Forum Replies Created
-
Dejton – 14 godina kasnije
objavljeno: 21. 11. 2009 @ 20:02
Dejtonski mirovni sporazumNa današnji dan, prije 14 godina, parafiran je Dejtonski mirovni sporazum kojim je okončan troipogodišnji rat i postavljena sadašnja organizaciona struktura BiH, koja je uređena kao dvoentitetska država sastavljena iz Federacije BiH i Republike Srpske sa tri konstitutivna naroda.Dejtonski sporazum su 21. novembra 1995. godine u vojnoj bazi Rajt-Peterson u američkom gradiću Dejton, nakon tronedjeljnih pregovora, parafirali tadašnji predsjednici BiH Alija Izetbegović, Hrvatske Franjo Tuđman i Srbije Slobodan Milošević.
U entitetu Republika Srpska 21. novembar – Dan upostavljanja Opšteg okvirnog sporazuma za mir u BiH obilježava se kao republički praznik u skladu sa Zakonom o praznicima RS, dok se u Federaciji BiH potpisivanje Dejtonskog sporazuma ne obilježava. U dane praznika RS ne rade republički organi, organi jedinica lokalne samouprave, preduzeća i druge organizacije.
Povodom 14. godišnjice od potpisivanja Dejtonskog mirovnog sporazuma, predsjednik Vlade RS Milorad Dodik izjavio je Srni da je ovo najbolji mirovni sporazum postignut u svijetu nakon završetka Drugog svjetskog rata, dodajući da su njegove najznačajnije vrijednosti da od 1995. godine u BiH nema etničkih sukoba, te politički sistem koji je uspostavljen.
Premijer RS je istakao da se decentralizovana BiH, sastavljena od dva ravnopravna entiteta i tri ravnopravna naroda pokazala kao najbolja formula za zajednički život u BiH, jer da taj sistem nije dobar, kako je naveo, ova država ne bi mirno funkcionisala već 14 godina.
“Sama činjenica da bi promjena i najmanjeg zareza u tom sporazumu izazvala poremećaj u BiH, nedvosmisleno govori o tome da su kreatori Dejtonskog sporazuma bili izuzetni vizionari”, rekao je Dodik i dodao da su oni već tada znali da je dejtonska BiH jedini mogući okvir za suživot Srba, Hrvata i Bošnjaka.
On je naveo da svi problemi u BiH proističu iz činjenice da je nizom pojedinačnih reformi i nametanjem rješenja mimo volje enititeta i naroda u BiH, međunarodna zajednica, oličena u raznim visokim predstavnicima, djelimično narušila Dejtonski mirovni sporazum.
“Provodeći duh, a ne slovo Dejtona, ta ista međunarodna zajednica rizikovala je da destabilizuje BiH, i dovela nas je u situaciju da bi i najmanja promjena slova u tom sporazumu mogla biti tragičan nesporazum na terenu. Zato sam uvijek promovisao politiku provođenja slova Dejtona. Da je to urađeno, za proteklih 14 godina BiH bi već sada bila kandidat za članstvo u EU i imala bi unutrašnji kapacitet za reforme koje ne bi narušile osnovne principe Dejtonskog sporazuma, ali bi državu učinile još funkcionalnijom po mjeri EU”, stav je premijera RS.
Dodik je istakao da BiH danas nije nefunkcionalna zbog Dejtonskog sporazuma, već zbog nedostatka volje da se Sporazum provodi, a ne bespotrebno i neprestano tumači, dodajući da su svi koji računaju na to da je budućnost BiH u rušenju Dejtonskog sporazuma veliki politički avanturisti ili neznalice.
“Onoga trenutka kada padne sporazum kojim je država uspostavljena – pada i država koja je sporazumom uspostavljena. Mi nismo avanturisti, nama nije do rata i sukoba”, rekao je Dodik i dodao da RS zato brani Dejtonski sporazum koji je BiH napravio dovoljno širokom za sve, kojim su svi morali da nešto izgube i nešto dobiju.
Pregovori u cilju približavanja zaraćenih strana u BiH, koje su zastupali Milošević, Tuđman i Izetbegović, počeli su 1. novembra 1995. godine u vojnoj bazi Rajt-Peterson u američkom gradiću Dejton, a vodio ih je Ričard Holbruk, tadašnji pomoćnik državnog sekretara SAD.
U pregovorim su učestvovali i predstavnici EU i Kontaktne grupe – Engleska, Francuska, Njemačka i Rusija, te general Vesli Klark.
Sporazum, parafiran u Dejtonu, u prisustvu tadašnjeg državnog sekretara SAD Vorena Kristofera, Milošević, Tuđman i Izetbegović zvanično su potpisali tri sedmice kasnije, 14. decembra u Jelisejskoj palati u Parizu.
Dejtonski mirovni sporazum sastoji se od 11 aneksa, koji pokrivaju vojne, političke i civilne aspekte, kao i one o regionalnoj stabilizaciji, dok je Ustav BiH, takođe, dio sporazuma, odnosno njegovog Aneksa 4.
Jedan od osnovnih principa na kojima je Dejtonski sporazum bio zasnovan bila je teritorijalna podjela BiH po ključu 51 odsto Federaciji BiH i 49 odsto Republici Srpskoj koji je usaglasila Kontakt grupa, dok je distrikt Brčko uspostavljen arbitražnim postupkom koji je naknadno vođen.
Nedavno je francusko Ministarstvo inostranih poslova dostavilo institucijama BiH ovjerenu kopiju Dejtonskog mirovnog sporazuma, jer vlasti BiH nisu posjedovale svoj primjerak ovog sporazuma.
U BiH nikada nije sačinjen ni verifikovan prevod Dejtonskog sporazuma na službene jezike.
srna / bih-x.info
POVRATNICIMA U ISTOČNU BOSNU KLJUČEVI SANIRANIH KUĆA
12.11.2009. – 06:25
Ministarstvo za rad, soc.politiku, raseljena lica i izbjeglice Kantona Sarajevo
Ministrica za rad, socijalnu politiku, raseljena lica i izbjeglice Kantona Sarajevo Emina Dubravić juče je sa predstavnicima humanitarne organizacije „Hilfswerk Austria“ uručila ključeve saniranih stambenih jedinica povratničkim porodicama Mehemeda Gadže iz sela Sudići u Opštini Čajniče i Mustafe Zukića iz Bjelogoraca u Opštini Rogatica. Njihovi domovi sanirani su ušteđenim sredstvima koja su izdvojena za realizaciju Projekta „Povatak u Istočnu Bosnu, opštine Višegrad, Rudo, Čajniče, Sokolac i Han Pijesak -2008 godina“. Od ušteđenih sredstava završena je i sanacija pristupnih puteva na mostovima rijeke Bistrice u Mjesnoj zajednici Varoš, na području Opštine Kalinovik.CERN pokrenuo LHC: Stvaranje crne rupe koja će “progutati Zemlju”
21.11.2009.g.
Nakon 14 mjeseci pauziranja projekta simulacije Velikog praska, zbog kvara na LHC-u, juče je oko 16 sati CERN-ov akcelerator čestica ponovo pokrenut, saopštila je Evropska organizacija za nuklearna istraživanja.
“Prvo testno ubrizgavanje subatomskih čestica započelo je oko 16 sati”, potvrdio je za AFP glasnogovornik CERN-a James Gillies. Stabilna cirkulacija čestica u LHC-u postignuta je tokom noći te je pokus nastavljen. LHC će, ne pođe li i ovog puta nešto po zlu, raditi sljedećih godinu dana.Podsjetimo, nakon prvog pokretanja LHC je radio svega devet dana, a onda je zbog niza tehničkih teškoća CERN bio prisiljen prekinuti istraživanje, koje će, tvrde u CERN-u, razotkriti misteriju nastanka svemira.
Uređaj čija je izgradnja trajala godinama i koštala oko 9,5 milijardi dolara, smješten je u 27 kilometara dugom tunelom, stotinu metara pod zemljom, ispod francusko-švicarske granice, navodi Index.
Projekt je od samog početka izazvao zabrinutost, s obzirom da su se pojavila neka istraživanja koja su pokazivala da bi simulacija Velikog praska mogla dovesti do stvaranja crne rupe koja će progutati Zemlju, odnosno do “smaka svijeta”. Iz CERN-a su odmah odbacili te navode nazvavši ih neutemeljenima.
Izvor:24 Sata
ZIGA dr. Jusuf,
profesor Farmaceutskog i Medicinskog fakulteta u Sarajevu
Rodjen 1951. u Zepi. Doktor je socioloskih nauka. Radio kao asistent, zatim profesor Medicinskog fakulteta u Sarajevu Predsjednik Savjeta i Upravnog odbora Farmaceutskog fakulteta, v.d. dekana Farmaceutskog fakulteta, predsjednik Obnoviteljskog sabora IZ u BiH, direktor Bosanskog kulturnog centra. Objavio preko 120 naucnih i strucnih radova, sudjelovanje u radu velikog broja domacih i medjunarodnih simpozija, konferencija, okruglih stolova i u realiziranju naucno-istrazivackih projekata. Knjige:”Zemljoradnici vremena” (1998), “Sociologija medicine” (univ.udzbenik),”Bosanska krvava zbilja”. Clan je Drustva sociologa BiH, Maticnog odbora BZK “Preporod”, gen.sekretar VKBI, clan Predsjednistva Panevropske unije za BiH. Dobitnik je dvije Srebrne znacke sa poveljom Univerziteta u Sarajevu. Zivi i radi u Sarajevu.
Prijavljen 31 poljoprivrednik za dodjelu 603.000 KM
Napisao SRNA
Na javni poziv opštine Rogatica za dodjelu 603. 000 KM kreditnih sredstava radi realizacije plana i programa razvoja ove lokalne zajednice, koji će biti finansiran iz sredstava ostvarenih od naknada i korištenja prirodnih resursa, prijavljen je 31 korisnik porodičnih poljoprivrednih gazdinstava.
Nabavka muznih krava, poljoprivredne mehanizacije, pčelinjaka, ribnjaka, voćnjaka, te izgradnja magacina za krompir najdominatniji su zahtjevi prijavljenih poljoprivrednika.
Načelnik opštinskog Odjeljenja za privredu i društvene djelatnosti Radovan Rosić rekao je danas novinarima da su pravo prijavljivanja na javni poziv, koji je završen 27. marta, imala porodična poljoprivredna gazdinstva, preduzetnici i pravna lica, i dodao da je ovo jedna od mjera sa kojom opština utiče na sprečavanje negativnih efekata ekonomske krize.
Rosić je napomenuo da su podnesena dva zahtjeva preduzetnika i šest zahtjeva pravnih lica, te da maksimalan iznos sredstava za pravna lica iznosi 70.000 KM a za poljoprivredna gazdinstva 15.000 KM.
On je naglasio da očekuje da će svi podnosioci zahtjeva ući u proceduru sa bankom.
Ovaj vid kreditiranja je vrlo povoljan sa kamatnom stopom od tri do 4,5 na godišnjem nivou, sa rokom otplate do šest godina i grejs periodom do 12 mjeseci za pravna lica i preduzetnike, i 18 mjeseci za poljoprivredna gazdinstva.
Stepen radijacije nije opasan za ljude
Petak, 20 NOVEMBER 2009 20:01
Državni inspektor za zaštitu od zračenja Enes Rujanac i diplomirani fizičar iz Centra za zaštitu od zračenja Zavoda za javno zdravstvo FBiH Suad Džanić jučer su s kantonalnim inspektorima obavili mjerenja na deponiji šljake na Haldištu kod Goražda i utvrdili da stepen zračenja ne može ugroziti zdravlje i život ljudi.Mjerenja pomoću nekoliko instrumenata obavljena su na samoj deponiji, u blizini obližnjih kuća i na poljima koje obrađuje lokalno stanovništvo. Utvrđeno je da neznatna povećanja nivoa radijacije ne predstavljaju razlog za zabrinutost.
– Preliminarni rezultati govore da uopšte nema razloga za bojazan, jer nema povišene radijacije. Sve je to u granicama normalnog. Poznato je da šljaka u odnosu na pozadinsko zračenje može davati nešto veći fon u odnosu na zemljište drugačijeg sastava, ali to ne predstavlja nikakvu opasnost za stanovnike i ne utječe na zdravlje. To je najbitnije – kazao
nam je Džanić.Zabrinutost u vezi s prijeratnim odlagalištem šljake iz peći Fabrike azotnih jedinjenja “Azot” prije dva mjeseca izrazili su radnici firme “Janjina” nakon kontrole tereta koji je isporučen u Sloveniju.
(Dnevni avaz)
KALJANAC SEVDA, rođ. AGANOVIĆ
Obavještavamo rodbinu, prijatelje i komšije da je naša draga KALJANAC SEVDA, rođ. AGANOVIĆ preselila na Ahiret u petak, 20. novembra 2009. godine, u 80. godini života. Dženaza će se obaviti u subotu, 21. novembra 2009. godine u 13 00 sati na Gradskom groblju VLAKOVO.
O Ž A L O Š Ć E N I : sinovi Sejfudin-Aziz i Azem, snahe Munevera i Safija, unuci Samir i Aner, snaha Saima, bratići i bratične, sestrići i sestrične, zaova Rabija sa porodicom, jetrva Senija sa porodicom, te porodice Kaljanac, Aganović, Zirlak, Prutina, Karić, Šajković, Čaušević, Džoko, Mulahasanović i ostala brojna rodbina, prijatelji i komšije. TEVHID ĆE SE PROUČITI ISTOG DANA U 13 00 SATI U KUĆI ŽALOSTI U ULICI BANJALUČKA br. 10.Čaršijska džamija u Rogatici
11 November 2009 12:57
http://www.rijaset.ba
Kada je u avgustu 2007.godine zasijala novim starim sjajem Šudžauddinova ili Čaršijska džamija, prvi obnovljeni islamski objekat u gradskom jezgru Rogatice, mnogi su kazali kako je nakon petnaest godina vraćen dio izgubljene duše ovog gradića čije se ime prvi put put pominje 1425. godine u dokumentima Dubrovačkog arhiva (Monumanta Ragusina). Uz sve spoznaje značaja “vraćanja” vjerskog i kulturno-historijskog bisera na svoje mjesto, svečanim otvaranjem Čaršijske džamije odškrinuta su vrata povratka Bošnjaka u ovaj dio naše domovine. Obnova, koja je počela koncem 2005. godine, u isto vrijeme vratila je Bošnjacima pouzdanje i sigurnost, a svjetlost na sumornu rogatičku razglednicu.
Iskren nijet obnovitelja
Podsjećanja radi, prije tri godine svečanom činu otvaranja prisustvovalo je hiljadu vjernika, a među zvaničnicima bili su Sulejman Tihić, u to vrijeme dopredsjedavajući Doma naroda Parlamenta BiH, Muftija goraždanski Hamed ef. Efendić, izaslanik reisu-l-uleme Nezim ef. Halilović Muderis, te predstavnici rogatičke općine. Dosta toga korisnog i mudrog je kazano i zabilježeno, a svemu je osnova poruka i puka kako će novoobnovljena džamija “biti magnet koji će vezati sve nas”.
Neizostavno je prisjetiti se kako je ovaj novoobnovljeni objekat, čiju su rekonstrukciju finansirali graditelji džamije rahmetli Alije Izetbegovića u Istanbulu, otvorio Enver Kazić, prvi povratnik u Rogaticu. I to puno kazuje o iskrenom nijetu obnovitelja kako obnovljene džamije mogu više učiniti za povratak Bošnjaka od stotine političkih govora.
Podsjećanja radi, na prostoru Odbora Islamske zajednice Rogatica prije agresije na BiH bilo je 23 džamije i 3 mesdžida. Niti jedan ovaj objekat nije dočekao Dejton. Sudžauddin ili Čaršijska džamija porušena je do temelja 20.juna i992.godine. U isto vrijeme stradala je i druga gradska džamija – Arnaudija. U postdejtonskom periodu stradaće i rogatička čaršija, prije rata prepoznatljiva po objektima građenim u orjantalnom stilu. No, idemo redom…
Vakuf dobrotvora Sudžauddina
Sudžauddin džamija je vakuf starog dobrotvora i vojskovođe Sud-žaudina. Sagrađena je 1576. godine. u “Osmansko doba”, kada se ovaj gradić na rijeci Rakitnici nazivao Ćelebi Pazar. U tom periodu, do “formiranja” čaršije 1528. godine, nastajale su mahale obično oko džamija, kao što su bile: Sinanova mahala, Oruč-agina, Husein-begova i Carevu mahala ili Hangarija kako su je još zvali. Početkom 16. Stoljeća Čelebi Pazar dobiva prvo javno kupatilo sa toplom i hladnom vodom – hamam. Izgrađen je vodovod, kojim je dio čaršije dobio pitku vodu. Na česmama ispred džamija vjernici su uzimali abdest, a putnici dobronamjernici kao i ostalo stanovništvo moglo se tu osvježiti i napiti hladne vode. Već 528. godine Rogatica je imala čaršiju koju su činile: zanatske radnje, dućani, karavan-saraji, a nedugo zatim musafirhane, mektebi i napokon medresa. Dućani u čaršiji rađeni su na tradicionalni način. Bilo je dućana i na dvije etaže.
Povjesničari će zabilježiti: “Rogatička čaršija bila je koncentrisana u jednoj ulici sa dućanima po jedan, dva ili više pod jednim krovom. Mnoge od objekata je izgradio poznati legato Husein-beg Arnautović. Čaršiju na desnoj i mahale na lijevoj obali Rakitnice još u tom vijeku spajaju dvije kamene ćuprije Kanarska ćuprija i Donja ćuprija. U tom periodu podignute su i prve džamije. Uz njih nastaju mahale kao i djelovi grada za stanovanje, za razliku od čaršije u kojoj se obavlja poslovni i javni život. U to doba u čaršiji egzistiraju zanatlije kao što su sabljari, kožari, krojači, kovači, nalbanti, aščije, pekari, berberi, abadžije… U tom periodu sagrađena je i medresa koja se nalazila kraj Čaršijske džamije. Sagrađena su i četiri mekteba i to uz džamije Arnaudiju, Tekijsku, Carevu i u Gračanici. U viševjekovnom periodu osmanske uprave Rogatica se razvila u značajnu orijentalnu varoš i postala sjedište kadiluka. U tom periodu kadiluk je dao više ličnosti koje su u Osmanskom carstvu vršile visoke funkcije, pomenuću samo tri velika vezira: Si-nan-paša Borovinčić, Ali-paša Pračić, Mehmed-paša Sokolović… ” U zapisima o ovom gradu u periodu “turskog vakta” pominju se kadije i muftije, vojskovođe, begovi, ajani i drugi učeni i značajni ljudi.
Uspravljanje iz pepela
Ratovi su “izbrisali” mnogo toga znamenitog iz daleke i bliže prošlosti, ali ostali su tragovi – biljezi, od onih koji kazuju da su ljudska naselja na ovim prostorima postojala još mnogo prije nove ere – na Gracu nadomak Rakitnice, preko spomeničkih obilježja rimske civilizacije i srednjeg stoljeća – 88 nekropola sa 2628 bogumilskih stećaka, do novijeg vremena. Ovim prostorima su hodali Iliri, Rimljani, Avari i ini, rušitelji i graditelji,dobri i hrđavi ljudi, hulje i protuhe pod ovim ili onim ratnim bajracima, ali kada historičari i ini znanstvenici jednom ozbiljno podvuku crtu, imaće nepogrješivu računicu ko su počinitelji najvećeg zla na ovim prostorima. Samo od 1992. do 1995. godine počinjeno je toliko zla ljudima i objektima što nije možda za jedno cijelo stoljeće. Rogatica je samo jedan od primjera kako je trebalo uništiti sve što ne liči na one koji su ubijali, rušili i palili.
Nisu poštedjeli ni Božije kuće. Bezdušnici su nadmašili učitelje zla u Drugom svjetskom ratu. Prva uspravljena džamija iz pepela u srcu Rogatice iznova je dokaz neuništivosti vjere i naroda. I drugdje na prostoru rogatičkog kraja niću ili su već nikle novoobnovljene džamije. Do sada su u potpunosti obnovljene džamije u Žepi (sredstvima iranske humanitarne organizacije BIRDS) i u Košutici, (sredstvima vakifa hadži Galiba Hadžića), pomenuta Čaršijska ili Sudžauddin džamija (čiji je investitor turska humanitarna organizacija BIAT), džamija u Kramer Selu, Lubardićima, Novoseocima, Đedovićima, Ži-valjevićima, Kukavicama, Vragolovima… U izjavi jednog od povratnika ima optimizma koliko i pesimizma. Kazao je: “Džamija u rogatičkom kraju ponovo će biti, što nije sigurno za Rogatičane, koji su se pored Sarajeva i Goražda, raspršili i po mnogim zemljama kako u Evropi tako i u svijetu”. Nažalost, to potvrđuje stvarno stanje na terenu. U ruralnim prostorima ima pomaka, “povratak ide i nekako, ali u gradu ne ide nikako”. Koliko li kasni održivi povratak?
Promjenjena demografska slika
Prema popisu stanovništva iz 1991. godine, na području rogatičke općine živjelo je ukupno 21.978 stanovnika: Bošnjaci – 13.209 (60,10%), Srbi – 8.391 (38,17%), Hrvati – 19 (0,08%), Jugosloveni – 186 (0,84%), Ostali – 173 (0,81%). U gradu Rogatici prema popisu iz 1991. godine živjelo je ukupno 8.916 stanovnika: Bošnjaka – 5.681 (63,71%), Srba – 2.971 (33,32%), Hrvata – 16 (0,17%), Jugoslovena – 140 (1,57%), ostali, neopredijeljeni i nepoznato -108 (1,21%). Danas je demografska slika gotovo u potpunosti izmijenjena na štetu Bošnjaka. Otud, svaki povratnik u zavičaj donosi nadu i radost.
Autor: Mustafa Smajlović (Preporod)
