Viewing 15 posts - 61 through 75 (of 184 total)
  • Author
    Posts
  • Mare
    Participant
      Post count: 1546

      Specijalno za “ponekad ovdje”B)
      Francuska salata
      Sastojci:
      200 g kuhanog graska
      3-4 kuhane mrkve
      3 kuhana krompira
      3 kisela krastavca
      3 tvrdo kuhanih jaja
      majoneza, so, biber

      Priprema:
      Sve sastojke sitno isjeckati i pomijesati sa majonezom. Posoliti i po ukusu dodati manje ili vise kiselih krastavcica. Kolicinu srazmjerno povecavati. Ukrasite kuhanim jajima ili peršunom

      Sedina
      Participant
        Post count: 161

        Tart od rubarba

        sastojci:
        za koru:
        -250gr. brasna
        -100gr maslaca
        -1 kasicica secera u prahu
        -malo soli
        -1 jaje

        za fil:
        -500gr rubarba
        -secera (poslije cu ti reci kolko :) )
        -pola pavlake
        -jedno jaje
        -kasika bademovog brasna,a moze i obicno

        Sastavi se brasno,maslac ,secer i so i to se izmjesa da se dobije pjescana masa,a onda se doda jaje i malo vode.Kad smjesa bude ujednacena rasiri se u malu tepsijicu velicine ko kore za tortu.

        Rubarb se oguli,isjece na kockice i poseceri malo vise i ostavi da odstoji tako da pusti onaj svoj sok.Znaci najbolje je prvo ovo uraditi na vece pa ujutro prionuti za poso :huh: .
        Jednom spreman rukarb se iscjedi od svog soka i rasiri po kori,a po tom se zalije umucenim jajetom sa pavlakom,kasikom brasna i kasikom secera.

        Pece se 40min. na temperaturi 180°C (6).

        Posto malo kisi,moze se dodati slag pjene prilikom serviranja.

        Ponekad_ovdje oprosti sto jako :blush: ,malo se vise zauzeto ovih dana.
        :)

        Mare
        Participant
          Post count: 1546

          MANJE POZNATE RIJECI
          Neki pravi tradicionalni izrazi bosanske kuhinje se razlikuju ili imaju drugo funkcionalno znacenje od danasnjih, te cemo ovdje navesti neke, vise radi primjera, jer ova materija zahtijeva temeljitiju obradu. Ovdje cemo navesti neke glagole i neke izraze:
          agditi, uagditi – znaci nesto osladoriti – proces poprimanja sladora

          cevabiti, scevabiti (nek se scevabi) – ima funkciju dinstanja, tj. kuhanja u vlastitoj vodi, saftu odnosno vlastitoj masnoci

          dolmiti – oznacava nesto puniti, nadijevati (dolmiti janje, dolmiti tikvice, dolmu, a ponekad i dolmiti pitu, nadolmiti pitu)

          icramiti, poicramiti – oznacava gostiti i ugostiti

          hamur – oznacava kvasac, ukvasano tijesto, a isto tako i svaku smjesu, nadjev

          iskolaciti – znaci od smjese napraviti kolacice (cuftice, kuglice)

          kuhati, zakuhati, skuhati – oznacava nesto mjesiti, te se tako kaze kuhati pitu, skuhati kruh, skuhati kolace

          krckati – oznacava vrijuckati, na tihoj vatri variti (kuhati); neka krcka, neka se tiho vari (kuha)

          kavurisati – oznacava pihtijati, nesto skavuristati, znaci nesto spihtijati, upihtijati

          kolacici – u Bosni se razumijevaju razlicito oblikovani zalogaji od mljevenog mesa

          kulanisati – oznacava konzumirati, trositi, upotrebljavati

          potiriri – oznacava postaviti nadjev na jufku

          kurisati – oznacava postaviti, namjestiti

          kutarisati – oznacava vareno ili peceno jelo postaviti u tanjire, zdjele, sahane ili druge posude

          istaviti – oznacava neko jelo, napitak skinuti sa vatre

          peci – oznavaca nesto peci na vatri, u peci, pecnici, dakle sve ono sto se postavlja na vatru bez vode (kasnije moze doci voda). Tako se u Bosni kaze – peci kafu, ispeci kafu, kafu mi ispeci, jer se kafeni toz (mljevena, tucana kafa) sipa u suhu, praznu dzezvu, koja se stavlja na vatru i onda zalijeva kipucim serbetom (danas kipucom vodom). Tako se kaze – peci lonac, jer se lonac stavlja u pekarsku pec, na ognjiste, u pecnicu, na stednjak, bez dodatka vode, kao peci halvu, jer se najprije na maslu przi (pece) brasno (zaprska), a zatim se isprzeno brasno zalijeva agdom, isto tako se kaze peci bestilj (pekmez), jer se kasnije stavlja na vatru bez vode;

          namladiti – oznacava ponovo prekuhati nakvasan kruh, obrasniti i slicno;

          pobabiti – oznacava pustiti neko jelo neko vrijeme da se sok ili dodatak (povlaka, kiselo mlijeko i sl.) upije i sjedini sa jelom, odnosno pustiti neko jelo da dobije pravi kvalitet ( u pecnici ili van nje – da se pobabi);

          zakuhati – oznacava zavrsiti neko jelo, kao dodati corbi tarhanu i pustiti da se skuha

          pristaviti – oznacava staviti na vatru neko jelo, napitak;

          raspariti – oznacava povratiti svjezinu jelu pomocu pare, npr. pitu (kada provrije voda u serpi, na tu serpu se stavi tepsija sa pitom);

          saldisati – oznacava servirati;

          scufteriti – se kaze da se jelo ne razabere, ne naraste, nego se stisne

          uhasuliti – oznacava kulinarski uspjeti spraviti jelo

          umok – oznacava sos, umak;

          uzdurisati – oznacava nesto montirati (u hotelijerskom smislu)

          variti – oznacava nesto kuhati, vecinom sa vodom ili sa umakom koji pusti povrce; tako se kaze – variti pilav, variti pirjan, variti mandru, variti puru, itd;

          zacvariti, zacvrknuti – znaci uzavriti buter (ili drugu masnocu) i tako vrelim zaciniti neko jelo

          Mare
          Participant
            Post count: 1546

            Jos jedan recepat za Ponekad Ovdje.B)

            Francuska cokoladna torta.

            Sastojci:
            250 gr. maslaca
            250 gr. secera
            1 vanilin secer
            6 jaja
            250 gr. brasna
            1 kasicica praska za pecivo
            250 gr. gorke cokolade
            10 oljusteni mjleveni badema

            Nacin pripreme:
            Pjenasto se umuti omeksali maslac, polagano dodaje secer sa vanilin secerom, te jedno po jedno jaje.

            Brasno se prosije sa praskom za pecivo i lagano umijesa, cokolada se nariba i pomijesa sa mljevenim bademima, zatim sve lagano umijesate.

            U veci kalup za torte od 28 cm. namazan maslacem i posut secerom ulije se masa i pece oko 1 sat na 170-200 °C.

            Dvije kasike zelea od ribizla ili marelice razmuti sa kasikom vode i prelijte po vrucemu biskvitu.
            Glazura: 100 gr. gorke cokolade omeksate na vodenoj pari, dodate 50 gr. maslaca i mijesate dok ne postane jednolicna masa.

            Prelijete po ohladjenom biskvitu i ukrasite oljustenim listicima badema, ili po licnom ukusu i zelji.

            Bujrum i prijatno:

            Teva
            Participant
              Post count: 8872

              A ovo je bilo glavno jelo kod Beharove majke Bisere u Ilijasu prilikom nase nedavne posjete.
              Pravile su ga redovno birvaktile nase majke u Rogatici, a mescin posebno u Gracanici. Nisam ga jeo nepamtim.
              Koje je ovo jelo i od cega se pravi ???

              :) :) :)

              Mirha
              Participant
                Post count: 27

                Bas si

                Mirha
                Participant
                  Post count: 27

                  Ove jagnjece maramice ili cemberi su pravi svaka cast Beharovoj mami praavo ih je napravila

                  Kaza
                  Keymaster
                    Post count: 6138

                    Hajde Mirha napisi nam recept kako se ovo jelo gore pravi. Znam da ti je to poznato jer ste vi to nekad pravili u ascinici.

                    Ili moze bilo ko napisati ko zna. Ja sam ovo jeo samo jednom i bilo je zaista super. Volio bih to probati opet.:P

                    emira-tekija
                    Participant
                      Post count: 327

                      i ja sam mirha zainteresovana za taj recept molim te napisi nam

                      Mirha
                      Participant
                        Post count: 27

                        Skuha se sva iznutrica od jagnjeta dzigerica,srce bjela dzigerica bubrezi i kad je skuhano isjecka se ili izreze na male kockice .Obari se riza i doda se sjeckanoj iznutrici pa se doda biber,so,crvena paprika, izerendani bjeli i crveni luk,svjeza paprika i to se izmjesa i stavlja se na jagnjecu maramicu i umotavas cember.Mogu se praviti manji ili veci sve je stvar ukusa a cackalice pripremite da se maramica ne bi rastvorila i pece se na umjerenoj temperaturi.

                        emira-tekija
                        Participant
                          Post count: 327

                          ma ti si veliko srce seka

                          Teva
                          Participant
                            Post count: 8872

                            Ono Suljaga Mehmedovic a.r. imo cevabdjinicu i svako vece se klala janjad i telad u podrumu njegove kuce u Gracanici. Mesar Murga Garagic, a cesto i Beg Teskeredzic (oba sa Tekije), bi tako uredno i cisto izvadi iznutricu komplet na grkljanu, operi je lijepo i zamotaj po njoj plucnu maramicu. Nasi stari bi onda kupi pojeftino od Suljage pa bi nase majke napravi cember, kako smo ga mi zvali…

                            I kad si u po rucka onda to izgleda ovako.
                            Prijatno i zastrite se da se ne ukapate. ;)

                            :) :) :)

                            Mare
                            Participant
                              Post count: 1546


                              Pileci döner-kebab
                              Potrebno:
                              300 gr pilecih prsa
                              2 kasike suncokretovog ulja
                              so ,biber
                              crvena paprika
                              malo kumina
                              60 gr glaviceste salate
                              150 gr svjezeg krastavca
                              2 paradajza
                              300 gr jogurta
                              malo cilija
                              250 gr lapine

                              Priprema:
                              Pileca prsa isjeci na sitnije reznjeve,zatim dodati ulje i zaciniti sa biberom ,solju,paprikom i mljevenim kuminom.
                              Sve dobro izmjesati i ostaviit da odstoji oko 10 minuta u marinadi.
                              U medjuvremenu oprati i isjeci salatu na nesto krupnije komade a krastavac u tanke kolutove,kao i paradajz.
                              Jogurt zaciniti sa solju ,biberom,kuminom i po zelji cilijem i izmjesati da se ujednaci.
                              Meso bez dodatnog stavljanja ulja preprziti naglo na dobro zagrijanoj tavi,a lepinu isjeci na zeljene komade,rasjeci za punjenja i malo zagrijati u rerni ili u mikrovalnoj .
                              Lepinu puniti mesom salatom i sosom od jogurta i seravirati dok je jos toplo.Prijatno

                              Mare
                              Participant
                                Post count: 1546

                                Ako servirate djeci jabuku na ovaj nacin lakse ce je jestiB)

                                Mare
                                Participant
                                  Post count: 1546

                                  ASCINICA
                                  Govoriti o tradicionalnim objektima ishrane u Bosni nemoguce je a da se ne spomenu objekti u kojima je na bilo koji nacin konzumirana hrana. Prema tome, ovdje se moramo osvrnuti na tradicionalno ugostiteljstvo Bosne.

                                  Ascinice kao zasebne objekte Sarajevo je vjerovatno imalo vec koncem XV ili pocetkom XVI vijeka, jer u Isabegovoj musafirhani je radio ascija (oko 1492. godine). U pisanim dokumentima ascinice se spominju u XVI i XVII stoljecu u Foci (1600. godine), u Banjaluci (1630. godine), itd. (H. Kresevljakovic, Esnafi i obrti u BiH, III – IV).
                                  Kako je izgledala tradicionalna ascinica u Bosni mi, u stvari, ne znamo, a pogotovo ne znamo pravu opremu ascinice, posto takvog starijeg izvora nemamo. U ostavinskim popisima ascinica u Sarajevu iz 1770. i 1815. godine, pored ostalog, nalaze se slijedeci predmeti:
                                  • odzak-kazan
                                  • 10 raznih zemljanih tava
                                  • 1 kasatava
                                  • kandilj
                                  • vise mahrama
                                  • tri sisa za cevab
                                  • drvena sinija
                                  • setilj za pravljenje kadaifa
                                  Iz popisa opreme vidimo da je odredjena oprema vezana za tzv. prodajni prostor, a druga kao oprema za proizvodnju. Na osnovu toga mozemo zakljuciti da je osnovna podjela prostora postojala ranije kao i danas, tj. da su postojala dva osnovna prostora:
                                  • proizvodni – kuhinja (mutvak)
                                  • prodajni – konzumni (ascinski odzak, ascinski ducan)
                                  Cesto je za ascinicu bila vezana i pekara. Za razliku od klasicnih konzumnih objekata, u konzumnom prostoru ascinice vrsi se, pored konzumiranja jela, i odredjena dorada – dokuhavanje jela, te sipanje i oblikovanje jela u sahane (tanjire). Svi ovi poslovi u klasicnim objektima vrse se u kuhinji ili kuhinjskom radnom prostoru, a samo u nekim savremenim objektima neki od ovih poslova vrse se u sali (objekti sa self-servisom, snack-barovi i sl.). Konzumni prostor ascinice obicno se naziva odzak, ili ascinski odzak (ascinsko ognjiste), a naziv dolazi od odzaka (toplog pulta ognjista) koji se nalazi obicno u istaknutom prostoru za konzumiranje

                                Viewing 15 posts - 61 through 75 (of 184 total)
                                • You must be logged in to reply to this topic.