[ponekad ovdje]

in reply to: Naslovna stranica #9099

–
Lijepo ti Mustafa, ovo iskombinova za naslov, pa i pjesmicu napravi:) Ja ne mogu nikad samo sliku, bez makar dvije-tri recenice, postaviti na forum, a za neki duzi text nemam ovih dana vremena, u velikim sam kucnim spremanjima.

U svakom slucaju je simpaticno, i sasvim je nevazno sto tu ne stoji moj nick, to vi vec znate:)

[ponekad ovdje]

in reply to: IZ susjednih opstina #9084

–
GORAZDE:

Adnan Zupčić pokazuje ostatke posuđa i keramike

Kopajući njive pronašli dijelove starog posuđa

Predmeti korišteni prije 6.500 do 7.000 godina • Istraživanja u Lugu 1955. godine vršio i profesor Alojz Benac…
04.02.2009. 07:15

Neolitsko naselje na Lugu kod Goražda, nacionalni spomenik BiH, prostire se na mnogo većoj površini nego što se pretpostavljalo, zaključak je eksperata Zemaljskog muzeja u Sarajevu nakon najnovijeg otkrića do kojeg su došli zahvaljujući saradnji sa mještanima. Tokom prošlog ljeta, obrađujući svoja imanja, stanovnici Zupčića pronašli su dijelove predmeta korištenih prije 6.500 do 7.000 godina i u pomoć pozvali eksperte.

– Nešto više od stotinu metara vazdušne linije od ostataka naselja u krugu od 30 metara pronađeni su ostaci starog posuđa i keramike. To su njive koje se obrađuju i na ostatke smo naišli prilikom kopanja – kazao je Adnan Zupčić, predsjednik MZ Zupčići.

Zilka Kujundžić-Vejzagić, kustosica Zemaljskog muzeja iz Sarajeva i ekspert za prahistoriju, kaže da se do sada raspolagalo podacima do kojih je 1955. godine došao profesor Alojz Benac, izvršivši manja zaštitna istaživanja na Lugu, koji je ovo mjesto označio kao najjužniju tačku utjecaja Vinčanske kulture, tehnološki najnaprednije prahistorijske kulture na svijetu, za koju su vezani počeci obrade metala.

– Kompleks najvjerovatnije potiče iz starijeg perioda “Vinče”, što bi značilo da je to neko vrijeme paralelno sa našim Butmirom, između 5.000 i 4.500 godina prije naše ere. Ima i mlađeg materijala iz perioda “Vinče – pločnik”, oko 4500. godine p.n.e., pogotovo na donjoj terasi tako da je moguće da je starije naselje, koje je prof. Benac kopao, bilo manjeg obima i kasnije se proširilo i na donju terasu – kaže Vejzagić, najavljujući početak istraživanja već u ovoj godini.

U potrazi za metalom

– Ja pišem rad u kojem povezujem Gornju Tuzlu sa Lugom. Vidim da je tu i jedna posuda za livenje metala, pa je moja pretpostavka da se radi upravo o populacijama koje su došle sa sjevera duž Drine u potrazi za metalom. Radim na izradi projekta, možda sa Austrijancima koji su zainteresirani ili sa jednom kolegicom iz Francuske koja već radi na području Makedonije i Srbije – dodaje Vejzagić.

Izmjestiti deponiju

Državna komisija prošle godine Lug je proglasila nacionalnim spomenikom BiH, a Vladi FBiH naložila da sa ovog lokaliteta izmjesti deponiju smeća korištenu nakon rata.

Autor: Al. BAJRAMOVIĆ

[ponekad ovdje]

in reply to: S L I K E #9072

–
Evo Aida slike, sa stare stranice, koje si trazila.

[ponekad ovdje]

in reply to: razne informacije #9070

–

Kako rece Zisko:) “Nema nazad, samo naprijed”!

Šalu na stranu, ne treba draamiti. Strastveni lovci svaku zvjerku gledaju kao trofej,bila ona “anamona”:) ili neka druga, a mi obicni citaoci posve drugacije.
Rekla sam vec ranije da se Kondor malo vise zanio, ali se i ublazilo kasnije.

Bice bolje ako Bog da.:)

[ponekad ovdje]

in reply to: Kako danas izgleda nas grad #9060

–
Nekoliko slika Rogatice danas, koje nam je poslao Zambi.

Sjecaju me na davne, tmurne zimske dane, kad tama pritisne, a iz magle vjecno truse sitne kapi kise. Kad nista drugo ne cuje se, kad svuda nejasno je i muklo. Kad…..

I sami se prisjetite….

[ponekad ovdje]

in reply to: razne informacije #9059

–
Da nije tih “divljih zivotinja”B) i tog raznja:silly: , simpaticna prica.Mogle su biti i neke ljepse zivotinje.

Ponijelo ga dobro, nije se bas presabro u ovoj prici…..

[ponekad ovdje]

in reply to: Kulturna baština i prirodne ljepote BiH #9039

–
Evo jos jedne lijepe slike Likovne akademije, iz drugog ugla, i kraceg texta o njoj.

Nekadašnja zgrada Evangelističke crkve jedna od najljepših u Sarajevu

Nekadašnja zgrada Evangelističke crkve, koja je izgrađena na lijevoj obali Miljacke (današnja Obala Maka Dizdara), gradski je simbol i jedna od najljepših u Sarajevu.

Sagrađena je 1899. godine prema projektu češkog arhitekte Karla Paržika u romaničko-bizantijskom stilu, a ova građevina predstavlja iskorak od njegovog uobičajenog arhitektonskog izraza.

“Prije dolaska Austro-Ugarske na ove prostore, u Sarajevu je bilo nekoliko desetina sljedbenika Evangelističke crkve, koji su se okupljali u njemačkom konzulatu. Nakon 1878. godine, njihov se broj mnogostruko uvećao pa se javila i potreba za izgradnjom evangelističke bogomolje”, objašnjava Mufid Garibija, arhitekta i poznavalac historije grada.

Glavni pokretač izgradnje bio je građevinski inžinjer Filip Balif, porijeklom iz austrijske pokrajine Štajerske, koji je i začetnik meteorologije u BiH. Vremenom je broj evangelista u Sarajevu drastično opao pa je, poslije Drugog svjetskog rata, crkva potpuno napuštena.

“Godinama je propadala, sve do 1981., kada su tadašnje vlasti odlučile da objekat bude dodijeljen Akademiji likovnih umjetnosti, koja je i danas u njoj smještena. Tada je zgrada adaptirana, uređene su tri etaže i prostorije za profesore i studente”, dodaje Garibija.

( ekapija.ba )

[ponekad ovdje]

in reply to: razne informacije #8961

–
Mustafa,ako hoces evo ti ovaj text od prije dvatri dana, posto sam ja jucer tamo pisala. Vazno je samo da se nesto dogadja.

Policija traga za razbojnicima

Policija i dalje traga za dvojicom još uvijek nepoznatih pljačkaša, koji su u subotu iz poslovnice bijeljinske Nove banke u Rogatici, uz prijetnju oružjem odnijeli 35.000 maraka. U subotu oko osam časova dvojica maskiranih razbojnika ušla su u poslovnicu i uz prijetnju pištoljima radnicima G. Đ. i M. S. naredili da legnu na pod. Jedan od razbojnika im je novim policijskim lisicama na leđima vezao ruke, a zatim ih je, nakon što im je oduzeo mobilne telefone, ugurao u prostorije toaleta i zaključao. “Glas Srpske” saznaje da je ovo druga pljačka ove banke, koja nema ni fizičko obezbjeđenje i video nadzor. Sva njena zaštita je alarmni sistem. Prva pljačka zabilježena je 31. januara 2005. godine, a pljačkaši su veoma brzo otkriveni.

[ponekad ovdje]

in reply to: Odgovor:Sevdalinke #8960

–
Sevdalinka se rodila u bosansko hercegovackoj kasablijskoj sredini negdje u feudalno doba i stvarala se tokom nekoliko vijekova njegovog postojanja. Najcesce se smatra da je nastala kao iskreni i prirodni poetski izraz emocionalnosti gradskog plebsa, zivota obicnih ljudi toga vremena, kojima je asikovanje pod pendzerima u ogranicenjima konzervativnog drustva predstavljalo jedini moguci nacin ljubavnog dodira i bolnu inspiraciju i podsticaj sevdalinke.

Iz tog ishodista ona je osvojila cijeli narod u jednom regionu bez obzira na drustvene slojeve, bez obzira na vjerske i nacionalne razlike i postala zajednicka svojina, prodiruci daleko i siroko kroz vrijeme i prostor. Mozda je jedna od bitnih obiljezja sevdalinke sto je u njoj malo vedrine ljubavnog ispunjenja, i sto je ona najvise trazenje i teznja pomucena predvidjanjem svoje vlastite uzaludnosti, sto je ona pretezno melanholija sumraka, jeseni i smrti kao ljubavnih simbola, i saznanje o vlastitoj nemoci da se ucini bilo sta a kamoli da se ravna sa ljubavlju, zivotom, svojim i tudjim.
Najveca tuga sevdalinke sadrzana je u ceznji, u onoj djevojackoj nostalgiji za prisustvom i blizinom dragog koji luta, u bespomocnoj ceznji ponovo da joj se vrati, da dodje pod pendzer i bude opet njen.

Svi dilberi moga majko nema.
Mili boze sto li mi ga nema
Ili boluje ili asikuje
Volim cuti i da mi boluje
Neg` da s drugom dragom asikuje
Bolujuci ikad ce mi doci
Asikujuc nikad ni do vijeka.

***

Moj dilbere kud se seces
Zar veceras doci neces
Il` me uzmi il` me prodaj
Il` mom srcu derman podaj…..

http://www.youtube.com/watch?v=_S-mV-Czl8A&feature=related

[ponekad ovdje]

in reply to: slikarstvo #8959

–
ISMET MUJEZINOVIC ( 1907-1984 )

Ismet Mujezinović rođen je 1907.godine u Tuzli. Završio likovnu akademiju u Zagrebu 1929g. a po njenom završetku boravi u Francuskoj i pohađa kurs historije umjetnosti na Sorboni. Prvi put je izlagao u Beogradu 1930. godine. Imao je izložbe i u zemlji i u inostranstvu. Na temu NOB-a je izradio veliki broj uljanih kompozicija i crteža. Mujezinovićevi radovi nalaze se po umjetničkim galerijama, muzejima, javnim zgradama u zemlji i u privatnim zbirkama. Učesnik je NOB-a od 1941. Iza sebe je ostavio izuzetne crteže, akvarele, grafike i platna, nastala u periodu od 1925. do kraja osme decenije 20. vijeka.
Umro je 1984. godine.

“Ismet Mujezivnović je jedan od najvećih bosanskohercegovačkih slikara svih vremena i jedan od najkompletnijih intelektualaca druge polovine prošlog vijeka.

Izlagao je davno prije početka II svjetskog rata, bio je potpuno na tragu evropskih tokova sa Vojom Dimitrijevićem, Micom Todorović, Behaudinom Selmanovićem, Ivom Šeremetom… svjedočio je da je Bosna istinski pripadala evropskom duhu, da nije kaskala za njim.

Po zavrsetku rata je sudjelovao u osnivanju udruženja likovnih umjetnika, u osnivanju svih značajnih institucija Bosne i Hercegovine, bio je član Akademije nauka i umjetnosti…

Bio je i osnivač državne škole za likovnu umjetnost u rangu akademije, „Umjetničke škole profesora Ismeta Mujezinovića“.“
/ Ćazim Sarajlić, direktor Međunarodne galerije portreta Tuzla /

[ponekad ovdje]

in reply to: U i oko Rogatice #8942

Piše u danasnjem “Avazu”:unsure:

Karadžić je bio sektaš

Misteriozni krstovi pronađeni su kod Prnjavora, Dervente te na teritoriji Istočnog Sarajeva, preciznije na Glasinačkom polju…
28.01.2009. 05:30

Nakon što je prije dvije godine u mjestu Velika Ilova kod Prnjavora pronađen 101 betonski krst, položen naopako sa svijećama, u blizini osnovne škole koju pohađa 101 učenik, misteriozni krstovi su nedavno pronađeni u selu Kulina kod Dervente.

Saznajemo da je mještanin Darko Komnenović, čisteći bunar na imanju Ante i Ive Rašića, pronašao 28 krstova na kojima su bile istopljene svijeće u najlon vreći, a svijeće su takođe bile okrenute naopako.

Slučaj nije prijavljen policiji, a mještani sumnjaju da iza postavljanja krstova stoje pripadnici Jehovinih svjedoka, koji su, kao saznajemo, prilično aktivni na području Dervente ili, pak, o nekoj drugoj sekti.

Stanovnici pretpostavljaju, da se radi o spiritualizmu koje “sektaši” organiziriaju 22. decembra svake godine koje pripadnici pravoslavne vjeroispovjesti nazivaju “Sotonin Božić”.

U jednom od ranijih brojeva naš list je pisao o misterioznim krstovima koji su pronađeni na teritoriji Istočnog Sarajeva, preciznije na Glasinačkom polju, u blizini Sokoca o čemu je informiran Centar javne bezbjednosti Istočno Sarajevo.

Od izvora bliskog tamošnjoj policiji smo tada saznali, da iza “projekta” ukopavanja krstova stoji tajna organizacija “Srpska braća” koja je na romanijskom platou “posijala” na desetine hiljada metalnih krstića u zemlju kako bi se zaštitila romanijska regija te da je riječ o unosnom biznisu koji su podržali i pojedinici bliski zločincu Radovanu Karadžiću.

– Riječ o grupi odanih Radovanovih saradnika koje predvodi jedan penzionisani general koji je održavao kontake sa Stanom Kojić iz mjesta Brodac kod Bjeljine, a koja je zajedno sa Karadžićem išla po RS 1995. godine i postavljala drvene krstove i u čiju moć je Radovan itekako vjerovao.

Taj je general sa nekoliko pomoćnika, betonske krstove sa svijećama umotane u najlon, ukopao u zemlju 2005. godine na više od 70 lokacija u RS kako bi se zaštitile granice RS – povjerio je naš izvor, kolega misterioznog generala iz vremena kada su zajedno službovali u bivšoj JNA.

Tekst je preuzet iz bh. dnevnika “as”…

[ponekad ovdje]

in reply to: razne informacije #8891

–
Divna je, narocito, ova prva pjesma.

A Zisko, ko ga jos ne zna?

Zadesio se on u Sarajevu za vrujeme agresije na nasu zemlju, i pitali ga kad ce nazad u Gorazde, a on ce u svom stilu:

” Nema nista nazad, samo naprijed!”

Citav zivot kako narod kaze ” araja-taraja”.

Svaki nas grad ima ili je imao nekog svog Ziska:)

[ponekad ovdje]

in reply to: Naslovna stranica #8863

–
Sto se tice stranice, osoba sam sa veoma mnogo sabura, cak kritikujem Kazu veoma cesto zbog njegovog “arsuzluka”, ali ovo sa Zambijem je cista ucjena.

Ja ne znam sada da li su na staroj stranici, na naslovu, isli textovi ovakvog primjera ali cu se potruditi kad budem imala vise vremena da to pogledam.

Radi stvarnog mira, pa eto, mozda bi se moglo malo vise razmisljati o tome ubuduce iako i dalje mislim da je to ucjena.

Ovaj text sada ne bi, bez pitanja autora, trebalo dirati ili bolje receno ne dirati ga nikako.

[ponekad ovdje]

in reply to: razne informacije #8783

–
Mustafa, zamolila bih te da izbrises onaj moj prazan post u ” U i oko Rogatice”, pogrijesila sam pa sam ga izbrisala.

Srdacan selam svima.

[ponekad ovdje]

in reply to: IZ susjednih opstina #8778

–
GORAZDE

Vedin još čeka kuću

Porodica Klovo: Čekaju vlastiti krov

Najmlađi pisac živi u kolektivnom centru…

22.01.2009. 09:39
U sarajevskom “Bosnetu” dogovoreni su detalji i započete pripreme za štampanje knjige “Lari Lington” najmlađeg bh. pisca, desetogodišnjeg Vedina Klove iz Goražda. Knjiga govori o doživljajima dječaka Larija Lingtona i njegovim avanturama u potrazi za drevnim čarobnim štapićem kojim na kraju pobjeđuje zlo.

Višestruko nagrađivani dječak koji je osvajao nagrade na brojnim takmičenjima, uporedo uči engleski, španski i francuski jezik, nažalost, još živi u izbjegličkom naselju Belvedere. Do kada, zavisi od goraždanskih vijećnika od kojih se očekuje da na sjednici krajem mjeseca konačno usvoje rješenje kojim će porodici Klovo biti odobrena kupovina zemljišta u naselju Obarak.

Vedinovi roditelji Zijad i Dika su demobilisani borci, a materijal za izgradnju kuće, odmah po objavljivanju prvog teksta u “Dnevnom avazu” prije više od godinu, ponudila im je organizacija “Most prijateljstva”. Na ovaj način trebala bi biti ispunjena dugogodišnja Vedinova želja da konačno dobije svoj krov nad glavom.

– Sjećam se kada ste prije godinu došli u moju školu. Rekao sam vam tada svoju želju, nikako da mi se ispuni. Teško je živjeti tu, nema nikakvog dvorišta ni prostora za igranje, ali bit će ako Bog da – kaže nam Vedin.

Autor: Al. B.

[Author]

Posts