[ponekad ovdje]

in reply to: Forum #19954

–
Evo kliknuh ponovo na ovu stranicu i nema Rogatice, skinuo, valjda sto nismo odmah stavili…….

[ponekad ovdje]

in reply to: Forum #19953

Kaza napisao:

Naslovnu smo doveli na neki nivo sa kojim trenutno mozemo biti zadovoljni.
Jutros mi zapara usi Hafizin komentar da ako zelis sta procitati u forumu onda odi na onu stranicu.

Ovo sam Kazi rekla sa velikom ironijom zato sto me nervira sto svaki njihov moguci post cita u detalje, isto kao da trazi nesto da se nervira. Ja to nista ne citam osim sto se ovdje prenese i sto svi ovdje komentarisemo. Za mene su bezvrijedni.

[color=#008000]Nego sam htjela pitati da pokusam napraviti do veceras neki mali tekst o ovoj radio stanici Mesici koja ide samo vikendom pa da to stavimo na naslov jer MUHA 74 ima sliku Rogatice koja klikom daje nasu stranicu na toj njegovoj stranici.

Malo sam slusala taj radio radi znatizelje, ima dosta sunda ali sam popodne naletila i na blok sevdalinki, pa mozda i neka sugestija u vezi toga…….[/color]
Eto mozete svi reci sta mislite o tome….

http://www.radiomesici.webs.com/

–

[ponekad ovdje]

in reply to: EKSHUMACIJE #19934

–
Mislim da moze, Mustafa, ici ovako kako si u prethodnom postu naveo.

[ponekad ovdje]

in reply to: Naslovna stranica #19930

–
Ja stvarno ne znam da je neka vijest na naslovu izazvala toliko interesovanje kao ova o Monografiji. Do sada 430 citanja.

Ha, ha , ha sto se “pitarcic” sepuri na nasoj stranici:laugh:

Sta bi on da mu nije omrazene rogatica.com:)

[ponekad ovdje]

in reply to: Mustafa Sirbic #19922

–
Oporuka sinu Imranu

Prolazimo nijemo pored punih slova
leže na njima mnoge stvari
Za neke se zakačimo a znamo da su usputne
u našoj uspavanosti u našem životu.
Sine moj znaj da ćeš sretati stvari, nije bitno
velike ili neznatne koje su zatvorene u tajni
da ih nećeš moći ko orah razbiti.
Briga mi je kako ćeš odrasti u želji koju vidim
najkraćim putem želiš čovjek postati.
Makar me poslušaj u ovome, budi obazriv
sa čovjekom ako mu želiš do srca doći,
ne smije biti žurbe i nemoj mu u košulju gledati
U mom životu koji zalazi zvao sam vjetar i rekao je s tobom sam.
Zvao sam sunce i ono mi isto odgovori.
Kad sam zvijezde pitao rekoše – sve smo s tobom
Probao sam sine i kod ljudi i tu bi tišina,
jedan čovjek kojem je dat dio znanja mi je rekao
– ako te suština zanima, nemoj kod ljudi, znaš već gdje ćeš pitati.
Pitaj direktno Mudroga,
pitaj najbolje kod Vlasnika.

Mustafa Širbić

[ponekad ovdje]

in reply to: EKSHUMACIJE #19918

–
Ja sam pokusala ovo sve procitati ali nemam zaista puno vremena oko ovih detalja, nazalost:(

Uvodni crveni text:

Stoji da smo dobili “zaista vrijedan materijal”, ja bih to preimenovala u “zaista potresan materijal”, jer mi nekako “vrijedan” u slucaju ovih teskih mucnih:( stvari ne ide. Tako ja bar mislim. Ako neko ima i drugu adekvatnu rijec moze slobodno, posao jeste vrijedan u iznalazenju zrtava ali mislim da je druga rijec u tekstu prikladnija……

materijal ekshumacija u Rogatici provedenih 1-4 septembra, 15 septembra, 4-8 oktobra i 4-11 novembra 1998 godine. Materijal smo dobili od nekoga ko se predstavio kao ”svjedok” Materijal je u tekstu fotografijama i skicama. Ovo je na neki način ekskluzivan materijal za koji smatramo da do sada nije objavljivan. Prošlo je 12 godina od ovog događaja i razmišljali smo da li da ovo objavljujemo. Ipak je odlučilo mišljenje da se izađe u javnost sa ovim materijalom, potresnim pričama i fotografijama… Gledaj, čitaj, pamti, ne zaboravi….…..”

[ponekad ovdje]

in reply to: Lijepe misli,ili odlomci iz vasih omiljenih knjiga #19890

–
„Od svega što čovek u životnom nagonu podiže i gradi, ništa nije u mojim očima bolje i vrednije od mostova. Oni su važniji od kuća, svetiji, jer opštiji, od hramova. Svačiji i prema svakom jednaki, korisni, podignuti uvek smisleno, na mestu na kom se ukrštava najveći broj ljudskih potreba, istrajniji su od drugih građevina i ne služe ničem što je tajno i zlo.

Veliki kameni mostovi, svedoci iščezlih epoha kad se drugojačije živelo, mislilo i gradilo, sivi ili zarudeli od vetra i kiše, često okrzani na oštro rezanim ćoškovima, a u njihovim sastavcima i neprimetnim pukotinama raste tanka trava ili se gnezde ptice. Tanki železni mostovi, zategnuti od jedne obale do druge kao žice, što drhte i zvuče od svakog voza kad projuri; oni još kao da čekaju svoj poslednji oblik i svoje savršenstvo, a lepota njihovih linija otkriće se potpuno očima naših unuka. Drveni mostovi na ulasku u bosanske varošice čije izglodane grede poigravaju i zveče pod kopitama seoskih konja kao daščice ksilofona.

I, najposle, oni sasvim mali mostići u planinama, u stvari jedno oveće drvo ili dva prikovana jedno uz drugo, prebačeni preko nekog gorskog potoka koji bi bez njih bio neprelazan. Po dva puta u godini gorska bujica odnosi, kad nadođe, ta brvna, a seljaci slepo uporni kao mravi, seku, tešu i postavljaju nova. Zato se uz te planinske potoke, u zatokama među stenama, vide često ti bivši mostovi; leže i trunu kao i ostalo drvo naplavljeno tu slučajem, ali ta zatesana brvna, osuđena na oganj ili truljenje, izdvajaju se od ostalog nanosa i podsećaju još sada na cilj kome su služila.

Svi su oni u suštini jedno i podjednako vredni naše pažnje, jer pokazuju mesto na kome je čovek naišao na zapreku i nije zastao pred njom, nego je savladao i premostio kako je mogao, prema svom shvatanju, ukusu, i prilikama kojima je bio okružen.

I kad mislim na mostove, u sećanju mi iskrsavaju ne oni preko kojih sam najviše prelazio, nego oni koji su najviše zadržali i zaneli moju pažnju i moj duh.

Pre svega, sarajevski mostovi. Na Miljacki, čije je korito kičma Sarajeva, oni su kao kameni pršljenovi. Vidim ih jasno i brojim redom. Znam im lukove, pamtim ograde. Među njima i jedan koji nosi sudbinsko ime jednog mladića, malen ali stalan, uvučen u se kao dobra i ćutljiva tvrđava koja ne zna za predaju ili izdaju. Zatim, mostovi koje sam video na putovanjima, nocu iz voza, tanki i beli kao priviđenja. Kameni mostovi u Španiji, zarasli u bršljen i zamišljeni nad sopstvenom slikom u tamnoj vodi . Drveni mostovi po Švajcarskoj, pokriveni krovom zbog velikih snegova, liče na dugačke ambare i iskićeni su iznutra slikama svetitelja ili čudesnih događaja, kao kapele. Fantastični mostovi u Turskoj, postavljeni otprilike, čuvani i održavani sudbinom. Rimski mostovi u južnoj Italiji, od bela kamena, sa kojih je vreme odbilo sve što se moglo odbiti, a pored kojih već stotinu godina vodi neki nov most, ali oni stoje još jednako, kao skeleti na straži.

Tako, svuda na svetu, gde god se moja misao krene ili stane, nailazi na verne i ćutljive mostove kao na večitu i večno nezasićenu ljudsku želju da se poveže, izmiri i spoji sve što iskrsne pred našim duhom, očima i nogama, da ne bude deljenja, protivnosti ni rastanka.

Tako isto u snovima i proizvoljnoj igri mašte. Slušajući najgorču i najlepšu muziku koju sam ikada čuo, odjednom mi se ukaza kameni most, presečen po polovini, a izlomljene strane prekinutog luka bolno teže jedna ka drugoj, i poslednjim naporom pokazuju jednu mogućnu liniju luka koji je nestao. To je vernost i uzvišena nepomirljivost lepote, koja pored sebe dopušta jednu jedinu mogućnost: nepostojanje.

Naposletku, sve čim se ovaj naš život kazuje – misli, napori, pogledi, osmesi, reči, uzdasi – sve to teži ka drugoj obali, kojoj se upravlja kao cilju, i na kojoj tek dobiva svoj pravi smisao. Sve to ima nešto da savlada i premosti: nered, smrt ili nesmisao. Jer, sve je prelaz, most čiji se krajevi gube u beskonačnosti, a prema kom su svi zemni mostovi samo dečije igračke, bledi simboli. A sva je naša nada s one strane.“

I.Andric

[ponekad ovdje]

in reply to: Kulturna baština i prirodne ljepote BiH #19889

–
08.01.2010.

Sarajevo

Uskoro građevinska dozvola za obnovu Isa-begovog hamama

Isa-begov hamam u Sarajevu

Vakufska direkcija Sarajevo, koja je nadležna za obnovu najstarijeg gradskog kupatila u Sarajevu Isa-begovog hamama, smještenog uz Carevu džamiju, u prvoj polovici ove godine od nadležnih institucija očekuje dobijanje građevinske dozvole, nakon čega će početi radovi na restauraciji i rekonstrukciji tog vrijednog kulturno-historijskog spomenika BiH.
Potvrdio je to danas Feni sekretar Vakufske direkcije Sarajevo Amel Mešić, navodeći da će tokom iduće sedmice biti završena revizija glavnog projekta obnove banje, koja je bila neophodna jer je Isa-begov hamam 2004. godine uvršten na Listu nacionalnih spomenika BiH.

Odmah po okončanju revizije bit će upućen zahtjev za izdavanje građevinske saglasnosti za početak realizacije obnove objekta.

Mešić podsjeća da je u januaru 2009. godine izrađen programski projekt funkcionalnog korištenja objekta, a u aprilu i glavni projekt obnove koji je radila firma “Urbing”, čiji je potpis i na projektu rekonstrukcije Vijećnice.

Programskim projektom korištenja objekta predviđene su četiri njegove funkcionalne cjeline – banjski dio, koji čine hamami, bazeni, masaže i saune, zatim kafe-slastičarna, te administrativni i dio s tehničkim postrojenjima.

“Projektom se nastojao zadržati dio izvorne funkcije i sadržaja u autentičnom dijelu objekta, kao što su topli bazen i turske znojne kupke, rekreativno kupanje i plivanje, te rekreativni bazen za odrasle i djecu s tuševima i drugim sadržajima”, kazao je Mešić.

Tri prostora za masažu i dvije saune predstavljaju dio novih sadržaja koji su kao segmenti modernog vremena funkcionalno uklopljeni u autentičnu funkciju objekta.

Pored centralnog banjskog dijela objekta, administrativni dio bit će smješten na spratu, tehnička postrojenja u suterenu, a kafe slastičarna u zapadnom dijelu zgrade.

Investitor je humanitarna organizacija iz Turske “IHH”, a vrijednost cjelokupne obnove iznosit će više od milion eura.

Površina cijelog objekta Isa-begovog hamama je 817 kvadratnih metara.

Vakufska direkcija prethodno je već dobila načelne saglasnosti na projekt od nadležnih ustanova – Vodovoda i kanalizacije, Elektrodistribucije, BH Telekoma, Sarajevogasa te Instituta za zaštitu na radu i zaštitu od požara.

Isa-begov hamam, poznat i kao Carev hamam, koji se spominje još 1462. godine, dao je izgraditi treći beg osmanske pokrajine Bosne i glavni osnivač Sarajeva i Novog Pazara Isa-beg Ishaković. Vremenom je zgrada oštećena te potpuno srušena 1889. godine.

Banja je ponovo sagrađena 1891. po nacrtu arhitekte Josipa Vancaša. Dio zgrade urađen je po uzoru na stari hamam, dok je drugi dio izgrađen kao moderno kupatilo zapadnog tipa. Tokom zadnjeg rata u BiH zgrada hamama je teško oštećena i prijetila joj je opasnost potpunog propadanja.

(FENA)

[ponekad ovdje]

in reply to: Forum #19797

–
U forumu je na vrhu htjela sam ubaciti link ali mi je samo pola linka plavo pa ne “fercera”.

[ponekad ovdje]

in reply to: Forum #19796

–
Joj MUHE74 legende:) sto se na sabahu nasmijah, a Kaza me zeza, “jel to onaj sto ste mu pola dana skidali pjesmu ” za naslov:laugh:

Joj slika i majice sa Kemalom Malovcicem….sto se ismijah jutros……

[ponekad ovdje]

in reply to: O svemu pomalo #19718

Mustafa napisao:

Kaza napisao:
[quote]Hocemo li pobrisati ono sto stoji u slikama ili cemo to ostaviti da stoji???

??????????????????????
NE ZNAM NI JA
ILI DA SACEKAMO BAKICU DA NAS NARUZI PA DA IZBRISEMO

STA DRUGI MISLE

RECI CE baka DA SMO IZBRISALI RADI NJE???!!!!![/quote]
Moje misljenje je da treba sacekati da “ta osoba”, (necu nista drugo upotrijebiti, jer svako o sebi kaze sam najvise), napise “taj oprostaj”, pa onda sve izbrisati, da ne bude da se izbrise samo njen komentar poslije.

[ponekad ovdje]

in reply to: razne informacije #19695

–
Ako ce se ovaj text stavljati na naslov, zamolila bih najljepse da ide pod sarajevo-x.com kao Autor. U textu je stamparska greska sto ja nisam ispravljala, Hadrudin Somun je Gorazdanin i zove se Hajrudin Somun.

Zaboravih link:

http://www.sarajevo-x.com/kultura/clanak/100107040

–

[ponekad ovdje]

in reply to: U i oko Rogatice #19694

–
Sarajevo 07.01.2010. u 11:38

Promocija monografije “Rogatica” u Domu vojske BiH

Promocija monografije “Rogatica”, u čijem pisanju je učestvovalo 14 autora, zakazana je za srijedu, 13. januara 2010. u 13 sati u Domu vojske BiH (svečana sala) u Sarajevu.
Monografiju će promovisati prof. dr. Tomislav Išek, prof. dr. Mirko Pejanović, Hardudin Somun, publicista, te prof. dr. Jusuf Žiga, urednik, i Mehmed Sokolović, predsjednik Organizacionog i Redakcionog odbora za objavljivanje ovog djela. Moderator promocije je Dragan Jovičić, dramski prvak.

U pisanju monografije sudjelovalo je 14 autora, među kojima se nalazi niz univerzitetskih profesora i drugih eminentnih imena iz različitih djelatnosti. Monografija je koncipirana u 13 tematskih cjelina unutar kojih se nalazi preko 400 autentičnih fotodokumenata o veoma značajnim kulturno-historijskim spomenicima sa tog područja, prirodnim znamenitostima, sakralnim i privrednim objektima, običajima, poznatim ličnostima, važnim događajima i sl. Sa različitih aspekata opisan je život na tom području od najranijih vremena do danas.

Cilj objavljivanja ove monografije je da se sačuvaju od zaborava milenijski sedimentirani i nadasve prepoznatljivi sadržaji života rogatičkog kraja. Ona je posebno namijenjena tokom nedavne agresije na BiH brutalno raseljenim rogatičanima čija djeca danas odrastaju razasuti u brojnim zemljama svijeta. Mnogi od njih, zasigurno, nikada neće imati priliku da se susretnu sa zavičajem svojih predaka. Memorijsku predodžbu o tom zavičaju moći će imati samo kroz publikacije ove vrste. Kad je riječ o bošnjačkom stanovništvu, Rogatica spade ne samo u red najraseljenijih općina u BiH, nego i sa najmanjim procentom povratka prognanih, pogotovo u urbano područje.

(Sarajevo-x.com)

U textu postoje dvije stamparske greske od kojih je jedna ime poznatog Gorazdanina sa bogatom novinarskom i diplomatskom karijerom Hajrudina Somuna ( u textu stoji Hardudin ), bar ja tako mislim….. ako ne postoji i Hardudin Somun….

[ponekad ovdje]

in reply to: razne informacije #19593

–
Sad sam gledala sta je Kaza pisao Zambiju u mail-u koji mu je sinoc poslao:

[color=#0000FF]Zambi ,

tvoj tekst koji si nam poslao je za urednistvo neprihvatljiv da se objavi na naslovu. Napravljen je tekst koji bi mogao da ide ukoliko ti prihvatis da ide pood tvojim imenom:[/color]

Ispracena 2009 godina u nasem gradu ( tekst da ne kopiram )

[color=#0000FF]Javi da li prihvatas.

Selam od Kaze[/color]

Tekst je i za mene bio neprihvatljiv, nismo mi srpsko glasilo, a mogu samo misliti kakve bi reakcije proizveo na naslovu.

Danas nista ne treba objavljivati pod Zambijevim nickom, cak ni slike. To je moje misljenje. Kaza radi, nije tu.

[ponekad ovdje]

in reply to: Lijepe misli,ili odlomci iz vasih omiljenih knjiga #19589

–
“Ti si meni,babo,uvijek govorio priče u kojima dobro pobjeđuje zlo, jubav pobjeđuje mrznju, milosrđe grubost, pamet ludilo.
Krivo si me učio,babo.
Da si me učio drugačije možda bih ogrubjela,možda bih sve lakše podnosila.
Morao si mi kazati da je život period tmurnog, sivog vremena s iznenadnim sunčanim trenucima. Ja ću tako učiti svoju djecu. Ako pak njima sunčani intervali budu trajali duže,neće biti na gubitku. Takođe ću ih učiti da se ni za kog i ni za šta ne vezuju suviše čvrsto, na kraju će uvijek biti gubitnici, niti da drugima dopuste da im budu Sve.”

Nura Bazdulj-Hibijar (Ljubav je sihirbaz babo)

[Author]

Posts