Forum Replies Created
-
Bosna i njene rijeke
Rijeka BosnaSlika planete zemlje gledana iz svemira ima strukturu zivog bica. Vide se organi (kontinenti), tjelesna tecnost (plazma, limfa)u vidu mora, i posebno rijeke, krvne zile. Slicna je i gradza drveta, ili samo jednog lista. Svugdje je isti princip gdje tecnost, to jest voda, ima glavnu ulogu. Ona kruzi u drvetu, ide iz korijena, do lista gdje se isparava, pa ponovo kisom, snijegom, rosom stize u korijen. Voda kruzi i u atmosferi, isparava se iz zemlje i vraca na zemlju padavinama. Tecnost kruzi i u covjeku i u zivotinji, pijemo vodu, ispustamo je natrag mokracom i znojem.
U zivotu ljudi voda je od presudne vaznosti. Zato su naseobine pravljene uz rijeke. U Evropi su glavni putevi isli dolinama rijeka, i najveci gradovi nastali uz najvaznije rijeke. Uzmimo samo Rajnu i Dunav. Na Rajni od Bazela do Amsterdama i Rotterdama imamo zilu kucavicu Evrope, a na Dunavu takodze, od Ulma, preko Beca, Budimpeste, Beograda, drugu zilu. Tako je i u vecini zemalja, gdje je uz nekoliko glavnih rijeka smjesten glavni ljudski i ekonomski potemcijal zemlje. Ali su rijeke i razdvajale drzave i narode i danas su najcesca prirodna granica medju drzavama.
Ako uzmemo mjesta, gradove u Bosni, vidjecemo da je rijetko koje mjesto bez rijeke. To su samo planinska mjesta gdje se prezivljavalo od stocarstva i sjece sume i gdje nikad nije neki pravi grad postao. Tako imamo Sokolac, Han Pijesak, Nevesinje, Bosanski Petrovac, Bosansko Grahovo, Glamoc, Vlasenicu, Posusje, Ljubinje, Gacko, Pale, i jos neka, sve uglavnom uboga i zabita mjesta, olicenja dinarske zaostalosti, koja su se jedino iskazala u posljednjem ratu protiv gradova, kada su neka od ovih mjesta postajala i glavni gradovi sumskih republika.Dvije glavne zile u Bosni su Bosna i Neretva, duz kojih je vodio i vodi i danas glavni put koji spaja Panonsku niziju i Mediteranski bazen, odnosno Slavoniju i Jadransko more.Uz rijeku Bosnu i njene pritoke u gornjem toku je stvoreno jezgro srednjovjekovne bosanske drzave. Bosna Srebrena, franjevacka provincija, srce Bosne, a franjevci su njeni ljetopisci i kulturni cuvari. Oni su svojim samostanima u Kresevu, Fojnici, Kraljevoj Sutjesci i Gucijoj Gori obiljezili njenu posebnost, isto kao što su joj bogumilska groblja stecaka dala vjerodostojnost. Grad Visoko, ne slucajno sjediste bosanskih kraljeva, je prirodni centar podrucja koje danas geografi nazivaju “Sarajevsko-zenicka zavala”, kraj izmedzu Zenice i Sarajeva u pravcu jug-sjever,a izmedzu Travnika i Varesa i Olova u pravcu zapad-istok, gdje je prirodna pitomina sa obiljem rijeka, formirala ranu i od drugih susjeda izdvojenu civilizaciju. Prirodni kanjoni i planinski prevoji cinili su prilicno nedostupnim ulazak u ovu zemlju. Sa Sjevera je klisura Bosne i staro utvrdzenje Vranduk, te visoki Vlasic. Sa Zapada je to planinski prevoj Komar, preko koga se ipak preljevao uticaj na dolinu Vrbasa. Sa Istoka su planine Ozren i Romanija, Ravan i Konjuh te stari grad Hodjed na ulasku u kanjon Miljacke. Sa juga su visoke planine Trebevic, Jahorina, Treskavica, a sa Zapada Bjelasnica, Bitovnja, Vranica. Izmedzu Bitovnje i Bjelasnice je relativno niska Ivan planina preko koje je bio i ostao spoj Bosne sa Hercegovinom.Ove planinske mase su izvorista niza rijeka koje se slivaju u ovu dolinu, Miljacke, Zeljeznice, Zujevine, Tilave, Dobrinje, Lepenice, Fojnice, Stavnje, Ribnice, Trstionice i drugih manjih, koje se sve ulijevaju u glavnu maticu, rijeku Bosnu, po kojoj je i cijela zemlja dobila ime.
Od ovog srca zemlje preko prevoja i klisura rjecica sirila se zemlja Bosna dalje u dolinu Vrbasa, Une i Drine. Uz Sarajevo, Fojnicu, Kresevo, Visoko i Travnik, nastali su i Banja Luka, Jajce, Bihac, Livno, Visegrad, Foca, Mostar, Trebinje, Tuzla i Doboj. Nastalo je jedno prirodno sire okruzenje, usko srce uz gornji tok Bosne se prosirilo u veliko srce ograniceno velikim prirodnim preprekama, Savom na sjeveru, Dinarom i njenim ograncima na zapadu, te rijekom Drinom na istoku, visokim planinama Maglicem , Volujakom i Orjenom na jugoistoku.Nastala je jedna zemlja, prava zemlja Bosna i Hercegovina, od Save do mora i od Une do Drine.Bosna i njene rijeke
Rijeka BosnaSlika planete zemlje gledana iz svemira ima strukturu zivog bica. Vide se organi (kontinenti), tjelesna tecnost (plazma, limfa)u vidu mora, i posebno rijeke, krvne zile. Slicna je i gradza drveta, ili samo jednog lista. Svugdje je isti princip gdje tecnost, to jest voda, ima glavnu ulogu. Ona kruzi u drvetu, ide iz korijena, do lista gdje se isparava, pa ponovo kisom, snijegom, rosom stize u korijen. Voda kruzi i u atmosferi, isparava se iz zemlje i vraca na zemlju padavinama. Tecnost kruzi i u covjeku i u zivotinji, pijemo vodu, ispustamo je natrag mokracom i znojem.
U zivotu ljudi voda je od presudne vaznosti. Zato su naseobine pravljene uz rijeke. U Evropi su glavni putevi isli dolinama rijeka, i najveci gradovi nastali uz najvaznije rijeke. Uzmimo samo Rajnu i Dunav. Na Rajni od Bazela do Amsterdama i Rotterdama imamo zilu kucavicu Evrope, a na Dunavu takodze, od Ulma, preko Beca, Budimpeste, Beograda, drugu zilu. Tako je i u vecini zemalja, gdje je uz nekoliko glavnih rijeka smjesten glavni ljudski i ekonomski potemcijal zemlje. Ali su rijeke i razdvajale drzave i narode i danas su najcesca prirodna granica medju drzavama.
Ako uzmemo mjesta, gradove u Bosni, vidjecemo da je rijetko koje mjesto bez rijeke. To su samo planinska mjesta gdje se prezivljavalo od stocarstva i sjece sume i gdje nikad nije neki pravi grad postao. Tako imamo Sokolac, Han Pijesak, Nevesinje, Bosanski Petrovac, Bosansko Grahovo, Glamoc, Vlasenicu, Posusje, Ljubinje, Gacko, Pale, i jos neka, sve uglavnom uboga i zabita mjesta, olicenja dinarske zaostalosti, koja su se jedino iskazala u posljednjem ratu protiv gradova, kada su neka od ovih mjesta postajala i glavni gradovi sumskih republika.Dvije glavne zile u Bosni su Bosna i Neretva, duz kojih je vodio i vodi i danas glavni put koji spaja Panonsku niziju i Mediteranski bazen, odnosno Slavoniju i Jadransko more.Uz rijeku Bosnu i njene pritoke u gornjem toku je stvoreno jezgro srednjovjekovne bosanske drzave. Bosna Srebrena, franjevacka provincija, srce Bosne, a franjevci su njeni ljetopisci i kulturni cuvari. Oni su svojim samostanima u Kresevu, Fojnici, Kraljevoj Sutjesci i Gucijoj Gori obiljezili njenu posebnost, isto kao što su joj bogumilska groblja stecaka dala vjerodostojnost. Grad Visoko, ne slucajno sjediste bosanskih kraljeva, je prirodni centar podrucja koje danas geografi nazivaju “Sarajevsko-zenicka zavala”, kraj izmedzu Zenice i Sarajeva u pravcu jug-sjever,a izmedzu Travnika i Varesa i Olova u pravcu zapad-istok, gdje je prirodna pitomina sa obiljem rijeka, formirala ranu i od drugih susjeda izdvojenu civilizaciju. Prirodni kanjoni i planinski prevoji cinili su prilicno nedostupnim ulazak u ovu zemlju. Sa Sjevera je klisura Bosne i staro utvrdzenje Vranduk, te visoki Vlasic. Sa Zapada je to planinski prevoj Komar, preko koga se ipak preljevao uticaj na dolinu Vrbasa. Sa Istoka su planine Ozren i Romanija, Ravan i Konjuh te stari grad Hodjed na ulasku u kanjon Miljacke. Sa juga su visoke planine Trebevic, Jahorina, Treskavica, a sa Zapada Bjelasnica, Bitovnja, Vranica. Izmedzu Bitovnje i Bjelasnice je relativno niska Ivan planina preko koje je bio i ostao spoj Bosne sa Hercegovinom.Ove planinske mase su izvorista niza rijeka koje se slivaju u ovu dolinu, Miljacke, Zeljeznice, Zujevine, Tilave, Dobrinje, Lepenice, Fojnice, Stavnje, Ribnice, Trstionice i drugih manjih, koje se sve ulijevaju u glavnu maticu, rijeku Bosnu, po kojoj je i cijela zemlja dobila ime.
Od ovog srca zemlje preko prevoja i klisura rjecica sirila se zemlja Bosna dalje u dolinu Vrbasa, Une i Drine. Uz Sarajevo, Fojnicu, Kresevo, Visoko i Travnik, nastali su i Banja Luka, Jajce, Bihac, Livno, Visegrad, Foca, Mostar, Trebinje, Tuzla i Doboj. Nastalo je jedno prirodno sire okruzenje, usko srce uz gornji tok Bosne se prosirilo u veliko srce ograniceno velikim prirodnim preprekama, Savom na sjeveru, Dinarom i njenim ograncima na zapadu, te rijekom Drinom na istoku, visokim planinama Maglicem , Volujakom i Orjenom na jugoistoku.Nastala je jedna zemlja, prava zemlja Bosna i Hercegovina, od Save do mora i od Une do Drine.
