[mirsad_d]

in reply to: IZ susjednih opstina #19096

Vraćanje sjedišta Medžlisa IZ nakon 17 godina izgnanstva
U toku obnova šest od prijeratnih sedam džamija • Podsticaj prognanim da se vrate
Autor: Al. BAJRAMOVIĆ
15.12.2009. 19:00

Mekteb u Starom Rudom: Objekat je pokriven

U Rudom je u toku obnova enterijera džamije Kara Mustafa-paše Sokolovića i sjedišta Medžlisa u samom gradu, a uporedo su pokriveni objekti mekteba u Starom Rudom i imamske kuće u Strgačini. Ove aktivnosti na kraju godine omogućio je Rijaset IZ BiH organizacijom sergije u džamijama, a konačan cilj je povratak sjedišta Medžlisa IZ Rudo iz Sarajeva u Rudo, nakon više od 17 godina djelovanja u izgnanstvu.

– Na području općine Rudo do sada je obnovljeno ili je u toku obnova šest od prijeratnih sedam džamija. Nismo optimisti što se tiče povratka, ali želimo da obezbijedimo uslove našim ljudima iz dijaspore koji ovdje dođu da obave namaz – kaže Mustafa Bašić, predsjednik Medžlisa IZ Rudo.

Stav Rijaseta IZ BiH je obnova džamije i svakog vjerskog objekta, koji je postojao prije rata, bez obzira na broj povratnika u tom mjestu, ističe goraždanski muftija Hamed ef. Efendić. On je zadovoljan rezultatima ostvarenim u ovoj godini te najavljuje dovršetak obnove i otvaranje džamija u svim gradovima jugoistočne Bosne.

Sve u nadi da će obnova vjerskih objekata podstaći prognane na povratak, te u želji da džamije svojim postojanjem svjedoče da su u tim gradovima živjeli i da će živjeti Bošnjaci.

– Bez ekonomskog razvoja nećemo moći ni održavati objekte koje obnavljamo. Najbolnije je što ljudi koji su zaduženi da prave projekte ekonomske obnove to ne rade. Prošlo je vrijeme davanja donacija, svi sada traže ekonomski interes – ističe Efendić.

Jedinstvena munara na musali

U Medžlisu IZ Rudo planiraju i obnovu munare na prostoru nekadašnjeg Starog Rudog, koja je prije rata bila pod zaštitom države kao jedinstven objekat sa kojeg je ezan pozivao na molitvu na otvorenom, na jedinoj musali na području jugoistočne Bosne.

Dekretom austrougarskih vlasti, nakon velike poplave 1896. godine, Staro Rudo sa džamijom Mustafa-paše Sokolovića izmješteno je na sadašnju lokaciju. Usamljena munara preživjela je četiri stoljeća, sve ratove, bune i ustanke, osim posljednje agresije na BiH tokom koje je porušena.

Vakufu IZ pripadaju i značajne parcele zemlje na obali Lima, kao i lokalitet starog mlina na ušću Krupice, najkraće rijeke u Evropi, u Lim.

[mirsad_d]

in reply to: Rogatička “Pozitivna geografija” #19094

Dževad Džafić
Sarajevo, juni 2009. godine

3.2.3.3. Nacionalna struktura

Tabela 23: Nacionalna struktura stanovništva općine Rogatica 1971-1991.godina
Izvor: (36, 206-212

Na području općine Rogatica po popisu iz 1991. godine živjelo je 21.978 stanovnika rasporedenih u 11 mjesnih zajednica: Berkovići, Borika, Gučevo, Kozići, Kukavice, Mesići, Osovo, Rogatica, Seljani, Stjenice i Žepa i 119 naselja.
Podaci govore da je na području općine bilo 29 čisto muslimanskih naselja, 31 čisto srpskih naselja i da je bilo 59 mješovitih naselja od tog broja 34 sa muslimanskom većinom i 25 sa srpskom većinom.
Popisom stanovništva 1971. godine utvrđeno je da većinu čine Bošnjaci (59,20%), a zatim Srbi (40,03 %) dok su Hrvati, Jugosloveni i ostali bili zastupljeni sa (0,77 %).

Grafikon 10: Nacionalna struktura stanovništva 1971. godine
(Izvor: podaci iz tabele 23.)

Popisom stanovništva 1981. godine utvrđeno je da većinu čine Bošnjaci (58,98%), a zatim Srbi (37,34 %) dok su Hrvati zastupljeni sa (0.13%), Jugosloveni (3.05%) te ostali (0.50%). Iz tabele je vidljivo da je povećan broj stanovnika koji se izjašnjavaju kao Jugosloveni u odnosu na popis iz 1971. godine.

Grafikon 11: Nacionalna struktura stanovništva 1981. godine
(Izvor: podaci iz tabele 23.)

Popisom stanovništva 31. marta 1991. godine ustanovljeno je da većinu stanovništva čine Bošnjaci 60,10%, zatim Srbi 38,18%, Hrvati 0.09% a Jugosloveni i ostali 1,63%.

Grafikon 12: Nacionalna struktura stanovništva 1991. godine
(Izvor: podaci iz tabele 23.)

Usljed ratnih dešavanja u Bosni i Hercegovini u periodu od 1991-1995. godine demografska slika na prostoru ove općine je znatno promijenjena na način da je većinsko bošnjačko stanovništvo, koje je naseljavalo rogatičku općinu, izbjeglo u druge gradove u i izvan Bosne i Hercegovine, tako da je današnja nacionalna struktura uglavnom homogena i čini je stanovništvo srpske nacionalnosti
Do danas se u svoje domove vratilo negdje oko hiljadu prijeratnih stanovnika bošnjačke nacionalnosti općine Rogatica.

[mirsad_d]

in reply to: Sjecanja na nase umrle sugradjane #19091

[mirsad_d]

in reply to: IZ susjednih opstina #19088

Uručeni ključevi za 18 obnovljenih stambenih objekata
Utorak, 15 Decembar 2009 15:02
Hayat

U općini Goražde danas je upriličena dodjela ključeva za 18 obnovljenih stambenih jedinica povratnicima srpske nacionalnosti na području ove općine.

Sredstva za ovaj projekt vrijedan 500.000 KM osiguralo je ministarstvo za ljudska prava i izbjeglice BiH, a ceremoniji uručenja ključeva prisustvovao je i resorni ministar Safet Halilović.

„Dobra implementacija projekta Općine Goražde preporučuje ovu općinu da i u narednoj godini iz budžeta državnog ministarstva dobije ako ne isti onda veći iznos sredstava“, kazao je Halilović.

On je podsjeti da je ovaj projekt obnove kuća dio programa povratka po kojem je planirano da se realizacija Aneksa 7 završi do 2014. godine i dodao da na povratak u BiH čeka još oko 150.000 ljudi.

Načelnik općine Goražde Muhamed Ramović naglasio je da je državno ministarstvo za ljudska prava i izbjeglice u ovoj godini za projekte na području ove općine izdvojilo oko 1.600.000 KM.

„Posebno smo zadovoljni i potporom za projekt elektrifikacije sela, za što je izdvojeno 360.000 KM, a zahvaljujući toj pomoći struju je dobilo osam od 17 sela koja su bila bez električne energije“, kazao je Ramović, dodajući da će ovaj projekt elektrifikacije biti završen u narednoj godini.

Načelnik općine Goražde najavio je da će već od januara na adresu državnog ministarstva biti upućene nove aplikacije za projekte obnove kuća i održivosti povratka.

Na području općine Goražde od prošle godine implementirani su projekti rekonstrukcije 49 stambenih jedinica za povratnike u vrijednosti više od 1,5 miliona KM, a u održivi povratak uloženo je 249.000 KM.

U toku je i izgradnja vodovodne mreže vrijedna 70.000 KM te sanacija stambenih objekata povratnika Bošnjaka i Srba na područje ove općine u vrijednosti od 550.000 KM.

Nakon današnje ceremonije uručenja ključeva državni ministar za ljudska prava i izbjeglice Safet Halilović u pratnji domaćina obišao je i jedan od obnovljenih stambenih objekata čiji je vlasnik povratnik Dragomir Pajović.

(Fena)

[mirsad_d]

in reply to: Hikaje-poucne price #19087

MUDRI MUSLIMANSKI DJECAK

Prije mnogo godina, za vrijeme Tabi`ina (generacije poslije Ashaba), Bagdad je bio poznat po Islamu. Ustvari, to je bio glavni grad Islamske Imperije, a zbog velikog broja ucenjaka koji su tamo zivjeli, bio je i centar Islamskog znanja. Jednog dana, Vladar Rima je u to vrijeme poslao svog izaslanika u Bagdad sa tri izazova za Muslimane. Kada je glasnik stigao na domak grada, on je obavjestio Halifu da ima tri pitanja i da izaziva Muslimane da odgovore na njih.

Halifa je okupio sve ucenjake u gradu i Rimski izaslanik se zatim se popeo na visoku platformu i rekao: “Dosao sam sa tri pitanja. Ako odgovorite na njih, onda cu vam ostaviti veliku kolicinu imetka kojeg sam donio od kralja Rima”. A sto se tice pitanja, ona su: “Sta je bilo tamo prije Allaha? U kojem smjeru je okrenut Allah? Sta Allah radi u ovom momentu?

Veliki izbor ljudi je sutio. U sredini ovih briljantnih ucenjaka i studenata bio je covjek posmatrac sa njegovim sinom. ” O moj babo! Ja cu mu odgovoriti i usutiti ga!” Rekao je djecak. Djecak je zatrazio odobrenje od Halife da mu odgovori sto mi je Halifa i odobrio.

Rimljanin se obratio mladom Muslimanu i ponovio njegovo prvo pitanje:

“Sta je bilo tamo prije Allaha?”

Djecak je upitao: “Znas li da brojis?”

“Da” rece covjek.

“Onda broj od 10 pa nadole “Rimljanin je brojao nadole, “10.9.8…” sve dok nije dosao do 1 i prestao da broji.

“A sta dodje prije 1” upita djecak.

“Nema nista prije 1-to je to!” rece covjek.

“Pa dobro, ako je jasno da poslije matematickog jedan nema nista, pa kako da onda ocekujes da ima nesto prije Jedinog koji je Potpuna Istina, Vjecan, Oduvjek i Zauvjek?
Sada je covjek bio iznenadjen sa ovim direktnim odgovorom na koji nije mogao da odgovori bilo sta. Zato je upitao: “Onda mi reci, prema kojem pravcu je Allah okrenut?”
“Donesi svijecu i zapali je”, rece djecak, “I reci mi prema kojem pravcu je okrenut plamen..?”

“Ali plamen je samo svjetlo-siri se na sve cetiri strane, Sjeverno, Juzno, Istocno i Zapadno. Ne samo prema jednom pravcu” rece covjek sav zacudjen.

Djecak zaplaka: “Pa ako se ovo fizicko svijetlo-siri na sve cetiri pravca tako da mi ti nemozes reci prema kojem pravcu je okrenuto, pa sta onda ocekujes od Nur-us-Samawati-wal-Ard: Allah-Svijetlo Nebesa i Zemlje? Svijetlo na Svijetlu, Allah je okrenut u svim pravcima u svako vrijeme.”

Rimljanin je ostao bez rijeci i zapanjen da ovaj djecak odgovara na njegove izazove na takav nacin da on ne moze da kaze bilo sta protiv dokaza. Zato je ocajno zelio da pokusa i njegovo zadnje pitanje. Ali prije nego sto je to i uradio, djecak rece: “Cekaj! Ti onaj koji pita pitanja a ja sam onaj koji daje odgovore na ove izazove.
Pravedno je da ti sidjes dole gdje ja stojim a da se ja popnem gdje si ti sada, s ciljem da se i odgovor cuje jasno kao i pitanje.”
Ovo je izgledalo razumno za Rimljanina, pa je sisao dole sa mjesta gdje je stajao a djecak je zauzeo platformu.
Onda je covjek ponovio zadnje pitanje: “Reci mi, sta Allah radi u ovom trenutku?”
Djecak je ponosno odgovorio: “U ovom trenutku, kada je Allah pronasao na ovoj visokoj platformi lazljivca i onoga koji se ismijava Islamom, On je ucinio da on sidje i spusti ga nisko. A sto se tice onoga koji vjeruje u Allahovu Jednocu, On ga je podigao gore i uspostavio Istinu. “Svaki dan On se zanima s necim”/Ar-Rahman;29/

Rimljanin nije imao sta da kaze osim da ode i vrati se u svoju zemlju, porazen.
Molimo Allaha da spusti Njegovu Milost i na nasu Muslimansku djecu danasnjice. Amin

[mirsad_d]

in reply to: U i oko Rogatice #19086

IZGRADNJA AUTOPUTA KA REPUBLICI SRPSKOJ POČETKOM 2011.
00:20 / 15.12.2009.
biznis.ba

Autoput koji bi se od Užica, preko Višegrada i Rogatice spajao sa Koridorom 5C kod Podromanije, ima puni smisao za Republiku Srpsku, ali i za cio region, jer će povezati više važnih evropskih pravaca sa Jadransko-jonskom trasom – izjavio je Nedeljko Čubrilović, …

… ministar saobraćaja i veza u Republici Srpskoj, na konferenciji za novinare održanoj poslije sastanka sa srpskim ministrom infrastrukture Milutinom Mrkonjićem.

On je naglasio da postoji konsenzus između Federacije BiH i Republike Srpske kada je riječ o izgradnji putne mreže i najavio da bi prema dinamici koja je juče dogovorena sa srpskom stranom, izgradnja tog autoputa mogla da počne već početkom 2011. godine, piše Danas.

Prema riječima Biljane Vuksanović, direktorke Sektora za strategiju, projektovanje i razvoj u JP Putevi Srbije, dogovoreno je da se sa Koridora 10, kod Pojata izdvoji krak koji bi išao preko Kraljeva i kod Požege se spajao sa Ibarskom magistralom, a zatim bi se od Užica odvajao dalje, preko Kotromana, Višegrada, Rogatice do Podromanije, gdje bi se spojio sa Koridorom 5C. Procjenjena vrijednost radova za 202 kilometra te trase kroz Srbiju je oko 1,14 milijardi evra, ali najteži i najskuplji će biti dio od Požege do granice sa Republikom Srpskom, za koji će biti potrebno oko 380 miliona evra jer je riječ o dionici na kojoj se nalazi više od 60 mostova, 30 tunela i više obilaznica. Naredne godine biće završena projektna dokumentacija, a 2011. godine radovi će najverovatnije krenuti od lakšeg dijela trase, koja ide od Pojata preko Kraljeva.

Na sastanku je bilo riječi i o problemima u izgradnji tri mosta na granici između dvije države i utvrđeno je da će radovi na prelazu kod Sremske Rače biti okončani u rano proljeće naredne godine. Od preostala dva mosta, prednost je data mostu kod Bratunca u odnosu na prelaz kod Batrovaca. Razgovori su vođeni i o mogućnostima uvođenja redovne avio linije na relaciji Beograd – Banjaluka.

Luka Bar čeka odgovor privrednika

– Vlada očekuje da privrednici koji su zainteresovani za kupovinu većinskog paketa akcija Luke Bar saopšte kakvu podršku države očekuju za ulazak u taj posao. „Nije dobro da država uđe u taj aranžman, ali je od političke i strateške važnosti da ga podrži, posebno kada su i neki italijanski partneri iskazali da su zainteresovani da uđu u konzorcijum koji bi se prijavio na tender. Činjenica je da bi za rekonstrukciju željezničke mreže na cijeloj pruzi Beograd – Bar trebalo izdvojiti do 250 miliona evra, a da bi dodatna ulaganja u produbljivanje lučkog gaza i prateće infrastrukture taj iznos uvećala do najviše 350 miliona evra – izjavio je ministar za infrastrukturu Milutin Mrkonjić.

[mirsad_d]

in reply to: Rogatička “Pozitivna geografija” #19083

Dževad Džafić
Sarajevo, juni 2009. godine

[b]3.2.3. Strukture stanovništva općine Rogatica

3.2.3.1. Spolna struktura[/b]

Tabelarni podaci posljednja tri popisa stanovništva ukazuju da općina Rogatica ima neravnomjeran odnos između broja muškog i ženskog stanovništva. Na osnovu podataka vidi se da je u periodu od 1879 -1931.godine procentualno više zastupljeno muško stanovništvo. Nakon toga u svim narednim popisima do 1991. godine veći procenat u ukupnom čini žensko stanovništvo. Podaci iz tabele pokazuju i značajnije smanjenje muškog stanovništva u periodu od 1910. do 1921. godine. U ovom popisnom periodu broj muškaraca je smanjen za 1.787 pripadnika muške populacije. Značajnije smanjenje muškog stanovništva desilo se između 1931. i 1948. godine sa 24.269 na 22.131 muškarca a razlog ova dva smanjenja su ratna stradanja u Prvom svjetskom ratu i Drugom svjetskom ratu. Dakle uslijed ratnih dejstava veće je stradanje muške populacije.

Najveće procentualno učešće žena od 52.44% zabilježeno je 1961. godine. Tendencija smanjenja muške populacije vidljiva je od popisa 1971. godine a, razlog ove promjene je veća migracijska pokretljivost muške populacije iz prvenstveno ekonomskih razloga. U posljednjih nekoliko decenija prisutna je pojava odlaska naših građana na rad u inostranstvo. Ovaj značajan broj imao je uticaja na usporeniji razvoj ukupnog broja stanovnika rogatičke općine. Najveći broj privremenih vanjskih migranata odnosi se na nezaposleno industrijsko ili nedovoljno zaposleno poljoprivredno stanovništvo, odnosno biološki i ekonomski najsposobnije stanovništvo. Kao poseban problem bio je odlazak kvalifikovanih i visokokvalifikovanih kadrova, koji su potrebni razvoju rogatičkog kraja. Razlog debalansa između broja muške i ženske populacije leži u činjenici da žene imaju duži životni vijek u odnosu na mušku populaciju, dakle u grupi od 65. i više godina prednjači ženska populacija.

Tabela 18: Spolna struktura stanovništva općine Rogatica prema popisima stanovništva
Izvor: (37, 44-45); (34, 211-212); (31, 275-276)

3.2.3.2. Dobna struktura

Kod proučavanja demografskih odnosa u nekom prostoru veoma je važno proučiti starosnu strukturu stanovništva jer ona pokazuje stanje dosadašnjeg razvoja stanovništva, ali i budućeg. S obzirom na dob stanovništvo se dijeli na mlado (0-19) godina, zrelo (20-59) godina i staro preko 60 godina. U starosnom sastavu stanovništva općine Rogatica dogodile su se značajnije promjene.

Tabela 19: Starosna struktura općine Rogatica od 1971.- 1991. godine
Izvor: (37, 44-45)

Popisom iz 1971. godine dolazimo do podatka da je mladog stanovništva bilo najviše i to 11.723 ili 45.97%, 1981. godine 8.282 ili 34.85%, a 1991. godine 6374 ili 29.24%. Upoređivanjem podataka uočava se da udio mladog stanovništva u ukupnom znatno opada. Za period između navedena tri popisa karakterističan je procenat povećanja udjela zrelog stanovništva sa 43.68% 1971. godine na 53.37% 1991. godine. Značajan je i porast udjela starog stanovništva u ukupnom sa 10.35% 1971. godine na 17.39% 1991.godine.

Grafikon 8: Starosna struktura općine Rogatica prema popisima 1971, 1981, 1991. god. (Izvor: Podaci iz tabele 19.)

Udio mladog muškog stanovništva u periodu od 1971.-1991. godine se smanjio sa 48.08% na 29.69% udjela ukupnog muškog stanovništva, a udio ženskog stanovništva u istom periodu je smanjen sa 43.86% na 28.32% u odnosu na ukupni udio ženskog stanovništva.

Udio zrelog muškog i ženskog stanovništva je povećan za isti popisni period. Broj muškaraca je procentualno povećan sa 42.18% na 54.49%, a žena sa 45.19 na 52.27%. Povećan je procenat starog muškog stanovništva sa 9.74% na 15.82% i starog ženskog stanovništva sa 10.95% na 19.41% u ukupnom muškom odnosno ženskom stanovništvu za navedeni popisni period.

Tabela 20: Promjene u dobnoj strukturi muškog i ženskog stanovništva od 1971-1991. godine.
Izvor: (33, 52-53); (34, 161-162)

Spolno-dobna struktura stanovništva općine Rogatica pokazuje veću brojnost muškog stanovništva u petogodišnjim skupinama od 5 do 40 godina starosti. Žensko stanovništvo je za 0,86% brojnije za period od 0 do 4 godine i u svim petogodišnjim skupinama iznad 40 godina starosti.

Tabela 21: Spolno-dobna struktura stanovništva općine Rogatica 1991. god. Izdvojeno po petogodišnjim skupinama
Izvor: (34, 211)

Grafikon 9: Spolno-dobna piramida općine Rogatica 1991. godine
(Izvor: Podaci iz tabele 21.)

Najnoviji podaci koji se svode na procjene i nisu relevantni ni službeno publikovani pokazuju da općina Rogatica ima 1.580 stanovnika mlađe dobi, 8.861 stanovnika starosne skupine od 15-65 godina starosti i 4.105 stanovnika preko 65. godina.

Tabela 22: Dobna struktura stanovništva općine Rogatica 2008. godina
Izvor: (48)

[mirsad_d]

in reply to: Obavijest o umrlim #19081

[mirsad_d]

in reply to: IZ susjednih opstina #19076

Ekshumirana tri tijela na području planine Sušica
Ponedjeljak, 14 Decembar 2009 18:58
Hayat

Tri tijela ekshumirana su danas na lokalitetu planine Sušica, mjesto Stublić, potvrdila je Lejla Čengić, glasnogovornica Instituta za nestale osobe BiH.

“Radi se o dva kompletna tijela za koja se sumnja da su žrtve iz Srebrenice iz 1992. i jedno nekompletno tijelo, za koje se sumnja da je žrtva iz Žepe također iz perioda 1992. godine”, dodala je Čengić.

Prema podacima kojima raspolaže Institut za nestale osobe BiH, ove žrtve stradale su u zasjedi.

Tijela će biti prevezena u Komemorativni centar u Tuzlu, gdje će biti izvršena DNK analiza i utvrđen njihov konačan identitet.

(Fena)

[mirsad_d]

in reply to: Rogatička “Pozitivna geografija” #19055

Dževad Džafić
Sarajevo, juni 2009. godine

3.2.1.2. Prirodno kretanje stanovništva općine Rogatica

Veoma važan faktor promjene broja stanovnika u nekom prostoru je prirodni priraštaj. Opće stope nataliteta, mortaliteta i prirodnog priraštaja date su u tabeli 17. Jedna od temeljnih odrednica ukupnog kretanja stanovništva je prirodno kretanje (natalitet i mortalitet). Za razliku od broja i struktura stanovništva, koji se bilježe popisima (u pravilu) svakih deset godina, prirodno kretanje se bilježi svake godine (vitalna statistika).
Prirodno kretanje broja stanovnika u općini Rogatica u periodu od 1953-1991. godine pokazuje opadanje stope prirodnog priraštaja koja se javlja uporedo kao posljedica opadanja stope nataliteta i porasta stope mortaliteta.

Iz tabele prirodnog kretanja stanovništva uočavamo da je za 1953. i 1961. godinu karakteristična visoka stopa nataliteta, a za 1971. i 1981. godinu srednja stopa nataliteta. Po zadnjem popisu stanovništva natalitet je bio nizak i iznosio je 14.9 ‰. U ovim popisnim godinama zabilježena je umjerena stopa mortaliteta. Iz navedenih podataka dobijamo i odlike prirodnog priraštaja za koji je evidentno da je u kontinuiranom opadanju. U evidentnim listovima iz 1953., 1961. i 1971. godine zabilježena je visoka stopa prirodnog priraštaja, a za popise iz 1981. i 1991. godine, umjerena stopa prirodnog priraštaja.

Tabela 17. Prirodno kretanje stanovništva od 1953-1991. godine
Izvor (50, 23

Grafikon 7. Prirodno kretanje stanovništva u općini Rogatica od 1953-1991. godine
(Izvor: Podaci iz tabele 17.)

3.2.1.3. Migracije stanovnika općine Rogatica

Zbog burnog društveno-ekonomskog i političkog razvoja, teritorija općine Rogatica je izrazito migraciono područje. Najveći dio migracija stanovništva uslovljen je ekonomskim, političkim i socijalnim razlozima, a u ratnim uslovima i prinudnim postupcima.
Nakon turskog dolaska u ove krajeve došlo je do znatnih migracionih promjena. Grad Borač sa svojim varošištima je izgubio svoj značaj, a u redovima stanovništva koje je tu živjelo dolazi do većih kretanja. U to vrijeme jedan dio stanovništva je išao i naseljavao krajeve koji su bili ratovima prorijeđeni i opustošeni. Kada je iza bečkog poraza Turska prešla u defanzivu, a naročito povlačenjem iz Ugarske i Slavonije na granice Dunava i Save, talasi izbjeglih muslimanskih porodica zapljusnuli su Bosnu pa samim tim i Rogaticu sa svih strana.
Za vrijeme ustanka u Srbiji (1803. – 1813.g.) i poslije sve do 1863. godine bježeći i spašavajući se, znatan broj muslimanskih porodica iz Srbije, osobito iz gradova doselilo se u rogatički kraj. (7.28)

Od početka XVIII stoljeća politički i privredni razlozi seobe i etničkog grupisanja pravoslavnog stanovništva postaje sve izrazitije te dolazi do preseljavanja stanovništva iz južnih oblasti u ovaj kraj, to se dogodilo 1714, 1783, i 1806. godine.

Osim migracija uzrokovanih ratnim dešavanjima bilo je i migracija stanovništva različitih religijskih opredjeljenja, zatim zbog neimaštine ili nerodnih godina. (7.29)

Poslije Drugog svjetskog rata, znatan broj stanovnika Rogatice se iselio u raznim pravcima, a najviše u Sarajevo, uglavnom radi školovanja, karijere ili zaposlenja. Uporedo s tim došlo je do fluktuacije seoskog stanovništva prvo iz okolnih sela, a zatim i sa područja cijele općine u grad Rogaticu. (7.31)

Najveće migracije desile su se u periodu od 1992. do 1995. godine kada je bošnjački narod zadesio egzodus uslijed agresije. Za vrijeme rata utočište više hiljada prognanih i izbjeglih našlo je u MZ Žepi. Sarajevo, Goražde, Zenica, Tuzla, Mostar i Bihać bili su utočište za 7.673 prognanika iz općine Rogatica, a 1.600 Rogatičana našlo je privremeno utočište u više zemalja Evrope, Azije, Amerike i Australije. (6.255).

3.2.2. Prostorni razmještaj stanovništva općine Rogatica

Razmještaj i gustina naseljenosti stanovništva općine Rogatica ukazuju na povezanost prirodne osnove, tj. prirodnih uslova i izvora sa ekonomsko-socijalnim i drugim činiocima koji su uticali na razmještaj stanovništva. Općina Rogatica ima površinu od 664,37 km². Podijeljena je na 11 mjesnih zajednica i ima 119 naselja. Po posljednjem službenom popisu stanovništva iz 1991. godine općina Rogatica imala je 21.978 stanovnika, prosječna gustina naseljenosti je bila 33.08 stanovnika po km². Po istom popisu Bosna i Hercegovina je imala prosječnu gustinu naseljenosti 85.6 stanovnika po km². Dakle, općina Rogatica je po gustini naseljenosti bila daleko ispod državnog prosjeka i svrstavala se u skupinu slabije naseljenih općina Bosne i Hercegovine. Prostorni razmještaj stanovništva općine Rogatica je neravnomjeran.
Najveća koncentracija stanovnišva je u samom gradskom središtu, gdje je prema popisu iz 1991. godine živjelo 8.916 stanovnika ili 40,57% od ukupnog broja stanovnika. Dobro su naseljeni i prigradski dijelovi kao i doline rijeka Drine i Prače. Najmanja naseljenost općine Rogatica je na istaknutim planinskim morfostrukturama koje se nalaze na sjeveru, istoku i jugozapadu a najveće su Devetak, Sjemeć, Tmor, Mednik i Bokšanica.
Proces deagrarizacije, industrijalizacije i urbanizacije nakon Drugog svjetskog rata uslovio je preseljavanje velikog broja ruralnog stanovništva u Rogaticu kao i druge gradove Bosne i Hercegovine. Ova dešavanja proizvela su društveno-ekonomsko zaostajanje i zamiranje seoskih naselja.

[mirsad_d]

in reply to: Sjecanja na nase umrle sugradjane #19054

[mirsad_d]

in reply to: ROGATICA – razglednice #19050

[mirsad_d]

in reply to: IZ susjednih opstina #19036

Na proljeće počinje obnova Aladža džamije
Nedjelja, 13 DECEMBER 2009 16:45

Obnova Aladža džamije u Foči počinje na proljeće, kazao je muftija goraždanski i predsjednik Odbora za obnovu Hamed ef. Efendić. Za početak radova pribavljena je sva neophodna dokumentacija, a u toku su pripreme i prikupljanje sredstava.

Prema Efendićevim riječima, bit će to jedan od najvažnijih projekata ne samo na području Muftijstva goraždanskog nego i Rijaseta Islamske zajednice u BiH.

– Pripremamo operativni plan za izvođenje radova i očekujemo, u dogovoru s predsjednicom Komisije za zaštitu nacionalnih spomenika BiH, da i 100.000 dolara koje je odobrio američki ambasador bude usmjereno u obnovu Aladže – kaže Efendić.

On dodaje da je Rijaset IZ prikupio i dijelom utrošio oko 300.000 KM, a da se iz budžeta za 2010. očekuje podrška vlada RS i FBiH.

– Nadamo se da će i Evropska komisija, Vijeće Evrope i Komisija za zaštitu nacionalnih spomenika BiH ispuniti obećanja, jer je Aladža među tri najvažnija spomenika u jugoistočnoj Bosni za koje EK treba odobriti sredstva za obnovu – ističe Efendić.

(Dnevni avaz)

[mirsad_d]

in reply to: Rogatička “Pozitivna geografija” #19034

Dževad Džafić
Sarajevo, juni 2009. godine

3.2. Stanovništvo općine Rogatica

3.2.1. Dinamika kretanja broja stanovnika općine Rogatica

Kretanje broja stanovnika zavisi od mnogobrojnih faktora koji se međusobno povezuju i utječu jedni na druge. S jedne strane, na dinamiku kretanja broja stanovnika utječu prirodni i prirodno-geografski faktori a s druge, ekonomsko-geografski, zatim socijalno-geografski i drugi društveni faktori. Promjene u prirodnom kretanju i socio-ekonomskim strukturama stanovništva, dugoročnog su karaktera. Promjene u kretanju broja stanovnika općine Rogatica mogu se promatrati na osnovu popisa stanovništva od 1879. do 1991. godine.

3.2.1.1. Kretanje broja stanovnika u općini Rogatica

U pregledu mjesta i statistici stanovništva u Bosni i Hercegovini objavljenom na njemačkom jeziku 1880. godine predstavljeni su rezultati prvog popisa, koji je Austro-Ugarska monarhija organizirala i među kojim nalazimo slijedeće podatke: Rogatica ima 8.335 stanovnika, 1.500 domaćinstava. Po ovom popisu Rogatica je bila kotar u okviru sarajevskog okružja. U narednom popisu 1885. godine općina Rogatica je imala 9.136 stanovnika, uz prosječnu godišnju stopu rasta od 1.53%, dok je prosječna gustina naseljenosti iznosila 13.75 st./km².
Popisom iz 1895. godine u općini Rogatica živjelo je 15.649 stanovnika. Porast broja stanovnika bilježi se sve do 1910. godina kada je općina Rogatica imala 20.672 stanovnika, pri godišnjoj stopi rasta od 5.26%, a prosječno je po km² živjelo 31.11 stanovnika. U ovom popisnom periodu općina Rogatica je imala najveću prosječnu godišnju stopu porasta broja stanovnika. Prema popisu iz 1921. godine koji je izvršila Kraljevina Jugoslavija, općina Rogatica je pripadala Drinskoj banovini i imala je 17.744 stanovnika. Između ova dva posljednja popisa bilježi se smanjenje broja stanovnika od 1.39% godišnje što je rezultat gubitaka iz Prvog svjetskog rata, kao i iseljavanja muslimanskog stanovništva u Tursku. Nakon završetka Prvog svjetskog rata općina Rogatica bilježi dinamičan rast broja stanovnika uz stopu porasta od 3.10% godišnje.

Tabela 14: Broj stanovnika, domaćinstava i gustina naseljenosti u općini Rogatica
Izvor: (37, 44-45); (34, 211-212); (31, 275-276)

Grafikon 6. Kretanje broja stanovnika u općini Rogatica 1879.-1991. godine
(Izvor: Podaci iz tabele 14.)

Do slijedećeg smanjenja broja stanovnika dolazi u periodu između 1931. i 1948. godine sa 24.269 stanovnika na 22.131 što je opet direktna posljedica Drugog svjetskog rata uz stopu opadanja od -0.54%. Od 1948. godine pa do 1961. godine općina Rogatica bilježi kontinuiran porast stanovnika.

Najviše stanovnika općina Rogatica je imala 1961. godine kada je na tom području živjelo 25.649 stanovnika. Povećanje broja stanovnika rezultat je najveće zabilježene stope prirodnog priraštaja od 1953-1991. godine koja je iznosila 24.0 ‰ a, kao rezultat povećane opće stope nataliteta od 32,9‰ i smanjene opće stope mortaliteta koja je iznosila 8,9‰.

Nakon ovog popisa broj stanovnika je bio u stalnom opadanju tako da je 1991. po zadnjem popisu općina Rogatica imala 21.978 stanovnika uz prosječnu gustinu naseljenosti od 33.08 st./km². Razlog opadanja broja stanovnika općine Rogatica leži u činjenici da je sve više mladih ljudi odlazilo u veće urbane centre radi školovanja, zaposlenja ili karijere a, znatan broj stanovnika iz istih razloga se iseljavao u inostranstvo. Na osnovu ovoga zaključujemo da je u pomenutom periodu općina Rogatica bila depopulacijsko područje.

Zadnji popis stanovništva Bosne i Hercegovine izvršen je 1991. godine tako da su svi ostali podaci okvirni i nisu relevantni mada predstavljaju vrijedan statistički materijal.

Tabela 15. Prosječne godišnje stope promjene broja stanovnika i prosječne godišnje stope promjene broja stanovnika između dva popisa
Izvor: (23-35)

U periodu od 1879. godine do 1910. godine bilježi se porast broja stanovnika. Opadanje broja stanovnika zabilježeno je u popisnim periodima od 1910-1921. i 1931-1948. godine kao rezultat I i II svjetskog rata. Najveća prosječna godišnja promjena broja stanovnika evidentirana je u popisnom periodu od 1921-1931. godine i iznosila je 6.525 stanovnika uz prosječnu godišnju stopu od 3.10%. Od 1961. do 1991. godine bilježi se konstantno opadanje broja stanovnika kao rezultat smanjene stope nataliteta i emigracijskih obilježja različitih opredjeljenja.

Tabela 16. Porast broja stanovnika u općini Rogatica 1996- 2008. godine.
Izvor: (48-49)

U 1996. godini na području općine Rogatica živjelo je 12.383 stanovnika, a 2004. godine 14.850 stanovnika. Prema podacima koji su korišteni za izradu Strateškog plana razvoja, na području općine Rogatica u 121 naseljenom mjestu živi 14.546 stanovnika raspoređenih u 4.156 domaćinstva, odnosno 22,7 stanovnika na km². U urbanom naselju Rogatica trenutno živi oko 8.500 stanovnika ili 58,4% od ukupnog broja. (48)

[mirsad_d]

in reply to: Rogatička “Pozitivna geografija” #19028

2.6. Biogeografske karakteristike općine Rogatica
Dževad Džafić
Sarajevo, juni 2009. godine

Fizičko-geografski položaj, reljef, geološki sastav, klimatsko-hidrološke karakteristike i pedološki sastav uslovili su biogeografske odlike općine Rogatica. Antropogeni faktor imao je velikog utjecaja na vegetaciju osobito u poljoprivredno pogodnim predjelima općine.

Karta 7. Karta šumske vegetacije općine Rogatica
Izvor: (13)

Šume bukve i jele sa smrčom (piceo-abieti-fagetum) zastupljene su u sjevernim djelovima općine Rogatica. Na visinama preko 1000 m javlja se četinarsko drveće pomiješano sa listopadnim, dok na visinama od 1200 m do 1500 m preovladavaju četinari (bor, smrča i jela). Takvi regioni najviše su zastupljeni na Sjemeću, Bokšanici, dijelu Devetaka, Medniku i Rujniku.

Šume medunca i crnog graba (Quercetum-ostryetum carpinifolise) ili šume crnog graba (orno.ostrietum) zastupljene su dijelom u dolini Drine i nižim nadmorskim visinama na jugoistoku općine Rogatica.

Termofilne šume bukve (Seslerio fagetum, ostryo fagetum, aceri obtusati.fagetum) zastupljene su na istoku u dolini rijeke Drine, na zapadu u području Paklenika te u jugozapadnom dijelu duž desne obale rijeke Prače.

Šume crnog bora (Pinetum nigrae) rasprostranjene su samo u sjeveroistočnom dijelu općine na prostoru Bokšanice, Međeđe ravni i Jasike)
Šume jele i smrče (abieti piceetum) zauzimaju više dijelove planina Devetak, Bokšanica i Mednik od 1200 do 1500m nadmorske visine.

Šume sladuna i cera (Quercentum contertae-cerris) nemaju veliko rasprostranjenje, nalaze se na istoku općine u dolini rijeke Drine dok su šume cera samostalno zastupljene u zapadnom dijelu općine i to na području MZ Stjenice.

Šume kitnjaka i cera ( Qercetum petrae-ceriris) zastupljene su u južnom i jugozapadnom dijelu općine odnosno duž lijeve obale rijeke Rakitnice pri ušću u Praču i dalje prema višegradskoj općini dolinom rijeke Drine.

Rijetke i zaštićene biljne vrste rogatičke općine su Pančićeva omorika i mečja lijeska.

Slika 6. Pančićeva omorika ispred upravne zgrade ŠG „Sjemeć“
Izvor: (48)

Pančićeva omorika (Picetum omorikae) na rogatičkoj općini nalazi se na području Devetaka, lokalitet Baba, lokalitet Panjak i na području Sjemeća te područje srednjeg toka rijeke Drine, jedno veće između Bajine Bašte, Višegrada i Rogatice i dva manja područja na Viogor planini i na planini Radomišlji. Stanište omorike je od 400 do 1700 m nadmorske visine.

Uglavnom raste na krečnjaku (rendzini), a izuzetno na serpentinu, obično sa bijelim i crnim borom i jelom a često i na strmim krečnjačkim liticama, u uskim točilima, pretežno eksponiranim sjeveru

Mečja lijeska (Corylus coluna L.) je rijetka vrsta koja se nalazi u neposrednoj blizini naselja lijeska na Borici na nadmorskoj visini 1040 m.
[img size=150]
http://img199.imageshack.us/img199/2540/cccyo.jpg%5B/img%5D
Slika 7. Mečja lijeska starosti oko 450 god i 60 god., lokalitet Lijeska – Borike
Izvor: (48)

Općina Rogatica ima raznovrsnu faunu koja je kvantitativno uslovljena dugogodišnjim promjenama biljnog pokrova osobito šumske oblasti pod uticajem antropogenog faktora.

Neke od najraširenijih vrsta su srna (lat. Carpelous carpelous), zec (lat. Lepus ceruleus), vuk (lat.Canis lupus), divlja svinja (lat. Sus scrofa L.) lisica (lat. Vulpes Vulpes), medvjed (lat. ursus), sjenica (lat. Parus ceruleus) zeba (lat. Fringilla coelebus).

Na sjeveroistoku općine nalazi se lovište „Sjemeć“. Ukupna površina lovišta „Sjemeć“ iznosi 22.360 hektara od čega na nelovnu površinu otpada 1.000 hektara. Nadmorska visina lovišta kreće se od 291 m – 1527 m. Lovište „Sjemeć“ ne izlazi van općinskih granica.

[Author]

Posts