Forum Replies Created
-
U ponedjeljak forum “Memorijalni centar Potočari: kako dalje?”
Subota, 26 Septembar 2009 12:42
Bošnjački institutBošnjački institut u Sarajevu organizirat će u ponedjeljak, 28. septembra, u Sarajevu Forum “Memorijalni centar Potočari: kako dalje?”
Cilj ovog skupa je prezentiranje dosadašnjih aktivnosti i stanja Memorijalnog centra, kao i planirane druge faze njegove izgradnje, te identificiranje aktivnosti na organiziranju donatorskih konferencija.
Namjera ovog skupa je i da pokrene razmišljanja i aktivnosti koje će Memorijalni centar u Potočarima pretvoriti u memorijalni centar vrhunskog značaja u zemlji i van nje i koji će zbog svoje važnosti te novih i dopunjenih sadržaja postati mjesto susreta i dijaloga.
Kako je saopćeno iz Bošnjačkog instituta, cilj je da Centar godišnje posjeti stotine hiljada posjetilaca i da postane značajan faktor ekonomskog razvoja Srebrenice i Potočara. Nakon Foruma posjetioci će moći pogledati izložene radove koji su učestvovali na konkursu za izradu idejnog rješenja druge faze Memorijalnog centra, a imat će priliku da razgovaraju s autorima projekata.
Na Forumu će učestvovati predsjednik Upravnog odbora Memorijalnog centra Sadik Ahmetović, predsjednik stručnog žirija konkursa za drugu fazu idejnih rješenja Memorijalnog centra Ahmet Kapidžić, član žirija Šaćir Filandra, a moderator će biti prethodni predsjednik Upravnog odbora i sadašnji član Beriz Belkić.
(Fena)
Obnova Andrićevog mostova čeka novac
Datum: 24.09.2009 23:59
Autor: Dražen Remiković
http://www.youtube.com/watch?v=-Xy2-Kd-d2U
BANJALUKA, VIŠEGRAD – Za most na rijeci Žepi i Stari most na Drini u Višegradu, koje je u svojim djelima opisao nobelovac Ivo Andrić i koji predstavljaju svjetsku kulturnu baštinu, trenutno nema novca za sanaciju, iako su odavno ‘stasali’ za opravku.
Obnova Andrićevog mostova čeka novacIako nadležni tvrde da su oštećenja ova dva kulturna spomenika bezazlena, te da nema ni govora o opasnosti da bi se mogli srušiti, mještani tvrde da se može dogoditi upravo suprotno.
Predsjednik Savjeta mjesne zajednice Žepa Mustafa Omanović kaže da se pukotina i oštećenja na mostu iz godine u godinu sve više povećavaju, te da je jasno vidljivo da tu nešto nije u redu.
“Golim okom se može vidjeti da se svakog proljeća, kada se snijeg počne otapati, jedna strana obale, a i mosta spušta za dva do pet centimetara niže. Ne mogu sa sigurnošću reći koliko je tačno široka pukotina, ali je svake godine sve veća”, tvrdi Omanović, dodajući da je pitanje dana kada bi se jedna strana obale mogla obrušiti.
On je napomenuo da je takođe vidljivo odvajanje kamena od kojih je most napravljen, te istakao da niko do sada nije dolazio da izvrši uviđaj.
Radomir Jovičić, načelnik opštine Rogatica, smatra da stanje mosta nije takvo da će se nešto naprasno promijeniti, te da je most prilikom izmještanja sa ušća rijeke Žepe na sadašnju poziciju na jednoj strani malo slegnuo.
“Jedna strana na koju je most postavljen nije dovoljno stabilna i na njoj ima malo slijeganja i to ima refleksiju na sami most i na pukotinu u njemu”, objašnjava Jovičić, naglašavajući da u ovom slučaju treba uraditi jedan ozbiljniji građevinski poduhvat.
On je istakao da prvo treba napraviti kvalitetan i ozbiljan projekat za sanaciju, te da nema svrhe tražiti sredstva ako ne postoji projekat na koji će ona biti utrošena.
Tomislav Popović, načelnik opštine Višegrad, kazao je da je izrada prostorne dokumentacije za saniranje Starog mosta na Drini u toku, te da bi radovi trebalo da počnu u maju naredne godine, ako sve bude teklo po planu.
“Teško je procijeniti koliko će koštati sanacija mosta, s obzirom na to da je sama dokumentacija i izrada projekta koštala oko 270.000 dolara”, kazao je Popović, naglašavajući da trenutno ne izvode nikakve radove na mostu, te da je posljedica oštećenja isključivo zub vremena.
U Republičkom zavodu za zaštitu kulturnoistorijskog i prirodnog nasljeđa RS su rekli da od kada je most u Višegradu uvršten na listu UNESCO-a, predviđeno je da u narednih nekoliko godina bude urađena sanacija, te da je jedan takav projekat rađen 1990. godine, kada su sanirana dva riječna stuba ovog mosta.
“Ta varijanta bi sad trebalo da bude nastavljena, a posao je preuzela agencija turske vlade “Tika”. Ona se takođe obratila Zavodu i za most na rijeci Žepi i tražila da mi predložimo objekte iz doba turske vladavine koji će biti restaurirani”, kazala je Milijana Okilj, načelnik Odjeljenja za konzervatorsko-restauratorske poslove u ovoj instituciji.
Ona je naglasila da je Zavod za restauraciju predložio most na rijeci Žepi i most u Ovčijem brodu kod Nevesinja, te da, kada je riječ o dosadašnjim rezultatima, obavljen je samo vizuelni pregled mosta na Žepi, pri čemu je konstatovano stanje mosta.
“Sada nemamo sredstava u budžetu za takve poduhvate jer se radi o milionskim iznosima. Tome se mora planski pristupiti i bez daljih istraživanja bi ocjena stanja mosta bila samo paušalna”, kazala je Okiljova.
Ona je naglasila da bi bilo jako neozbiljno da se na osnovu vizuelnog pregleda kaže da li most može da se sruši ili ne, te da je Zavod uputio predloge za sanaciju “Tiki” i, kako kaže, nadaju se da će odgovor biti pozitivan.
“Imamo preko 400 sličnih zdanja na teritoriji RS. Sredstva koja mi možemo da izdvojimo su beznačajna ako ih podijelimo na sve ove objekte”, zaključuje Okiljova.
Detektorom metala pronašao drevno anglosasko blago
25.09.09 09:12
Stručnjaci kažu da je pronalazak toliko važan da bi mogao jednom zauvijek promijeniti percepciju života u doba anglosaskih kraljeva.
Pronađeno blago, foto: APTerry Herbert (55), čovjek koji amaterski pretražuje zemljište detektorom metala, na pašnjaku u engleskoj pokrajini Staffordshire pronašao je 1500 zlatnih predmeta iz 7. stoljeća.
Kako je na tom području nekad bilo anglosasko kraljevstvo Mercia, arheolozi kažu da je riječ o epohalnom otkriću anglosaskog blaga koje je zasigurno pripadalo nekom od kraljeva. Predmeti su izrađeni od pet kilograma zlata i 2,5 kilograma srebra, a trenutačno se čuvaju u muzeju u Birminghamu i moći će se razgledati već od petka.
No blago će biti stavljeno na prodaju nekom od britanskih muzeja. Stručnjaci kažu da je pronalazak toliko važan da bi mogao jednom zauvijek promijeniti percepciju života u doba anglosaskih kraljeva.
Terry Herbert, čovjek koji je blago pronašao nedaleko od svoje kuće, prima socijalnu pomoć i sa svojim se 18 godina starim detektorom metala, koji je sam napravio, šeta po okolnim livadama.
U lokalnom klubu, u kojem se okupljaju oni koji se bave detektiranjem metala, njegovi su prijatelji oduvijek govorili da će baš Terry pronaći zlato. Kaže da je bio šokiran i bez riječi kad je na livadi svoga prijatelja pronašao blago. Blago će kupiti neki od muzeja, a njih dvojica podijelit će novac. Već se zna da će to biti golema svota jer je riječ o zaista vrijednom blagu.
V.L.
Turska: Umro i posljednji potomak otomanske dinastije
25.09.09 13:03
Princ Osman Ertugrul, jedini mogući nasljednik carskoga trona slavne otomanske dinastije, umro je u srijedu u 97. godini u privatnoj klinici u Istanbulu nakon duže bolesti, javile su lokalne vlasti.
Princ Osman Ertugrul u mladim danima (Foto: Turkish Journal) Osman Ertugrul bi, da je postao carem, nosio ime Osman V. ili Erugrul I. Iz Turske je protjeran 1924. nakon što je Mustafa Kemal Ataturk (1881. – 1938.) 29. oktobra 1923. na ruševinama Otomanskog Carstva, koje je trajalo više od 600 godina, proglasio laičku državu. Ertugrul je rođen u Istanbulu 1912. Bio je unuk sultana Abdulhamida II.
Carska porodica je nakon protjerivanja iz zemlje živjela u Australiji, a potom u SAD-u. Od 1940. Osman Ertugrul živio je u New Yorku i bio zaposlen u naftnoj industriji.
Iako je 1973. Turska dopustila muškim članovima carske porodice da zatraže tursko državljanstvo, Osman to nije učinio do 2004. godine, prenosi u petak portal Dnevnik.hr.
Fena
[b]
Otežan početak godine za osnovce [/b]Četvrtak, 24 SEPTEMBER 2009 21:52
Školska godina nije počela dobro za učenike i nastavno osoblje u Osnovnoj školi Husein efendija Đozo. Nedostaju osnovna sredstva za normalno odvijanje nastave, a posebna priča je da roditelji učenika u stanju socijalne potrebe nisu u mogućnosti obezbijediti čak ni sredstava za užinu tokom nastave.
Vijeće Roditelji-škola najbrojnije školske ustanove na području BPK goražde saglasno je u zaključku da su materijalni uslovi u OŠ Husein ef Đozo teški o čemu je bilo govora i na sinoć održanoj sjednici Vijeća. Nastavnici i 1005 dječaka i djevojčica koji pohađaju školu nemaju osnovna sredstva za rad ističu u ovom vijeću kojeg čine 40 roditelja- predstavnika odjeljenja, 4 nastavnika, te jedan roditelj predstavnik djece sa posebnim potrebama.
– „Oni nemaju osnovna sredstva za rad, papir A4, kredu u boji, nastavna pomagala kao što su trouglovi neophodni za časove matematike, a time je otežan rad i nastavnicima i djeci.
Vijeće je donijelo zaključak da će pokrenuti peticiju izmedju roditelja i nastavnog kadra te apelovati prema ministarstvu obrazovanja da nam omogući normalne i osnovne uslove za uspješan rad škole – rekla nam je danas Adisa Herenda, predsjednica Vijeća roditelji-škola u OŠ Husein ef. Đozo.
Danas smo razgovarali sa direktorom i predstavnicima nastavnog osoblja koji su nam potvrdili da su uslovi u školi teški. Najveći problem su neadekvatne učionice jer zgrada u kojoj je smještena škola nije građena za ove namjene.
„Učionice su ili prevelike ili premale, a što se tiče sredstava predviđenih u budžetu za ovu školsku godinu za OŠ Husein ef. Đozo ni približno nisu dovoljna da odgovori svim potrebama koje škola ima i samim učenicima”- rekla nam je Vildana Trbović, defektolog-oligofrenolog u OŠ Husein ef. Đozo.
U školi djeluje i stručni tim koji vodi evidenciju o učenicima medju kojima je i velik broj djece sa posebnim potrebama i veliki broj iz porodica koje se nalaze u stanju socijalne potrebe. – „Otprilike to je u svakom odjeljenju po dva đaka znači 80 đaka je u situaciji da ne može samo sebi finansirati kuhinju i apelujemo prema ministarstvu socijalne politike ili nekome da nešto poduzmu bez namjere da se nađu uvrijeđeni jer je trenutno ovo najosjetljivije pitanje“ –istakla je predsjednica Vijeća.
(rtvbpk)
Abeda – brico i sevdalija
Muhamed Mesic – Abeda se ovim poslom počeo baviti od davne 1955.godine kada je pošao na zanat, ali je istovremeno radio i kod oca u njegovoj brijačnici. Abedin otac Galib i majka Nehdila su se bavili ovim poslom i prije II svjetskog rata. Nakon rata Mešići su imali radnju preko puta Robne kuće ( do slastičarnice) u kojoj su kasnije bile prostorije IZ Rogatica. Posle toga radnja je preselila u prostorije nekadašnje prodavnice “1 Maja” kada počinje i raditi u brijačnici Abedina sestra Vesna. Oko 1975 godine napravljen je novi frizerski salon preko puta hotela Park gdje je Abeda radio sve do 1992 godine.
Poseban dio života Abedi predstavlja vrijeme provedeno u KUD- “Slaviša Vajner Čiča” u kojem je proveo 30 godina i sa kojim je obišao Libiju, Tunis, Njemačku, Bugarsku i cijelu Jugoslaviju. U KUD-u je počeo kao dijete, a bio u član muzičke sekcije.
Abeda je bio vrstan pjevač sevdalinke, kojeg se stariji Rogatičani dobro sjećaju i pamte njegove neponovljive interpretacije. Gdje god je pjevao publika ga je više puta vračala na bis, posebno u Brčkom, Pljevljima i Novoj Varoši. Učestvovao je na više festivala i priredbi gdje je ostvario zapažene rezultate. Na audiciji “ Prvi glas Istočne Bosne” u Goraždu zauzeo je prvo mjesto, a na Prvom festivalu narodne muzike u Zavidovićima zauzeo je visoko mijesto, i ako su bili pjevači iz cijele Bosne I Hercegovine. Bio je primljen na audiciji za Radio Sarajevo, ali nije htio da napusti posao i svoju Rogaticu. Za arhiv Radija Sarajeva snimio je pjesmu “Oj sudbino ja te pitam”.Abeda živi u Velešićima sa svojom hanumom Nurom, sa kojom ima sina Ragiba i kćerku Almedinu, a nedavno je dobio i unuku Enu. Sada je u penziji, ali još uvijek pomalo radi u brijačnici “Kod Šljoke” u tržnici u Vogošći. Rogatičani koji sada žive u Vogošći su mu redovne mušterije, a stigne se malo i promuhabetiti sa njma i podsjetiti na stara dobra vremena. Najčešći Rogatičani koji navrate su: Rušid Ajanović, Alija Fejzić, Himzo Branković, Avdija Čurevac i drugi. Na kraju našeg razgovora Abeda selami sve Rogatičane i Rogatičanke, gdje god bili u svijetu i želi im dobro zdravlje. Poručuje im “Ne zaboravite Rogaticu”.
Počela proizvodnja novih registarskih tablica
BiH | 24.09.09 11:29
U Centru za skladištenje, personalizaciju i transport dokumenata Agencije za identifikacione dokumente, evidenciju i razmjenu podataka (IDDEEA) proizvedene su prve nove registarske tablice koje će biti u upotrebi od 28. septembra, saopćeno je danas iz IDDEEA-e.
Nove registarske tablice su u skladu s evropskim standardima, imaju visok stepen zaštite od mogućih zloupotreba, a personalizacija (proizvodnja) i zaduživanje MUP-ova s tablicama će se od 28. septembra vršiti centralizirano putem IDDEEA-e.
Stupanjem na snagu novog pravilnika, vlasnici vozila neće morati zamijeniti postojeće tablice osim u slučajevima promjene vlasništva nad vozilom.
Nove tablice će važiti dok je vozilo u upotrebi i “pratit će vozilo” bez obzira na buduću promjenu vlasništva nad vozilom.
Iz IDDEEA-e je najavljeno da će se u ponedjeljak u Sarajevu održati konferencija za novinare na kojoj će ministar komunikacija i prometa BiH Rudo Vidović i direktor IDEEA-e Siniša Macan prezentirati novi koncept registracije vozila u BiH.
Fena / BH Telecom
