjedioce” i da su “od feta”. Od Pandža je ostao samo jedan
                                mladic koji sada živi u Sarajevu. U Stopu su življela i dva brata Hodžica . Jedan je umro , a
                                drugi preseli uselo Vrelo, na njivu Kopila . Starinom su od Brštanice kod Višegrada i nisu u
                                “fameliji” sa Hodžicima u Vrelu. Nekada su u Stopu živjeli Topcici koji su izumrli.
                                VRELO je sjevernozapadno od Stopa . Izmedu Vrela i sela Krnjici postoji jedan prahistorijski
                                lokalitet -“Gradina”. Danas selo broji 43 kuce sa 205 stanovnika.
                                Osim CALDARA,koji su porijeklom iz Brodareva (kod Prijepolja), u Vrelu žive iskljucivo Hodžici.
                                Oni su starinom iz Godimilja , a u Vrelo su doselili prije 150 godina. Za dalju starinu ne znaju.
                                Jedna kuca Hodžica koja je doselila iz Stopa nije u srodstvu sa poznatim Hodžicima.
                                Nekada su u Vrelu stanovali Durmiševici koji su odselili u Okruglo.
                                CAVCICI -Nije poznato da li je selo dobilo ime po porodici Cavcici. U izvorima se nigdje ne
                                spominje. Prema predanju , Cavcici su starinom iz Kruševa Dola(Srebrenica), ali ništa pobliže
                                ne znaju o porijeklu.
                                Rucici (nadimak Salkici) su iz Krivaca kod Podžeplja.
                                3 / 4

                                Sulejmanovici su “odavna” u Cavcicima.
                                Gagrice su doselili iz Laza , a zvali su se Torlak. Po nadimku jednog pretka prozvani su
                                Gagrice.
                                U zaseoku Štitkov Do žive Žige , koji su se doselili prije nešto više od 100 godina iz Gornjeg
                                Godimilja.
                                Štitkovci su došli iz Laza a za dalju starinu ne znaju.
                                U Cavcicima su do 1957 godine življeli Sivice, koji su odselili u Pašica Kulu (Hasan Sivica) kod
                                Rogatice. Tamo su 1958 .godine doselili Mehmed i Abid Cavcic

                                mirsad_d
                                Participant
                                  Post count: 4000
                                Viewing 15 posts - 2,836 through 2,850 (of 3,958 total)