Forum Replies Created
-
Porodica Ramić iz Kukavice
Ramići iz KukavicaTragom emisija Naša realnost, Drite Haziraj i RTVBH koje su govorile o povratničkoj porodici Ramić u selu Kukavice kraj Rogatice, kupljena i dodjeljena je krava ovoj mnogočlanoj povratničkoj porodici.
Porodica broji sedam članova, vratila se na svoje ognjište i obzirom da imaju puno male djece u pomenutoj emisiji apelirali su da im se nekako pomogne jer je život veoma težak. Naša ekipa na čelu sa saradnicom Sadetom se uputila se u Višegrad i Goražde te uz savjetovanja stručnog lica kupila kravu (bosansku bušu-mljekaru) sa svom potrebnom dokumentacijom za porodicu Ramić.
19. Aprila uručena je ova donacija.
Sudija Kosović Jasmina
Sudija Jasmina Kosović rođena je u Rogatici 1948. godine. Pravni fakultet je završila u Sarajevu 1976.godine, a 1977. godine položila pravosudni ispit. U svojstvu stručnog saradnika Suda udruženog rada Bosne i Hercegovine radila je do 1983. godine, kada je imenovana za sudiju Osnovnog suda udruženog rada u Sarajevu, gdje je radila do 1992. godine, a od tada pa sve do aprila 2005. godine kao sudija i rukovodilac krivičnog odjeljenja u Općinskom sudu II Sarajevo. Karijeru u pravosuđu nastavlja u Kantonalnom sudu u Sarajevu do aprila 2008. godine, kada je imenovana za sudiju Suda Bosne i Hercegovine.
Tokom sudijske karijere bavila se maloljetničkim pravom i tretmanom maloljetnika uključenih u sistem maloljetničkog krivičnog pravosuđa i u toj oblasti aktivno učestvuje na seminarima i edukativnim programima.Ovdje volim živjeti…
Jasmin i Šaha Halimić26.09.2008
Gordana Sandić-Hadžihasanović
Reporter je Marija Arnautović:*Težak put obnove i povratka u okolici Rogatice. *
Povratničke priče, nalik su jedna na drugu: bez struje, vode, osnovnih pretpostavki za život dostojan čovjeka, hiljade povratnika jedva preživljava. No, Jasmin Halimić iz sela Otricevo, kraj Rogatice, razlikuje se od drugih po snažnoj želji da, pored svih nedaća, ostane na svom ognjištu. Jedina želja mu je da ima plastenik, kako bi mogao prehraniti sebe i majku Šahu.Jasmin Halimić i njegova majka Šaha, vratili su se u selo Otricevo, kraj Rogatice, odmah nakon završetka rata. Od porodične kuće i velikog imanja, zatekli su samo zgarište i ruševine. Skoro 10 godina im je trebalo da obnove imovinu i usele u kuću. Od 25 porodica, koje su prije rata živjele u Otricevu, vratilo se samo šest. Jasminova želja da se vrati i da nastavi život tamo gdje je rođen, bila je veća i od neimaštine, ali i od nerazumijevanja nadležnih da se povratnicima, kako bi nastavili život, mora pomoći:
„Donacija nije bila dovoljna. Mogao sam da sazidam samo jedan sprat. Ostalo sam dovlačio sam, iz starih zidina i ruševina. Nisam mogao oluke staviti. Ne radim nigdje, tako da nemam para da to uradim. Mogao bih držati stoku, da sam pokušam nešto raditi, ali nemam para da je kupim, nemam nikakve zarade. Živimo od majčine penzije. Ovdje je život vrlo težak.“
Prije rata, Otricevo je imalo struju. Danas Jasmin i Šaha žive uz svijeću i šporet na drva. To im je – kažu – i najveći problem:
„Ložim vatru da bih kuhala. Otkuhavam odjeću, perem… Vode ima. Ali da nam uvedu struju, to bi nam mnogo olakšalo život.“
Dok nisu napravili kuću, živjeli su u srušenoj zidini, u dvorištu, u koju su – kaže Jasmin – često noću znale ući i zmije:
„Kad smo se vratili, ovdje nije bilo ništa. Živjeli smo u srušenoj zidini šest-sedam godina. Sad imamo kuću i lijepo nam je. Ovdje volim živjeti, ovdje sam se rodio, otac mi je ovdje živio i živjet ću i ja.“
Iako se bave poljoprivredom i tako pokušavaju preživjeti, to nije dovoljno. Jasmin će reći da mu je jedina želja da napravi plastenik, kako bi sam mogao zaraditi koru hljeba. Obraćao se na nekoliko adresa, no niko nije imao razumijevanja za ovog mladog čovjeka, koji svoju budućnost i sreću jedino vidi u životu u svom rodnom Otricevu.
„Plastenik bi mi bio velika stvar. Uzgajao bih povrće i prodavao. Makar nešto bih uspio zaraditi. Nemam nikakva primanja.“Nove tvornice u Rogatici
Tvrtka Drvolik iz Rogatice otvorila je dvije tvornice za proizvodnju namještaja i proizvodnju drvenih briketa i paleta, u koje je uložila 4 milijuna KM.
Novi proizvodni kapaciteti imaju preko 7.000 četvornih metara proizvodnog prostora u objektima i krugu bivše auto-baze Tehnotransa, koju je Drvolik kupio prošle godine.
Za renoviranje objekta i kupovinu opreme utrošeno je preko 4 milijuna KM od čega su oko 50% vlastita sredstva tvrtke, a ostalo krediti Investicijsko-razvojne banke RS i poslovnih banaka.
Uz postojećih 220 radnika koji će i dalje raditi u fabrici građevinske stolarije koja proizvodi vrata i prozore sa preko 80 različitih modela, u novootvorenim tvornicama do kraja godine posao će dobiti još 100 radnika drvoprerađivačke struke.
Tvornica namještaja proizvodit će američke plakare, ormare, kupatilski i kancelarijski namještaj, uglavnom za poznatog ino-kupca. Tvornica briketa imat će dnevni kapacitet 50 tona i radit će u tri smjene. U proizvodnji će koristiti drveni otpad svojih tvornica i drugih drvoprerađivača u okolici. Za brikete je već sklopljen petogodišnji ugovor sa ino-kupcima o otkupu svih proizvedenih količina.20.8.2009.
Poslovni portal“DRVOLIK”d.o.o. Rogatica
Firma se nalazi u Rogatici, Plješevica bb, (dva km od centra grada), 68. km istočno od Sarajeva i savremenim putem povezana je sa ostalim djelovima BiH i šire.
Početkom 1988. godine na području Opštine Rogatica u prigradskom mjestu Plješevica osnovano je Privatno preduzeće “DRVOLIK” , čiji je 100% vlasnik Miladin Pandurević. Tada se u programu rada Preduzeća na skromnom radnom prostoru i skromnom opremom sa pet uposlenih radnika našla pilanska – primarna prerada drveta ( proizvodnja i promet rezane građe četinara i lišćara).
Uz permanentno nastojanje da se u preradi drveta uopšte ostvari što veći nivo finalizacije, vlasnik firme zaokružuje proces pilanske – primarne prerade drveta i stvara bazu za finalizaciju i razvoj, pa razmišlja o proizvodnji brodskog poda, lamperije, ugaone lajsne… , građevinske stolarije, izgradnji i opremanju objekata.
Nakon proširenja kapaciteta, investiranjem u Weinig-ov hidromat, četverostranu blanjalicu zadnje generacije, savremenu talijansku sušaru za drvo čiji kapacitet iznosi 150m3, kao i ostale prateće opreme, nivo prerade drveta dobiva na kvalitetu. Tako firma tokom 1998. godine sa 60 uposlenih radnika pored pilanske prerade drveta kreće sa masovnom proizvodnjom brodskog poda, lamperije i ugaone lajsne. U to vrijeme Drvolik sačinjava dugoročnu strategiju razvoja, koja se ogleda u:
– orjentaciji preduzeća prema proizvodnji, koja se bazira na preradi drveta,
– višim fazama prerade drveta, razvoju novih proizvoda u cilju širenja proizvodnog programa,
– čvršćem povezivanju sa domaćim i ino partnerima (dugoročni ugovori),
– širenju tržišta i sl.
Treba napomenuti da je Drvolik tehnički apsolutno osposobljen za svoj program rada, da raspolaže sa dovoljnim brojem savremenih mašina i opreme, među kojima više CNC mašina. U tehnološkom procesu se, međutim, dešavaju brze promjene što se značajno odražava na visok kvalitet rada i produktivnost. Dakle, u poslednjih 17 godina poslovanja ostvaren je kontinuitet u radu i sigurnost u poslovanju.
Drvolik trenutno zapošljava 150 radnika različitih zanimanja, ali je značajno da skoro uvijek ima otvoren konkurs za prijem inženjera i tehničara sa iskustvom drvoprerađivačke strukeCrni uštipci sa Bjelašnice
Crni uštipci se na Bjelašnici serviraju s domaćim kajmakom i siromZa crne uštipke, za četiri osobe, potrebno je:
250 g bijelog (pšeničnog), brašna,
120 g heljdinog brašna,
1 jaje,
1 kvasac (bolji je svježi, nego u prahu),
soli ( po želji),
Sa toplom vodom zamijesi se tijesto (mekše nego za pitu!), i ostavi oko sat vremena da nadođe. Za to vrijeme tijesto se jedanput dobro promiješa. Na pobrašnjenoj radnoj površini prave se jufke debljine oko 1 cm i čašom vade okrugli oblici, sve dok se tijesto ne potroši. Uštipci se prže u vrelom ulju do zlatno-smeđe boje, a zatim vade na papirne ubruse koji će upiti suvišnu masnoću. Služe se uz domaći sir i kajmak, a ako nema domaćeg, može i onaj iz samoposluge“. Kašikom za sladoled vadi domaći kajmak i slaže loptice na tanjir. Između njih je domaći, masni sir.
