[ponekad ovdje]

in reply to: Razne informacije #15710

–
Ovo je Teva super napisao samo je trebao navesti ispod teksta izvor i datum, da ostali koji citaju znaju kad je i gdje je to objavljeno.

MISLIM NA OVAJ TEKST DETEKTIVA.

[ponekad ovdje]

in reply to: slikarstvo #15697

–
Umjetnost: Monografija Radenko Mišević

Slikar mirisa Bosne

Izdavačka kuća KULT-B objavila je Monografiju posvećenu Radenku Miševiću, umjetniku izuzetno širokog opusa – istaknutom slikaru, piscu, pjesniku, scenografu, filmskom autoru, pedagogu, likovnom kritičaru. U njegovu biografiju upisano je 40 samostalnih i oko 150 kolektivnih izložbi. Izlagao je radove u svim relevantnijim galerijama širom bivše Jugoslavije, ali i u Beču, Salzburgu, Pragu, Brnu, Oslu, Trondhajmu, Varšavi, New Yorku, Lozani, Ženevi, Sofiji… Bio je član Udruženja likovnih umjetnika Srbije (ULUS), generalni sekretar Saveza likovnih umjetnika Jugoslavije (SLUJ), te dva puta predsjednik Udruženja likovnih umjetnika BiH

U Sarajevu je 29. novembra u Umjetničkoj galeriji BiH promovirana Monografija posvećena Radenku Miševiću, bosanskohercegovačkom slikaru. Zahvaljujući entuzijastima iz izdavačke kuće KULT-B, u izuzetno tehnički opremljenoj i stiliziranoj knjizi objedinjeno je mnoštvo kvalitetno reproduciranih djela – ulje, crteži, mozaici, intarzije – iz Miševićevog bogatog stvaralačkog opusa, ali i različiti fragmenti njegova života – fotografije, rukopisi, pisma, dnevnički zapisi – tekstovi u kojima umjetnik govori o sebi i drugima. Monografija sadrži dva duža uvodna eseja autora Melihe Husedžinović i Stojana Ćelića i veliki broj kraćih kritičkih osvrta – likovnih kritičara, historičara umjetnosti – ali i opservacije njegovih prijatelja.

Sarajevska faza Radenko Mišević rođen je 1920. godine u Rogatici, gdje je završio osnovnu školu i nižu gimnaziju kod učitelja Hasana Kikića. Iako je po završetku Državne tehničke srednje škole u Sarajevu planirao upisati studij arhitekture u Pragu, sticajem okolnosti,1939. godine upisuje se na Akademiju likovnih umjetnosti u Beogradu u klasu prof. Mila Milunovića. U vrijeme okupacije Jugoslavije biva uhapšen u policijskoj raciji i odveden na prisilni rad u Borski rudnik. Godine 1944. pristupa partizanima, a nakon oslobođenja diplomira na ALU.

Nezaobilazna djela iz njegovog sarajevskog perioda su Seljak, pohranjen u zbirci Moderne galerije u Beogradu, i Toplik, djelo za koje je 1958. godine nagrađen Šestoaprilskom nagradom Grada Sarajeva. (…)

BH DANI Broj 549 – 21.12.2007

***

Cveće
Ulje na lesonitu
54 x 41 cm
Godina: 1950

***

MONOGRAFIJE

(…)
”Naslikati slike za nekoliko izopačenih sladokusaca nije nikakav slavan posao. Da li bi slika mogla da se sviđa „i popu i kovaču”? Naše slikarske avanture često se završavaju time, što od te, toliko prezirane publike, tražimo da baš ona pred našim nonšalantno postavljenim zagonetkama mobiliše sav svoj emotivni i intelektualni fond i svet asocijacija…”. Ovako je govorio umetnik Radenko Mišević (1920-1995), a ove reči zabeležene su u luksuznoj monografiji posvećenoj njegovoj slojevitoj stvaralačkoj ličnosti štampanoj povodom desetogodišnjice slikareve smrti (izdavač Kult B, Sarajevo).

Radenko Mišević je rođen u Rogatici. Slikarstvo je studirao u Beogradu u klasi profesora Mila Milunovića, a specijalizovao se kod Ivana Tabakovića, Marka Čelebonovića i Nedeljka Gvozdenovića.

(…)„Miševićevi prolaznici, putnici radnici, prijatelji po poreklu ili slučaju, čuvari napuštenih gradilišta i polja, kafanski kibiceri, zanatlije, žive svoj sumorni život u muku, u nekoj vrsti užasavajuće bezglasnosti”. Ovako je Stojan Ćelić dočaravo atmosferu sa Miševićevih platna, zapažajući da se ovaj umetnik služi deformisanim formama ili ih traži na svojim ličnostima.

Dugogodišnje bavljenje čovekom i ljudskom figurom, ali, kao što je i sam Mišević govorio, ne na način klasičnog i konvencionalnog portretisanja, nego na način psiholoških oznaka, preraslo je u portretisanje građevina, odnosno u teme urbanog pejzaža. Za njega je svaka građevina imala svoju dušu u koju je pokušao da pronikne.

U biografiji Radenka Miševića upisan je i period školovanja u ateljeu Andre Lota u Parizu, kao i studijski boravci u Italiji gde je izučavao freske i mozaik. Priredio je oko 40 samostalnih i više od 150 grupnih izložbi. Nazive svojih slika retko je ispisivao na poleđini platna ili na blind ramu. Znao ih je samo on.
Jedan je od osnivača grupe Samostalni i član grupa Sarajevo 55 i Grupa 57.

Osim devetogodišnjeg boravka u Sarajevu od 1953. godine, koji slovi za veoma plodan period u njegovom radu, Miševićev životni i radni vek bio je ipak najviše vezan za Beograd gde je bio i jedan od osnivača Škole za dizajn. Na Fakultetu likovnih umetnosti je predavao od 1964. godine i bio dekan u dva mandata. Izveo je desetine generacija umetnika od kojih su neki i danas profesori Fakulteta likovnih umetnosti.

Monografija posvećena Radenku Miševiću je svedočanstvo o višestruko nadarenoj ličnosti ovog stvaraoca koji se ostvario ne samo na polju likovne, nego i filmske umetnosti i književnosti. Radenko Mišević radio je i kao novinar, pozorišni i filmski scenograf, a njegov kratkometražni film „Ova kuća bogata” u kome su glumci bili njegove kolege i prijatelji, dobio je međunarodno priznanje.

Sklonost ka literaturi jedna je od bitnih odrednica Miševićevog slikarskog dela i često je , posredno dovođena u vezu, sa prozom Petra Kočića, Svetozara Ćorovića, Hamze Hume , Isaka Samokovlije, i posebno Ive Andrića.

Sadržaj monografije, prema svedočenju Miševićeve rođene sestre Seke Mišević–Mijatović čini zaostavština slikara pronađena u njegovom ateljeu. Monografiju, koja je nedavno predstavljena u Beogradu u Umetničkom paviljonu „Cvijeta Zuzorić”, čine tekstovi istoričara umetnosti iz Sarajeva i Beograda nastajali tokom njegovog života povodom tada aktuelnih izložbi, kao i posthumni, zabeleženi na otvaranju memorijalne izložbe.

O Radenku Miševiću pisali su između ostalih i Meliha Husedžinović, Stojan Ćelić, Irina Subotić, Zoran Pavlović, Zuko Džumhur, Sein Hasanefendić, Ivana Simeonović Ćelić, Marija Pušić, Boža Prodanović…

Dela Radenka Miševića danas, između ostalih, čuvaju Narodni muzej u Beogradu, Muzej savremene umetnosti, Muzej grada Beograda, Muzej grada Sarajeva…

Likovna galerija u Miševićevoj rodnoj Rogatici nosi slikarevo ime, a krasi je i bista ovog svestranog umetnika. Poslednja, memorijalna izložba Radenka Miševića priređena je povodom desetogodišnjice smrti u beogradskoj „Cvijeti Zuzorić”.

Marija Đorđević
objavljeno: 05.04.2008
politika.rs

***

Mrtva priroda
38 x 50 cm

[ponekad ovdje]

in reply to: razne informacije #15696

–
Mi stvarno nemamo nikakav razlog za sikiraciju. Oni nikada nece biti vodeca stranica jednog pokorenog i istrijebljenog grada kojeg njegovi protjerani stanovnici vide u rogatica.com. I nama su sugradjanke koje smo sreli i sa kojima smo se slikali rekle „ Svaka cast onima koji vode stranicu, tu se sve informacije o Rogatici i sire mogu naci na jednom mjestu“. Da ne pominjem nase veoma uspjesne humanitarne akcije. Sad da se mi borimo za nekakvog Ruleta koji visi na nasoj stranici i kome je stvarno na pocetku Kaza u telefonskom razgovoru ponudio nesebicnu podrsku, a koji nece „a“ da napise, ne vidim razlog.

Mislila sam da je Pitar „podvio rep i otisao“ ali taj nas stvarno nece pustiti na miru. Video koji je Kaza tamo ubacio nije ni zbog kakvog smirivanja, ja sam ga sinoc nasla i nisam ga htjela ni u “ Knjizevnost” ni u “Umjetnost” jer nam ne treba, a i dobra sam bila sa Djerickom u zbornici, a ona je naravno sluzila svojim srbima kao i ostali. On je tu postavljen da se vidi koliko su se napljackali bosnjackih knjiga kao i svega ostalog.

[ponekad ovdje]

in reply to: razne informacije #15690

–
Evo vam jos jedan video koji je Rule koji nema vremena veceras ubacio tamoanamonjima:laugh:

http://www.youtube.com/watch?v=8QcduXoFcVY

[ponekad ovdje]

in reply to: razne informacije #15677

[color=#FF6600]Mustafa napisao:

Pa moglo bi teva

Al Rule radi os jutra do sutra pa ne moze da postavi link – Treba ga razumiti, nije mu lahko….!!!!

[/color]
Pa kad radi od jutra do mraka kako nadje vrijeme da taj link postavi tamo anamonjima kako ih Teva nazva:)
Ja imam osjecaj da on njih nece da povrijedi ubacivanjem na nas forum. Ako radi od jutra do mraka kako moze biti “sate i sate” kod nas logovan.

Ovo sam sve napisala samo zato sto rece da radi od jutra do mraka a nisam neka “zadjevica” mozete uraditi kako hocete:)

Mi smo sad iz grada pa ce i Kaza posto ga je Teva gore pitao sad odgovoriti.

[ponekad ovdje]

in reply to: Čestitke – skola, fakultet, obrazovanje #15644

Nasem malom prvačiću Nedimu zelimo sve najljepse u velikoj skoli:) , mnogo slatkih radosti, novih saznanja i sretnih dana zajedno sa roditeljima i bracom.

Cekamo slike:)

[ponekad ovdje]

in reply to: Nasi problemi #15609

–
Sto se tice Pitara on je svoj cilj postigao. Dobio je takvu medijsku paznju da ni sam nije ocekivao. Na stranu sva vrijedjanja ljudi u postovima.

Eto on ce srediti stanje u IZ sa Muderisom, daj Boze.

A sto se mog misljenja tice treba mu brisati iz postova sve nedolicno i prenositi postove u druge teme, ovu je vec dovoljno upropastio, treba ga IGNORISATI a ne da on dijeli lekcije da mu se postovi ne prepravljaju i ne brisu.

[ponekad ovdje]

in reply to: Slike nasih mladih #15608

[color=#825900][b]mirsad_d napisao:

QUOTE:

Ovo je Jasmin Alagić, sin a.r. Nezima Alagića i Havke Alagić na maturi ove godine.Završio je I gimnaziju u Sarajevu, i bio jedan od najboljih učenika ove škole. Upisao je Elektrotehnički fakultet i na listi za upis na fakultet bio je na 1 mjestu. Aferim Jasko[/b][/color]

Kakve divne slike. Veoma su me dojmile i pobudile u meni najljepsa sjecanja na mnoge lijepe dane provedene u cestitoj porodici njegovog oca a.r., dede i nane a.r, u nekadasnjoj Pionirskoj ulici. Bile su to iskrene, susretljive i plemenite duse. A sta drugo ocekivati od jednog takvog djeteta izraslog u ovakvog lijepog momka nego da podje stopama svoga oca a.r. kakav je i on ustvari bio. Vjerujem da je to i zasluga njegove dobre majke koja u Jasku vidi svoga Neesku a. r. kako su ga svi u porodici zvali.

[ponekad ovdje]

in reply to: Nasi problemi #15575

[color=#825900][b]Teva napisao:

Ma pustite budalu al moro mu je neko odgovoriti, dzaba je.
Dobro se nas petero znamo da ne treba ni da pomislimo da bi jedni drugima radili i pricali iza ledja.
Ja sta sam nego mu savjetovo da mu je bolje da ode sa stranice, to ili da se prestane onoliko glupirati i provaljivati.:laugh: :laugh: :laugh:

[/b][/color]
Ramazan je i zao mi da se grijesim, ali samo mi zao sto ga ne banirasmo u paketu sa onim ostalim, da se ne grijesim i da ih ne imenujem.

Dzaba im je sve, niko nece s njima da se na glavu okrenu.

Mi samo dalje kao i do sada:)

[ponekad ovdje]

in reply to: IZ susjednih opstina #15561

–
GORAZDE

Prevent Safety osvaja tržište BiH

Srijeda, 02 SEPTEMBER 2009 15:47

Potpisivanjem ugovora o saradnji označen je početak partnerstva Prevent Safetyja s kompanijama koje će distribuirati njegove proizvode na tržište cijele BiH.

– Iako su pogoni Prevent Safetyja nalaze u Goraždu, zasad svoje proizvode plasiramo kroz maloprodaju u Sarajevu. Međutim, pošto je tržište u BiH pozitivno reagiralo na Preventove zaštitne rukavice, javila se potreba za njihovim plasmanom i u ostale dijelove BiH – izjavio je direktor Prevent Safetyja Haris Rahman.

Prevent Safety jedna je od najmlađih članica Prevent grupacije u BiH i zapošljava stotinjak radnika.Zaštitne rukavice i odijela kao dio svog proizvodnog asortimana, Prevent Safety je počeo proizvoditi u januaru 2008.

Proizvodnja 4.000 pari zaštitnih rukavica dnevno ovom proizvodnom pogonu Preventa u BiH omogućava plasman najvećeg dijela proizvoda na evropsko tržište.

(Dnevni avaz)

/Gorazde-x.com/

[ponekad ovdje]

in reply to: Lijepe misli,ili odlomci iz vasih omiljenih knjiga #15560

–
“I pozvanim i nepozvanim Bosna se nikada do kraja ne otkriva. Njena neprozirnost zaskoči i pretraje radoznalost i pronicljivost i lukavstvo i lucidnost svakog pojedinačnog ljudskog napora. Sama Bosna već je umorna od svoga pojedinačnog ljudskog napora. Sama Bosna već je umorna od svoga vijekovima dugog i vijekovima starog prelaženja iz nevidljivog u vidljivo. Prelaženje je teško i hirovito, ono ima svoj ritam i svoj zakon, ima svoju ćud, a o njegovom cilju, ako on i postoji, čovjek zna malo, gotovo ništa. Kao što u čovjeku pada i uskrsava i dobro i zlo, tako je i Bosna kroz svoju dosadašnju historiju padala i uskrsavala. Njen udes prožima naša danonoćna nastojanja usmjerena na to da odvojimo ‘blato od patine’ sa lica njenog trajanja. Udes tla i podneblja, njegovu dobru i njegovu zlu kob, ljudi nose u sebi kao što se nosi krv u vlastitom krvotoku. I njih što nose i ono šta nose – nije uvijek lahko razumjeti, odrediti i izraziti.” (Ostala je samo moja Bosna)

Husein Tahmiščić

[ponekad ovdje]

in reply to: Nasi problemi #15559

–
Mislim da je Teva pametno odgovorio.

Znam da je Kaza stvarno savjetovao Mareta da ga pusti na miru, ono davno. O ovome iz Sarajeva pojma nemam, prvi put cujem i pitam se kako se mozes sam iskljuciti sa stranice:laugh:

Od kad ja Kazu molim da ih samo ignorise. A od kuda im tolika mrznja ni meni nije jasno.

[ponekad ovdje]

in reply to: Nasi problemi #15545

–
Ovaj Mirsadov tekst iza Galibovog je star godinu dana. Trebao bi mu neko reci da se izbrise.

[ponekad ovdje]

in reply to: Nasi problemi #15542

–
Ja bih malo sacekala da se vidi hoce li ostati na ovome ovako. Ako se napise prvi takav post onda izbrisati i to i ovo Pitarevo pod P.S.

Efendijin prazan post nek jos malo stoji.

Mogu i drugi dati misljenje.

U svakom slucaju sam za to da se Pitaru ne dozvoli da nam stvara haos.

[ponekad ovdje]

in reply to: Naslovna stranica #15538

_

Sad kako je, ne vjerujem da covjeku ne treba pomoc.

Mirsadovi postovi vecinom nemaju izvor ni datum. To nije bas profesionalno. Ispada da smo se malo provalili sa ovim tekstom starim godinu dana:(

[Author]

Posts