Forum Replies Created
-
Naša mala kasaba – najmanje stanovnika u BPK
Ponedjeljak, 21 SEPTEMBER 2009 16:06
Prema procjeni Federalnog zavoda za statistiku, ukupan broj prisutnog stanovništva u Federaciji BiH, zaključno sa prvim polugodištem ove godine, je 2.327.318, dok u inozemstvu živi još 525.414 osoba.
Najviše stanovnika živi u Tuzlanskom, zatim Sarajevskom, a najmanji broj stanovnika je prisutan u Bosanskopodrinjskom kantonu.
Od ukupnog broja prisutnog stanovništva u Federaciji 1.188.500 su žene, a spolna struktura stanovništva se nije bitnije izmijenila u odnosu na ranije procjene.
Što se tiče starosne strukture, u dobi do 14 godina prisutno je 420.034, u radnosposobnoj dobi ( tj. od 15 do 64 godine) je 1.579.827 stanovnika i u dobi više od 65 godina 327.457.
(FENA)
Američke palačinke sa borovnicama i sirupom od javora
palacinke-s-borovnicama(za 16-18 palačinki)
250 g ricotta sira (ili masne pavlake)
3 jaja, 50 g šećera u prahu, prstohvat soli
1 vrećica vanilin šećera, malo cimeta
120 g brašna, ½ kašičice praška za pecivo
150 g borovnica, malo putera za prženje
150 g slatkog, kremastog putera
4 kašike sirupa od javora
Zahtjevnost: srednje zahtjevno za pripremu
Vrijeme pripreme i kuhanja: oko 30 minuta
Slatki puter prelijte sirupom od javora i ostavite da se ohladi. Pomiješajte jaja, ricotta sir, šećer u prahu i cimet da bude glatka smjesa. Brašno pomiješajte sa praškom za pecivo i soli, pa dodajte u smjesu s jajima i dobro umutite. Raspolovite borovnice i umiješajte ih u smjesu. Rastopite malo putera u neprijanjajućoj tavi pa pržite palačinke. Sipajte po jednu veću kašiku smjese, da palačinke budu malo manje i malo deblje od standardnih. Pržite na niskoj vatri dok ne pozlatni, pa prevrnite na drugu stranu. Čuvajte ih u toploj rerni (na 80°C) dok ne ispržite sve palačinke. Poslužite nezamotane palačinke na tanjiru sa puterom prelivenim javorom.
BAJRAMSKA SOFRA
Piše: Adnan Učambarlić
Bajrami su praznici mira i za bajramskom sofrom bajramuju i mire se oni koji su se zavadili iz bilo kojih razloga, a muslimani često pozivaju i članove drugih vjerskih zajednica da objeduju i slave s njima, kako bi na taj način širili duh tolerancije.
Bajramska sofra i zijafeti
Bajramska trpeza ili Bajramska sofra, kako se još kaže u Bosni i Hercegovini, mora biti specijalna: domaćini postavljaju sto koristeći najbolji stolnjak, tanjire i pribor za jelo koje imaju u kući. Ručak je izuzetno obilan, a neke od tradicija nalažu da mora uključivati najomiljenije jelo svakog člana porodice.
Gusto zanimljivost: Najčešća riječ koja se nalazi u imenima nacionalnih restorana – aščinica u Bosni i Hercegovini je sofra.
U turskom jeziku, riječ sofra se koristi sa značenjem trpeze, stola za objed, a u bosanskom jeziku često ima prošireno značenje i na samo jelo pripremljeno i postavljeno bilo na sto ili na demirliju. Mnogi su u svom djetinjstvu čuli riječi svojih starijih ukućana: “Ne diraj sofre, dolaze nam gosti”, što znači: “Ne diraj jela koja su servirana za goste” ili “Bujrum, sofra je spremna”, to jest: “Izvolite, jelo je servirano.”
Gusto napomena: Bajramski ručak u Bosni i Hercegovini najčešće počinje supom ili čorbom, nakon čega slijedi neko varivo (sarma, bosanski lonac i slično), a zatim pite, pa pečeno meso sa povrćem te slatko.
Bosanska kuhinja mnogo toga duguje svojoj otomanskoj prošlosti, tako su jela na bajramskoj trpezi najčešće specijaliteti sa turskim uticajem. Domaćica kuće obično za glavno jelo napravi begovu čorbu, bosanski lonac (bosanski paprikaš od povrća i mesa, tradicionalno kuhan u zemljanoj posudi), hadžijski ćevap (teleći paprikaš), musaku (od faširanog mesa i krompira), različite dolme (punjeni crni luk i paprika) i sarmu (uvijeni listovi kiselog kupusa punjeni mesom i rižom). Na stolu su nezaobilazne i različite pite.
Slatkiši su vrlo bitan element bajramske trpeze – najčešće su teški, porijeklom turski i preliveni agdom. Za njihovu pripremu generalno je potrebno prilično kulinarsko iskustvo, a najčešće su to baklava, ružice, tufahije i halva.
Za Bajram se spremaju tzv. zijafeti (meniji) i naslovljeni su po imenima gradova (npr. Gradačački, Mostarski itd.). Ukoliko ste, primjerice, pozvani na sarajevski zijafet, budite sigurni da će vam se na stolu pojaviti specijaliteti kao što su čimbur, čorba, ćevap, bamija, sarma, pilav, burek, zeljanica, baklava, almasije, paluza i kadaif. Prema zapisima drevnih putopisaca koji su kroz historiju pohodili Bosnu i Hercegovinu, zijafeti su se obično sastojali od 12 do 24 jela (jemeka), a Fejzi-beg Kulenović bilježi 1899. godine da “pri svakoj svečanoj večeri ili ručku treba da bude 15 – 30 različitih jela”. U ta stara vremena, sarajevski, tuzlanski, banjalučki, mostarski i travnički restorani (musafirhane) obično su nudili svojim gostima dvadesetak različitih slatkih i slanih jela.
Gusto zanimljivost: U BiH se pite prave od takoreći svega, a u nekim krajevima zemlje čak i od cvijeta bagrema!
Nema hajra sve dok Srbi ne kažu istinu o tri rata
Muslić pamti dva svjetska rata i vrijeme kada su sporove među ljudima i druge pravne stvari rješavali mahalbaše i knezovi…
18.09.2009. 12:30
Hajdar sa suprugom Dudijom pred kolibom: Ovdje je slađa i glavica luka
Hajdar Muslić rado bi Bajram čekao u Brčigovu kod Rogatice, tamo gdje je rođen prije 79 godina.
– Čovjek može živjeti gdje god hoće, ali nikada ne zaboravlja mjesto gdje je rođen. Kada bih jeo jedan obrok, a u Sarajevu imao tri, ja bih opet volio ovdje. Ovdje mi je slađa glavica luka s komadom hljeba nego meso i štruca u Sarajevu – kaže nam Muslić.
Izbori 1939.
No, Bajram se ne može dočekati u kolibi koju imaju u svom selu, pa su on i supruga Dudija danas s djecom u Sarajevu. Ipak, misli lete decenijama unazad, kada je u Brčigovu bilo 75 kuća i bajramska radost u Rogatici bila prisutna na svakom koraku.
– I za vrijeme Kraljevine, kao djeca, radovali smo se isto kao i sada. Uvijek se spremala bolja hrana. I slatko. Bombona nije bilo, nego šećerke se one šarene dijelile – sjeća se Hajdar i priča nam kako se tokom ramazana vrijeme iftara oglašavalo pucnjem topa iz Goražda, koji bi djeca nestrpljivo iščekivala.
Preživio je Hajdar dva rata, u kojima je gubio najbliže. Sjeća se i vremena kada su sporove među ljudima i druge pravne stvari rješavali mahalbaše i knezovi, današnji vijećnici.
– Mahalbaša je bio Jakub Šljivo. On je prijavljivao rođene i odjavljivao mrtve. On ti je bio sve. Nisi trebao otići u sud, on što ti je rekao, zakon je bio. A kod Srba je bio knez Jovan Rajak – sjeća se Muslić i nastavlja priču o zanimljivim izborima 1939. godine:
– Pred sami rat Grujo Jevđević iz Prače i Ragib Čaplja iz Rogatice kandidovali su se za odbornike. Grujo je davao po dvoje opanke fašnjake, kožne, na svaku porodicu i po sto kila “nutmera”, bijelog brašna. A Ragib je davao 50 kila i po jedne opanke ko za njega glasa.
Opanci i putevi
Pobijedio je Ragib, zahvaljujući dobroj reklami u kojoj je koristio i prvi zvučnik u Rogatici.
– Sajko Alić bio je poduzetnik kada se pruga kopala. Imao je jednog koji je bio zadužen da iznad njega maše da muha na njega ne bi pala. Kada pođe u Rogaticu, u jedan fijaker stavi štap, u drugom je Sajko, a u trećem fes – kaže Hajdar.
Nastavlja prepričavati razgovor s jednog od sijela u Brčigovu, na kojem Sajko ljudima govori o “čudu neviđenom”, maloj kutiji iz koje neko “krupno” govori.
– Sanduk mali, pribijen na drvo, a u njega zatvorili čovjeka. I viče da glasamo za Ragiba Čaplju, jer će biti povoljniji za muslimane od Gruja – opisuje Muslić.
Ni danas, zaključuje, nije mnogo bolje, jer se pred izbore, umjesto opanaka, obećavaju kuće i putevi, a umjesto “nutmera” dijele paketi.
– Gledajući ove što nas vode, nema hajra ovoj zemlji. Nema napretka sve dok Srbi ne kažu istinu. I o Prvom, i o Drugom svjetskom, i o ovom ratu – kaže Hajdar Muslić.
Titina država
Preživio je Hajdar Muslić i Kraljevinu, u kojoj je nosio opanke i pantalone od sukna, ispratio ustaše koji u Jasenovac odvedoše veliki broj komšija i rođaka, te Titinu državu.
– U Titinoj državi bilo je gore nego za vrijeme kralja. Zakrpa na zakrpu. Kada pantalone na plot objesiš, hoće da ga obore – priča Hajdar.
Autor: A. BAJRAMOVIĆ
Mejtaš, 22.8.1957.g.
U pozadini kuće; Adila Saračevića, Derviše Zorlak, Muje Šajkovića i Edhema Salana
sa lijeva na desno: Fadila Branković, Fadila Durmišević,Mirsada Hurem, Mirsada Durmišević i Fatima Ljutović, okrenuta leđima Sefija Ajanović
od Galib KukavicaGoražde obilježilo Dan oslobođenja
Subota, 19 SEPTEMBER 2009 15:51
Polaganjem cvijeća na spomenobilježje „Goražde – grad heroj svojim braniocima“ započeto je obilježavanje 17. godišnjice oslobođenja jedinog slobodnog grada na Drini.
Cvijeće su u petak položila djeca šehida, te delegacije boračkih udruženja, zakonodavne i izvršne vlasti, Goraždanskog muftijstva, kao i počasni konzul BiH u Turskoj Kemal Bajsak.
Podsjećajući kako su Goražde drugi proglasili gradom herojem, ministar za boračka pitanja BPK Dževad Adžem pozvao je na energičniji odnos prema FBiH, te na neuobičajen vid protesta protiv ignorantskog odnosa prema ovom dijelu države.
– Za ovaj grad mnogi su dali živote, a mi koji smo ostali poslije ne možemo izgubiti život, ali obraz, vjerujte, možemo. Stanje u kojem se Goražde nalazi danas je alarmantno. Mi imamo 800 djece poginulih boraca. Ja ne vidim njihovu perspektivu. Ako smo četiri godine bez struje bili u ratu možemo organizovati da jedan mjesec budemo bez struje i u miru, jer ovaj prostor je, pored svega što je dao u ratu, crna rupa iz koje ne vidim nekakav izlaz – kazao je Adžem.
Kemal Bajsak počasni građanin
Na svečanoj akademiji u povodu Dana općine i BPK-a počasnim građaninom Goražda proglašen je veliki prijatelj BiH Kemal Bajsak, dok je Zlatna plaketa grada uručena učeniku generacije, aktivisti NVO i dobitniku nagrada u oblasti TV produkcije Jasminu Hasanoviću.(Dnevni avaz)
Kaoštice – najbrojnije povratničko selo na području višegradske općine
Subota, 19 SEPTEMBER 2009 15:49
Direktor Razvojne banke FBiH Ramiz Džaferović priredio je u četvrtak iftar za sve mještane sela Kaoštice kod Višegrada i goste iz ostalih mjesta Podrinja, kao i mnoge prijatelje iz Sarajeva.
Džamija u Kaošticama bila je pretijesna da primi sve vjernike koji su bili počašćeni bogatom trpezom. Sa mještanima Kaoštica družili su se i predsjednik Sabora IZ BiH Edhem Bičakčić, muftija goraždanski Hamed ef. Efendić, poslanik u Parlamentu BiH Mehmed Žilić, Behrudin Salkinović, bivši guverner ZDK-a, predsjednik Medžlisa IZ i Skupštine opštine Višegrad Bilal Memišević i nekoliko imama sa višegradskog područja.
– Kada je ova džamije srušena u ratu 1993. godine, pomislio sam da li će se ona više ikada obnoviti. Bog je dao da svojim ličnim radom i zalaganjem pomognem u izgradnji i obnovi džamije u mjestu mojih pradjedova – kazao je nakon iftara Džaferović.
Osim džamije, koja je obnovljena 2004. godine, Džaferović je sa Udruženjem ljubitelja Kaoštica pomogao i u sanaciji puta u dužini oko pet kilometara od Međeđe do ovog vjerskog objekta. Obnovom džamije i puta, u Kaoštice se vratilo 85 domaćinstava, što predstavlja najbrojnije povratničko selo na području višegradske opštine. Inače, selo je prije rata brojalo oko 180 domaćinstava.
Posebno je istaknuta činjenica da od samog početka povrataka Bošnjaka u ovo mjesto 1996. godine, nije bilo ugrožavanja sigurnosti povratnika niti otuđivanja njihove imovine.
(Dnevni avaz)
U povodu Ramazanskog bajrama
Reisul-ulema Islamske zajednice u BiH Mustafa Cerić uputio čestitku
Draga braćo i sestre, u nedjelju je prvi ševval 1430. – prvi dan Ramazanskog bajrama. Iza nas je mjesec ramazan u kojem smo postili sa željom da se naučimo samodisciplini tijela i duše u pokornosti Allahu Uzvišenom.
Učili smo se samopoštovanju duše u njezinoj želji da nadjača tjelesne strasti. Učili smo se samopouzdanju ljudske ličnosti u njezinoj želji da živi u moralu. Učili smo se poštovanju prema čovjeku u njegovoj želji da živi i miru i sreći. Sretni smo zato što vjerujemo da je Gospodar nebesa i Zemlje zadovoljan našim iskrenim ibadetom, čistom dušom i iskrenom vjerom u mir i dobro.
Sretni smo da učimo Allahu Uzvišnom dovu da nam srca zbliži, da nas sjedini u ljubavi i vjeri, da nam Svojom milošću ukrasi naša dobra djela, da nas nadahne Svojom dobrotom i da nas Svojim oprostom sačuva od svakog grijeha!
Bože, molimo Te hurmetom mubarek ramazana da našim roditeljima, našoj rodbini, našim prijateljima i poznanicima ako su bolesni vratiš zdravlje, ako su dužni pomogneš otplatu duga, ako su tužni da im vratiš osmijeh u srce i na lica, ako su siromašni da ih oslobodiš siromaštva, ako su poniženi da im vratiš dostojanstvo, ako smo im nažao učinili da nam oproste, a ako su oni nama učinili nepravdu, Bože, olakšaj nam da im hurmetom mubareka Bajrama oprostimo!
Bože, molimo te da budemo u društvu pravednika, onih koji su sretni, oni koji su u društvu vjerovjesnika, onih koji su uspješni na ovome i spašeni na onome svijetu!
S tim mislima, svim muslimanima i muslimankama od srca želim sretan Bajram, moleći dragog Allaha, dž.š., za njihovo zdravlje i uspjeh u životu i radu.
Posebno želim Bajram čestitati prognanim, bolesnim i nemoćnim s dovom Stvoritelju Uzvišenom da im bude na pomoći. S osobitim željama Bajram čestitam našoj braći u Hrvatskoj, Sloveniji, Sandžaku, Kosovu, Crnoj Gori, Srbiji, Makedoniji te bošnjačkoj dijaspori i svim muslimanima u svijetu s riječima – Bajram šerif mubarek olsun.
(Fena/Week&
