[ponekad ovdje]

in reply to: razne informacije #10797

[color=#825900]Mustafa napisao:

Kaza sta mislis da se iz teme ostalo

prebaci – Kulturna baština i prirodne ljepote BiH

u TEMU Priroda i ekologija

[/color]
Da se tema zove samo “Prirodne ljepote BIH” mogla bi glatko ici u Ekologiju, ali ona je svrsno nazvana”Kulturna baština i prirodne ljepote BiH”, a naglasak je upravo na ovom prvom dijelu imena ( time se i bavi najvise ) i zbog toga ne ide u Ekologiju.

Da imamo podtemu “Bosna i Hercegovina” tu bi najprije isla, ovako sada treba ostati i dalje u “Ostalom”

[ponekad ovdje]

in reply to: S L I K E #10767

–
Jutros sam ga gledala, na BHT-u u jednom malom kratkom intervjuu. Pravo iskreno bosansko dijete. Malo mi ga bilo i zao sto je toj novinarki odgovarao na pitanja bas ono iz dna duse, iskreno. Ma prava jedna nevina dušica:) . Po pravilu takvi postaju veliki i zato smo na njih ponosni i zato nam se i dogadjaju.:) :)

[ponekad ovdje]

in reply to: video zapisi #10722

–
Text je zaista vrijedan i lijepo, sazeto napisan. Dobro bi bilo jos ove koji su preselili premjestiti iz ovog texta o zivima, u redove sa rahmetlijama.

[ponekad ovdje]

in reply to: Legende BiH muzike……… #10721

–
Jedan izvanredan text o covjeku,Halidu Beslicu koji se uspjesno oporavlja i koji ce se ponovo vratiti i porodici i sceni, covjeku koji je usprkos slavi ostao jedan iz naroda, o gradu koji je bio nekad izuzetnim gradom i zemlji Bosni koja je nekad bila u svemu naj, naj….

PIŠE M. JERGOVIĆ: Pjevač pogaženih zavičaja

http://www.cro-rss.com/article_pi%9Ae_m_jergovi%E6_pjeva%E8_poga%9Eenih_zavi%E8aja__3363285.htm

[ponekad ovdje]

in reply to: video zapisi #10715

–
Naravno da je to bila `91. godina, to znamo svi, jer smo mi koji smo napustili Rogaticu to uglavnom ucinili u aprilu `92-e godine i onda je nastao pakao. Ja sam samo sve prenijela onako kako je stajalo u rukopisu Omer efendije i to je bio njegov nenamjeran lapsus.

Ima jos nesto sto se treba ispraviti a to je da su mnogi ljudi, koje je Omer efendija naveo kao zive kad je on to pisao, do sada preselili i to treba ispraviti. Jedan od njih je Dzevad Eminagic, sada rahmetli a vi mozete ostale navesti.

[ponekad ovdje]

in reply to: video zapisi #10704

–
Web, evo ti ovaj text. Pocetak trece strane je vrlo nejasan, ali sam nekako uspjela, osim sto nisam ovog Mrkulica uvrstila jer nema imena. Jos su mi dvije rijeci nejasne, ali vidjeces i sam pa ces to vjerovatno korigovati:)

Rogaticki Ramazani do prije agresije na Bosnu i Hercegovinu

Kao glavni imam, za podrucje Medzlisa Islamske zajednice Rogatica, bio sam u periodu od 1972.g do 1992.g. U trajnom sjecanju ostace mi mubarek dani Ramazana u nasem lijepom gradu. U Rogatici su postojale dvije dzamije: Šudzaudin- Carsijska dzamija, sagradjena 1576.g. i Arnaudija – Arnautovica dzamija, sagradjena 1587.godine. Svojom monumentalnoscu, vitkim minaretima, skladnim arhitektonskim sadrzajima, svijetlim kandiljima ukrasavale su nas grad. Njihova ljepota, toplina sklada i sadrzaji, narocito su se manifestovali u toku mjeseca Ramazana. Dzamije su bile prepune vjernika. Za polaznike vjerske nastave kojih je u samom gradu bilo i do tri stotine, bila je najveca cast da budu odredjeni da pale kandilje. Tu cast dobivali su najbolji polaznici vjerske obuke.
Rahmetli Suvalija Mustafa se stavio na raspolaganje da svake godine u svrhu dobrovoljnog priloga izmijeni sve sijalice na šerefetima dzamija. U tom hairli poslu osjecao je veliku radost. U trajnom i lijepom sjecanju ostale su mi vrijedne i cestite dzematlije naseg grada: rahmetli hadzi Hamdibeg Ajanovic, hadzi Hamdibeg Pasic, hadzi Beciraga Heco, hadzi Mujaga Lihic, hadzi Husejin Salan, koji je vise od 30 godina obavljao duznost mujezina u Arnautovica dzamiji, rahmetli Ragib Lihic, rahmetli Alija Curovac, rahmetli Hasan Colic, rahmetli Suljaga Feriz, Muratbeg Teskeredzic, Alija Nalbantic, Lutvaga Nalbantic, Fahrudin ( Fahro ) Mehmedovic, Abdulah Aksamija, rahmetli Osman Aksamija koji je obavljao i duznost mutekifa u Carsijskoj dzamiji, rahmetli Neziraga Hasecic koji je obavljao i duznost Predsjednika Odbora Islamske zajednice Rogatica, rahmetli Nezim Lihic, rahmetli hadzi Semsibeg Ajanovic, rahmetli Mujaga Kustura, Mustafa A., Avdaga Krluc, Sulejman efendija Muftic, Avdibeg Teskeredzic, Saban Mrkulic, rahmetli Nail Lutvic, Predsjednik Medzlisa IZ u dva mandatna perioda. Jos su zivi Hrustembeg Medosevic koji je svojom strucnoscu, umjesnoscu administrativnog poslovanja najvise doprinio da nas Medzlis u organizacionom pogledu bude najuspjesniji na podrucju Rijaseta Islamske zajednice u BiH, Fahrudin Bajrovic, takodjer predsjednik odbora u dva mandatna perioda , Enver Kazic, jedan od najvrijednijih i najmladjih dzematlija, Sead Cano, Meho Ajanovic, Mustafa Zolota, Ramiz Hadzihasanovic, Dzevad Eminagic, Galib Kustura, Sabit Ajanovic.
Vjerske aktivnosti su narocito bile izrazene u toku mjeseca Ramazana. Ucile su se mukabele dva puta dnevno i to poslije sabah namaza i ikindije namaza. Mukabele su bile dobro posjecene. U ucenju mukabela ucestvovali su i polaznici vjerske pouke. Programi koje smo organizovali u toku ovog mubarek mjeseca bili su raznovrsni ( kvizovi polaznika vjerske pouke, ucenje Mevluda povodom mubarek noci Lejletul kadra ). Organizovani su i zajednicki iftari. Rogaticka carsija je mirisala ramazanskom atmosferom u svakom pogledu.

Bajram namaz na musalli u Rogatici 8. juna 1992.godine

U sklopu mnogobrojnih raznovrsnih aktivnosti Medzlisa Islamske zajednice organizovano je zajednicko klanjanje Kurban bajram namaza na Sportskom centru u Rogatici. Za realizaciju ove velike manifestacije i svecanosti izvrsene su posebne pripreme. Musalla je bila posebno ukrasena levhama, cvijecem, kandiljima. Prostor na Musalli je bio prekriven zelenim tepihom, a ozvucenje je funkcionisalo u najboljem redu. Ezani, tekbiri, salavati, poruke bajramske hutbe, klanjanje bajram namaza su putem video tehnike prezentirani i dostupni cijeloj Rogatici. Ova vjerska manifestacija svim Rogaticanima ce ostati u trajnom sjecanju.

Islamski centar na Holucu

Mjeseca maja 1991.godine otpocela je izgradnja islamskog centra u naselju Holuc povrsine 750m². U tu svrhu pribavljena je potrebna dokumentacija, dobivena i gradjevinska dozvola. U sklopu centra bili su planirani sljedeci objekti: dzamija velicine 15×15 m², prostorija za mekteb, kancelarija, imamski stan, sportska sala. U nasim plemenitim namjerama agresor nas je onemogucio agresijom na nas grad i drzavu pocetkom aprila 1992. godine. Temelji Islamskog centra su potpuno unisteni i devastirani.

[color=#0000FF]Mutekif je osoba koja u toku ramazana boravi zadnjih 10 dana u dzamiji ne izlazeci nikako… (ja sam zadnjeg ramazana bio ovdje kod nas u dzamiji u itikafu)

Levha je slika ili ukras vjerskog sadrzaja (ime Allaha dz.s. ili Muhamed a.s. ili neki Kuranski ajet…) obicno u svim nasim dzamijama ima ovih ukrasa/slika

Prezime nisam ni ja mogao desifrovati ali cini mi se da je A. prvo slovo.. pa neka stoji tako[/color]

[ponekad ovdje]

in reply to: razne informacije #10694

[color=#825900]webmaster napisao:

Cula sam da imate email Venira Nefisinog sina,pa bih vas molila da mi posaljete.Ona se prezivala Pasic a bila udata za
Kema Colica koji je ubijen pocetkom rata.Moja dobra prijateljica iz Foce je bila sa njom u Makedoniji pa bih htjela stupiti sa njom u kontakt.
Senka Lihic
unaprijed hvala

[/color]
Ovo je interesantno:) :) Ovo je Galibova snaha, Senka, Nedova supruga. Nedo je clan tamo na njihovoj stranici i pita za Venirovu mamu koju trazi neka Senkina prijateljica, bila s njom u Makedoniji u izbjeglistvu.

Venir je i tamo clan i oni to znaju ali se opet obracaju “rogatici.com:) :)

[ponekad ovdje]

in reply to: Zahtjevi za registraciju #10692

Teva napisao:
Micivode je selo na Sokolackoj opstini i nalazi se nekako prema Han Pijesku ali u njega se moglo doci i od Rogatickih sela Zakomo i Rakitnica. Tamo po tim selima Sokolacke opstine je zivjelo dosta muslimana.

Pitala sam mamu, posto se dobro sjecam da se to selo uvijek pominjalo u Rakitnici i sve je tacno sto je Teva napisao. U Micivode se moze doci iz Rakitnice a nalazi se na Sokolackoj opstini, bas prema Han Pijesku.

[ponekad ovdje]

in reply to: IZ susjednih opstina #10670

–
Prethodni text govori o tome kako bi ovaj kanton mogao dozivjeti finansijski kolaps zbog velikih plata kantonalnih funkcionera a ovaj naredni o tome kako se obicni narod dovija, uz veliki rad, trud, zrtvu i solidarnost.

GORAZDE

Polutak: Ljudi cijene to što radim Foto: Arhiv

Iz Mostara joj na poklon dopremljena tri plastenika

Salata, luk i mladi krompir iz plastenika već se prodaju na tržnici…
23.03.2009. 01:13

Vlasnik “Jafa komerca” iz Mostara Huso Badžak sa sinovima dopremio je i poklonio tri plastenika u Vran-Potok kod Goražda kako bi bili montirani na imanju Refije Polutak, vrijedne žene koja sa porodicom već godinama povrće proizvodi u plastenicima koje je sama pravila.

Dvoje ljudi udaljenih desetinama kilometara povezali su mediji, jer je vrijedan dar iz Mostara reakcija na priču o poljoprivrednicima sa Vran-Potoka koji ne traže milostinju već u nemogućim uvjetima žive od svog rada.

– Tako sam iznenađena i potresena! Fasciniralo me što su sa gospodinom Badžakom došli njegovi sinovi, mladi momci od dvadesetak godina. Oni su mi kazali da cijene to što radimo i da su nam zato odlučili pomoći. Jedino mi je žao što su oštetili svoj kamion na ovom lošem putu. Oni su nam čak i montirali jedan plastenik, a druga dva mi. Do sada smo uglavnom sami pravili plastenike – kazala je Refija, koja sada ima 18 plastenika na površini od oko 2.400 kvadratnih metara.

– Nismo imali izbora. Imali smo zemlju i željeli smo je obrađivati. Ja sam radila kao ekonomista u SDK, ali rat je učinio svoje, sin mi je bio teško bolestan. Ovo je bila naša prilika da se izborimo za bolji život, da omogućimo egzistenciju porodici – dodaje Refija.

Salata, luk i mladi krompir iz Refijinih plastenika već se prodaju na goraždanskoj tržnici, a sretna je da, ako vlasti već neće, neko cijeni njen trud.

Autor: Al. BAJRAMOVIĆ

[ponekad ovdje]

in reply to: Nasi problemi #10669

–
Ja takodjer mislim da Teva puno cini kako bi bilo sto vise registrovanih, kako bi nam se pridruzilo sto vise raje.

Sta nam je ovo sa Kondorom:) , pa ga nema? Ima li to veze sa “emirom-tekijom”:) , ili nema dovoljno vremena?

I da ne zaboravim, u pravu je Mustafa sto brise Pitareve poruke. Doasta je bilo reklame na ovoj stranici. Mi smo za njih i dalje “ona tamo stranica”, a ne “rogatica.com”.

[ponekad ovdje]

in reply to: Poezija #10643

–
Proljeće

Nemoj, draga, noćas da te san obrva
I da sklopiš oči na dušeku mekom!
Kad mjesec sine nad našom rijekom
I na zemlju pane tiha rosa prva,

Rodiće se mlado proljeće!I svuda
Prosuće se miris plavih jorgovana;
I pahulje snježne padaće sa grana
U naš bistri potok što baštom krivuda.

Uzviće se Ljeljo nad našim Mostarom,
I svaki će prozor zasuti peharom,
Da probudi srca što ljube i gore…
Zato nemoj draga da te san obrva!
Dođi, i u bašti budi ruža prva,
I na mome srcu miriši do zore!

A. Šantić

[ponekad ovdje]

in reply to: Kulturna baština i prirodne ljepote BiH #10612

–
Sahat kule BiH

Najstarija vijest o satu u BiH, vezana je za Focu. Jedan sat, horologijum, imao je hercegovacki sandzacki beg Sulejman beg u ovom gradu vec septembra `493-e godine a poslase mu ga na dar Dubrovcani. Njegov nasljednik Ahmed beg Vranjesevic dobio je nesto kasnije godine 1498-e od Republike Svetog Vlahe sat bez utega. Istovremeno njegov bezimeni posinak primio je na dar drugi sat sa utezima vrijedan sest dukata. To su najvjerovatnije bili prvi satovi koji su se pojavili u nasim krajevima.
Sat je bio veoma potreban, narocito muslimanima, zbog obavljanja pet dnevnih molitava koje padaju u tacno odredjeno doba dana. Da bi udovoljili toj potrebi sluzili su se mjesnim meridijanima, suncanim satom, a odredjivali su vrijeme i na razne druge nacine. Na to nas danas podsjeca usjeceni mjesecni podnevnik u podnozju Lala Pasine dzamije u Livnu i suncani sat na zidu Hadzi Alibegove dzamije u Travniku. Medjutim, ni suncani satovi, pa ni mjesni podnevnici, nisu potpuno odgovarali svojoj svrsi, a zidne i dzepne satove mogli su imati samo bogatiji ljudi. Stoga su pojedini begovi poceli podizati javne casovnike na zasebnim kamenim tornjevima- sahat kulama.

Ustanovu javnih casovnika Turci su preuzeli iz srednje Evrope i po svom izgledu sahat kule su najslicnije tornju romanicke crkve. U BiH je izgradjen 21 takav objekat a sada ih ima u svemu 19. Jedan od njih je i ovaj u Foci.

Focanska kula je nastala 60-tih godina 18-tog vijeka a poznata je kao zaduzbina Mehmed pase Kukavice. On je u njenoj neposrednoj blizini sagradio i druge objekte javne upotrebe : dzamiju, medresu, mekteb, han, a vjerovatno i hamam.
Usko vezana za dzamiju Ferhadiju uzdize se banjalucka sahat kula.

Dok je bila u prvobitnom stanju spadala je nesumnjivo u najljepse objekte te vrste kod nas. Sagradjena je prema nalogu Ferhat pase Sokolovica nesto prije 1587.godine sto proizilazi iz njegove zakladnice. Po svemu izgleda da je prvi javni sat u BiH prokucao upravo u Banjaluci. Sve su sahat kule gradjene na isti nacin. Razlikuju se samo po dimenzijama i mjestu gdje se nalaze. Ponajcesce stoje u centru carsije a ima ih koje su sagradjene i u oboru nekih utvrdjenja. Najveca razlika medju kulama ovog vremena je u njihovoj visini . Gotovo ni dvije nisu jednake a krecu se od 10-28 metara. Najniza je ona u Gornjem Vakufu a najvisa u Sarajevu.

Prvi spomen o sarajevskoj sahat kuli nalazimo u jednom djelu Ćatib Čelebije, turskog geografa prve polovine 17-tog vijeka. U njemu on izmedju ostalog kaze: “ da se kod Husref begove dzamije nalazi sahat sa zvonom”. Nije medjutim poznato kada je tacno sagradjena. Pri navali princa Eugena Savojskog na Bosnu i njegovog prodora do Sarajeva 1697-e godine stradala je i sahat kula, ali je kasnije popravljena. Cetiri godine prije austrougarske okupacije uzidan je u nju danasnji sat. Njega su iz Londona donijeli sarajevski trgovci Hasimaga Glodjo i Mehaga Hadzikapetanovic.

Jan Beran

[ponekad ovdje]

in reply to: razne informacije #10610

Teva, ima u “Oslobodjenju” smrtovnica Esme rahmetli, meni nesto nezgodno da ja to postavim pored vas. Mozes li to uraditi?:)

[ponekad ovdje]

in reply to: IZ susjednih opstina #10554

–
VISEGRAD

Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika u BiH proglasila 13 nacionalnih spomenika: Uskoro rekonstrukcija višegradske ćuprije

Višegrad, 17.3.2009. – Most u Višegradu, koji se nalazi na UNESCO-ovoj listi kulturnog nasljeđa, ugrožen je i uskoro bi trebalo da počne njegova rekonstrukcija.

Ovo je 16.03.2009. godine na konferenciji za novinare rekao Dubravko Lovrenović, predsjedavajući Komisije za očuvanje nacionalnih spomenika u BiH.

“Agencija TIKA iz Turske prihvatila se rekonstrukcije mosta i moram reći da su u pitanju vrlo značajna finansijska sredstva koja će biti uložena u most Mehmed-paše Sokolovića”, rekao je Lovrenović.

U rekonstrukciju su također uključeni i općina Višegrad, te entitetske institucije i Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika.

U Komisiji kažu da je riječ je o nekoliko miliona KM.

Komisija je na sjednici, koja je trajala od 10. do 16. marta, na listu nacionalnih spomenika uvrstila 13 kulturnih dobara.

To su prahistorijska gradina, kasnoantička utvrda, ostaci kasnoantičke crkve posvećene svetoj Luciji i nekropole sa stećcima u Podastinju, općina Kiseljak.

Zatim, prahistorijski tumulus i nekropola sa stećcima na lokalitetu Dabića poljana, na obroncima planine Bahtijevice, općina Konjic, kao i nekropola sa stećcima i ostaci srednjovjekovne crkve na lokalitetu Crkvina u Razićima, u istoj općini.

Nacionalnim spomenikom proglešani su i nekropola sa stećcima na lokalitetu Omeđak u naselju Sudići, općina Čajniče, zgrada “Krajinaputeva” u Bihaću, crkva posvećena pokrovu presvete Bogorodice u Varešu s pokretnom imovinom, zgrada Klostera (samostan i škola časnih sestara Klanateljica krvi Kristove) i zgrada u kojoj je zasjedao AVNOJ u Bihaću.

Također, na listu su uvršteni kompleks vila iz austrougarskog perioda u Petrakijinoj ulici (vila Mandić, vila Heinricha Reitera, vila Hermine Radisch i vila Forstratha Miklaua) u Sarajevu, Careva ćuprija u Sarajevu, te zgrada Društva Crvenog krsta u Sarajevu. Ovaj spomenik ujedno je stavljen i na listu ugroženih.

Komisija je nacionalnim spomenikom proglasila staru Biskupsku rezidenciju u Vukodolu, Mostar, Plivska jezera s kompleksom mlinica na Plivi kod Jajca, te kuću porodice Pozderac u Cazinu. S ovih 13 dobara, na listi se nalazi 521 nacionalni spomenik.

Predsjedavajući ove komisije rekao je da su na posljednjoj sjednici razgovarali sa predstavnicima muzejskih institucija o arheološkim nalazištima i očuvanju i prezentaciji artefakata.

Prema riječima Lovrenovića, kada je riječ o ovoj problematici, problem je neadekvatna zakonska regulativa.

“Nastavljen je i proces priprema za potpis dokumenata o nominaciji stećaka za listu svjetske baštine. To bi uskoro mogao postati zvanični dokument koji će potpisati predstavnici institucija BiH, Hrvatske, Crne Gore i Srbije”, rekao je Lovrenović.

Članovi Komisije posjetili su općine Žepče i Zavidoviće, gdje su razgovarali sa predstavnicima lokalnih vlasti.

vijesti.bosnia.ba

[ponekad ovdje]

in reply to: Odgovor:Sevdalinke #10553

–
(…) U dugom višestoljetnom životu, u razlicitim slojevima gradskog stanovništva, stvarana je i pjevana sevdalinka na djevojackim i momackim sastancima, u kolu, na sijelima, svadbama i drugim porodicnim skupovima, u avliji, u bašči, u kuli, na cardaku, u kucnim odajama, na tefericu, na putu, na akšamlucima, u hanu, iduci kroz mahalu, jašući na konju, na meraji, u lovu, na gradskim utvrdavama, u zatoceništvu, na vojnim pohodima, pod tudjim nebom…

Danas kad se rijec sevdalinka izusti, naprije se pomisli na melodiju znanu po vilovito-raskošnoj izvedbi. Ta melodija u nama pobudjuje bajne uspomene na staru Bosnu, njenu cudesnu prošlost, brojnim pjesmama opjevanu. Svako opisivanje ove pjesme pretpostavlja evokaciju stare Bosne turskoga zemana i austrougarske uprave. (…)

kud-sevdah.com.ba

SRMA TREPTI, ZLATO PROGOVARA
(tumači Avdo Lemeš uz saz)

Srma trepti, zlato progovara,
Ali-beg se s ljubom dogovara:
“Hoćeš ljubo da te vodim dvoru?
Il’ ćeš baščom, pokrivena boščom,
Il’ ćeš sama preko Atmejdana,
Il’ sokakom s nama bekrijama? ”
“Neću baščom, pokrivena boščom,
niti sama preko Atmejdana,
već sokakom s vama bekrijama! ”

[Author]

Posts