Forum Replies Created
-
–
Tri hiljade ljudi plakalo s Hatidžom Mehmedović
Povodom 60. godišnjice donošenja Konvencije Ujedinjenih naroda o sprečavanju i kažnjavanju genocida, jučer je u u Berlinu, u organizaciji Društva za ugrožene narode, održan komemorativni skup kojem su prisustvovali brojni predstavnici žrtava iz cijelog svijeta koje su preživjele genocid.
Emotivan nastup
U Berliner domu, pred tri hiljade učesnika iz Ruande, Iraka, Čečenije, Bijafre, Gvatemale, predstavnika Dokumentacionog centra “Simon Vizental” iz Pariza, Jevrejske zajednice Njemačke, u ime žrtava Srebrenice govorila je Hatidža Mehmedović, predsjednica Udruženja “Srebreničke majke”.
U emotivnom nastupu koji je kod prisutnih izazvao suze, govorila je o genocidu počinjenom nad civilima Srebrenice, ali i agoniji kroz koju prolaze majke u traženju posmrtnih ostataka svoje djece, muževa, braće.
Upozoravajući da se, uprkos postojanju Konvencije, na pragu 21. stoljeća u Srebrenici desio genocid, Mehmedović je poručila:
– Jedini cilj nas majki je da pronađemo kosti svoje djece i dostojanstveno ih sahranimo, kako bismo im vratile pravo na dostojanstvenu smrt, ako im je već neko oduzeo pravo na život. Možete li zamisliti kakav je život majke koja živi za dan kada će joj neko reći: vaš sin je identificiran, možete ga sahraniti…
Identifikacija sinova
Kazala je da je ona jedna od majki kojoj su prošle godine identificirali sina, ali da ga još nije ukopala jer ne zna koje ime da mu stavi na nišan.
– Nema nijednog traga u identifikaciji koji bi mi kazao je li to moj mlađi ili stariji sin, a oba su ubijena u julu 1995. godine. Strašno je živjeti u svijetu smrti na koji su osuđene srebreničke majke. Zato vas molim, dignite glas kako nijedna majka na svijetu više ne bi doživjela sudbinu Srebrenice – zavapila je Mehmedović.
Tilman Cilh (Zulch), predsjednik Društva za ugrožene narode iz Getingena, govoreći o genocidu u svijetu, posebno poglavlje posvetio je srebreničkom i drugim zločinima počinjenim u BiH. Ujedno je osudio i prekjučerašnje spaljivanje džamije u Fazlagića Kuli kod Gacka.
Divjaku Nagrada za ljudska prava
Povodom obilježavanja 40 godina Društva za ugrožene narode, predsjedniku organizacije “Obrazovanje gradi BiH” generalu Jovanu Divjaku jučer je u Berlinu uručena Nagrada za ljudska prava. Ona se dodjeljuje osobama koje su dale nemjerljiv doprinos suživotu, toleranciji i razumijevanju među ljudima.
Autor: A. HADŽIĆ (AVAZ)
–
VISEGRADVišegrad dobio novi Dom zdravlja
Datum: 09.12.2008
VIŠEGRAD – U objekat novog Doma zdravlja koji je juče otvoren u Višegradu, Vlada je uložila 2,4 miliona maraka, a preostaje još da se nabavi dio medicinske i druge opreme za njegove prostorije.
Ovo je prilikom otvaranja Doma zdravlja koji se nalazi na prostoru bivše fabrike “Metalac”, rekao predsjednik Vlade Republike Srpske Milorad Dodik.
– Ovaj objekat završen je za godinu dana i raspolaže sa 1.400 kvadratnih metara korisnog prostora što će omogućiti Višegrađanima kvalitetnu, brzu i stručnu medicinsku uslugu – rekao je Dodik.
Direktor Doma zdravlja u Višegradu Jasna Vidaković je naglasila da će se u prostorijama ove zdravstvene ustanove na efikasan način organizovati rad i realizovati projekat porodične medicine.
Načelnik opštine Tomislav Popović je rekao da je završetkom ovog projekta ostvarena dugogodišnja želja stanovnika ove opštine.
Na sastanku sa rukovodstvom opštine i predstavnicima privrednog i društvenog života Višegrada premijer Dodik je rekao da će Vlada RS i opština u narednoj godini obezbijediti 10 miliona maraka za obnovu infrastrukture u opštini.
– Prvenstveno to se odnosi na rekonstrukciju vodovoda i kanalizacije, popravku i izgradnju trase magistralnog puta na ulasku u grad iz pravca Nezuka, zatim završetak projekta obnove uskotračne pruge Vardište – Višegrad kao i radova u naselju za izbjeglice u Garči – rekao je Dodik.
Pored ovih projekata Vlada će pomoći i rješavanju pitanja gradske rasvjete, završetku započetih investicija, zbrinjavanju porodica boračkih kategorija kao i vraćanju starog turističkog sjaja ovom gradu na obalama Drine i Rzava.
–
Hotel “Evropa”
Prvi moderni hotel, hotel Evropu, sagradio je 1882. godine Gligorije Jeftanović, “zenđil Sarajlija” kako ga tim povodom naziva zvanični list. Njegovim imenom prozvana je i ulica u kojoj je sagrađen hotel. Hotel je projektovao Karlo Paržik, a svečano je otvoren 12.12. 1882.
Bio je to punih 110 godina najuglediniji hotel u Sarajevu, od samog otvaranja pa sve do 1.8.1992. kada je izgorio. Koliko je samo pjesnika, slikara, umjetnika svih profila, trgovaca, oficira, političara, starih i mladih dama svraćalo ovdje na kafu! U vrijeme Monarhije, Kraljevine Jugoslavije, ali i kasnije, poslije Drugog svjetskog rata.
Iza hotela se nalazi Ferhadija ili Gazi Ferhat-begova džamija izgrađena tokom 1561/62 godine.Završena obnova najstarijeg sarajevskog hotela
Sarajevski hotel “Evropa”, nakon dvogodišnje obnove, svečano će biti otvoren 12. decembra, na svoj 126. rođendan.
“Evropa” će biti jedan od prvih hotela nove generacije na ovom području, odnosno “Next Generation Hotel”, čija se standardizacija u svijetu primjenjuje tek od 2006.
Naime, uz razne ugostiteljske sadržaje, hotel će biti opremljen i sofisticiranom, multimedijalnom opremom, koja će gostima pružati ugođaj vrhunske usluge, jednake najboljim svjetskim hotelima.
Gosti će, između ostaloga, imati priliku da tokom boravka u hotelu uživaju u videoteci, brzoj internet konekciji, biranju izuzetno velikog broja televizijskih kanala te mnoštvu drugih pogodnosti.
Izgradnja Tašlihana nastaviće se na proljeće, kada će se konzervirati temelji i zidovi ovog objekta.
–
Troje djece dala u dom, jer ih ne može izdržavatiUtorak, 02 DECEMBER 2008 11:39
Fatima Hodžić svoj dom u Rogatici napustila je početkom rata kao i većina njenih komšija, a svoje utočište našla je u Goraždu. Kako nam je rekla, logadan život nikada nije imala, a tako je i danas. Fatima ima troje djece i nijedno nije sa njom, jer su smještena u dom za djecu bez roditeljskog staranja.
– Živim sama i nemam uslove da izdržavam svoju djecu. Nigdje ne radim i nemam nikakva primenja – rekla nam je kroz suze Fatima.
Već sedam godina živi u kolektivnom centru u takozvanom đačkom domu, u jednoj sobi od petnaestak kvadrata, bez osnovnih uslova za život.
– Nisam imala ni šporet, a nisam ga mogla ni kupiti. Ležala bih, pokrila se i tako danima. Bilo mi je toliko hladno, da sam mislila da će mi srce pući od hladnoće – priča nam Fatima.
Međutim, njenom smrzavanju došao je kraj. Humani ljudi iz nevladine organizacije “Hope end Homes for Children”. prije nekoliko dana su joj obezbjedili pet metara drva, iako Fatima nije imala šporet. Nakon toga su, preko Goraždanina Vahida Kanlića, uspijeli su naći donatore iz Švedske, tačnije porodice Haljković i Halilović, koji su poslali novac za kupovinu šporeta. Fatiminoj sreći nije bilo kraja kada su joj u subotu donijeli šporet.
– Ne mogu da vjerujem! Bolji poklon pred Bajram nisam mogla dobiti. Sada Bajram mogu proslaviti lijepo i u toplom, i moje kone mi mogu doći, a da se ne boje da će se kod mene smrznuti – rekla nam je Fatima.
(as)
(gorazde-x.com)
–
KONJICCovjek i ne moze imati pravu mjeru o svom starenju
ako ne posjeti grad svoje mladosti.
Evo me u Konjicu u mojoj rodnoj kuci sa mojom tetkom Fatmom.
Prica moja tetka Fatma, da joj je jedan seljak donio jaja da kupi i ona da plati, da izruci jaja iz njegove torbe u neki sud, seljak je čučao u jednom ćosku i gledao slike moga oca i moje majke na zidu. I gledao je dugo sliku moga oca i pita moju tetku Fatmu : “Ko ti je ovo?”
Ona kaze : „To mi je brat:“ A on je pita poslije dugog razmisljanja: “ A gdje je on sad?” a
ona njemu kaze: “Da si ti ziv i zdrav , on je umro davno, ima dvadeset godina”
A onda se on zacudio, dobro otvorio oci, pogledao je i rekao:
A nu,tako ti Boga, i sad k`o ziv.Svasta se ovdje zapamtilo i svasta se moze ispricati.
Kazu da je davno, za Švabinog vakta i zemana, ovdje bio predsjednik opcine,gradonacelnik, jedan ugledan i bogat covjek koji nije znao ni cirilicu ni latinicu. Onda, naravno, nije bilo ni stenografa, ni daktilografa, ni sekretara, ni sekretarice, pa kad bi se drzale sjednice opcinske, kad bi dosli vijecnici na sjednice, taj bi covjek uvijek vodio sa sobom svoga malog sina Husu koji je isao u osnovnu skolu, drugi, treci razred, imao fes koji bi mu pao na usi i vazda bi sjedio na sjednicama u celu, pored predsjednika, njegovog babe. I kad bi neki odbornik nesto pametno i dobro predlozio, da se to ne bi zaboravilo , posto nije bilo zapisnika, onda bi se on okrenuo i rekao: „Pamti Huso!”, a Huso bi skocio i rekao “Hocu babo!“, i onda bi ga posadio opet na svoje mjesto, tako do iduce sjednice. Na iducoj sjednici, predsjednik bi prvo pitao „Huso sta si zapamtio?” Onda bi Huso sve ponovio mjesto zapisnika.
Konjic je odvajkada bio omiljeno sastajaliste bosanskih kraljeva, hercegovackih vladara, plemstva i vlastele. U Konjicu su odrzavani znacajni sabori i zborovanja. Bio je veliki bogumilski centar. Za turske vlade veliki vezir Mehmed Pasa Sokolovic podize divnu kamenu cupriju na Neretvi. Tako Neretva dobi kameni prsten na svom dugom zelenom prstu.
Konjic je pored Jajca bio najstariji grad u Bosni i Hercegovini.
( text skinut sa emisije „Hodoljublja Zuke Dzumhura“
reprizirane na BHT1 2006.godine )–
Ćumurija ćuprijaJedan od pet starih sarajevskih drvenih mostova bila je i ćuprija Ćumurija, koju je na današnjem mjestu sagradio izvjesni hadži Hasan, prije 1565. godine.
Ćumurija je povezivala mahalu Ajas-pašine džamije, koja je stajala na mjestu današnjeg hotela “Central”, s mahalom nekadašnje Bakr-babine džamije na At mejdanu.
Most je prvobitno napravljen od hrastovog drveta s jednim središnjim nosačem. Konstrukcija je stajala na šipovima.
Most je, najvjerovatnije, dobio ime po ćumuru koji je za potrebe kovača-sabljara iz Ajas-pašine mahale odlagan u blizini.
I kada je 1. novembra 1881. godine velika bujica potpuno odnijela most, austrougarske vlasti odlučile su regulirati korito Miljacke visokim podzidima.
Nakon završetka radova 1886., umjesto drvene, postavljena je skromna čelična konstrukcija, ranije korištena pri izgradnji uskotračne pruge Bosanski Brod – Sarajevo.
2006. godine i ta konstrukcija je uklonjena, pa je preko novog mosta omogućen prijelaz vozilima.Ipak, novi kolski most dobit će svoju pravu ulogu tek nakon potpunog povezivanja s ulicom Hamdije Kreševljakovića.
(dnevniavaz.ba)
–
U pripremi monografija o poginulim braniocima GoraždaČetvrtak, 27 novembar 2008
U odbrani slobodne goraždanske teritorije poginulo je oko 2.000 pripadnika Armije RBiH, procjenjuju u Udruženju veterana rata, Zelenih beretki i Patriotske lige (UVRZBiPL) BPK Goražde, koji prikupljaju materijal za monografiju posvećenu poginulim borcima iz zone odgovornosti 81. divizije.
– Evidencije kojima raspolažu Kantonalno ministarstvo za boračka pitanja, općinske službe i vojska totalno su neuredne i nisu mjerodavne za ovako ozbiljan projekt, pa smo bili prinuđeni da radimo vlastitu bazu podataka.
Prvobitni spiskovi sadržavali su od 1.100 do 1.200 ljudi, ali sada se taj broj popeo na oko 2.150. On nije konačan, jer će prvo pretrpjeti određeno čišćenje, pa će neki biti skinuti sa spiska, a dodati oni koje još nismo uspjeli evidentirati.
Pretpostavljamo da će konačan spisak brojati oko 2.000 osoba – kazao je za “Avaz” Abduselam Sijerčić Pelam, predsjednik Udruženja.
Monografija će, između ostalog, sadržavati biografije i fotografije poginulih, sa mjestom, vremenom i okolnostima pogibije.
(Dnevni Avaz)
