Forum Replies Created
-
Raštika izrasla viša od dva metra
Ogromna stabljika imala je i ogromne listove pa je jedan pri dnu imao dimenzije 80 sa 40 centimeta
Autor: H. M.
02.12.2009. 01:00
Semin ef. pored divovske raštikeU bašti Semina ef. Lepare u Ostrošcu kod Jablanice izrasla je stabljika raštike do visine od 230 centimetara. Semin i njegova hanuma Mirsada kažu da ništa posebno nisu činili s ovom stabljikom nego i sa ostalima. Rasad raštike dobili su od jedne komšinice ali ni u njihovoj ni u komšinicinoj bašti nema tako velikih stabljika.
Ogromna stabljika imala je i ogromne listove pa je jedan pri dnu imao dimenzije 80 sa 40 centimetara. Koliko se hercegovačkog japraka pojelo od ove stabljike vlasnici nisu mogli izračunati. Za japrak od jednog lista treba kilogram mljevenog mesa, tvrdi hanuma Mirsada.
Sarajevo: Bez autoputa ka Užicu
2. decembar 2009. | 01:36 |
Izvor: Danas, Tanjug
Beograd — Inicijativu da se od autoputa Južni Jadran kod Užica odvoji krak koji bi išao preko Višegrada i Rogatice, u BiH vide kao nepotrebnu, piše “Danas”.
Erdal Trhulj, direktor Federalne direkcije za upravljanje, održavanje i izgradnju autocesta u BiH, kaže za da nije siguran da bi se ta inicijativa, koju su izneli premijer RS, Milorad Dodik i gradonačelnik Užica, Jovan Maraković, uklopila u strategiju razvoja saobraćaja koju je federalna vlada usvojila, a uskoro bi trebalo da se nađe i pred federalnim parlamentom.
Trhulj objašnjava da je reč o dokumentu koji je izrađen na bazi planova razvoja saobraćajnica koji potiču još iz prethodne Jugoslavije, iz 70-ih godina.
Tim planovima je predviđena izgradnja Koridora 5c, na pravcu sever-jug kao i koridora zapad-istok, čime bi, uz nekoliko brzih cesta bile pokrivene potrebe BiH za saobraćajnicama za narednih 20 do 30 godina.
“Mislim da bi bilo necelishodno da se na rastojanju od 15 do 20 kilometara grade dve paralelne autoceste, posebno ne sada kada ni postojeće saobraćajnice nemaju dovoljno prometa za rentabilnu eksploataciju”, kaže Trhulj i dodaje da bi planovi razvoja saobraćaja u Federaciji svakako morali da se menjaju, ukoliko bi inicijativa Dodika i Markovića počela ozbiljno da se razmatra.
On takođe objašnjava da se krak Koridora 5c, koji povezuje Baltičko more sa Jadranskim, odvaja od Budimpešte i preko Osijeka dolazi na granicu BiH kod Svilaja, a trasa se zatim nastavlja preko Odžaka, Doboja, Zenice, Sarajeva, Mostara i stiže do luke Ploče.
S druge strane, ideja je da autoput zapad-istok ide od Zagreba, preko Bihaća, Mrkonjić grada, Travnika, Zenice i kod Sarajeva bi se spojio sa Koridorom 5c.
Kod Goražda bi se odvojio krak koji bi izašao na tromeđu BiH, Srbije i Crne Gore i tu bi se, preko Sandžaka, spojio sa autoputem Južni Jadran (planirani Koridor 11).
Srpski državni vrh nedavno je prilikom posete predsednika Turske pregovarao o uslovima da ta zemlja finansira izgradnju trase koja bi preko Sandžaka spojila Koridor 5c i autoput Južni Jadran.
S druge strane, ministar komunikacija i prometa BiH Rudo Vidović, kaže za da bi svaku ideju o izgradnji saobraćajnica trebalo shvatiti ozbiljno i kroz studiju izvodljivosti utvrditi da li je isplativa.
Trhulj je rekao da sama činjenica da su inicijativu podneli premijer Republike Srpske i gradonačelnik Užica garantuje mogućnost pokretanja postupaka koji će predlog dovesti pred Ministarstvo komunikacija i prometa, nadležno za međunarodne putne pravce.
Irački tinejdžer riješio matematički zadatak koji je mučio najveće umove 300 godina
Vijest objavio: o.s
Objavljeno: 01. 12. 2009 u 1:35:19.
Tinejdžer iračkog porijekla uspio je da riješi matematički zadatak oko koga su se mučili najveći umovi posljednjih 300 godina. Mohamedu Altoumaimiu, koji se sa roditeljima preselio iz Iraka u Švedsku kada je imao šest godina, trebalo je svega četiri mjeseca da pronađe formulu za matematički problem poznat kao “Bernulijevi brojevi”.Kada je vidio da su njegovi profesori skeptični povodom rezultata koje je dobio, ovaj tinejdžer je kontaktirao profesore sa Univerziteta Upsala. Zadivljeni profesori su potvrdili da je rješenje tačno i ponudili Altoumaimiu mjesto predavača na ovom prestižnom švedskom univerzitetu.
Izvor vijesti: RTVTK
Vijest objavio: o.s
Objavljeno: 01. 12. 2009 u 1:35:19.Registriran zemljotres na području Goražda
Hayat
Utorak, 01 Decembar 2009 10:09
Aparati u Centru za seizmologiju, federalnog Hidrometeorološkog zavoda u Sarajevu registrirali su jutros u 7 sati i 24 minuta zemljotres umjerene jačine 56 kilometara istočno od Sarajeva, na području Goražda.“Magnituda potresa u hipocentru iznosila je 3.6 Richtera, a intenzitet u epicentru bio je V stepeni Merkalijeve skale. Prema preliminarnim podacima taj potres nije izazvao materijalnu štetu”, saopćeno je iz federalnog Hidrometeorološkog zavoda.
(Fena)
Svinjska gripa: Goraždu hitno potreban infektolog
Od 600 pacijenata za jednog se sumnja da ima virus H1N1
Autor: Al. B.
01.12.2009. 10:45
Učenici počeli nositi maskeNakon što je u BPK registriran smrtni slučaj od svinjske gripe, na preporuku Tima za praćenje i prevenciju nove gripe jučer je održan sastanak uposlenika u Domu zdravlja Goražde. Odlučeno je da ovaj dom narednih sedam dana radi tokom 24 sata. U njemu je zaposleno devet ljekara.
– Nedostatak kadra, koji je bio preopterećen i prije dolaska gripe, pokušavamo prevazići tako što pozivamo doktore da svoje slobodno vrijeme provedu u radu s pacijentima. To je ono što nam preostaje i što smo dogovorili – kazao nam je ministar zdravstva BPK Demir Imamović.
Goraždu je hitno potreban infektolog, čiji se angažman pokušava dogovoriti u kontaktu sa zdravstvenim ustanovama iz drugih gradova, a u naredna dva dana u Goražde bi trebala stići i prva pošiljka tzv. brzih testova za otkrivanje nove gripe. Kako nam je kazala direktorica Doma zdravlja Goražde prim. dr. Sabina Gušo, u svim ambulantama pregledano je više od 600 pacijenata sa simptomima gripe.
– Među više od 600 pregledanih samo jedan pacijent je sumnjiv na zarazu virusom H1N1 i on će biti zadržan. Ostali pacijenti koji su nam se obratili uglavnom imaju simptome sezonske gripe. Mislim da u ovom trenutku nema razloga za paniku među našim stanovnicima – ističe Gušo.
Uz uobičajene mjere predostrožnosti – pranje ruku, provjetravanje prostorija, izbjegavanje kontakata, jedan broj goraždanskih osnovaca od jučer je počeo nositi i maske za lice.
Koji su simptomi
Gušo je podsjetila na simptome nove gripe. Teži oblici prepoznaju se po temperaturi višoj od 38 stepeni, izraženoj glavobolji i bolovima u mišićima, a u poodmakloj fazi javljaju se stomačne tegobe, mučnina i povraćanje. Najteže oblike prate otežano disanje, gušenje, bol u grudnom košu te plavilo prstiju, ušnih školjki ili nosa.
Dnevni avaz
Imenovani direktori pet javnih ustanova
Datum: 30.11.2009 22:00
Autor: Sreten Mitrović
ROGATICA – Odbornici opštine Rogatica imenovali su na jučerašnjoj sjednici direktore pet javnih ustanova. Tako je za novog direktora Narodne biblioteke izabran Stevo Drašković, Turističke organizacije Nebojša Golić, Centra za kulturu Olja Ostojić, Dječijeg obdaništa Jasna Purković.
Za starješinu Teritorijalne vatrogasne jedinice imenovan je Miroslav Gluhović, koji je ovu funkciju i ranije obavljao.
Odbornici su na aprilskoj sjednici ove godine razriješili dužnosti direktore ovih ustanova, jer je opština bila nezadovoljna njihovim radom.
I pored četiri kandidata koje je predložila Komisija za imenovanja, nije izabran direktor Centra za kulturu, jer niko nije dobio potreban broj glasova. Istovremeno, imenovani su i članovi upravnih odbora ovih ustanova i Doma zdravlja.
Odbornici su izglasali i program rada načelnika opštine za 2010. godinu, za čiju je realizaciju potrebno obezbijediti 2,23 miliona KM.
Opština će za ovaj program iz budžeta izdvojiti 655.000 maraka ili 29,21 odsto, dok će program biti realizovan uz pomoć Fonda za razvoj i zapošljavanje i resornih ministarstava RS.
Program je zbir šest osnovnih oblasti, a najviše pažnje biće posvećeno realizaciji ciljeva iz Strateškog plana razvoja opštine za period 2004-2010. Kroz realizaciju plana kapitalnih investicija utvrđenih za 2010. godinu, predviđeno je da se u komunalnu i drugu infrastrukturu uloži više od 2,2 miliona maraka.
– Planirano je najviše izdvajanja za rekonstrukciju i sanaciju sekundarne vodovodne mreže i bazena u Rogatici, u šta se, prema projektu, treba da utroši 500.000 maraka. Za to će iz budžeta opštine biti izdvojeno 100.000 maraka, a za ostatak novca apliciraće kod Fonda za razvoj Republike Srpske – istakao je načelnik opštine Radomir Jovičić.
Odbornici su usvojili dopunu odluke o određivanju prostora na kome se može vršiti eksploatacija lomljenog kamena, a to je Stubleno brdo i Mandžovina kod Rogatice.
Odbornici su izglasali odluku o određivanju prostora za održavanje javnih skupova. Tako će se ubuduće ovi skupovi održavati na platou ispred kino-sale, stadionu, igralištu, u dvorani i drugim prikladnim prostorima.
Izvršenje budžetaSkupština opštine Rogatica usvojila je informaciju o izvršenju lokalnog budžeta od 1. januara do 30. septembra u iznosu od 3,41 milion maraka, što je 66,99 odsto od ovogodišnjeg plana.
Inicijativa o izgradnji autoputa od Požege do Višegrada
Ponedjeljak, 30 NOVEMBER 2009 15:34
Gradonačelnik Užica Jovan Marković pokrenuo je inicijativu o izgradnji autoputa od Požege do Višegrada, u dužini od 90 kilometara.
Njegovu ideju podržao je premijer RS Milorad Dodik s kojim je Marković nedavno o tome razgovarao u Banjaluci. Vrijednost investicije procjenjuje se na oko 250 miliona eura, a novac bi trebalo da obezbjede vlade Srbije i RS.
Ta saobraćajnica, koja je u vrijeme Austro-Ugarske bila dio mreže „carskih drumova“, mogla bi da postane željeni komunikacijski koridor stanovnika u slivu rijeke Drine i dobar način da se obnove nekada uspješne veze. S druge strane, ona bi mogla da spriječi iseljavanje ljudi sa drinskih obala, na kojima je nedavna prošlost posijala tugu i siromaštvo.
Za gradnju autoputa od Požege do Višegrada, stručnjaci su predložili dvije varijante. Prva, za koju se zalažu Marković i Dodik, išla bi od Požege, preko Užica, Kotromana, a potom do Višegrada i dalje do Podromanije. Druga varijanta je da put ide od Požege i Užica, preko Bajine Bašte, Fahovića, Han Pijeska do Podromanije.
“Položaj Užica, privredni, turistički i drugi potencijali cijelog regiona, kao i zajedničko naslijeđe, šansa su za povezivanje ljudi sa tog postora”, navodi za Danas gradonačelnik Užica Jovan Marković.
Dodik kaže da je taj projekat „velika razvojna šansa i za Srbiju i za RS, odnosno Bosnu i Hercegovinu“.
“Izradnja autoputa obezbjediće realizaciju zajedničkih projekata u oblasti energetike, turizma, poljoprivrede, privrede i prekogranične saradnje. To znači da rijeka Drina neće biti mjesto razdvajanja, nego mjesto spajanja naroda sa ovih prostora”, saopštio je za Danas premijer Republike Srpske Milorad Dodik.
Podsjetivši da je saobraćajna komunikacija sa Beogradom i centralnom Srbijom, a time i svijetom, jedan od najvećih problema u razvoju Užica i Zlatiborskog okruga, te da će u martu 2010. godine početi izgradnja autoputa Beograd – Požega, Marković smatra da je to prilika da se pokrene ideja o gradnji putnog kraka od Požege do Višegrada.
“Smatram da je došlo vrijeme da nove generacije političara i privrednika ponude i nova rješenja za izvjesniju budućnost i bolji život stanovnicima drinskog sliva. Predlažemo da se nastavak dijela autoputa prema Crnoj Gori gradi preko Užica i Zlatibora, ali od velike važnosti je i izgradnja dionice od Požege preko Užica do Višegrada”, ukazuje užički gradonačelnik, a potom objašnajva da predstoji zajednički nastup općina Višegrad, Rogatica, Pale, Sokolac, Foča, Goražde, Požega, Čajetina, Bajina Bašta, Priboj, Nova Varoš, Prijepolje, Loznica i drugih, te da očekuje da Vlada Srbije i Republike Srpske ne samo podrže inicijativu već da je i realizuju.
Autoput mora da bude državno pitanje i siguran sam da će našu incijativu podržati Vlada Srbije. Kako je povezivanje dviju država od izuzetne važnosti, visina ulaganja u taj projekat ne bi smjela da bude prepreka, smatra Marković. Ova inicijativa ne može da smeta bilo kome ko je dobronamjeran. Ona nikome ništa ne oduzima, već suprotno, može mnogo toga da ponudi. Ako Srbija ne uloži dodatni novac u puteve, razvoj turističkih i privrednih potencijala u ovom području, onda će ljudi na nekom drugom mjestu potražiti šansu za bolji život, upozorava Marković, čiju inicijativu je podržao i Tomislav Popović, načelnik općine Višegrad.
“Izgradnjom te saobraćajnice, Višegrad će se povezati sa Srbijom, a time će biti bliži i Evropi. Postaćemo i atraktivnija turistička destinacija, jer u turizmu imamo šta da ponudimo, a takva saobraćajnica privući će i strane investitore, a to nije korist samo za Višegrad već i za RS i BiH”, rekao je Popović.
Na primjedbu da je u posljednje vrijeme, osim gradnje autoputa Požega-Višegrad, inicirao i druge velike projekte, poput korišćenja aerodroma Ponikve u civilne namjene, a da grad s druge strane ne može da riješi osnovne komunalne probleme, Marković uzvraća da je „Užice u posljednjih nekoliko godina osiromašeno, jer je bilo u zapećku i prepušteno sebi“.
– Ako vrijeme koje dolazi, ne iskoristimo za pokretanje takvih inicijativa i preuzumanje odgovornosti, za pet ili deset godina bićemo u tragičnoj poziciji. Moramo da gradimo i autoput i aerodrom Ponike, slobodnu zonu trgovine i turističku prugu uskog kolosijeka, ali i da rješavamo komunalne probleme grada. Možda nije vrijeme za velike projekte, ali ako to sada ne uradimo, kasnije ćemo se kajati. Možda sam, kako to narod kaže, „previše duboko i široko zaorao“ i možda time rizikujem, ali smatram da čovjek treba da uradi sve što je do njega. S druge strane, nudi nam se mogućnost korišćenja evropskih fondova, a ni kriza neće dovijeka, procjenjuje Jovan Marković, gradonačelnik Užica.
Osim što će povezati stanovnike dviju zemalja, mogući nastavak gradnje autoputa od Višegrada preko Trebinja do Herceg Novog i Dubrovnika, o čemu se intenzivno razmišlja, najbliža je veza Beograda sa južnim Jadranom. Ta trasa gotovo da se poklapa sa pravcem kojim je nekada pruga uskog kolosjeka povezivala Beograd, Sarajevo i Dubrovnik.
S druge strane, ona je skoro u metar identična i planovima o izgradnju puteva na tom području još u vrijeme Austro-Ugarske, poznatih i kao „carski drumovi“, a jedan njihov pravac vodio je od Požege i Drežničke gradine, preko Višegrada i dalje. Marković kaže da bi takva saobraćajnica trebalo da bude interes cijelog regiona, ali i odgovor na sve ranije razlike, koje su izazivale sukobe, te da će o toj ideji razgovarati sa predstavnicima općina sa obe strane Drine, ali i sa gradonačelnikom Dubrovnika.
(SEEbiz.net/Gorazde-x.com)
Bosansko-Podrinjski kanton
BiH-x.com
objavljeno: 29. 11. 2009 @ 11:02
» Kantoni Federacije BiH
Bosansko-podrinjski kanton GoraždeBosansko-podrinjski kanton Goražde je peti od deset kantona Federacije Bosne i Hercegovine. Kanton se nalazi u istočnoj Bosni, a centar Kantona je Goražde. Površina kantona je 504,6 km² u kojem živi otprilike 35.208 stanovnika. Kanton se sastoji od općina Goražde, Pale-Prača, i Foča-Ustikolina.
Rijeka Drina protiče kroz općine Foča-Ustikolina i Goražde. Teritorija Bosansko-podrinjskog kantona je uglavnom prekrivena šumom.
Povoljni klimatski uslovi i geografski položaj pored rijeke Drine, plodno tlo, šumsko bogatstvo i druga prirodna bogatstva omogućili su da se još u davnoj prošlosti na području Gornjeg Podrinja razvije veliki broj naselja. Arheološka iskopavanja potvrđuju da je područje Bosansko-podrinjskog kantona Goražde bilo naseljeno tokom kamenog doba i rimskog perioda. U srednjem stoljećću se i prvi put spominje Goražde, 1397. godine.
U srednjem vijeku Gornje Podrinje je odigralo veliku ulogu u razvoju srednjovjekovne bosanske države.
Drina GoraždeU kulturnom pogledu najznačajniji događaj u srednjovjekovnom Goraždu jeste postojanje prve štamparije u Bosni, koju je osnovao je Božidar Goraždanin, 1529. godine.
U toku rata 1992–1995. privreda Bosansko-podrinjskog kantona Goražde pretrpjela je velika razaranja. Fabrike koje su nekada imale razvijen proizvodni program i koje su zapošljavale veliki broj radnika, danas rade sa smanjenim kapacitetom i upošljavaju znatno manje radnika za razliku od prijeratnog perioda.
Bosansko-podrinjski kanton Goražde obiluje prirodnim ljepotama. Odlični su uslovi za razvoj turizma, posebno seoskog, ali i avanturističkog, za sve koji vole odmor u netaknutoj prirodi i kampovanje. Ovdje izdvajamo: rijeku Drinu (s mnogim lijepim plažama i mjestima za kampovanje); Brdsko – planinska uzvišenja; Internacionalni Festival prijateljstva… Oni koji vole komfor, nažalost, morati će sačekati, jer prijeratni hoteli još nisu u funkciji.
Hiljadu kurbana za najugroženije
Hayat
Nedjelja, 29 Novembar 2009 14:03
Udruženje “Mladi muslimani” podjelilo je 1.000 kurbana socijalno ugroženim porodicama, prije svih povratnicima u istočnu Bosnu, ali i starijim osobama, samohranim majkama, penzionerima, te institucijama koje se bave zbrinjavanjem starijih i socijalno ugroženih osoba, saopćeno je u nedjelju iz ovog udruženja.Kurbani težine po šest kilograma djeljeni su socijalno najugroženijim stanovnicima u Kalesiji, povratnicima u Kula Gradu kod Zvornika, Vlasenici, u selu Kukavice kod Rogatice.
Najviše kurbana podjeljeno je u Sarajevu, jer se ove godine pokazala ogromna potreba za humanitarnom pomoći socijalno ugroženim porodicama iz većih gradova poput Sarajeva.
Bolnici u Goraždu uručeno je 60 kurbana, Centru za stare u Goraždu 50 kurbana, a u tri goraždanska kolektivna centra podjeljeno je 80 kurbana.
Kurbani su podjeljeni i u Visokom, Tešnju ,Trnovu, Kaknju, Jablanici i Konjicu. Kurbani su uručeni i Zavodu ”Drin” u Fojnici.
Partneri Udruženju ”Mladi muslimani” u ovom projektu bile su humanitarne organizacije IGMG i IHH koje djeluju u zemljama Evropske unije, navodi se u saopćenju Udruženja.
(Fena)
Iz albuma:
“moji radovi – slike na svili” od Asima Lihic
Iz albuma:
“moji radovi – slike na svili” od Asima Lihic
Iz albuma:
“moji radovi – slike na svili” od Asima Lihic
Iz albuma:
“nakit od posrebrene zice” od Asima Lihic
ASSY – heklani nakit od posrebrene zice sa poludragim kamencicima
Iz albuma:
“nakit od posrebrene zice” od Asima Lihic
ASSY – heklani nakit od posrebrene zice sa poludragim kamencicima (bros sa nausnicama-klipse)
Iz albuma:
“nakit od posrebrene zice” od Asima Lihic
ASSY – heklani nakit od posrebrene zice sa poludragim kamencicima (bros sa nausnicama-klipse)
Iz albuma:
“nakit od posrebrene zice” od Asima Lihic
ASSY – heklani nakit od posrebrene zice sa poludragim kamencicima (bros sa nausnicama-klipse)Čeka se zvanična potvrda: Turkinja od 135 godina najstarija žena na svijetu?
29. 11. 2009. • 11:17
A. B
Halim Solmaz / news24SI – Ukoliko njene godine budu zvanično potvrđene, najstarija žena na svijetu živi u jednom malom selu u Turskoj od svega 250 stanovnika.
Kako prenose turski mediji, vjeruje se da starica po imenu Halim Solmaz ima 135 godina od kojih je posljednjih 25 vezana za krevet.
Sama Halim je dosta neodređena po pitanju svoje starosti i kaže da ima 150 godina ili više, ali u njenom rodnom listu piše da je rođena davne 1874. Majka je šestero djece od kojih je troje već preminulo. Starica kaže da se sjeća rata između Otomanskog carstva i Rusije iz 1876. mada je tada imala samo dvije godine.
Za slučaj ove starice o kojoj brine njen prapraunuk saznalo se nakon što je banka u kojoj ima račun otkrila da sa njega nije podizan novac već 25 godina. Banka je htjela da zatvori račun, ali je prethodno morala da izvrši provjeru identiteta i tako otkrila da je starica još uvijek u životu.
(24sata.info)
Novo arheološko otkriće Snježne Vasilj u dolini Neretve: Četiri civilizacije u četiristo metara!
Piše: Dragan Marijanović
28/11/09 06:22
Posuda s ptičijim skeletom; foto: OslobođenjeSkupina mještana Doljana pojavila se kod Snježane Vasilj, tvrdeći kako se na području njihova sela upravo događaju građevni radovi na širenju dvorišta jednog privatnog objekta, da se tu vide neki čudni zidovi koji izranjaju ispod zemlje pod grubim zahvatima bagera, te da se u odbačenoj šuti također nalaze neki predmeti, ili su to nekada bili, a koji nikako nisu s ovoga svijeta
Izvanredno arheološko nalazište otkriveno je u dolini Neretve, na području sela Doljani, uz samu granicu BiH sa Hrvatskom.Sve se zapravo dogodilo i događa u okviru projekta kojega je osmislila arheologinja Snježana Vasilj, a odnosi se na rekognosciranje širega prostora Hutova Blata (podsjećamo da je ondje otkriveno i fantastično nalazište Desilo, ali to je već drugi dio priče, i nema veze s ovim projektom) a kojega financira federalno Ministarstvo nauke i obrazovanja ministrice Melihe Alić. U sklopu tog projekta za kojega je izdvojeno oko 20.000 KM, u selu Sjekose otkrivena je rimska vila, o čemu smo već pisali, i taj je lokalitet ministrica Alić tada posjetila sa suradnicima, izjavivši da nismo ni svjesni što se sve pod tlom naše zemlje krije.
Danonoćni rad
Upravo kada su “curila” posljednja sredstva i kada se mislilo da će Sjekose i pozamašan objekt, koji je ondje otkriven i kojemu po logici stare rimske gradnje gravitiraju i drugi pripadajući objekti, biti zaboravljeni, skupina mještana spomenutih Doljana pojavila se kod Snježane Vasilj, tvrdeći kako se na području njihova sela upravo događaju građevni radovi na širenju dvorišta jednog privatnog objekta, da se tu vide neki čudni zidovi koji izranjaju ispod zemlje pod grubim zahvatima bagera, te da se u odbačenoj šuti također nalaze neki predmeti, ili su to nekada bili, a koji nikako nisu s ovoga svijeta.
Stuštila se marna arheologinja odmah u Doljane, brzo uvidjela o čemu se radi, što dakako vlasniku privatnoga objekta i zemljišta i nije toliko moralo biti važno, pa se Vasiljka odmah uputila u Zavod za zaštitu kulturno-povijesne baštine Hercegovačko-neretvanske županije, kojega je predsjednica Ivanka Milićević – Capek odmah izdala rješenje o zabrani daljnih radova na tom lokalitetu, a skupina studenata Odsjeka za arheologiju Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Mostaru, zajedno sa profesoricom Vasilj, nešto alata i par stotina KM preostalih od prethodnog projekta, dala se na danonoćni rad.
Najprije su definirali da se radi o zidu rimske gradnje, te da je pripadao nekom značajnom objektu toga davnog vremena, te da se i na podnicama pronađene dvije prostorije nalaze ostatci mozaika, dio kojih je već odbačen u otpad, pa je valjalo pretražiti golemu hrpu mješavine zemlje, humusa, smrvljenog kamena i svega što jedan bager može pokupiti u nekoliko dana rada.
E, tu će ova arheološka družba naći puno djelića rimskoga mozaika, ali će pravi šok nastupiti kada će naći malenu perlu, ukras dakle, fino rađenu ukrasnu kuglicu od srebra s ostatcima pozlate, a koja nije tipična za rimsko, nego za helenističko doba. Na odbačenoj hrpi ostatci dviju civilizacija, a s iznenađenjima nije gotovo… No, neka to učini Snježana Vasilj, koju je zadnjih godina baš “pošlo”: “Ispod spomenutog zida otkriveni su tragovi mozaika koji je nažalost registriran tek u tragovima, znači devastiran je tako vrijedan i rijedak arheološki nalaz. Odmah smo pristupili manjem, jer za veći nemamo novaca, zaštitnom istraživanju, pri kojemu otkrivamo do šest metara dužine zida, i visine do 0,80 metara, dobro isklesanih kamenih blokova”
PČELARSKA KARTA GORNJEDRINSKE REGIJE
(trenutno stanje-statistika)Regija Gornje Podrinje obuhvata teritoriju opština: Foča, Novo Goražde, Rogatica, Višegrad, Rudo i Čajniče koje pripadaju Republici Srpskoj, kao i opštine: Goražde i Ustikolina, koje pripadaju Federaciji BiH.
Savremene agrotehničke mjere u poljoprivredi ove regije primjenjuju se na gotovo zanemarivim površinama, tako da je i prisustvo pesticida i herbicida zanemarivo, a na većem dijelu teritorije i ne postoji. Veći dio ove teritorije je rijetko naseljen. Dva velika akumulaciona jezera na rijeci Drini uslovljavaju uglavnom blage zime i ranu pojavu prvih cvjetova u dolini rijeke Drine i njenih pritoka sa nadmorskim visinama od oko 300 do 400 m, a u neposrednom okruženju planine i visoravni sa nadmorskim visinama od 1000, pa do preko 2000 m nadmorske visine pružaju sasvim drugačiju, znatno oštriju klimu, sa pojavom prvih cvjetova u kasnijem periodu.
Sve naprijed navedeno obezbjeđuje ovoj regiji ogromne, još uvijek većim dijelom neiskorištene resurse za proizvodnju visoko kvalitetnog, biološki čistog uglavnom livadskog i šumskog, ali i ostalih vrsta meda, zavisno o zastupljenosti pojedinih vrsta medonosnog bilja na određenim užim lokalitetima.
Pčelarstvom se na ovoj regiji bavi ukupno oko 900 pčelara, ili 1.2%, koji posjeduju oko 12354 košnica što je jedna košnica na 6 do 7 stanovnika ili 6 košnica po jednom km2. U tabeli 1. prikazani su orijentacioni podaci po opštinama.
Tabela 1.
Usitnjena, neorganizovana, proizvodnja koja daje niske prosječne prinose, iako daleko od rentabilne, moderne i tržišno orijentisane proizvodnje, uspjela se održati zahvaljujući tome što se većina pčelara dodatno angažuje na drugim poslovima, na vlastitim imanjima u poljoprivredi, ili na sezonskim poslovima van ove regije, a jedan dio pčelara se pčelarstvom bavi isključivo iz hobija. Modernu tehnologiju pčelarske proizvodnje primjenjuje samo manji broj najjačih proizvođača.
Ukupan prosječno ostvaren bruto prihod od meda, je oko 1 milion KM godišnje.
Prosječan broj košnica po jednom pčelinjaku je oko 12, a donja granica rentabilnosti je 30 košnica. Preko 30 košnica ima oko 60 pčelara, od čega preko 50 košnica oko 20 pčelara.
Ukupna vrijednost investiranog vlastitog kapitala u ovu proizvodnju je oko 3 miliona KM, ako se uzme u obzir da cijena košnice sa pčelama, izgrađenim voskom u košnicama i zalihom meda i polena u njima iznosi preko 200 km, a prosječna vrijednost uložena u ostalu opremu, inventar i ambalažu po pčelinjaku iznosi minimalno 500 KM. Pčelari ove regije predstavljaju jednu veliku “firmu”, sa skoro 1000 “zaposlenih” i ukupnim bruto proizvodom od preko 1 miliona KM godišnje, a da u ovoj djelatnosti imamo samo jedno lice zvanično uposleno sa zdravstvenim i penzionim osiguranjem (u udruženju “Višegrad”).
Iako ima respektivne potencijale, pčelarstvo na ovoj regiji je još uvijek opterečeno brojnim problemima od kojih ću nabrojati samo neke: usitnjenost proizvodnje (min 30 košnica po pčelinjaku), neuređenost tržišta i nelojalna konkurencija, izostanak podrške lokalnih i republičkih vlasti, loša organizovanost i neopremljenost udruženja i dr.
Uz relativno nisku dokapitalizaciju, obuku u osvajanju savremenih metoda proizvodnje, uređenje ove oblasti koje bi podrazumjevalo donošenje novih i poštovanje postojećih propisa, plansko i stručno organizovanje mjera za suzbijanje bolesti pčela, neki vid osiguranja i plasman povoljnih kredita, ovu proizvodnju planiramo staviti u funkciju razvoja, zapošljavanja (posebno mladih), borbe protiv siromaštva, kao i održivog povratka.
U tabeli 2 dobijamo slijedeću sliku:
Napomena: Podaci za Višegrad su ažurirani sa 03.12.2007. a za ostale opštine su iz 2004. godine.
Kakuća Božo
