Forum Replies Created
-
“Obrazovanje u ovoj drzavi drzi DSS… oni su odlucili u jednom trenutku da je njihova snaga u buducnosti u zaustavljanju obrazovanja ove dece…oni prave nove klonove koji ce sutra biti topovsko meso i bice im na volji, na njihovom raspolaganju od sada pa zauvek.
Ja uporno ponavljam da je u skolskoj lektiri bila knjiga Emira Suljagica “Razglednica iz groba”, covjeka koji je preziveo Srebrenicu a njegovi nisu, deca da su to citala u petom razredu i razgovarala, obavezna lektira, i pricali sa uciteljicom, kako si ti to doziveo, ne bi bilo deteta koje bi na stadionu od sesnaest godina vikalo “Noz, zica, Srebrenica”, ne bi bilo deteta koje bi vikalo “Ubij, zakolji da siptar ne postoji”, ne bi, ne radjaju se nasa deca zla, ali ovde nema politicke elite, nemaju interesa da se tim bave…”
Biljana Srbljanovic, Pesčanik, radio B92, 02.maj 2008.
11. jula 2007g., na dvanaestu godisnjicu genocida nad Bosnjacima, je u mezarju Memorijalnog centra u Potocarima ukopano novih 465 identifikovanih zrtava genocida u Srebrenici. Time je ukupan broj identifikovanih i ukopanih zrtava genocida dostigao broj od 2907. Oko 5.000 posmrtnih ostataka još uvijek čeka na identifikaciju, a stalno se otvaraju nove masovne grobnice koje skrivaju posmrtne ostatke ubijenih Srebreničana.
5.jula 2007 u tvornici akumulatora u Potocarima otvorena je spomen soba u znak sjecanja na genocid u Srebrenici. . Ona se sastoji iz dva crna tornja. U jednom ce biti prikazivan film, a drugi sadrzi 20 vitrina u kojima se nalaze licni predmeti zrtava. U posebno osmisljenom muzejskom prostoru, koji se nalazi u bivsem stabu Holandskog bataljona UN u Potocarima, bice prikazivan film sastavljen od niza pojedinacnih prica koje opisuju desavanja iz jula 1995. godine.
Jedna slika u forumu prije dvije godine me jako asocirala da napisem ovaj tekst, a sada me ta ista slika na naslovnoj strani ponukala da ga prenesem i na ovu nasu novu stranicu.
Vec je drugo ljeto kako smo preselili u nas stan u novoizgradjenoj zgradi na Trgu. Jos uvijek sve mirise na novo. Zidovi odisu tek nanesenom bojom, plocice i zidne i podne svojim bljestavilom, stvari poredane istancanim mladalackim ukusom, svojom ljepotom. Topla je avgustovska noc, jedna od onih prijasnjih , kako je samo moglo nekad u Rogatici toplo biti. Pola deset navece. Cula sam kratko zvono na vratima i kako sam bila u neodloznom poslu oko svoje tek rodjene bebe, povikala sam glasno:“Udji!“ Prije nego sto sam se i okrenula da vidim ko je, prostorijom se razlio takav opojan miris, cini mi se da sam ga prvi put u zivotu osjetila.
Okrenula sam se i vidjela nju, i sad mi je pred ocima, sva u pokretu kakva je uvijek i bila, sa velikom stabljikom bijelih cvjetova u ruci. Miris tih prelijepih cvjetova, cije su se latice tako prposno razvile na sve strane da pokazu svoje duge zute pipke, potisnuo je sve one mirise novog i lijepog u kojima sam do tada uzivala. Ubrala ga je u basti njene drage mame Fike i toliko je bio lijep i opojan da mi se cini da nikada prije nisam ni vidjela takav cvijet, ni osjetila takav miris. To je moglo iznici i porasti tako lijepo samo u rogatickim bastama, uzgajano i njegovano sa velikom paznjom i ljubavlju kakvu su imale rogaticke majke i nane.
I danas me zambak i kao ime i kao cvijet podsjeca samo na moju dragu Aidu a.r.
Neka tvoja divna dusa uziva u bastama najljepsih djulistana.*******
Nedavno je u neoliko gradova BiH uprilicena izlozba o zivotu i djelu Karla Paržika i publici pružena prilika da upoznaju, a neki vjerojatno nisu ni znali, ko je autor građevina koje su pojedine bh. gradove i proslavile. Na izložbi su predstavljeni vrijedni arhivski dokumenti, nacrti, fotografije i projekti kojima je ovaj slavni Čeh, za kojeg kažu da je “Čeh rodom, Sarajlija izborom”, utjecao na izgled Sarajeva i brojnih gradova u BiH.
U BiH je Paržik djelovao od 1885., pa sve do smrti 1942. Realizirao je više od 120 projekata u Sarajevu i drugim bh. gradovima. Iznimno su važni njegovi projekti u Sarajevu gdje je realizirao, među ostalim, Zemaljski muzej BiH, Pravni fakultet, Zemaljsku banku, Narodno pozorište, hotel „Evropu“, Evangelističku crkvu, palaču Marindvor, Šerijatsku sudačku školu, Ulemu-medžlis koju je uspjesno ukomponovao uz Carevu dzamiju, Aškenasku sinagogu. Njegovo posljednje veleljepno zdanje bila je Crkva svetog Josipa.
Radio je i Društveni dom u Travniku, državni hotel u Jajcu, Kotarski sud u Foči, crkvu u Bugojnu, Franjevački samostan na Plehanu…ZEMALJSKI MUZEJ
LIKOVNA AKADEMIJA
Evo sa sa-x.com, krade se svugdje, ali ovome sam se nasmijala…
U centru Sarajeva ukraden parkirani bicikl, točak ostao svezan
Naš fotograf danas je u popodnevnim satima šetajući centrom Sarajeva primjetio neobičnu scenu. Naime, ugledao je točak bicikla svezan na javnom parking mjestu za bicikle. Bicikl je prema svemu sudeći ukraden, a točak nije mogao biti odnešen jer je bio svezan katancem. Svaki dodatni komentar je suvišan.
O djelatnosti Narodnog pozorista u Sarajevu je u ovoj rubrici pisano na drugoj stranici.
Ovo je dopuna kad je izgradjeno Narodno pozoriste i sta mu je bila prvobitna svrha.Zgrada Narodnog pozorista izgradjena je prije 111. godina i danas predstavlja nacionalni spomenik. Izgradjena je u neorenesansnom stilu i prvobitno je bila zgrada drustvenog doma i centralno sastajaliste elite. Sagradjena je pocetkom 1897. godine, a otvorena drugog januara 1898. godine. Adaptacijom 1921. godine postaje zgrada Narodnog pozorista. Ovo vhunsko djelo Karla Paržika ima mnogo slicnosti sa Narodnim pozoristem u Pragu. Posto je objekat prvobitno bio zamisljen kao elitisticki centar gdje bi bili smjesteni pubovi, Paržik odredjuje ulaz sa juga, a poslije preuredjenja u zgradu Narodnog pozorista, glavni ulaz adaptacijom postaje sporedni.
Sagradjena je od najsavremenijeg materijala tog doba i od armiranog betona. Lože centralne dvorane su izgradjene u dva nivoa. Prosireni su foajei, pozornica i garderoba. Koliko je objekat bio moderno uradjen, govori i cinjenica da je u to vrijeme uvedeno i centralno grijanje. Zidovi su gradjeni od opeke tako da je u zgradi zimi toplo, a ljeti hladno.
Prva opera u Narodnom pozoristu je izvedena 1922. godine.
Zgrada Narodnog pozorista ima podrumski dio, prizemlje, prvi sprat i drugi sprat. Glavna pozorisna dvorana ima 286 sjedista. Narodno pozoriste u Sarajevu, najstarije je profesionalno pozoriste i u pocetku je djelovalo kao dramsko. 1946.godine dobiva operu i balet a jedan od prvih direktora ove ustanove je bio Branislav Nusic.BHT
