Forum Replies Created
-
Zapošljavanje i samozapošljavanje u BPK-a
Petak, 16 OCTOBER 2009 14:37
Služba za zapošljavanje BPK Goražde organizirala je jučer potpisivanje ugovora sa poslodavcima i poljoprivrednim proizvođačima o zapošljavanju 41 povratnika.
Sredstva za projekt samozapošljavanja i zapošljavanja povratnika, od 136.500 KM, odobrio je Zavod za zapošljavanje FBiH, te će na taj način u firmama sa područja BPK biti zaposlene 34 osobe, dok je sedam povratnika vlastitu egzistenciju pronašlo u poljoprivredi.
Najviše radnika primit će firma AS Company iz Goražda. Deset njih radit će u ugostiteljskom dijelu firme i preuzet će ishranu radnika Pobjede Rudeta, dok će osam biti primljeno u pogon za reciklažu pet ambalaže.
Nusret Čengić je profesor hemije, ali očekuje da značaj proizvodnje hrane prepoznaju i bh. vlasti, te se prije nekoliko godina odlučio za otvaranje farme kod Fočanske Jabuke. Posjeduje 300 grla ovaca, bavi se voćarstvom, a namjerava otvoriti i farmu za tov junadi.
(Dnevni avaz)
U Goraždu zatvoren sajam „Dani jabuke“
Subota, 17 Oktobar 2009 19:48
Dodjelom priznanja za kvalitet izloženih proizvoda te druženjem učesnika u motelu „Bazeni“ u Goraždu je završena šesta po redu privredno-kulturna manifestacija „Dani jabuke“.Samostalnoj zanatsko-mesarskoj radnji za proizvodnju i promet suhomesnatih proizvoda „Baltić“ Sarajevo pripale su dvije medalje – zlatna za proizvod „ovčija stelja“ te srebrna za proizvod „sarajevska pečenica“. Bronzanu medalju za kvalitet proizvoda „goraždanska pečenica“ dobilo je Društvo ograničene odgovornosti „Prerada mesa Pašić Goražde“.
Zlatom je nagrađen i „Pčelinjak Koldžić“ iz Priboja za mješavinu pčelinjih proizvoda mliječ, polen, propolis i med, a zlatnu medalju za proizvod „pekmez od kruške“ dobilo je i Udruženje poljoprivrednika BPK Goražde.
Pored medalja za kvalitet proizvoda, organizator Udruženje „Dani jabuke“ dodijelio je i zahvalnice svim učesnicima te sponzorima sajma.
Tradicionalna manifestacija sajamskog karaktera „Dani jabuke“, koja je zvanično okončana danas, u protekla tri dana u gradu na Drini okupila je oko 70 izlagača iz oblasti poljoprivredne proizvodnje te prehrambene industrije s područja BiH, Srbije i Hrvatske, te veliki broj posjetilaca.
(Fena“Staru goru” vratiti u sastav “Sjemeća”
04.09.2009
Capital
ROGATICA, Ministar poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede Republike Srpske (RS) Radivoje Bratić izjavio je danas da će u narednom periodu biti razmotrena inicijativa da AD “Stara gora”, bude vraćen u sastav Šumskog gazdinstva “Sjemeć” iz Rogatice, u čijem sastavu je ranije poslovao, a danas, kao preduzeće koje pozitivno posluje, za njih obavlja najveći dio uslužnih djelatnosti.Bratić je danas u Rogatici razgovarao sa načelnikom ove opštine Radomirom Jovičićem o privrednim problemima opštine.
On je u izjavi novinarima istakao da se razgovaralo o preduzeću “Agrokombinat” iz Rogatice, gdje je državno zemljište preneseno u vlasništvo ovog preduzeća pod nejasnim okolnostima.
Bratić je istakao da će Ministarstvo zajedno sa načelnikom ispitati kako se to dogodilo.
On je napomenuo da je “Agrokombinat” 2006. godine podnio zahtjev za koncesiju na državnu zemlju, koju su dobili, ali se sada mora saznati na koji način je to zemljište uknjiženo na preduzeće.
“Ministarstvo je sada blokirano i ne može da daje zemljište u Rogatici pod koncesiju licima koja hoće da je obrađuju. Poseban problem je što zemljište ne može da bude dato u zakup poljoprivrednicima”, pojasnio je Bratić.
Načelnik opštine Rogatica Radomir Jovičić je rekao novinarima da postoji stalna inicijativa da se AD “Stara gora” vrati u sastav Šumskog gazdinstva “Sjemeć” i nada se da će ta inicijativa u narednom periodu biti realizovana.
Ministar Bratić je danas sa načelnikom opštine razgovarao i o Drvnoj industriji “Sjemeć”, koja se nalazi u otvaranju predstečajnog postupka.
Izložba poljoprivrednih proizvoda
03/10/2009 15:04:00 Jelena Milovanović
Nagrada najboljem uzgajivaču 300 kmBožidar Perišić iz opštine Rogatica proglašen je za šampiona u govedarstvu na 45. Regionalnoj poljoprivrednoj izložbi
Izložba je održana u subotu na tržnoj pijaci Lužnica u Rogatici. Šampion u ovčarstvu je Slavko Purković iz Rogatice, kome je kao i Perišuću pripala nagrada od po 300 KM.
U oblasti govedarstva izlagane su i ocjenjivane junice starije od 10 mjeseci, steone i priplodne krave starosti do sedam godina.
Kada je riječ o ovčarstvu ocjenjivane dvizice i priplodne ovce u kolekcijama od po pet grla od uzgajivača koji uzgajaju najmanje 50 priplodnih grla.
Na ovoj manifestaciji proizvodnjom sjemenskog krompira predstavila su se četiri izlagača sa 16 uzoraka, a prva nagrada od po 200 KM ravnopravo je pripala Udruženju poljoprivrednih proizvođača “Solanum-produkt” i firmi “Agros” iz Rogatice.
U kategoriji merkantilnog krompira bilo je prisutno 16 izlagača sa 47 uzoraka, a prva nagrada od po 200 KM ravnopravno je dodijeljena Draganu Džidi i Mladenu Rackoviću iz Borika kod Rogatice. Na izložbi skorupa-kajmaka bilo je 18 izlagača i 18 uzoraka, a nagrade su dodijeljene svim učesnicima.
Pokrovitelj izložbe, na kojoj su učestvovali poljoprivrednici iz 14 opština sarajevsko-romanijske i gronje-drinske regije bilo je Ministarstvo za poljoprivredu, šumarstvo i vodoprivredu Republike Srpske, a organizator opština Rogatica.Na posebnom izložbenom prostoru bili su izloženi proizvodi domaće kućne radinosti, pleteni, vezeni, tkani, kao i proizvodi od voća – xem, pekmez, sušeno voće, rakija, pčelarski proizvodi i proizvodi od mlijeka.
(SRNA)
Dva sretna dana
Četvrtak, 08 Oktobar 2009
Mohamed Ahmed Salem i M. Essa Fadel Al. Shanqiti, predstavnici Islamske banke za razvoj (IDB-a), koja je osnivač i većinski vlasnik Bosna Bank International, krajem septembra su sa predstavnicima BBI-a obišli povratnike u općinama Mostar, Stolac, Rogatica, Vlasenica i Bratunac, a koji su korisnici finansiranja iz sredstava Fonda povjerenja.
Život u minskom polju
Rasim Žilić živi tamo gdje ne smije napraviti nijedan pogrešan korak! Sa ocem i suprugom prije deset godina Rasim se vratio na svoju zemlju na kojoj je nekad imao kuću, a koja je u ratu pretvorena u minsko polje! I valjda samo Žilići, i još dvije obitelji, koliko ih se ukupno vratilo u selo Gornji Poplat iznad Stoca, znaju koliko je trebalo hrabrosti i ljubavi za svojom zemljom, pa zakoračiti u takvu neizvjesnost. Ipak su to učinili! I uspjeli! U malom, od mina očišćenom prostoru, pažljivo, korak po korak, započeli su novi život. Tu im se rodila i kćerka.
Rasim i njegova supruga danas se bave uzgojem tovne junadi. Za taj posao trebala su im velika ulaganja, pa su uzeli finansiranja iz sredstava Fonda povjerenja IDB-a. Prilikom posjete predstavnika IDB-a i BBI-a Ramiz je s ponosom pokazivao svoju štalu i naljepnicu na njenim ulaznim vratima, a na kojoj stoji da je to što on sad ima, potpomognuto sredstvima IDB-a.
I obitelj Adema Goste u Podveležju preživljava povratničke dane snalazeći se na razne načine. No, finansiranje iz Fonda povjerenja, čija je profitna stopa skoro pa simbolična, uveliko im je olakšalo život. Bio je nemalo iznenađen kada je vidio da su mu u posjetu došli predstavnici banaka koje su im obezbijedilie finansiranje za kupovinu ovaca, od čijeg uzgoja izdražava suprugu i troje malodobne djece.
„Puno mi znači to što je BBI putem IDB-a obezbijedila ovako povoljno finansiranje, a pogotovo to što ste došli i da nas obiđete i vidite kako živimo. Ovo je veliko iznenađenje i čast za nas“, kazao je Adem.[b]Po svaku cijenu u svom selu
Na drugom kraju države, u selu Kramer, Opština Rogatica, 83-godišnji Fehim Kapo živi sa svojom suprugom. Njegova dva sina poginula su u ratu, a dvojica žive u Sarajevu. Dedo Fehim želio se po svaku cijenu vratiti u svoje selo, pa je to prije pet godina i učinio. Da bi olakšao sebi i supruzi život, uzeo je iz Fonda povjerenja IDB-a finansiranje za kupovinu traktora.
I on je, kao i ostali korisnici sredstava Fonda, bio počašćen i iznenađen posjetom iz IDB-a i BBI-a.[/b]
Posjeti iz Sarajeva i Džede obradovali su se i korisnici iz sela Piskavice u Opštini Vlasenica.
Halima Kljunačić, hrabra je žena koja se u selo vratila 2001. godine. Halimin muž nestao je u ratu i ona nema nikakvih informacija o tome šta se s njim zaista desilo. Danas ova žena sama izdržava djecu, pa je uzela skromni iznos iz sredstava Fonda povjerenja, od kojeg je kupila prikolicu za multikultivator. Isto je uradio i njen komšija Ibrahim Hurić koji se u Piskavice vratio sa suprugom.I kako su korisnici Fonda bili počašćeni posjetom , tako su i predstavnici Islamske banke za razvoj Mohamed Ahmed i Essa Fadel bili obradovani dobrodošlicom, ali i iznenađeni teškim uvjetima u kojima ovi ljudi žive.
Preko 190 korisnika sredstava Fonda
Fond povjerenja između BBI-a i IDB-a ustanovljen je u ljeto 2007. godine i tada su za održivi povratak izbjeglica u BiH obezbijeđena tri miliona američkih dolara, podijeljena u tri jednake tranše. Prva tranša u iznosu od milion dolara u potpunosti je iskorištena u prvoj godini nakon osnivanja Fonda, dok je od druge tranše do sada utrošeno oko 200.000 KM.
Sredstva iz Fonda povjerenja trenutno koristi oko 190 osoba, te nekoliko poljoprivrednih zadruga i malih preduzeća.
Napisala: Snježana Mulić
Slika od Elvire Ćano
Slika je negdje između 1945 i 1950.g.
Učitelj na slici Čevrkapa ZdravkoInicijativa o smjeni Vlade BPK-a
Petak, 16 OCTOBER 2009 00:12
Poslanici Stranke za BiH i BPS Sefer Halilović u skupštinsku proceduru uputili su inicijativu o smjeni Vlade BPK Goražde. Trenutna situacija najteža je od osnivanja Kantona, zvanični podaci Zavoda za statistiku FBiH pokazuju pad u svim oblastima, te će posljedice rada ove samozvane vlade eksperata osjećati i buduće generacije – navodi se u obrazloženju inicijative.
Na press-konferenciji Kantonalnog vijeća i Kluba poslanika SBiH istaknuto je da su prihodi u budžetu za prvih devet mjeseci ove godine manji za 8.186.506 KM u odnosu na rebalansirani budžet, da neizmirene obaveze iznose 3.634.937 KM, te da su grant Vlade FBiH i sredstva iz aranžmana sa MMF-om neizvjesni.
– Samo „eksperti“ mogu potrošiti 3,6 miliona KM koje su imali nakon smjene ranije vlade i napraviti dubiozu od 7 – 8 miliona KM, bez obzira na ekonomsku krizu. Oni su, pored ekonomske, napravili i političku krizu, jer polovina je 10. mjeseca i prvi put nema podrške sa nivoa FBiH ni kroz grant, ni kroz projekte. Ovo je bankrot. Ne možemo ni pretpostaviti može li se dalje – kazao je Salem Halilović, predsjednik KV SBiH.
U situaciji kada je više nego evidentno da se vlastitim prihodima ne može osigurati ni redovno funkcioniranje Kantona, poslanici SDA i SDP usvojili su odluku o kreditnom zaduženju od 8,7 miliona KM. – Ovo su sredstva koja će poslužiti da se pokriju gubici na račun budućih generacija. To je prevara građana i mi na to nemamo pravo pristati – istaknuo je poslanik Damir Žuga
Pljačka pod pokroviteljstvom Predsjednik KV SBiH Salem Halilović pozvao je jučer istražne organe da konačno rasvijetle pljačku platine i srebra iz sefova u bivšoj HI Azot u Vitkovićima.
– Ja smatram da je ta krađa izvršena pod visokim političko – privrednim pokroviteljstvom u Goraždu i stranaka vladajuće koalicije, da je dobrim dijelom ta krađa doprinijela pravljenju ove koalicije i neka se ni MUP, ni Tužilaštvo ne boje, neka konačno otkriju počinioce jer se oko te afere prave sva politička gibanja u ovom kantonu – kazao je Halilović.
(Dnevni avaz)
Jerlagić i direktori rudnika u FBiH posjetili Goražde
Petak, 16 OCTOBER 2009 00:06Generalni direktor Elektroprivrede (EP) BiH Amer Jerlagić i direktori svih rudnika u FBiH posjetili su jučer goraždansko preduzeće Bekto Precisa, vlasnika Redže Bekte. Gosti tokom posjete nisu krili oduševljenje zbog kvalitete opreme, stručnosti uposlenih, ali i kvaliteta proizvoda koje su vidjeli.
Jerlagić je na jučerašnjem sastanku kazao da je cilj EP BiH korištenje domaćih kompanija, te naglasio da koncern rudnika treba ostvariti mnogo bolju saradnju sa bh. tvornicama namjenske i metalske industrije.
– Ovih dana EP BiH priprema novi plan poslovanja za period od 2010. do 2012. kojim je predviđeno da u narednoj godini oko 116 miliona KM bude uloženo u rudnike. To je jedna velika finansijska injekcija za sedam naših rudnika. Kompanija Bekto Precisa je jedna od najkvalitetnijih alatnica u BiH i ubijeđeni smo da veliki broj proizvoda se može proizvoditi ovdje – istaknuo je Jerlagić.
Mirsad Jašarspahić, direktor rudnika u Kaknju kazao je da nigdje u svijetu nije vidio dvostruku, stopostotnu kontrolu kvaliteta. – Svi proizvođači na zapadu u seriji proizvoda izvode dio i kontrolišu, a ovdje je apsolutno stopostotna kontrola svakog proizvoda što je fenomen u svijetu – kazao je Jašaspahić.
(Dnevni avaz)
[b]
U izgradnju restorana uložili 800.000 maraka [/b]
Četvrtak, 15 OCTOBER 2009 18:34
Odlučivši kompletan kapital koji su stekli tokom izbjeglištva uložiti u Praču, Rijad i Sabaheta Palić život u daleko razvijenijoj zemlji zamijenili su za borbu u malom, nerazvijenom mjestu u BPK Goražde.
Prijeratni zamjenik komandira vatrogasne jedinice u Zvorniku i radnica Vezionice u tom gradu, u Francusku su sa kćerkama Rijaldom i Melindom otišli početkom rata.
– Vrlo je teško bilo doći do papira pa se radilo svašta. Prali smo stakla, a ja sam radio sve što se može raditi na patosima. Tako smo stekli trosoban stan i garažu na vrlo povoljnom mjestu – kaže Rijad Palić.
U Praču su dolazili na godišnje odmore. Shvatili su da ovo mjesto nema objekat u koji se može izaći, te da zbog toga moraju putovati do Sarajeva. Uložili su 800.000 KM u izgradnju restorana, koji sa galerijom i baštom raspolaže sa ukupno 250 mjesta, a na proljeće planiraju izgradnju i četiri bungalova i bazena.
– Neko pravi kuću, a mi smo napravili malo veću – kaže Rijad, koji ne očekuje da za svog života dočeka povrat investicije, ali svojoj djeci i mjestu koje ga je opčinilo ljepotom želi ostaviti vrijedan poklon u naslijeđe.
(Dnevni avaz)
Jelovnici zaboravljenog vremena
14.10.2009
Deutsche Welle
Bogato ukrašeni ruski jelovnikIstvan Mezö je za svog života sakupio 4 000 jelovnika iz raznih dijelova svijeta. Svoju kolekcionarsku zbriku poklonio je gradu Sarajevu. Uskoro će ovaj zbirka biti dostupna i preko interneta.
Istvan Mezö, najveći dio svog dugog života (1874-1967), proživio je u Sarajevu. Rođen je u blizini Kečkemeta u Mađarskoj, odakle je krenuo u svijet, prvo u Budimpeštu, a zatim je obišao sve kontinente, što se jasno vidi i iz njegove kolekcionarske zbirke, koja je već duže vrijeme predmet istraživanja više kustosice Žanke Dodig-Karaman u Muzeju Sarajeva.
„Riječ je o 4000 jelovnika koje je ovaj pasionirani kolekcionar sakupio za svog života, a kako nije imao nasljednika, on ih je poklonio našem gradu u kojem je proveo posljednjih 47 godina“, kaže Žanka. „Pa, on je bio skoro, pa Sarajlija. Zna li se zašto je taj čovjek, nakon što je vidio sve ljepote i znamenitosti ovog svijeta, spustio svoje kofere, pune jelovnika, baš u Sarajevu?“ „Ne znamo mnogo o tom zanimljivom čovjeku, ali vjerovatno je bilo nečega u ovom gradu što ga je impresioniralo i zbog čega je odlučio da ostane ovdje sve do svoje smrti. Znamo da je završio ugostiteljsku školu u Budimpešti, jedno vrijeme radio kao konobar, a onda se otisnuo na svoja brojna putovanja sa kojih je donosio jelovnike.“ Ideju da skuplja jelovnike dao mu je jedan gost koji je, nakon što je ručao, ponio jelovnik iz restorana gdje je Mezö radio. Svoj obilazak svijeta u potrazi za jelovnicima, ovaj Mađar je započeo u Parizu, bio je u Kini, Rusiji, na oba američka kontinenta, a usput je učio i strane jezike za koje je imao poseban dar.
Jelovnici se čuvaju u plastifirciranim košuljicama
I brak obećao za jelovnik
Znajući za njegovu opsesiju jelovnicima, kasnije su mu prijatelji slali poneki primjerak, ili su ga obavještavali o događajima koji će biti popraćeni „ićem i pićem“. Dobri Mezö, u svojoj kolekcionarskoj strasti, znao je biti i vrlo domišljat: „Na ruskom dvoru obećao je brak jednoj dvorskoj dami, samo da bi došao do jelovnika sa krunidbe ruskog cara, koji mi imamo u ovoj zbirci“, kaže kustosica. Naravno, od braka nije bilo ništa, a i ko bi htio za muža svjetskog putnika, koji umjesto parfema i svile, kući donosi jelovnike iz kojih se vidi kako su se gostili neki daleki, nepoznati ljudi. „Zbirka jelovnika ušla je u naš Muzej 1967. godine. Tada smo otkrili da je Istvan Mezö sakupljao još ponešto. Bilo je u njegovoj ostavštini umjetničkih slika, oružja, fotografija, knjiga i dijelova namještaja, ali ipak se najvećom vrijednošću smatra ovih 4000 jelovnika sa svih strana svijeta i iz bivše Jugoslavije i BiH kao njenog dijela“, kaže Žanka i pokazuje neke od primjeraka koji su sada zaštićeni plastičnim košuljicama od daljeg propadanja. Jelovnici su najčešće na francuskom jeziku, što je i jezik ove struke. Tako je i jelovnik iz Titove vile na Brionima, koji nosi datum 31. juli, 1960. godine, pisan na francuskom jeziku. Nije poznato da li je neko bio u službenoj posjeti kod Tita, ali tog dana je na jelovniku bilo nekoliko zanimljivih jela: supa poslužena u šoljama, pečeno pile, salata, šparoge u vinaigrette sosu, omlet iznenađenja i voće. A šta govore jelovnici o bh. kuhinji iz vremena iz kojeg potiču? „Evo jednog koji nosi datum 20.03.1897. sa svečanosti u povodu otvaranja sarajevske Vijećnice. Na našem je jeziku, pisan ćirilicom i latinicom i na arapskom pismu.Čorba,
Pašteta,
Pastrma (riba sa umakom)
Slatka pečenica,
Špargla s maslom,
Patka,
Salata i hošaf,
Sladoled, sir i mješovito voće.
Neki su jelovnici prava umjetnička djelaUtjecaj i istoka i zapada
Iz samo ovog jednog jelovnika vidi se evropski i orijentalni uticaj na nekadašnju bh. kuhinju, kao što se on jasno vidi i danas“, kaže Žanka Dodig-Karaman i pokazuje mi primjerak iz hotela „Evropa“, sa banketa srpske pravoslavne crkve, od 17. septembra, 1933. godine. Ćirilicom piše:
Pileći ragu,
Pastrmka sa majonezom,
Pečenje pileće, pačije i teleće,
Restani krompir i dinstani pirinač,
Salata miješana,
Sirnica, slatka i slana,
Voće miješano i crna kafa.
U ovakvim trpezarijama su jeli bogati Sarajlije
A pio se šeri, vino bordo, mostarska žilavka, šampanjac i sarajevska piva. Baš tako piše, ‘piva’, a ne pivo! „Dakle, pastrmka se jela i prije 150 godina kao što se jede i danas, a nijanse su samo u tome da li je prelivena majonezom ili nekim drugim dodatkom. Treba čuvati stvari koje nas zbližavaju, a jedna od njih je naša kuhinja koja govori o kulturi ishrane na ovim prostorima“, kaže kustosica Muzeja Sarajeva i podsjeća na tek sitne specifičnosti pojedine kulture. „Ako odete u naš muzejski prostor ‘Svrzinu kuću’, vidjećete da se tamo jelo sjedeći na podu, a ako odete u Despića kuću, gdje se vidi dolazak Austro-Ugarske, vidjećete visoke stolove i stolice rezbarene u drvetu. U ‘Svrzinoj kući’ jelo se iz sahana prstima, a u Despića kući iz porculanskog posuđa i sa, za to vrijeme, luksuznim escajgom.“
Kafa samo u posebnim prilikama
Tanjiri, čaše, šoljice iz 19. vijekaU Despića kući, kući nekadašnjeg bogatog trgovca Hadži-Makse Despića, u jednoj prostoriji muzeja, sačuvana je kompletna garnitura trpezarijskog namještaja i dio posuđa. „Zašto su šoljice za kafu tako majušne?“ pitam Senada Kuča, muzejskog pedagoga u Despića kući.„Zato što je kafa u to vrijeme bila skupa i pila se samo u specijalnim prilikama, a ne kao danas. I čašice za rakiju su male, što govori o nekoj vrsti umjerenosti u piću u to doba.“
Zbirka jelovnika koje je ostavio Sarajevu Istvan Mezö, uskoro će biti dostupna preko interneta. Naravno, ne svih 4000, ali ćete moći da zatražite neke zanimljive primjerke da vam budu, po vašem izboru, prezentirani putem mreže. Pregledala sam nekoliko desetina primjeraka iz BiH. Svi su manje-više isti: bosanska čorba, šiš-ćevap, zeljanica, jagnjetina sa ražnja, miješano varivo, pastrmka, tufahija… Sve smo to već obradili u našem serijalu ‘Bosanski lonac’. Ali, primijetila sam i neka jela koja nam nedostaju: sogan dolma, bamija, pače i još nekoliko bez kojih se ne može zamisliti bh. kuhinja. S njenim mirisima nastavljamo ovo putovanje.
Autorka: Ljiljana Pirolić
Odg. urednik: Zorica IlićKako se obogatio Abdurahman Malkić
15-10-2009 02:00
SAN
Funkciju načelnika Srebrenice, Abdurahman Malkić je iskoristio da se obogati. Prema podacima do kojih je došao Centar za istraživačko novinarstvo, on danas posjeduje kuću u Jošanici u Vogošći, stan u Srebrenici, dva poslovna prostora, automobil „reno megan“, dionice „Šipad komerca“ u vrijednosti 20.000 maraka… Stranim donacijama obnovljena je i njegova kuća u selu Poznanovići koju sada koristi uglavnom kao vikendicu. U međuvremenu je zaposlio i suprugu, a poslovni prostor u Srebrenici danas je restoran koji vodi njegov brat Hamdija.
Prvi put je za načelnika Srebrenice izabran 2002. i na tom položaju proveo je dva mandata.
Zanimljivo je da je, tokom načelnikovanja Srebrenicom, u Vogošći napravio veleljepnu kuću i to je naveo u imovinskom kartonu koji je popunio u oktobru prošle godine. Međutim, u zemljišnim knjigama on se na navodi kao vlasnik. Kuća je izgrađena potpuno bespravno, a Abdurahman Malkić je u februaru 2007. podnio zahtjev za legalizaciju koji još nije riješen. On je za CIN izjavio da je kupoprodajni ugovor ovjerio u sudu odmah kada je kupio zemljište u Vogošći. Međutim, taj kupoprodajni ugovor nigdje zvanično nije prijavljen, a on je osnov za plaćanje poreza.
