Forum Replies Created
-
‘Iskoristi [b]pet stvari prije drugih pet: mladost prije starosti, zdravlje prije bolesti, bogatstvo prije siromaštva, slobodno vrijeme prije zauzetosti i život prije smrti.”[/b]
Iskoristi svoje vrijeme prije nego što bude kasno’
Preveo: Erdin MehićO MLADIĆU! Da li si ikada razmišljao o čovjeku koji hoda pogrbljenih leða, čija je kosa obijelila od starosti, čija je snaga iščezla zbog starosti? Jesi li razmišljao o čovjeku koji obavlja namaz s poteškoćom, jede i pije s poteškoćom, obavlja nuždu s poteškoćom, a svemu ovome uzrok je starost.
Da li si ikada razmišljao o svome stanju?
Zar ovaj starac nije bio kao i ti? O mladiću! Sve je iskusio i prošao u životu, sve ono što ti sad proživljavaš, igrao se i zabavljao, i mislio je da ta zabava i uživanja nikada neće proći, mislio je da njegovoj snazi nema kraja i da će uvijek biti jak i nesavladiv.
Ali, prevario se – došla mu je starost, a njegovo tijelo oslabilo, njegovu snagu zamijenila je bolest, slabost i nemoć. Njegovo uživanje, radost i zabavu zamijenila je tuga i žalost za propuštenom mladošću koju je proveo u igri i zabavi. On bi bio najsretniji kada bi mogao ponovo vratiti svoju mladost, pa da je provede u pokornosti Allahu, Gospodaru svih svjetova.
O MLADIćU! Znaj da je svaki novi dan dio tvog života i da svaki dan doðe sinu Ademovom, alejhis-sellam, govoreći: ”O sine Ademov! Ja sam tvoj novi dan i bit ću svjedok tvojih djela, zato me iskoristi, jer doista ti se više neću vratiti do Sudnjeg dana.”
Doista, kada čovjek ostari, on ostatak svog života provede u tuzi i kajanju za propuštenom mladošću. Zašto? Zato jer bi obavljao namaz, postio bi, ali ne može zbog svoje starosti ili ako može, to obavlja s poteškoćom.
O MLADIĆU! Čuvaj se duge nade!
Možda ćeš reći: Preda mnom je život, zatražit ću oprosta u budućnosti, ili ćeš reći: Neka, ima vremena, ili: Zatražit ću oprost u tridesetoj godini života, ili četrdesetoj ili malo kasnije. čovjek u ovim godinama većinom se dobro osjeća, osjeća se zdravim i jakim. U ovim godinama čovjek može spojiti dvije stvari, a to su zdravlje i ibadet. Allah, dželle šanuhu, je milostiv i On prašta grijehe, i On će oprostiti Svome robu kada to zatraži od Njega, bilo to u tridesetoj ili šezdesetoj ili sedamdesetoj godini života.
O MLADIĆU! Da li se ikad zapitaš ko ti garantuje da ćeš doživjeti tridesetu ili četrdesetu godinu života? O mladiću, ko ti garantuje da ćeš sutra živjeti na ovom dunjaluku i biti sa svojim najbližim?
O MLADIĆU, zar ne znaš da smrt dolazi iznenada i neočekivano, i da će te ljudi spustiti u kabur, kao što su i druge spustili, i da ćeš postati jedan od stanovnika kabura.
Da li stanovnici kabura mogu tražiti oprost, da li su uživali u tome što su odgaðali traženje oprosta? Da li imaju koristi od toga što su svoje vrijeme ili život provodili u igri, zabavi i nepokornosti Allahu, subhanehu ve te’ala?
Da li su doživjeli te godine života koje su željeli, da li su doživjeli te godine u kojima su htjeli da se pokaju?
O mladiću, zašto odugovlačiš sa traženjem oprosta od Allaha, subhanehu ve te’ala, i sa pokornošću Allahu, Gospodaru svih svjetova, i zašto si nemaran prema tome, a znaš da smrt dolazi iznenada, i samo Allah zna kad će ti smrt doći.
Kaže Allah, subhanehu ve te’ala: ”I svi se Allahu pokajte, o vjernici, dabiste bili spašeni.” (NUR, 31.)
Kaže Ibn el-Dževzi: ”Svaki čovjek treba da se sprema za smrt i da se ne zavarava mladošću i zdravljem misleći da mu smrt neće doći dok je mladić i dok je zdrav, a kada danas pogledamo, vidjet ćemo da više omladina umire nego starci.”
O MLADIĆU, pa i ako doživiš četrdesetu godinu života, ko ti garantuje da ćeš biti jak, sposoban da obavljaš ibadet i veličaš svoga Gospodara.
Ko ti garantuje da te neće kakva bolest zadesiti u dvadesetoj ili tridesetoj godini života pa da te ta bolest baci u postelju, pa da svoju mladost i snagu zamijeniš sa bolesničkim krevetom, ali znaj da je tada kasno! O mladiću, ko ti garantuje da te neće zadesiti kakva nevolja ili nesreća u dvadesetoj ili tridesetoj godini života koja će uzrokovati da ostaneš nepokretan do kraja svoga života!
Mnoge od nas šejtan zavarava sa odgaðanjem pokajanja, a odgaðanje pokajanja Allahu je poput mora koje je beskrajno pa tako mnoge ljude stigne smrt, a nisu se uspjeli pokajati svome Gospodaru, a tome svemu uzrok je odgaðanje pokajanja Allahu, subhanehu ve te’ala.
Mnogi ljudi kažu da će se pokajati. I tako prolaze dani, godine, a kod njih se stvara odbojnost i nemarnost prema pokajanju.
O mladiću! Odgaðanje tevbe nema granice niti kraja i odgaðanje nikad ne prestaje sve dotle dok čovjek ne bude spušten u kabur.
O mladiću, čuvaj se odgaðanja tevbe i nemoj se oslanjati na Allahov oprost i Allahovu milost, jer kako god je Allah milostiv i Onaj Koji prašta, tako isto je i Onaj Koji žestoko kažnjava. Kao što kaže Allah, subhanehu ve te’ala, u Svojoj plemenitoj Knjizi: ”Odmazda Gospodara tvoga će, zaista, užasna biti.”(Al-Burudž, 12.)
Dva razloga vode ljude do opuštenosti pa misle da je Allah milostiv i Onaj Koji samo prašta, zaboravljajući da je i Onaj Koji kažnjava, a to su:
1. odgađanje tevbe, tj. pokajanja Allahu, subhanehu ve te’ala,
2. nada u Allahovu milost (oni koji su grijeh učinili govore da je Gospodar milostiv, a zaboravili su da je i Onaj Koji kažnjava).Prenosi se od Ebu Hurejre da je Božiji Poslanik rekao: ”Sedam vrsta ljudi bit će u Allahovom hladu, kada drugog hlada neće biti. Jedan od njih će biti mladić koji je odrastao u pokornosti Allahu, subhanehu ve te’ala.”
O mladiću, pa zar ne želiš da budeš u Allahovom hladu kada drugog hlada ne bude, zar ne želiš da ti knjiga bude data u tvoju desnu ruku, zar ne želiš da uživaš u blagodatima koje će vječno trajati!
Prenosi se od Ibn Abbasa da je Allahov Poslanik, sallalahu alejhi ve sellem, rekao: ‘‘Iskoristi pet stvari prije drugih pet: mladost prije starosti, zdravlje prije bolesti, bogatstvo prije siromaštva, slobodno vrijeme prije zauzetosti i život prije smrti.”
O mladiću, ti se nalaziš u vremenu kada si zdrav, mlad, imaš mnogo vremena na raspolaganju, ali to vrijeme možda provodiš u beskorisnim stvarima.
Spomenut ću hadis u kojem kaže Božiji Poslanik, s.a.v.s.: ”Dvije su blagodati koje ljudi zanemaruju, a to su zdravlje i slobodno vrijeme.”
Kaže Abdullah ibn Mes’ud, neka je Allah zadovoljan sa njim: ”Doista mi je mrzak čovjek koji je besposlen, ne radi ni za dunjaluk ni za ahiret.”
Rekao je Ebu Jezid: ’’Doistasunoćiidaniimetakvjernika, pasatimimetkomzaraðujeDžennetiliDžehennem.”
Rekao je Ibrahim ibn Šejban: ”Ko bude čuvao i vodio brigu o svom vremenu, Allah će sačuvati njegovu vjeru i njegov dunjaluk.”
[b]O MLADIĆU!
1. Znaj da su tvoje godine glavni imetak!
2. Neka tvoje društvo bude ono koje će te upućivati na dobro, a kloni se društva koje te vodi ka zlu i stvarima sa kojima Allah, s.v.t., nije zadovoljan!
3. Čuvaj svoj namaz, jer doista je namaz put uspjeha i vodi čovjeka ka Džennetu, i ne dozvoli sebi da prespavaš sabah-namaz!
4. Požuri ka mesdžidu kada čuješ ezan jer Allah je iznad svega!
5. Što više posti, jer je to doista lijek za mladića i udaljava ga od raznih prohtjeva koji ga vode ka grijehu!
6. Podstiči sebe da što više udjeljuješ svoj imetak na Allahovom putu jer doista to sprečava da čovjeka zadese belaji i nedaće!
7. Ne dozvoli da ti proðe dan a da nisi naučio nešto napamet iz Kur’ana, jer kaže Poslanik, s.a.v.s., da su najbolji oni koji nauče Kur’an pa podučavaju druge!
8. Veličaj svoga Gospodara što više!
9. Budi uvijek spreman da pomogneš svome bratu u islamu!
10. Obiði bolesnika kada si u mogućnosti i prisustvuj dženazama, jer ova navedena djela povećavaju vjerovanje (iman) u Allaha, s.v.t., i podsjećaju nas na ahiret.
[/b]
izvor : http://www.minber.baSlucajno sam na jednom forumu naisao na srpske lazi o desavanjima u Rogatici ’92.godine. Procitajte :
od DIONIS » 19 Jun 2007, 02:20
Rogatica, gradsko naselje, odnosno centar istoimene opštine. Koordiniranom akcijom iz više muslimanskih sela i susednih opština (Višegrad, Goražde, Cajnice) pripadnici oružanih formacija Armije BiH 19. juna 1992. izvršili su masovan napad na grad i okolna srpska sela. U tom pohodu ubijeno je više Srba, još više njih povreðeno je i proterano iz svojih sela i kuca. Pokretna imovina je opljackana, a ostalo u dobroj meri spaljeno i razoreno. Oskrnavljeni su i razoreni mnogi srpski verski objekti, pogotovo na seoskom podrucju. Nadgrobni spomenici na srpskim grobljima polomljeni.Žrtve: 1) Miroslav (LJubo) Jovicic, 1958; 2) Milorad (Milija) Lošic, 1954; 3) Savo (Risto) Lošic, 1965; 4) Milan (Milomir) Marjanovic, 1959; 5) Nenad (Vitomir) Milicevic, 1963; 6) Dobrislav (Dojèilo) Milicevic, 1960; 7) Vitomir (Borisav) Neškovic, 1952; 8) Tomislav (Veso) Rajak, 1958; 9) Slaviša (Desimir) Samardžija, 1971; 10) Božidar (Vaso) Simsija, 1935; 11) Milovan (Pero) Stjepanovc, 1955.
Slucajno sam na jednom forumu naisao na srpske lazi o desavanjima u Rogatici ’92.godine. Procitajte :
od DIONIS » 19 Jun 2007, 02:20
Rogatica, gradsko naselje, odnosno centar istoimene opštine. Koordiniranom akcijom iz više muslimanskih sela i susednih opština (Višegrad, Goražde, Cajnice) pripadnici oružanih formacija Armije BiH 19. juna 1992. izvršili su masovan napad na grad i okolna srpska sela. U tom pohodu ubijeno je više Srba, još više njih povreðeno je i proterano iz svojih sela i kuca. Pokretna imovina je opljackana, a ostalo u dobroj meri spaljeno i razoreno. Oskrnavljeni su i razoreni mnogi srpski verski objekti, pogotovo na seoskom podrucju. Nadgrobni spomenici na srpskim grobljima polomljeni.Žrtve: 1) Miroslav (LJubo) Jovicic, 1958; 2) Milorad (Milija) Lošic, 1954; 3) Savo (Risto) Lošic, 1965; 4) Milan (Milomir) Marjanovic, 1959; 5) Nenad (Vitomir) Milicevic, 1963; 6) Dobrislav (Dojèilo) Milicevic, 1960; 7) Vitomir (Borisav) Neškovic, 1952; 8) Tomislav (Veso) Rajak, 1958; 9) Slaviša (Desimir) Samardžija, 1971; 10) Božidar (Vaso) Simsija, 1935; 11) Milovan (Pero) Stjepanovc, 1955.
U ime Allaha, Milostivog, Samilosnog
1. Milostivi
2. poučava Kur’anu,
3. stvara čovjeka,
4. uči ga govoru,
5. Sunce i Mjesec utvrđenim putanjama plove,
6. i trava i drveće se pokorava,
7. a nebo je digao. I postavio je terazije
8. da ne prelazite granice u mjerenju —
9. i pravo mjerite i na teraziji ne zakidajte!
10. A Zemlju je za stvorenja razastro,
11. na njoj ima voća i palmi sa plodom u čaškama
12. i žita sa lišćem i miomirisna cvijeća, –
13. pa, koju blagodat Gospodara svoga poričete!
14. On je čovjeka od sasušene ilovače, kao što je grnčarija, stvorio
15. a džinna od plamene vatre —
16. pa, koju blagodat Gospodara svoga poričete?! —
17. Gospodara dva istoka i dva zapada —
18. pa, koju blagodat Gospodara svoga poričete?!
19. Pustio je dva mora da se dodiruju,
20. između njih je pregrada i oni se ne miješaju —
21. pa, koju blagodat Gospodara svoga poričete?!
22. Iz njih se vadi biser i merdžan —
23. pa, koju blagodat Gospodara svoga poričete?!
24. Njegove su i lađe koje se kao brda visoko po moru uzdižu, –
25. pa, koju blagodat Gospodara svoga poričete?!
26. Sve što je na Zemlji prolazno je,
27. ostaje samo Gospodar tvoj, Veličanstveni i Plemeniti, –
28. pa, koju blagodat Gospodara svoga poričete?!
29. Njemu se mole oni koji su na nebesima i na Zemlji; svakog časa On se zanima nečim, –
30. pa, koju blagodat Gospodara svoga poričete?!
31. Polagat ćete Mi račun, o ljudi i džinnovi, –
32. pa, koju blagodat Gospodara svoga poričete?!
33. O družine džinnova i ljudi, ako možete da preko granica nebesa i Zemlje prodrete, prodrite, moći ćete prodrijeti jedino uz veliku moć! —
34. pa, koju blagodat Gospodara svoga poričete?!
35. Na vas će se ognjen plamen i rastopljeni mjed prolivati, i vi se nećete moći odbraniti, –
36. pa, koju blagodat Gospodara svoga poričete?!
37. A kad se nebo razdvoji i kao ucvrkan zejtin rumeno postane, –
38. pa, koju blagodat Gospodara svoga poričete?! –
39. tog Dana ljudi i džinnovi za grijehe svoje neće biti pitani,
40. pa, koju blagodat Gospodara svoga poričete?!
41. a griješnici će se po biljezima svojim poznati, pa će za kike i noge ščepani biti, –
42. pa, koju blagodat Gospodara svoga poričete?!
43. “Evo, to je Džehennem koji su grešnici poricali!”
44. i između vatre i ključale vode oni će kružiti, –
45. pa, koju blagodat Gospodara svoga poričete?!
46. A za onoga koji se stajanja pred Gospodarom svojim bojao, bit će dva perivoja, –
47. pa, koju blagodat Gospodara svoga poričete?!
48. puna stabala granatih, –
49. pa, koju blagodat Gospodara svoga poričete?!
50. u kojima će biti dva izvora koja će teći, –
51. pa, koju blagodat Gospodara svoga poričete?! –
52. u njima će od svakog voća po dvije vrste biti, –
53. pa, koju blagodat Gospodara svoga poričete?!
54. Naslonjeni na posteljama čije će postave od kadife biti, a plodovi u oba perivoja nadohvat ruke će stajati, –
55. pa, koju blagodat Gospodara svoga poričete?!
56. U njima će biti one koje preda se gledaju, one koje, prije njih, ni čovjek ni džinn nije dodirnuo, –
57. pa, koju blagodat Gospodara svoga poričete?!
58. bit će kao rubin i biser, –
59. pa, koju blagodat Gospodara svoga poričete?!
60. zar nagrada za dobro učinjeno djelo može biti nešto drugo do dobro?! —
61. pa, koju blagodat Gospodara svoga poričete?!
62. Osim ta dva, bit će još dva neznatnija perivoja, –
63. pa, koju blagodat Gospodara svoga poričete?!
64. modrozelena, –
65. pa, koju blagodat Gospodara svoga poričete?!
66. sa izvorima koji prskaju, u svakom, –
67. pa, koju blagodat Gospodara svoga poričete?!
68. u njima će biti voća i palmi i šipaka, –
69. pa, koju blagodat Gospodara svoga poričete?!
70. u njima će biti ljepotica naravi divnih, –
71. pa, koju blagodat Gospodara svoga poričete?!
72. hurija u šatorima skrivenih, –
73. pa, koju blagodat Gospodara svoga poričete?!
74. koje prije njih ni čovjek ni džinn nije dodirnuo, –
75. pa, koju blagodat Gospodara svoga poričete?!
76. Oni će biti naslonjeni na uzglavlja zelena, prekrivena ćilimima čarobnim i prekrasnim, –
77. pa, koju blagodat Gospodara svoga poričete?!
78. Neka je uzvišeno ime Gospodara tvoga, Veličanstvenog i Plemenitog!NA ‘VEČERI KURANA’ U ŠVAJCARSKOJ: Bivši fudbaler Crvene zvezde Nenad Jevtić prešao na islam i uzeo ime Jusuf
Na tradicionalnoj manifestaciji “Večer Kurana”, u švajcarskom gradu Cofingenu, koja okuplja najeminentnije hafize svijeta, pred oko 2.000 okupljenih ljudi, islam je primio bivši fudbaler FK Crvena zvezda iz Beograda Nenad Jevtić, koji je u okviru svečane ceremonije prihvatio ime Jusuf.
Večer Kur’ana, ZofingenKako piše “Dnevni avaz”, vijest je prenio hafiz Emin ef. Tucović iz Mostara, koji je zajedno s hafizima Harunom Efendićem, Ćamilom Hajdarevićem i Sabahudinom Skejićem na tradicionalnom učenju Kurana u Cofingenu zastupao BiH.
– Nenad, odnosno Jusuf, rekao je da je motivacija njegovog prelaska na islam u tome što je nekolika puta proučio Kuran koji je na njega djelovao inspirišuće. Kaže da je želio da pred velikim brojem ljudi izgovori šehadet. Dodao je i da je njegova savjest potpuno mirna i sretan je što pripada islamskoj vjeri – kazao nam je hafiz Tucović.
Inače, Jevtić je trenutno fudbalski menadžer, a živi i radi u Švajcarskoj.
(Dnevni avaz, BLIN MAGAZIN/ma)
Jovo Vukeljić, vođa Ravnogorskog četničkog pokreta: Za nas je rat izazov i akobogda bit će rata
Četnički pokret u Republici Srpskoj, poznatiji kao Ravnogorski četnički pokret uživa u slobodi koju su im omogučile institucije vlasti Bosne i Hercegovine. Oni tu slobodu koriste na za njih najbolji način. O planovima četnika u skorijoj budućnosti u RS-u prošle godine govorio je Jovo Vukeljić, vođa Ravnogorskog četničkog pokreta. „ Nama koji baštinimo tradiciju Ravnogorskog pokreta nikada relaksanija situacija nije bila. Za nas je rat izazov i akobogda bit će rata. Nemoj te misliti da se ovdje išta može riješiti lijepim metodama. Odavno je to pogrešno i bez agresivnih metoda nema rješenja. Borba mora da postoji i to agresivna. Ja sada pozivam na oružanu borbu, ali agresivna borba mora biti i na radnom mjestu i u selu i opštini, i mi to činimo. Znači na svakom mjestu agresivna borba i protiv političke vlasti, međunarodne zajednice, vehabijskog pokreta.“
Neugodnih kućanskih mirisa obično se možemo riješiti uklanjanjem njihova izvora odnosno čišćenjem zahvaćenog predmeta ili prekrivanjem neugodnog mirisa nekim ugodnijim.Kuhinja
* Staro ili trulo povrće može vrlo neugodno zaudarati. Da bi se to izbjeglo, povrće držite na hladnom i tamnom mjestu i po mogućnosti u papirnatoj vrećici.
* U hladnjaku se mogu skupiti različiti mirisi koji mogu potjecali od jakog sira, začinjene hrane ili pljesnivih ostataka. Redovito pregledavajte sadržaj i bacite ono što vise nije za uporabu.
* Čistite hladnjak najmanje jednom mjesečno, uključujući police i gumene spojeve.* Da bi ste mirise od kuhanja sveli na najmanju mjeru, zatvorite vrata ostalih prostorija u kući dok kuhate i otvorite kuhinjski prozor kako bi izašli para i ostali mirisi. Kupite izvlačni ventilator ili uključite napu pa pustite da rade još neko vrijeme nakon što završite s kuhanjem.
* Obrišite površine vlažnom krpom namočenom u vruću vodu u koju ste dodali deterdženta i limunova soka.
* Dasku za sjeckanje prebrišite prerezanom polovicom limuna da je osvježite.
* U mikrovalnu pećnicu stavite da uzavre limunov sok i voda što će pomoći uklanjanju mirisa iz nje.
* Za suzbijanje neugodnih mirisa u kuhinjskom sudoperu, svakih nekoliko dana ulijte malo izbjet jivača u odvodnu cijev pa ostavite preko noći, a zatim temeljito isperite vrućom vodom.
Kupaonica
* Redovitim čišćenjem postiže se da kupaonica odiše svježinom, ali kad se dogodi drukčije, upalite mirisnu svijeću ili naprosto šibicu da pročistite zrak. Pored zahodske školjke stavite prostirku i redovito je perite. Uz rub zahodske školjke držite osvježivač.
* Voda koja se zadržava iza spojeva i pločica na kadi također može imati neugodan zadah, a zbog kondenzacije kupaonica može biti vlažna i ustajala. Kupaonicu morate redovito provjetravati i, po potrebi, dodajte odušak za zrak ili izvlačni ventilator.
* U odvodne cijevi kade, bidea i umivaonika ulijte sredstvo za dezinfekciju i održavajte njihovu svježinu. Ako se neugodan miris i dalje zadržava, možda su začepljene i treba ih odmah odčepiti.
Dnevni boravak
* Dim cigareta može se neutralizirati mahanjem po sobi kuhinjskom krpom navlaženom vodom i octom.
* Izbjegavajte držanje kućnih ljubimca, zato što njihova dlaka i tjelesne masnoće mogu ostaviti neugodne mirise. A držanje psa je po Islamu zabranjeno.
* Naslonjače i sofe prekrijte prostirkama i redovito ih perite.* U prostoriju stavite posude s pot-pourri-jem radi osvježavan ja ustajalih mirisa.
Spavaće sobe
* Ustajalih mirisa u spavaćoj sobi najlakše se može riješiti otvaranjem prozora i prskanja osvježivačem zraka. Madrac pospite boraksom i ostavite nekoliko sati, a zatim usišite. Krevet uvijek prozračite prije nego što ga pospremite, a soba neka bude dobro prozračena.
Izvan kuće
* Mačke vole obilježavati prostor uz ulazna vrata, a u tome ih možete spriječiti ako kućni prag istrljate uljem mentola ili narančinom korom.
SASTOJCI ZA POT-POURRI
Čili i štapići cimeta, cijeli klinčići, mješavina suhog cvijeća, te limeta i limun. Može se dodati i sitno naribana korica agruma. Latice svježeg cvijeća lijepo mirišu nekoliko dana.Greske koje ce cesto cine kod izvodjenja izolacije podkrovlja ( termo i hidro izolacije), jer se mjesaju paropropusno-vodonepropusna folija sa parnom branom (folijom ili najlonom).
1. pokrov
2. letva za zračni kanal
3. zračni kanal
4. paro-propusna – vodonepropusna folija
5. toplinska izolacija URSA između rogova
6. toplinska izolacija URSA ispod rogova
7. parna zapreka ili parna brana
8. podkonstrukcija unutarnje obloge
9. unutarnja oblogaZakljucak :
Paropropusna-vodonepropusna folija to je umjesto ljepenke, ne propušta vodu izvana a iznuta propušta eventualnu paru van
Parna brana ili folija koja ne propušta paru u izolacijski sendvić
npr.difuzna parna brana s efektom isušenja se prilagođava uvjetima vlažnosti zraka i teperaturi i pospješuje isušivanje drvene konstrukcije i izolatora ako dođe vlaga u njega.
Time se dobiva trajno suhi izolacijski sendvič i konstrukcija. Sigurnost!Znaci svrha paropropusne-vodonepropusne folije je da ne dozvoljava da voda (kiša) sa vana ulazi unutar i vlaži termoizolaciju, jer termoizolacija kada je mokra gubi svojstva termoizolatora. A svrha parne brane je da ne dozvoljava da para (vlaga) iz unutrašnjosti stana (kuce) ulazi u termoizolaciju.
(Vlaga izlazi kroz prozor i ventilaciju)Vedrana Rudan: Kad neko u Evropi uzme kalašnjikov u ruke, pa baci nekoliko granata, to nije terorizam. To je odgovor na terorizam!
Zar se svijet više ne dijeli na muslimanske zemlje u kojima žive teroristi i civiliziranu Evropu u kojoj netko poludi jednom u nekoliko godina? Poput onog Norvežanina koji je ukokao, više i nije bitno koliko djece, ali smo doznali ono što smo i znali da ćemo čuti, gospodin je
luđak, ne terorist.Čitam, u Belgiji je panika. Dogodilo se čudo u zemlji dosade i čokolade. Jedan je bolesnik, ne terorist, teroristi su u Afganistanu, Iranu, Iraku, Pakistanu…, odlučio na glavni trg u idiličnom Liegeu baciti nekoliko granata i kalašnjikovim ukokati jadnike koji su se u krivo vrijeme našli na krivom mjestu.
Da li je moguće da i Liege može biti krivo mjesto? Kamo ide ovaj svijet? Ako čovjek nije siguran u Belgiji gdje je siguran?
Zar se svijet više ne dijeli na muslimanske zemlje u kojima žive samo teroristi i civiliziranu Evropu u kojoj netko poludi jednom u nekoliko godina? Poput onog Norvežanina koji je ukokao, više i nije bitno koliko djece, ali smo doznali ono što smo i znali da ćemo čuti, gospodin je luđak, ne terorist.
Što je zaista terorizam?
Terorizam je kad živiš u zemlji kojom vladaju razbojnici koji ni tebi ni tvojoj djeci ni tvojim unucima, a neće dati ni tvojim praunucima šansu da žive od svoga rada.
Terorizam je kad imaš fakultet, govorim o Hrvatskoj, dvoje djece, radiš petkom i svetkom pa ili ne dobiješ plaću ili dobiješ četiri tisuće kuna jednom u šest mjeseci. Terorizam je, govorim u Hrvatskoj, kad političar tjedan dana prije nego će postati ministar u novoj vladi dobije ogroman kredit za svoju propalu firmu.
Terorizam je kad živiš u zemlji u kojoj nikad nećeš dobiti stalni posao. Terorizam je kad možeš dobiti plaću, čak i dnevnicu, jedino ako u Afganistan odeš ubijati “teroriste”.
Terorizam su bankarski krediti koje dižeš da bi kupio kruh i mlijeko, u najgorem slučaju garsonijeru na trideset godina.
Terorizam je kad si slab i star i bolestan ali ne možeš doći do lijeka. Terorizam je kad odeš u privatnu kliniku, a u svim su ordinacijama kamere koje te snimaju i polugologa i gologa.
Terorizam je kad ti u državnoj bolnici padne strop na bolesnu glavu. Terorizam je kad Ameri, koji nikad nisu bili vizionari ali jesu kreatori, najave da će uskoro u Evropi buknuti rat.
Terorizam je kad ti tvoji političari, mislim na Hrvatsku, opisuju Evropu kao raj u koji ćemo ući, a još nisu raspisali referendum. Terorizam je kad je lopovska Evropa u koju ćemo tek ući već ušla u našu zemlju u obliku banaka, osiguravajućih društava, privatnih poliklinika…
Terorizam je kad ubijaš djecu u Afganistanu, Iraku, Libiji, Pakistanu, Gazi, za koji dan Iranu, pa onda to nazivaš borbom protiv terorizma.
Da, terorizam ima tisuću lica. Kad netko u Evropi uzme kalašnjikov u ruke, pa baci nekoliko granata na bilo koji trg u zemlji u kojoj se trenutno nalazi, to nije terorizam. To je odgovor na terorizam.
(DEPO PORTAL)
http://www.pozivuraj.com
[b]
Kako osvijetliti tamne prostorije [/b]Imate li neku od važnijih prostorija u stanu ili kući, a da joj nedostaje danjeg svijetla? Evo nekoliko savjeta kako to promjeniti, odnosno kako iz postojećeg stanja pokušati izvesti najbolju situaciju. Naravno, neće svaki od ovih načina svima pomoći u baš svakom slučaju, ali na vama je da pokušate prilagoditi vaše stanje, vaše mogućnosti sa nekim od ovih savjeta.
Izvedite zidove u sjaju
Zidovi su elementi sa najvećom površinom u svakoj prostoriji. Ukoliko njih izvedete u sjaju, to je jedan od najlogičnijih, najjeftinijih i najbržih zahvata kako prostoriju učiniti svijetlijom. Reflektirajuće boje možda nisu uvjek zahvalne pa, alternativno tome možete koristiti i tapete sa sjajnom površinom. Reflektirajući efekt pojačava svijetlost koja dopire do prostorije i na taj način je ona cijela jače osvjetljena.
Obojite zidove na žuto
Ukoliko vašoj prostoriji nedostaje prirodne svijetlosti, pokušajte to nadoknaditi odabirom žarke i žive boje – žute. Dakako, ona može biti vrlo jaka ukoliko se aplicira na sve zidove, pa se tome može doskočiti tako da u nju obojite samo jedan fokusni ili pak samo kombinaciju zidova. Alternativno tome, žutu možete koristiti i kod dodataka, sitnih elemenata, umjetničkih djela namještaja, ali tada zidovi moraju biti u bijeloj boji.
Koristite ogledala u prostorijama
Ogledala čine prostore većimai reflektiraju svijetlo, stoga ih postavite tako da svijetlo pada direktno na njih, kako bi se ono što više raspršivalo po prostoriji.
Boje u prostoriji neka budu u svijetlim tonovima
To je, svojevrstan kliše, ali djeluje! Neka vaši zidovi i pod budu što svijetliji kako bi sami po sebi posvijetlili prostor. No, tu možete, bez ustručavanja postaviti neke elemente u bojama kako bi unijeli malo živosti u prostor.
Pojačajte svijetleći efekt
Ovaj je prijedlog usko vezan uz prijedlog zidova u sjaju, ali se odnosi na namještaj sa visokim sjajem ili pak na tkanine sa svijetlećom površinom.
Koristite dragulje i kristale
Iako ovaj prijedlog ne odgovara svim prostorima ili ljudima, može, svakako funkcionirati, ali samo i isključivo ako se izvede profesionalno i sa stilom. Kod ovog slučaja vrlo se lako može pogriješiti. Bilo bi poželjno da je prostorija u kojoj se koriste dragulji i kristali nešto većih dimenzija ili pak da volumeni elemenata odgovaraju volumenu same prostorije. Isto tako važan je i stil u kojem je ta prostorija dizajnirana. Tek tada će na vidjelo doći sav taj glamur i tek će tada sve imati smisla. U protivnom imat će te prostor kojim dominira kič.
Koristite pod od kojeg se reflektira
Pod je još jedan od elemenata u svakoj prostoriji koji je velike površine, pa je, stoga vrlo bitan u našem slučaju. Ukoliko ga izvedete u sjaju (no morate opet biti pažljivi da on odgovara ostalim elementima u prostoriji) on reflektira sve ostale elemente u podu i čini prostoriju većom, a samim time i svijetlijom.
Dekorirajte postojeće tamne elemente
Ukoliko u prostoriji imate neke elemente koji su tamniji, a ne želite ih micati (prvenstveno se misli na zid od fasadne ili ukrasne cigle), možete ih djelomično prekriti bijelom (ili nekom drugom svijetlijom plohom i između njih staviti LED rasvjetu i na taj način dobiti efekt koji će zadovoljavati kako u estetiskom, tako i u funcionalnom smislu.
Koristite namještaj izrađen od reflektirajućih materijala
Namještaj od metala, stakla ili nekog drugog materijala pojačat će efekt refleksije i dati nešto više svijetlosti vašem prostoru.
Koristite velika rasvjetna tijela sa jakim žaruljama.
Naravno, velika rasvjetna tijela koristite u većim prostorijama dok se jake žarulje preporučuju za sve tamne prostorije bez obzira na veličinu. Ne moram ni spominjati da koristite štedljive žarulje ili pak LED sisteme kako bi cijeloj priči dali i ekološki aspekt.
Ne koristite teške zavjese i zastore
Teške zavjese i zastori isišu svijetlo iz prostorije. Stoga, umjesto njih, koristite neke druge sisteme. Žaluzine, trakaste zavjese, rimski zastori ili pak zavjese od laganih materijala će uvelike pojačati dopiranje svijetla. A, u većini slučajeva su i jeftinije.
Ugradite staklene zidove
Ukoliko imate neke prostorije u kojima možete izvoditi zidove od zamućenog stakla, u svakom slučaju prijedlog je o kojem valja razmisliti. Takvo staklo ne dopušta direktan pogled na drugu stranu, a ipak propušta veliku količinu svijetla.
Ugradite krovni prozor
Ukoliko imate mogućnosti, ugradite krovni prozor kako bi kroz njega ulazilo što više svijetlosti. On je,u načelu, kvalitetniji jer propušta sunčevu svijetlost gotovo cijeli dan (naravno, to ovisi o poziciji prostorije) jer je kroz cijelo vrijeme vidljiv Sunčevoj putanji.
Povećajte ili izvedite nove otvore na zidu
Ukoliko imate mogućnosti, izbijte nove otvore na zidu – prozore ili pak francuske prozore kako bi, u prostoriju dopiralo što više prirodnog svijetla.
izvor: estetikheretik.comMekka at night / Mekka u noci / Mekka nachts
Naslov: RogaticaIzvor: Hamdija Kreševljaković, 15.novembar 1933, Novi Behar
Na 29. rujna o g. otvorena je u Rogatici, skoro od temelja na novo sagrađena Šudžaudinova džamija, koja je izgorila 1914. prigodom ulaska crnogorske vojske u ovo mjesto. Ovoj svečanosti prisustvovalo je pet do šest hiljada ljudi, što Rogatica nije zapamtila ođ postanka svoga. U oči ovoga dana iskićene su kuće i radnje zastavama. S obje strane ulice, u kojoj je džamija, podignut je po jedan slavoluk. Pored rogatičkih muslimana došli su na ovu svečanost seljaci iz okolnih sela i mnogi viđeniji Ijudi iz Sarajeva, Vlasenice, Goražda, Cajniča, Višegrada i nekih đrugih mjesta. Svečanost je zapocela u 11 sati prije, a završila u 1 po podne. Svečanosti je pored Rogaticana i stranih gosta prisustvovao ispred Ulema medžlisa u Sarajevu i Vrhovnog vjerskog starješinstva u Beogradu gospodin Mehmed Ševket ef. Kurt, član Ulema medžlisa u Sarajevu, svi šefovi civilnih, vojnih i vjerskih oblasti u Rogatici, te brojna ilmija iz Sarajeva i drugih mjesta. U 11 sati otvorio je svečanost g. Galib ef. Hafizović, šeriatski sudac i predsjeđnik odbora za restauraciju ove džamije vrlo lijepim govorom. Nakon dovršenog govora predao je ključ od džamije g. Kurtu sa zamolbom da džamiju otvori. Gosp. Kurt je s nekoliko toplih riječi pohvalio Rogatičane i njihovu požrtvovnost, proučio dovu na arapskom jeziku, otvorio džamiju i pozvao prisutne da uđu. U lijevoj tetimi bile su stolice za goste nemuslimane. Kad se džamija aapunila, počeo je s ucenjem Kurana gospodin Hafiz Džemaludin Hadži Jahić, hatib Careve džamije u Sarajevu, a nastavio Hadži Hafiz ef. Kenjević i učio sve dok se nije začuo ezan s munare, a onda je klanjana džuma. Na najsvecaniji način prouSio je hutbu i klanjao džumu gospodin Hadžijahić. Iza dovršenog namaza održao je muderis Gazi Husrevbegove medrese, naš najbolji vaiz gospodin Hadži Mehmed ef. Handžić vaz o ulozi džamije u islamskoj zajednici. U istom je duhu bila i hutba. Pri kraju vaza predložio je gospodin Hanđžić, da se kao spomen na ovu lijepu svečanost osnuje u Rogatici „Trezvenost” što je još istog dana i učinjeno. Dovom iza vaza dovršeua je u glavnom ova svečanost. Za vrijeme svečanosti pucale su prangije, a učenje u džamiji i vaz prenošeni su megafonom. Program za ovu svečanost izveden je najpreciznije, a za vrijeme svečanosti kao i cijeli taj dan vladao je najuzorniji red. Bio sam više puta sudionikom raznih priredaba, ali ovakog reda i jednodušnosti nijesam doživio ni u nas ni na strani, kao što ne vidjeh još nikad ovake gostoljubivosti, prijaznosti i susretljivosti građana prema gostima i u svem ovome može nam poslužiti mala Rogatica kao uzor. Svaka im čast! Na restauraciji ove džamije radilo se od svibnja o. g. do zadnjih đana prošlog mjeseca. U to ime osnovan je naročiti odbor, kome je na čelu bio kadija gosp. Hafizović, a članovi najugledniji gr&đani Rogatice. Premda odbor nije našao baš nikakve potpore na najmjerodavuijem mjestu, ipak je sretno priveo kraju ovo djelo, samo požrtvovnošću građana i dobrovoljnim prilozima. Pravi začetnik ove obnove i duša čitave akcije bio je dugogodišnji hatib Careve džamije i mualim u Rogatici Hafiz Ali efendija Zagorica, koga ugrabi smrt prije dva mjeseca i tako mu ne bi suđeno dočekati ovaj svečani dan, da vidi svoje djelo privedeno kraju. Rahmetullahi alejhi. Tarih iznad vrata ove obnovljene džamije sastavio je Mehmed ef. Handžić i glasi: a to znači u prevodu: „Za vrijeme svjetskog rata izgorjela je ova đžamija, koju je sagrađio Šuđžauđđin prije tri stutine i pedeset godina od prilike, pa su je popravili stanovnici ovoga grada tražeći Božje zadovoljstvo godine 1352. po Hidžri.” Ovom zgodom progovorićemo koju o Rogatici i njenoj prošlosti od najstarijih vremena do danas. II. Rogatica je jedino veće mjesto na cesti Sarajevo Višegrad, udaljena je 75 km. od Sarajeva, a od najbliže željezničke postaje Mesići samo 9 km. Obje ove ceste prolaze vrlo romantičnim krajevima. Idući iz Sarajeva u Rogaticu cestom, prelazi se preko Romanije i visoravni Glasinac. Kraj, kojim ide pruga SarajevoMesići, spada među prve prirodne krasote naše domovine. Samo mjesto leži u pitomoj kotlini, a prijatne kućice proviruju kroz granato drveće. Dolazeći cestom iz Sarajeva, najprije se prolazi kroz bivši vojjnički logor, u kojem su sada smješteni uredi i privatni stanovi, a onda si tek u lijepoj čaršijji. Rogatica je opasana brdima. Na zapađu se diže Ljun, s juga je Vijenac s Hridom i Matino brdo, odakle je najljepši pogled na ovo mjesto, s jugoistoka Šaran, a sa sjevera Kovanjsko brdo. U Rogaticu se dolazi kroz defileje (tjesnace). Ovom plodnom i voćem rodnom kotlinom protječe riječica Rakitnica, što istječe iz malog jezera ispod gradine u istoimenom selu i tu prima pritok Bereg, a kod postaje Mesići saljeva se u Praču. Ispod Matina brda izvire potok Toplik i kao desni pritok utječe u Rakitnicu u samom mjestu. Voda je ovog potoka tako jaka, da na izvoru pokreće veliki mlin. Brda oko Rogatice nijesu osobite visine, a samo mjesto leži 550 m nad morem. Prema apsolutnoj visini klima je dosta blaga. Ljudskim naseljima u Rogatici i njenoj okolici nalazi se traga od prehistorijskog doba. Po okolnim brdima vide se tragovi starijim utvrdama, na koje nas potsjećaju nazivi „Grad”, „Gradac” i „Gradina”. Glasinac je jedno od najznamenitijih nalazišta iz željeznog doba na svijetu. Na teritoriju Rogatice nađeno je . 1894, glinenog posuđa iz prehistorijskog doba. Nekoliko slojeva više nađeni su predmeti od bronze iz rimskog doba, a iznad svega ovog bilo je cigansko groblje. Na mjestu Rogatice bilo je rimsko naselje. Dr. Otto Blau, bivši pruski konzul u Sarajevu i vrlo poznat učenjak, bavio se po uputi slavnog Momsena sakupljanjem rimskih natpisa u ovim zemljama i na svom putu u znanstvene svrhe boravio je 26. kolovoza 1866. u Rogatici, a s njim bijaše u društvu E. Pricot de Ste Marie, tajnik fraucuskog konzulata u Sarajevu, također čovjek od nauke1. Blau se prvi osvruuo na rimske spomenike ovog mjesta. Tom zgodom naišli su na jedan nadgrobni spomenik s natpisom nekog dekuriona kolonije Risinium, a stajao je uz vrata (Turstein) kuće nekog Abdi efendije i kako su ga bez znanja vlasnika kuće htieli iz zemlje izvaditi i natpis prepisati, navalio je, kako Blau piže, Abdi ef. na njih s vikom i oružjem, a oni se okaniše tog posla. Ovo je bio razlog da se Blau nepovoljno izrazio o Rogatičanima. Kamenja s latinskim natpisima ima po džamijama (Huseinbegova), pravoslavnoj crkvi i na kamenom mostu kraj Musale. Oko Rogatice ima mnogo stečaka ili mramora. To su nadgrobni spomenici od kamena iz XIII., XIV. i XV. stoljeća, što ib odliČniji članovi bogumilskih porodica postaviše na grobove svojih pokojnika. Neki su stečci tako veliki da ih zapazišežstrani putnici, koji su ovim krajem putovali. Tako primjerice spomiuje stečke ovog kraja Slovenac Benedikt Kuripešić u svome putopisu, napisanom njemačkim jezikom i tiskanom još 1531. Nešto prije a i za okupacije HercegBosne poćeše se učeni ljudi baviti prouČavanjem bogumilskih grobalja, ali pravi rad na ovom području naše prošlosti započeo je 1899. dr. ćiro Truhelka i to baš u ovom kraju u Lađevini ili Vlađevini, kojih 5 km. jugozapadno od Rogatice). Odavle su 1914. prenešena u dvorište zemaljskog muzeja ona dva đivna stečka. što svoiom golemoćom zadivljavahu prolaznike punih pet stoljeda3). Pod većim stečkom od ova dva počivali su zemni ostaci vojvode Vlatka Vladevića, a pod manjim vojvode Miotoša i njegova sina Stjepka kako nam to kažu na ovim stečcima uklesani natpisi, bosančicom u ikavskom govoru. Vlatko Vlađevid bijaše vrlo uvažena ličnostČu Bosni krajem XIV. i prvih godina XV. stoljeća, a Dubrovčani su ga štimali i čast mu odavali kao velikim vojvodama. Miotoš s Lušca, piše Truhelka, mogao bi biti identičan s Miotošom Ourićem, koji je bio u službi Rađosava Pavlovića i ujegovih sinova kao dijak, te ga upotrebljavahu i kao poklisara, dok V. Skarić pišući o Borču kaže: wVrlo je verovatno, a mogu reći i sigurno, da je ovaj Miotoš Curić bio unuk onoga Miotoša, koji je pokopan na Vlađevinama”). Sigurno je da su vojvoda Miotoš i dijak Miotoš Curid, koji je bio na životu još 14. srpnja 1454., dvije osobe. I dva obeliska iz doba islamizacije Bosne u dvcrištu našeg muzeja u Sarajevu također su iz ovog kraja. Jedan je stajao kao nišan nad grobom Radivoja Oprašida u selu Oprašidi, a drugi nad grobom Mahmuta Brankovida u selu Brankovidi6). Ovaj Mahmut bez svake je sumnje potomak knezovaRadivoja i Vuka Brankovida, koji su navedeni kao svjedoei u listinama iz 1454., kojom potvrđuju neke povlastice Dubrovčanžma sinovi vojvode Radosava: vojvoda Nikola i knez Petar, gospodari ovog kraja6). Selo Brankovići postojbina je ovih Brankovića. čitav predio između gornjeg toka rijeke Bosne i Drine bijaše u vlasti velikog vojvode bosanskog Pavla Radinovida (poginuo u Sutjesci 23. kolovoza 1415.) i prema tome i današnja Rogatica sa svojom okolicom. Pavao Radinovid i njegovi potomci sjeđahu u svom „slavnom gradu” Borču i ođavle vladahu svojom zem ljom. I ovaj „slavni grad” nije bio daleko od Rogatice. K. Jiriček držao je 3a je Borač bio kod Vlasenice, koja se za turske uprave zvala Birče7). U ovo je prvi s pravom posumujao Petar Matkovid, profesor zagrebačkog sveučilišta, jos pred pola stoljeda (1881). On je još tada napisao: „Borač grad stajaše vjerojatno blizu Rogatice* možđa današnjeselo Borač u opdini Rogatica vanjska”8). I Ađam Karszniewicz bavio se ovim piianjem, pa je sredovječni Borač identificirao s Borčem na gornjoj Neretvi9). Svi kasniji pisci, ne obzirudi se na ovu dvojicu, povodili su se za Jirečekom i identificirali Borač s Birčem odnosno Vlasenicom. Tek prije jedanaest god na uspjelo je Vladi Skaridu da s nepobitnim do kazima opravda sumnju profesora Matkovida i ođredi mjesto sredovječnom Borču. Prema ovom stajao je „slavni grad” Borač na uzvisini iznad današnje željez” ničke postaje Mesidi, a uz lijevu obalu Prače, gdje mu se i danas ostaci vide, a ovo se mjesto u narodu zove Grad10). Pored Borča bijaše u vlasti ovog modnog dinasta i njegovih nasljednika rudnik Olovo i trg Prača, kraj kojeg je Pavao podigao grad, po njemu prozvan Pavlovac. Pavao Radinović ostavio je iza sebe dva sina Petra i Radosava, koji se po ocu zvahu Pavlovići. Kako je g. 1420. Petar poginuo, vladao je očevinom Radosav. U listinama nazivaše se vojvoda, odnosno veliki” voj voda rusaga bosanskog. U njihovoj je vlasti bio i kraj oko Trebinja i pola Konavala. Radosav je živio sa svojim susjedima vrlo rđavo. Ratovao je sa Srbima, onda sa Hranidima,gospodarima humske zemlje iDubrovnikomž1), a ovo je dovelo do intervencije Turaka, što je urodilo rđavim poslĆedicama po kudu Pavlovida. Radosav je umro u nepoznatom mjestu poslije 10. travnja 1441. ali prije 29. rujjna 1442., jer se u listini pod ovim datumom spominje kao pokojnik. U njegovoj je službi stajao i razne diplomatske službe vršio do 1437. gost Radin, kasniji poglavica humskih bogumila. Radosav je ostavio iza sebe ženu Teodoru i tri sina, od kojih je najstariji bio vojvoda Ivanis, a mlađi knezovi Petar i Nikola. Po smrti Ivaniševoj biojePetar vojvoda, a Nikola knez. Ova potonja dvojica spominju se zadnji put kao gospodari ovoga kraja 15. srpnja 1454. u već spomenutoj listini, a ovo je i zadnji spomen građa Borča. Nakon tragične smrti Pavla Radinovića (1415). postadoše njegovi potomei zbog nesloge bosanske vlastele sultanovi vazalh Kada se vojvoda Petar, stariji sin Pavlov, iznevjerio Turcima, pogubi ga turski vojvođa Ishakbeg 30. svibnja 1420. Ravnih 17 godina prije pada Bosne zaposio je turski vojvođa t. zv. Zapadnih strana Hodidjed i Vrhbosnu (Sarajevo), a ovaj turski enklave s ostalim posjedom* preko Driue spajala je široka pruga takozvane „zemlje Pavlovića”, što ju Turci podložiše**). Pavlovi unuci Petar i Nikola poginuše 1463. braneći svoju domOvinu od Turaka, a s njima izumre i rod kuće Pavlovića. Dobar dio njihove zemlje pripao je sultanu kao hasi humajum1*) — carska zemlja. III. Da li je još za gospodstva Pavlovića postojalo na teritoriju Rogatioe kakvo veće naselje, ne zna se, kao ni to, kada je ovdje položen lemelj islamskoj prosvjeti. Prvi put se ovo mjesto spominje u beratu sultana Bajezida II. od 7. ševala 896. (13. kolovoza 1491). Tu se navode pored inih jamaca za jedan konzorcij „od mista Olova knez Radič Pribinić” i „od Rogatice knez Radin Vukašinović”). Iz toga slijedi, da je Rogatica tada imala svoga kneza. Osmanlije prozvaše Rogaticu Gelebipazar, što znači „gospodin trg”. Ovako su je mogli nazvati radi razmjerno velike čaršije, kakve nije bilo u onome kraju. Stariji Rogatičani zbore, da je ovo ime dobila Rogatica po brojnoj stoci (dželep) što se ovamo dogonila na pazar, i da se ovo ime prema tome ima izgovarati Dželepipazar, pa da se tako nekad i izgovaralo. Ovo je samo puko nagadanje, jer se u turskim izvorima XVI. stoljeća i kasnije piše uvjek Celebipazar, a nikad Dželepipazar. I turski geograf prve pole XVII. stolječa Hadži Kalfa naziva Rogaticu Celebipazar. Za turske uprave lijepo je procvalo ovo mjesto. U tom vremenu sagrađeno je pored brojnih privatnih zgrada sedam džamija, dva kamena mosta preko Rakituice, jedna banja, tekija, jedna medresa, više mekteba i dva prostrana hana. U ovo su ae doba udomili razni obrti. Ko je sagradio prvu đžamiju u Rogatici i kada se to desilo ne zna se Možda je bila najstarija t. zv. tekijska džamija, na čijem je mjestu nešto prije okupacije podignuta Sehislamija. Uz nju je sigurno stajala tekija, po kojoj je i ime dobila. Od današnjih sedam džamija najstarija je Oručagina i jedina je s drvenom munarom, a sagradio ju je neki Oručaga u prvoj poli XVI. stoljeća, kako se to vidi iz Huseinbegove zakladnice. Kako su obe spospomenute džamije (Tekijska i Oručagina) na lijevoj obali Rakitnice, to je po svoj prilici na ovoj obali rijeke zametak današnjoj Rogatici. Prostrauu džamiju i đo nje mekteb napravio je Huseinbeg Arnautović1Č nešto prije 1558. kako to čitamo u njegovoj zakladnici, napisanoj 5. redžeba 965. (23. travnja 1558.)18). Isti je dobrotvor napravio i jedan mekteb kraj svoje kude u selu Vrhbarju17). Za uzdržavanje ovih zadužbina ostavio je u Rogatici lijep nepokretni imetak i 76.430 srebrenih akči u gotovu. Jedan dio nekretnina je kupio i uvakufio, a neke je u tu svrhu sagradio. Tako je sagradio banju nedaleko džamije, veliki han i pred njim deset dućana, tabhanu, tri mlina na Rakitnici, dva bostana, jedno gradilište i komad zemlje uz mlinove. Danas nema ni banje ni hana, ali njegov vauuf ima 21 objekat u Rogatici i po imovini stoji na prvom mjestu. Gotovina je također propala, premda je plemeniti vakif bio odredio, da se pozajmljuje samo građanima ovog mjesta uz dobre jamce. Iz zakladnice saznajemo, da je Huseinbegovu ocu bilo ime Uijas, a majci Hafza, i da je oboje umrlo prije 1558. Žena Huseinbegova zvala se Hatidža. I njeni roditelji Sinanbeg i Fatima bijahu također mrtvi k:ad je pisana ova zakladnica, prema kojoj je i ona ostavila u dobrotvorne svrhe 15.016 srebrenih akči. I njena sestra Muhri hanuma zapisala je 3.000 srebrenih akči. Njihov je brat bio Oručaga. Huseinbeg je imao kderku Aišu (umrla prije 1558); Tradicija zna, da se Huseinbeg nakon ovog uvakufljenja povukao na svoje imanje u Vrhbarju i tamo umro. Njegova je džamija danas trošna i ne popravi li se 6im prije, bojati se je, da se ne sruši. U srcu čaršije sagradio je džamiju Sudžauddin, koja se obicno zove carsijska džamija. Cini se, da je ovaj dobrotvor bio savremenik Huseinbegov, a tradicija kaže da mu je bio zet. Njegova je džamija sagrađena prije kojih 350 godina, 1914. je izgorjela i eto sada obnovljena. I njen je vakuf dosta velik. Careva džamija sagrađena je 979. (1571.), kako to čitamo na ploči iznad vrata, troškom sultana Selima II. Do obnove Šudžauddinove džamije bijaše ovo najljepša rogatička džamija. Još su u ovome malom mjestu dvije đžamije : Serdarija i Serhadija. Ne zna se kađa su nastale, ni ko su im hairs>ahibije. Sudeći po imenu prvu je sagradio neki serdar, a druga je mogla dobiti ovo ime, što stoji na kraju Čerhat) ove varoši. Serhadija se zove i Maftina džamija, jer ju je 1290. (1873.) obnovio rogatički muftija Hadži Ahmed ef. Škalić. Možda ga je na ovo djelo potaknuo Šejhul Islam Refik ef. obnovom Tekijske džamije 1287.(1871.) koja se sada zove Šehislamija. Refik ef. poslao je oveću svotu uovaca Padil paši Serifoviću i zamolio ga da obnovi ovu džamiju i uz nju sagradi imaret i medresu, pa kako je kratko iza toČa proselio na drugi svijet, Fadil paša je uz džamiju sagradio jedan mekteb i pri tome je ostalo. Da je Refik ef. kojom srećom ovu stvar povjerio čovjeku, koji je zazirao od vakufđkog novca i imovine, Rogatica bi imala jednu humanitarnu i jednu prosvjetnu ustanovu više. * Uz Šudžauddinovu džamiju bila je medresa za koju se ne zna kada je postala ni ko ju je osnovao. U njoj je svršio početne nauke velik broj sinova ovog mjesta i okolice, a mnogi su pošli i na više nauke u Sarajevo i Stambol i nakon dovršenih nauka služili u svojoj domovini i van nje kao mualimi, hatibi, muderisi, kadije i muftije, a da nije bilo ovdje ovog rasadnika islamske prosvjete, sigurno bi mnogi od njih ostao nepismen. Interes za nauku kod Rogatičana se nije mijenjao do dana današnjeg. Imena mnogih učenih ljudi ovoga kraja ved su zaboravljena. U jednoj od rogatičkih džamija bio je prvih godina XVII. stoljeća imam neki Husein. Njegov sin Salih bio je 1729. kadija u Novskoj Bekiji i 1. reb. L 1142. (24. rujan 1729.) dovršio je prepis oveeeg djela Piri ef., muftije u Solunu, koje sadržava njegove fetve. Ovaj se rukopis čuva u biblioteci Begove džamije u Sarajevu pod br. 18718). Sredinom šabana 1280. (siječanj 1864.) izasla je u tiskari Hadži Muharem efendije Bošnjaka u Carigradu knjiga »Fevahidul minha fi kavaidi siha” (226 strana u 630 primjeraka), što ju je dijelom preveo, a dijelom sam napisao Rogatičanin Mehmed Ruždi ef. Hafizović. U ovoj je knjizi govor o ćuvanju zdravlja i medicini, te prema svome sadržaju spada među najrjeđa djela, što ih dadoše naši pređi istočnoj književnosti. Po sudu Hadži Mehmed efendije Handžića ovo je djelo nipisano upravo savršenim turskim jezikom za ono doba. Mehmed Ruždi efendija rođen je 1808. u Rogatici, bio je neko vrijeme muftija u rodnom mjestu, a onda kadija u Mostaru, Bihaću i Banjoj Luci, gdje ga zateče i smrt, 28. džum. II. 1282. (17. studenog 1865.) Pokopan je kraj munare Ferhadije džamije. Iza njeg su ostala dva sina Ejub i Husejn Nuri. Ponos Rogatice je Šejhul Islam Mehmed Befik ef. Dok je HercegBosna dala Turskoj državi bezbroj ljudi, koji su zauzimali u javnom životu razna mjesta podam od velikog vezira do najzadnjeg službenika, ovo je jedini naš zemljak, koji je bio Šejhul Islam i ujedno posljednji Bošnjak na visokom položaju u Turskoj, pa ćemo ovom zgodom reći koju i o njegovu životu. Mehmed Befih ef. rođen je 181419). Otac mu se zvao Ali ef. Hadžiabdić. P6 zvanju je bio kadija, a bijaše vanredno razborit i prilično imućan čovjek. Dok je Refik ef. bio nejak, postade mu otac kadija u Travniku i preseli se onamo s porodicom. U Travniku je Refik ef. svršio početne nauke pred svojim ocem, a nastavio u Sarajevu u Gazi Husrevbegovoj medresi pred Kuduk Mehmed ef. Mulidem. Najprije je stanovao kod ujaka Mustafa ef. Glođe, a kasnije se nastanio u medresi. Kako je bio vrlo darovit, svrnuo je na se pažnju sarajevske uleme, a narocito onovremenogkadije Husein Nuri ef. Hođžazade rodom iz Sparte. Ovaj ponudi Refik ef. mjesto pisara u mehkemi, koje od odmah primi, ali i dalje nastavi nauke. Krajem ljeta 1833. premješten je kadija u Stambol, a s njim pođe i naš Refik ef. i onđje nastavi nauke, oženi se jedinicom kadije Husein ef. te kad ovaj bi premješten u Damask 1837. pođe i on s njim. U Damasku nastavi nauke i stupi u red nakšibendija. Slijedede godine umre mu punac, a on se s porodicom povrati u Stambol i tu dovrši nauke. Karijeru je zapodeo kao pisar fetvahane (Šejhul Islam kapija) 1840. U ovoj službi ostade samo godinu dana, a onda bi imenovan kadijom na Ejubu u Stambolu, a 1844. premješten je u istom svojstvu u Varnu. G. 1845. povraden je opet u fetvahanu za konceptualnog činovnika. Odsredine 1845. do kolovoza 1866. bio je fetvaemin.Na ovaj visoki položaj dovela ga je sposobnost, a kako je za ovo mjesto bio mlad, to se ovom imenovanju mnogo prigovaralo, ali svi su prigovori bili uzalud. Na ove je prigovore odgovorio i Refik ef. omašnim djelom o izvorima fetava, u ono doba jedinim djelom ove vrsti u islamskoj literaturi (Stambol 1266. (1850.) državna tiskara). Kao fetvaemin odlikovan je ovim počasnim titulama : Mula od Smirne, Bruse, Edrene, Meke i Medine, Stambola i napokon kadiasker od Anatolije (1858). G. 1865. postavljen je kao fetvaemin predsjednikom komisije za izbor šeriatskih sudaea. G. 1866. obavioje Hadž. 10. kolovoza iste godine imenovao ga je sultan Abdul Aziz Šejhul Islamom20) i na ovom položaju ostao je godinu, 9 mjeseci i 9 dana. Otstupio je 30. travnja 1868., a 20. travnja 1871. preseli se u vječnost21). Po sultanovu nalogu pokopan je u groblju kraj Fatihove džamije. Pri zatvaranju Refik efendina groba rekao je poznati turski književnik i državnik Ahmed Dževdet paša: „Ovdje zakopasmo runicu šeriatskog prava.u Refik efendiju resile su sve vrline, koje mogu resiti čovjeka. Nikad nije zaboravio, da je sin ponosne Bosne; svoje je zemljake uvijek pomagao u svakom dobrom nastojanju, susretao ih kao bradu i djecu i s ojima vazda govorio mateririskim jezikom. Rahmetli Hađži Hasan ef Spaho često je pripovijedao, da je za vrijeme svojih nauka posjetio Šejhul Islama s jednim svojim zemljakom, a on ih dočekao kao otac djecu, koju dugo nije vidio, a oni se opet kod njega osjećahu kao kod roditelja. Dvije kderi bijahu mu sav porod i obje je udao za dva zemljaka, dva Rogatičanina. Smrdu šejhul islamova brata H. Mustafaefendije (1897), izumrla je muška loza ove porodice. Na životu su još tri H. Mustafa efendine kderi. Do visokih položaja poslije okupacije došla su dva sina Rogatice: Hadži Nezir ef. Škalid i Hadži Nuri ef. Hafizović. Oba bijahu vrhovni šeriatski suci. U novije vrijeme ostavilo je nekoliko Rogatičana ponešto od svoje imovine u vjerske i prosvjetne svrhe avome zavičaju i tako udarilo temelj svojim vakufima. Spomenućemo samo Dervišbega Šetida, H. Ahmed ef. i H. Nezir ef. Škalića, Ibrahim Alajhega Tankovića, H. Adema Vaizovića, Muratbega Brankovida, Abdullah ef. Hafizovida i Arife hanumu Jamakovid. Rogatica bijaše obrtni centar onoga kraja. U njoj se udomilo više obrta, što ih Turci donesože u naše krajeve. Cini se, da je ved polovicom XVI. stoljeda bila ovdje lijepa čaršija i u njoj dva poveda hana. U ovoj čaršiji uz trgovce bilo je u većem broju tabaka, čizmedžija, terzija, po koji durčija, a onda i drugih obrtnika, kakvih ima i po đrugim mjestima. Bide da su tabaci bili najbrojniji. Njihove su radionice ili tabhane bile uz Rakitnicu i Toplik. Kako je ovaj kraj pogodan za stočarstvo, tako je i ovaj obrt mogao ovdje lijepo procvasti. Najviše se u zadnje doba izrađivala mješina. Tabaci su ovdje imali svoj esnaf. Neki tabak Alija uvakufio je lijep komad zemlje za popravak mosta kraj musale. Kad se ovo uvakufljenje desilo, ne zna se, jer se zakladnica nije očuvala. Prvi spomen tabacima nalazimo u ved spomenutoj Huseinbegovoj zakladnici. Iz fog izvora saznajemo i za ostale obrte. Posljednia je tabhana prestala raditi 1914. ćilimi, što se ovdje od davnine tkaju, nijesuosobite ljepote, ali su poznati kao vaoredno durašni. Tkanje ćilima kućni je obrt. Sve do okupacije bili su stanovnici Rogatice skoro sami muslimani. Prema izvještaju biskupa Maravica bilo je 1665. u Rogatici oko 600 muslimauskih kuća i 10 džamija. U oba broja ima netačnosti, ali ne kao u Blaua. Blau piše 1866., da Rogatica broji 290 muslimanskih i 3 pravoslavne kude, te dvije džamije. Ovi su brojevi posve netačni, jer je tada bilo 6 đžamija, a prema popisu od 1879., dakle samo trinaest godina kasnije, bile su ovdje 444 kuće sa 1831 stanovnikom i to 1693 muslimana, 131 pravoslavni, 1 kakolik i 6 jevreja. Trideset godina kasnije skoro .se podvostručio i broj kuda i broj stanovnika. Prema popisu od 1910. bilo je ovdje 760 kuda i 3378 stanovnika (musl. 2335, pravosl. 851, rkt. 136, evang. 2 i 54 jevreja). Ovi su brojevi nešto pali prema popisu od 1921. Rijetka su mjesta gdje su stanovnici tako pobožni, gostoljubivi i susretljivi kao što je Rogatica. Nema stranca, koji je ovamo došao, a da se o tome nije uvjerio. Jedini je Dr. Blau, koji se zbog već spomenutog razloga o njima nepovoljno izrazio, kao i oni naši i strani pisci, koji su se služili njegovim djelom, a ovog mjesta nisu nikada ni vidjeli. Ovu su o bjedu sa sebe skinuli Rogatičani 1894. prigodom posjete učesnika antropološkog kongresa u Sarajevu i poznavalaca Blauova djela. Ovi učeni ljudi ponesoše odavle najljepše uspomene o gostoljubivosti i prijaznosti RogaHčana. Po brojnim sredovječnim spomenicima vid> se, đa je u ovome kraju živilo brojno plemstvo, a nakon 1463. žive ovdje mnoge begovske porodiee kao potomci bosanske vlastele. Najuglednije begovske porodice u ovome kraju bijahu Tankovići, Brankovići Babići, Pašići, Ajanovići, Bukvice, Šetići i Šahinpa.šići, Porodica Šahinpašid prozvala se po Hasan Šahin paši, koji je bio 1639. i 1640. bČsanski vezir. Njegov odžak na Glasincu ističe Evlija čelebija. Iz porodice Babića bio je Mustafa paša Babić, koji bijaše do dolaska Omer paše Latasa u Bosnu uz Fadil pašu svrha i razvrha političkom životu ove zemlje. Od XVII. stoljeća Rogatica je samostalan kadiluk, a do tada je sp dala pod jurisdikciju višegradskog kadije. G. 1111. (1699.) bio je kadija u Rogatici neki Husamuddin, 1139. (1726/7) Abdullah. Rogatica je bila sjedište muftije ovoga kraja Ondje živi obitelj Muftić, čiji je pradjed bio u ovome mjestu muftija prvih godina prošlog stoljeća. Kako je u ovom kraju bio lijep broj zaima i timarnika, u Rogatici je imao bosanski alajbeg svoga zastupnika, koii je bio posrednik između lenske gospode i vlasti. Rogatica je imala svoga ajana. G. 1196. (1782.) bio je ajaii Alibeg. Kako se vidi iz molbe Derviš Mustafabega Dženetića, muselima sarajevskog na bosanski divan, plaćala je Rogatica muselimu 2 groša mjesečno. Dženetić moli divan, da izda nalog rogatičkom kadiji, da naplati od ajana Alibega 42 groša za 21 mjesec i da mu se taj novac uruči. U upravnom pogledu pripadao je ovai kadiiuk neko vrijeme i Zvorničkom sandžaku. Za vrijeme okupacije Bosnenlje bilo bojeva oko samog mjesta. Okupacione su čete ušle u Rogaticu bez otpora 22. rujna 1878. nakon što su uz velike gu bitke porazile ustaše dan prije kod Šenkovića i Ban dina Odžaka. Tih dana nalazio se Hadži Lojo na granici rogatičkog kotara u selu Živojevićima. Na 2. listopada pao je izdajom u ruke Austrijanaca i donesen u Rogaticu22), gdje je ostao 3 dana. Na 3. spomenutoga mjeseca znala je cijela bivša monarhija za ovaj događaj i ovom se zgodom spominjala Rogatica više no igda prije i kasnije. Nakon okupacije počela je Rogatica lijepo napredovati. I dalje je cvao domaći obrt, a promet i trgovina rasli su s dana na dan. Trgovina se pridigla time, što je u Rogatici logorovao znatan broj vojske. Godine 1890. otvorena je tvornica likera s etivažom šljiva, ali se nije mogla održati. Znatan je izvoz stočnih proizvoda, a od stoke na glasu su konji i goveda. Vojska je 1879. popravila cestu SarajevoRogaticaVisegradUvac (148 km.J i Rogatica Goražde (26 km.) Ova je potonju bivša zemaljska uprava izvela preko Gnile (1880.1883.). S Gnile je divan pogled na romantičnu okolicu i nije puno pretjerao jedan stranac uskliknuvši: „Što Alpe?” Prometu preko Rogatice zađan je težak udarac g. 1906. otvorenjem istočne pruge. Od 1878. ovamo podignuto je više privatnih i javnih modernih zgrada. Srpsko pravoslavna crkva podignuta je 1886. doprinosima pravoslavnog elementa onoga kraja. Vojska je izgradila cijeli niz zgrada za svoje potrebe; 1901. podignuta je 1 1/2 satnijska vojarna i u tu svrhu potrošeno preko 130.000. K. Od 4. listopada 1880. postoji u Rogatici osnovna škola, a današnja školska zgrada sazidana je 1906. Moderni vodovod napravljen je 1905. i 1906. troškom vojske i općine. U ovu je svrhu uhvaćeno Hladno vrelo i podignut rezervoar. Sa 9 česama opskrbljen je grad dobrom vodom za pide. Dužina cijevi iznosi blizu 4 km. Nakon svjetskog rata otvorena je u Rogatici boinica (1919.) i građanska škola (1926.). Oba ova zavoda trebala je Rogatica već odavna. Neka ovi redci budu kao uspomena na onu lijepu svečanost na dan 29. rujna 1933. Dao Bog, pa se u požrtvovanost Rogatičana ugledala i druga mjesta!
Izvor :www.infobiro.ba
