Forum Replies Created
-
Istraživanje: Duhan će sljedeće godine odnijeti 6 miliona života
Stručnjaci predviđaju da će od posljedica bolesti prouzročenih konzumacijom duhanskih proizvoda 2010. godine umrijeti oko 6 miliona ljudi, prenose američki mediji.
Foto: AFP
Procjenjuje se kako konzumacija duhana zbog povećanja broja slučajeva karcinoma, bolesti srca, emfizema i niza drugih bolesti svake godine globalnu ekonomiju stoji oko 500 milijardi dolara u direktnim troškovima liječenja, izgubljenoj produktivnosti i šteti za okoliš.
Konzumacija duhanskih prizvoda je odgovorna za svaku desetu smrt u svijetu, te se očekuje kako će do 2030. godine odnositi više od 8 miliona života godišnje.
Broj pušača se posljednjih godina smanjuje u većini razvijenih zemalja, ali raste u zemljama u razvoju.
Podaci pokazuju kako puši milijarda muškaraca i 250 miliona žena.
Rizik obolijevanja od raka pluća je 23 puta veći za muškarce koji puše, a 13 puta je veći za pušačice.
Osobe koje puše u prosjeku umiru 15 godina ranije nego nepušači.
Prema procjenama, konzumacija duhanskih proizvoda je u 20. stoljeću odnijela 100 miliona života, a nastavkom postojećih trendova u 21. stoljeću će duhan ubiti milijardu ljudi.Fena
Pastrmka na Ahmedov način
Ahmed Mehanović poznat je po uzgoju i spravljanju pastmkeU Mjesnoj zajednici Strgačina u opštini Rudo nekada je bilo oko 500 domaćinstava. Zbog rata i izgradnje hidroelektrane „Višegrad 2“, mnogi su otišli. Zlata i Ahmed Mehanović su se vratili i počeli uzgajati pastrmku.[/b]
U Brodarevu, na petnaestak kilometara puta od Višegrada ka Goraždu, odvaja se put za Rudo. Prelazimo mostom preko Drinskog jezera i nakon nekoliko kilometara spuštamo se niz liticu Limskog kanjona do sela neobičnog imena, Strgačina. Narodna izreka kaže da se dobar glas daleko čuje. Mi smo čuli da ovdje ima plemenite ribe – pastmke koju uzgaja ali i priprema Ahmed Mehanović. Pitamo ga ima li neke tajne u pripremanju s obzirom da ga gosti toliko hvale: „Ma nije nikakav poseban recept, to je naš strgačinsk,strmički recept koji je oduvijek bio dobar pa samo tako nastavljamo tradiciju,“ govori Ahmed ne želeći otkriti svoju kulinarsku tajnu.
Ljetnja idila u StrgačiniAhmed priča da se ranije bavio različitim poslovima, a ovo sve je započeo po povratku: „Nakon rata nešto se posebno javilo u meni, želja. Ja sam inače odrastao pored Lima, tako da sam oduvijek volio biti pored vode. Kada sam shvatio da mogu to da spojim sa korisnim i da nešto radim i da budem stalno na vodi, onda sam napravio ovaj ribnjak.“
Samouki majstor
Brodić koji Ahmed sam gradiU stoji nedovršeni brodić za čiju gradnju je trebalo dosta znanja i što šta drugo. Na naša pitanja Ahmed s osmijehom samo kaže: „Brod uz sve ovo ide kao hobi, malo pomalo“.
Na samoj obali jezera on je izgradio dvije drvene kuće, ribnjak, pristanište za čamce, peć i roštilj za spremanje ribe, ražanj koji se pokreće na vodu, improvizovanu nadstrešnicu na započetoj terasi nad vodom. Kaže da čeka odluku nadležne komisije iz Višegrada. Treba mu dozvola da sve to završi, kako bi primio goste što dolaze sa svih strana. Pitamo ga je li mu je u svemu ovome neko pomogao: “Imao sam jednu pomoć od Federalnog ministarstva za izbjeglice i povratnike. U početku je to bila prva tura mlađi i hrane.“
Ahmed kaže da se za pomoć obraćao i na mnogo drugih adresa: “Tražio sam na više mjesta, međutim to su samo prazna obećanja. Izgleda je najbolje pouzdati se „u se i u svoje kljuse“, da se zapne, pa polako da se ide naprijed.“
Zlata Mehanović pri svakodnevno posluMože li se živjeti od ovoga? „Može ako se radi. Inače nije samo od ovoga, može se od bilo čega živjeti samo ako se hoće raditi.“ Na isto pitanje Ahmedova supruga Zlata dodaje: „Pa može, može solidno“.
Pitamo kako je ovdje zimi, na što Zlata odgovara: “I zimi je fino, nije loše, malo preledi jezero ali uvijek nas neko posjeti, uvijek bude dođu, kad su slave, postovi, tako da radimo i zimi i ljeti.“ Ahmed dodaje: „ Ima ljudi koji više vole zimu. Lovci naročito to ovdje masovno se upražnjava i baš su tereni fini za lov. I zimi na svoj način je lijepo.“Zadovoljni gosti
Pogled na ribnjakMehanovića zatekli smo priličan broj gostiju. Neki se kupaju i sunčaju na pontonu kraj ribnjaka, drugi u hladu pijuckaju pivo, „Sarajevsko“ ili „Jelen“ (pivo iz Srbije), po volji. Jednog od gostiju pitamo šta ga dovodi ovdje? – „ Ja sam Ismet Ćato, inače sam odavdje preko puta jezera, iz sela Donja Strmica rodom Živim u Sarajevu, a ovdje imam veliku vikendicu. Dolazim najviše zbog kvalitetne ribe, prirode i druženja, radi vode. Često ste ovdje? „Pa skoro svaki drugi, treći vikend“, „Jezero čisto, voda čista, pogoduje za rast pastrmke – „Baš tako ja sami ribar, ima ovdje ribe dosta ali raja dolazi radi njegove postrmke on je dobro i pripremi.“
Ismet Šečić živi u Goraždu. I on ovdje dolazi zbog ribe: „Najviše zbog ribe, jednostavo i zbog odmora da se odmorim od grada od ovih naših motornih vozila, auta i tako znači jednostavno zbog odmora.“Autor: Marinko Sekulić-Kokeza
Odgovorni urednik: Belma Fazlagić-Šestić
Ramazanski kadaif
Na polovicu kadaifa stavlja se puter i grožđice„U ramazanski kadaif ne idu orasi jer su oni masni, ali u bajramski kadaif, sigurno će doći“.
Za kadaif, za jednu tepsiju je potrebno:400 gr. kupovnog kadaifa,
100 gr. putera,
100 gr. suvih grožđica,
0,75 l. vode,
800 gr. šećera,
malo klinčića (karanfilića),
ako se stavljaju i orasi, 100 gr. mljevene jezgre.
Kadaif je gotov kad se zalije agdomPola od pakovanja kadaifa rasporedi se po uljem podmazanoj tepsiji. Na rezance kadaifa ravnomjerno se rasporede grožđice i orasi, ako je kadaif i sa orasima. Puter se nareže na listiće i takođe, ravnomjerno rasporedi. Sve se prekrije ostatkom rezanaca kadaifa i gurne u zagrijanu rernu gdje se više suši nego što se peče, oko ½ sata na temperaturi od 75 stepeni. Za to vrijeme napravi se agda od vode, šećera i klinčića. Neko će možda dodati sok limuna i vanilin šećer. Agda ne smije biti gusta kao za baklavu. Kad se kadaif prosuši (ne smije dobiti smeđu boju!), prelije se agdom, poklopi i ostavi da se ohladi i upije tekućinu.“
