Forum Replies Created
-
[b]Arminka Helić
Specijalna savjetnica i zamjenica šefa kabineta ministra vanjskih poslova Velike Britanije je Bosanka[/b]
Objavio: Dino O. 30. Oktobar 2012. 11:27 21
Gotovo potpuno neprimjetno u lokalnim medijima prošla je činjenica da je tokom prošlosedmične posjete ministra vanjskih poslova Velike Britanije Williama Haguea Sarajevu i Balkanu u njegovoj delegaciji bila i Bosanka dr. Arminka Helić, specijalna savjetnica i zamjenica šefa kabineta tog visokog britanskog zvaničnika, koju u Londonu smatraju veoma utjecajnom.Jedini koji je spomenuo dolazak izuzetno uspješne Arminke Helić u rodnu zemlju bio je visoki predstavnik Valentin Inzko koji je u svojim dnevničkim zapisima u sarajevskom “Dnevnom avazu” kratko istakao da mu je “osobito drago što je u delegaciji bila i zamjenica šefa kabineta Arminka Helić”.
“Arminka je kao izbjeglica došla u Englesku, završila niz prestižnih škola i univerziteta i počela raditi kod engleskog ministra vanjskih poslova u opoziciji. Taj isti političar Hague sada je ministar i nije zaboravio izuzetno talentiranu saradnicu Arminku. Kao i u slučaju Borisa Nemšića, pitao sam se da li bi Arminka mogla dobiti posao u nekom od kabineta u Sarajevu. Nažalost, nisam tako siguran”, komentirao je Inzko.
Utjecajni britanski mediji često napominju kako je Helić, inače vanjskopolitički stručnjak i član Konzervativne stranke Velike Britanije, iznimno utjecajna kod Haguea.
Ona je bila i vođa Izbornog štaba Williama Haguea, a već godinama je u britanskoj Konzervativnoj stranci. Uglavnom ne zaboravljaju spomenuti da je ova svršenica Oxforda”plavookabosanska muslimanka”koja je u Veliku Britaniju stigla tokom “krvavih etničkih sukoba u devedesetima”. Često je tretiraju i kao “muslimansku emigranticu”. Ovakve stavove pojedini britanski mediji nazvali su mračnim podmetanjima Hagueu.
Štaviše, “The Telegraph” je Helić nedavno svrstao među 100 najutjecajnijih ljudi u Konzervativnoj stranci i među utjecajnim ljudima uopće u britanskoj politici.
Također, tamošnji mediji tvrde da se stavovi Arminke Helić često mogu prepoznati u istupima britanskog šefa dipomatije, te da se oni “nad njim nadvijajupoput sjenke”. Navodno je zbog Helić Hague promijenio i stavove u vezi s Izraelom, kritizirajući
izraelske napade na Liban 2006. kao nesrazmjernu upotrebu sile.Otkriće da je Helić saradnica Haguea u maju 2010. godine je izazvalo šok u Srbiji.
Toliko da je sklopljena cijela konstrukcija o tome da se „razvija pravi bošnjački lobi“ u novoj britanskoj vladi konzervativca Davida Camerona.
Srbijanski mediji su tada tvrdili da bi bošnjački lobi koji, navodno, predvodi Helić mogao imati veliki utjecaj na britansku politiku prema Bosni i Hercegovini. Štaviše, sve se dovelo u vezu s tadašnjom snažnom porukom ministra Haguea da „Evropa treba pokazati mišiće u BiH“ i da će se ta “zemlja zauzeti za sankcije protiv onih političara koji podrivaju bosansku državu”.Nije isključeno da se Helić dovede u vezu i s najnovijim porukama Haguea da “BiH može biti članica Evropske unije samo kao jedinstvena i suverena država” i da oni koji drugačije misle “neće biti naši partneri”.
Helić je u oktobru 2008. godine bila u delegaciji Konzervativne stranke koja se susrela sa tadašnjim bošnjačkim članom Predsjedništva BiH dr. Harisom Silajdžićem.
Ime Arminke Helić spomenuto je i u depeši američke ambasade u Londonu od 28. oktobra 2008. godine, koju je objavio Wikileaks. Tamo jeistaknuto da je Velika Britanija lobirala za daleko snažniju ulogu EU kada je riječ o BiH jer su smatrali da je situacija u ovoj zemlji prilično loša.
U depeši je istaknuto i da je svoje mišljenje o BiH iznijela i Arminka Helić, savjetnica Williama Haguea, koja je dodala “da bi bilo od velike pomoći da se Amerika više angažira na Balkanu kako bi stvari krenule naprijed”.
Dr. Arminka Helić je kćerka Džemke i Rasima Helića iz Gračanice, u Tuzlanskom kantonu.
Arminka ima četiri sestre koje žive u Tuzlanskom kantonu i sve su napravile uspješne karijere. Jedna od njih je ugledna tuzlanska sutkinja Vildana Helić. Također, jedna od Arminkinih sestara je i ugledna profesorica dr. Nizama Salihefendić, koja predaje na Medicinskom fakultetu u Tuzli.
(SodaLIVE.ba/Anadolija)
Čengić: Do sada verificiran status ukupno 10.570 nestalih osoba
B. A. 04/11/2012 10:52:00
SARAJEVO – Centralna evidencija nestalih osoba Bosne i Hercegovine (CEN BiH) formirana je na osnovu podataka prikupljenih iz trinaest različitih domaćih i međunarodnih baza podataka od kojih su četiri primarne baze: Međunarodne komisije za nestale osobe (ICMP), Međunarodnog Komiteta Crvenog Križa (ICRC), Federalne komisije za nestale osobe i Kancelarije za nestale osobe RS-a.
– Centralna evidencija nestalih sadrži podatke o ukupno 34.964 prijavljenih nestalih osoba, čiji će status biti dodatno provjeren kroz proces verifikacije podataka. Do sada je verificiran status ukupno 10.570 nestalih osoba, čiji su posmrtni ostaci (kompletni ili nekompletni) ekshumirani iz pojedinačnih i/ili masovnih grobnica i identificirani putem DNK metode, kazala je za Agenciju FENA glasnogovornica Instituta za nestale osobe BiH Lejla Čengić.
Bitno je naglasiti, dodala je ona, da je proces prijave nestalih osoba otvoren proces, odnosno u Institutu za nestale osobe može se još uvijek izvršiti prijava nestale osobe.
– Stoga je razumljivo da se broj nestalih osoba u CEN-u mijenja, naravno proces verifikacije će utvrditi vjerodostojnost i ovih prijava, kazala je Čengić.
Po njenim riječima, potrebno je da prijava ima minimum podataka o nestaloj osobi što podrazumijeva ime i prezime osobe, mjesto i datum rođenja i pretpostavljene okolnosti nestanka.
– Minimun podataka predviđen je Zakonom o nestalim osobama BiH i mi u toku procesa verifikacije, kako je predviđeno članom 2 Zakona o nestalim osobama BiH, provjeravamo vjerodostojnost podnesene prijave o nestanku osobe ili uzimanje nove izjave ili identifikaciju, odnosno provjeru identiteta nestale osobe u okviru svih poznatih službenih evidencija koje su se vodile ili se vode u BiH, navodi Čengić.
Istaknula je da je Komisija za verifikaciju verificirala najprije nesporne slučajeve, odnosno osobe koje su bile evidentirane kao nestale, potom ekshumirane iz pojedinačnih i/ili masovnih grobnica, zatim nesporno identificirane putem DNK metode i od članova njihovih obitelji te da za njih postoje zapisnici o identifikaciji sačinjeni od nadležnih institucija s minimumom zakonom propisanih generalijskih podataka.
Čengić je kazala da je u toku verifikacija takozvanih aktivnih slučajeva, to jest onih osoba koje su prijavljene kao nestale, za čijim posmrtnim ostacima se još traga kao i onih osoba koje su ekshumirane, a njihov identitet utvrđen klasičnim metodama, to jest metodom prepoznavanja bez primjene DNK metode.
– Dakle, smisao procesa verifikacije je da se utvrde tačni i što precizniji podaci koji se odnose kako na identitet nestale osobe (generalijske podatke) tako i na sve druge podatke koji se tiču pretpostavljenog mjesta, datuma i okolnosti nestanka. Stoga se prilikom verifikacije mora posebno voditi računa da se u bazu unose samo oni podaci koji su provjereni, kazala je Čengić.
Sasvim je razumljivo, dodala je ona, da postoje vremenska neslaganja u pojedinim bazama oko datuma prijave, jer su baze sačinjene na temelju prijava obitelji o nestanku njihovih najmilijih i u mnogim slučajevima obitelj ne zna niti može znati tačan datum nestanka svog člana obitelji.
Također, navodi Čengić, treba istaći da su različiti članovi obitelji jedne te iste nestale osobe prijavljivali i različite datume pa i mjesta i okolnosti nestanka svojih srodnika različitim institucijama koje su se bavile ili se još uvijek bave evidentiranjem nestalih osoba, što je sasvim logično jer je više od 90 posto svih nestalih prijavljeno u toku samih ratnih dešavanja kada su porodice raspolagale s vrlo malo informacija o sudbinama svojih najbližih.
– Nakon završenog procesa verifikacije imat ćemo jasnu i potpunu istinu o ukupnom broju nestalih osoba, što će predstavljati evidenciju s tačnim identitetom nestalih osoba, te će svaka nestala osoba nakon završene verifikacije, imati svoj dosije i u elektronskoj i u ‘tvrdoj’ formi.
Bitno je napomenuti da proces verifikacije nestalih ne utječe na ostvarivanje prava obitelji nestalih osoba, kazala je Čengić.
(Vijesti.ba/Fena)
