Forum Replies Created
-
AuthorPosts
-
in reply to: Stare razglednice #9027in reply to: Stare razglednice #9026in reply to: Kulturna baština i prirodne ljepote BiH #9025
Likovna Akademija u Sarajevu.
in reply to: U i oko Rogatice #9007Iako u poznim godinama nece da joj vrijeme uzalud prolazi
Pravi umjetnik u spremanju pita. Dok je bila mladza rucno je sila vunene jorgane…
01.02.2009. 03:05
U Medzedzi kod Visegrada zivi Ramiza Zunic (84) koja i sada priprema najukusnije pite u cijelom naselju. Iako u poznim godinama, ova starica ima dobro organizovan zivot i nece da joj vrijeme uzalud prolazi.– Ja zacas pitu napravim. Ne zna to svako, jer pita hoce sto marifeta – prica Ramiza dok ustaje da pristavi vodu za kafu.
Kaze da je najbolja grbava pita od mladog sira, mlijeka i jaja.
– Ona se pravi polagano. Razvijes jufke pa ih osusis na mlakom sporetu a vamo pripremis mladi sir, jaja i mlijeko pa onda prostres red jufki red sira, pa kad je jedes ona sva drhti i bjezi ti ispod ruke. Pitaju me kone – kako se nakanis. A ja velim, volim pojesti pa hocu sebi i ugodzaj stvoriti – prica Ramiza.
Pored toga sto je pravi umjetnik u spremanju pita, Ramiza kaze da je ranije bila poznata po pravljenju vunenih jorgana.
– Sila sam rucno jorgane za mnoge. Znala sam za vece sasiti po dva jorgana i opet rano ustati. Sve sam radila, nista mi se nije otelo kad sam bila mladza, a sad godine pritisle a snaga izdala – kazuje Ramiza.
Njeni jorgani su jos dok je Medzedzom ciro vozio nalazili svoje musterije u Sarajevu pa cak do Njemacke i Austrije stizali.
– Naruci mi jedna zena pet jorgana za sinove i sceri i ja sve pod lampom sijem noci dok djeca spavaju. To je u moje vrijeme glavni miraz curama za udaju bio – prisjeca se starica.
I kahva bi radzala
Za Medzedzu, u koju se prva poslije rata vratila i u kojoj je gotovo cijeli svoj zivot provela, Ramiza kaze da je nikada ne bi mijenjala.
– Ovdje svako voce radza, a da nije Vijogora, brda na istocnoj strani, u Medzedzi bi i kahva radzala – smatra Ramiza.
in reply to: Narodne izreke i narodne poslovice #8999Ludi boj biju, a mudri vino piju.
Lakse je skuvati zelezo nego savladati zeninu tvrdoglavost.
Ljubav ne traje dugo ako uklonis svadje.
Ljudi se najvise muce zbog hljeba i ljubavi.
Ljudi se po odjelu sretaju, a po pameti prate.
Ljudi su gusto posijani, ali rijetko nicu.
Mnogo znati, znaci prije vremena ostariti.
Mnogi ljudi su kao satovi. Pokazuju jedno vreme, a otkucavaju drugo.
Nije kom je receno, vec kom je sudjenoin reply to: Stare razglednice #8998in reply to: Stare razglednice #8997in reply to: Stare razglednice #8996in reply to: Odgovor:Sevdalinke #8982U Bosni i Hercegovini, njenim planinama i vrletnim gorama narod je stvarao narodne napjeve koji su predmetom posebnih istrazivanja postali u drugoj polovini 19. stoljeca, a tek primjenom fonografa pribiranje gradze je dobilo naucni karakter.
Prva snimanja narodnih napjeva pocinju 1937, a dijelimo ih na seosko i varosko pjevanje. Varosko pjevanje je mnogo istrazivao cehoslovacki folklorista Ludvig Kuba. Prvi puta je dosao u BH 1893, boravio 4 mjeseca a sakupio 1113 napjeva. Prije njega se takvim radom bavio Franjo Kuhac iz Osijeka . Kuba je bio odusevljen bogatom skalom napjeva , od najprimitivnijeg tzv.ojkanja do istancane njezne i raspjevane ljubavne pjesme sto se kao biser prosipa iz grla muslimanske djevojke.
Za tako kratko vrijeme od 4 mjeseca uspio je Kuba da kao niko prije istrazi i zabiljezi varosko pjevanje muslimanskog stanovnistva – tip ljubavne pjesme poznatije pod nazivom sevdalinka, pjesme koja se pjevala iza avlijskih kapija i pendzera pjesme koja odise starinom i tradicijom sa prekidanjem usred rijeci i unosenjem suglasnika « h ». To je pjesma koja se izvodi na poseban nacin « poravno « « ravno », zene ih pjevaju solisticki, a muskarci cesto uz tamburu,sargiju ili samicu,u a jedna melodija se moze pjevati na mnogo tekstova. Takav nacin pjevanja je bio najomiljeniji .
Naziv pjesma u ravan ne znaci da je melodija ravna, ona je gipka i puna ukrasa dobro razumljiva svakom bosancu . Aksamluk, teferici, sijela ne idu bez pjevanja ,a kad je drustvo u najboljem raspolozenju zapjeva se poravna koja slusaoca dovodi do maksimalne razdraganosti. Medzu narodom se i kaze za covjeka dobre cudi “ravno mu sve do mora”.
Sevdalinke su u brojnim primjerima zapamtile odredzene licnosti najcesce djevojke i mladice cuvene zbog svoje ljepote i gizdavosti. U njima se moze naci sve ono sto karakterise takozvanu narodnu dusu: jezik, pozicije i status clanova familije, lokalna obiljezja, kulturu ishrane, odijevanja, drugim rijecima sta su ljudi nase proslosti osjecali, kako su iskazivali te osjecaje, o cemu su mastali i kako su gledali na svijet oko sebe.
Sevdalinka je ime dobila po turskoj rijeci sevda sto znaci LJUBAV. Turci su rijec sevda preuzeli od Arapa, a na nasim prostorima je SEVDA dobila H i nastao je sevdah.in reply to: Stare razglednice #8972in reply to: Stare razglednice #8970in reply to: Stare razglednice #8969in reply to: Stare razglednice #8968 -
AuthorPosts