[mirsad_d]

in reply to: Aforizmi #14703

Jedni su se borili, drugi nisu imali ništa protiv!
Svako je kovač svoje sreće, a neki i tuđe nesreće.
Razni slučajevi su dokaz da ništa nije slučajno.
Pravda ispliva – na pusto ostrvo.

[mirsad_d]

in reply to: Obavijest o umrlim #14702

[mirsad_d]

in reply to: Iz BiH svakodnevnice #14701

Poziv građanima Sarajeva
objavljeno: 15. 08. 2009 @ 01:12

Večerašnji skup na Čengić Vili, zbog nemilog događaja, pokazao se kao dobrom incijativom. Građani su svojom upornošću uspjeli privući pažnju medija, vlasti i ukazati na svijest građana.

I ne prestaju, jer imam zvanične informacije da skup ne prestaje, i da se broj prisutnih sugrađana povećava.

Pozivam vas da u 11:30 sati prisustvujete okupljanju ispred zgrade preminulog na Čengić Vili. Potom kolona kreće prema Ravnim Bakijama gdje će Amar Mistrić biti ukopan. Nakon dženaze, od mosta Vrbanjuša i mosta Suade Dilberović kreću protesti automobilima.

Pozivam sve građane da sutra NE ŠUTE! SVI SMO MI AMAR! SVI SMO MI DENIS! Nemojmo šutiti, nemojmo odbravati. Moramo pustiti glas i iskoristiti svoja demokratska prava da se izborimo za sigurnost u našoj državi.

Vijesti dana, 14/08/09 10:58
Nastavljen prosvjed zbog ubistva Amara Mistrića, blokiran saobraćaj na Čengić Vili
Piše: FENA Agencija

Na dijelu glavne gradske prometnice na Čengić Vili u Sarajevu u ovim trenucima potpuno je blokiran, u oba smjera, automobilski i tramvajski saobraćaj jer su još u toku protesti građana iz ovog naselja zbog ubistvaAmara Mistrića (23) koji je živio u ovom naselju i ubijen 13. augusta, u jutru iza 1 sat, u kafeo Ocho rios

Građani, među kojima ima dosta Amarovih vršnjaka, okupili su se kasno poslijepodne ogorčeni činjenicom da je smrtno stradao nedužni mladić i tražeći da što prije budu privedeni svi koji su upleteni u ovaj zločin.

Okupljenima su se obratili federalni premijer Mustafa Mujezinović i načelnik općine Novo Sarajevo Nedžad Koldžo, a na mjestu protesta bio je i premijer Kantona Sarajevo Besim Mehmedić.

Općinski načelnik Koldžo je rekao da u ovom trenutku nema potrebe za blokiranje saobraćaja jer, dodao je, policiji koja je i do sada pokazala efikasnost, treba ostaviti vremena da uhapsi sve vinovnike ovog gnusnog zločina

Amara Mistrića mučki ubili jer ih nije htio poslužiti pićem 14-08-2009 02:00

Dva­de­set­tro­go­diš­nji Amar Mis­trić iz Sa­ra­je­va ubi­jen je ju­čer, je­dan sat iza po­no­ći, u ugos­ti­telj­skom obje­ktu ”Oc­ho Ri­os”, u sa­ra­jev­skom na­se­lju Čen­gić Vi­la. U bol­ni­cu Ko­še­vo do­ve­zen je u 1.25 sa­ti i po­red na­dljud­skih na­po­ra lje­ka­ra da mu spa­se ži­vot, na­ža­lost, pre­mi­nuo je dva sa­ta na­kon to­ga. Za ubis­tvo Ama­ra Mis­tri­ća osu­mnji­če­ni su 22-go­diš­nji Edin Vuk i Anel He­rak, ko­ji su do za­klju­če­nja ovog iz­da­nja “Sa­na” bi­li u bjek­stvu. Po­li­ci­ja još uvi­jek ni­je ut­vrdi­la ko­ji je od njih dvo­ji­ce u mla­di­će­vu gla­vu ispa­lio smrto­no­sni hi­tac. S dru­ge stra­ne, u uli­ci Zma­ja od Bo­sne, opći­na No­vo Sa­ra­je­vu uha­pše­ni su nji­ho­vi sa­uče­sni­ci Al­mir Bra­vo i Mid­hat Če­ha­jić.

Re­kon­stru­kci­ja do­ga­đa­ja

Ka­ko sa­zna­je­mo na li­cu mjes­ta, Edin Vuk, Anel He­rak, Al­mir Bra­vo i Mid­hat Če­ha­jić su do­šli u ka­fić “Oc­ho Ri­os”, gdje je Mis­trić tu noć ko­no­ba­ri­sao. Ina­če, ubi­je­ni mla­dić je bio i je­dan od su­vla­sni­ka spo­me­nu­tog ka­fi­ća. Već su bi­li u pri­pi­tom sta­nju i Mis­trić im je re­kao da mo­gu po­pi­ti po je­dno pi­će na ra­čun ku­će i da na­kon to­ga mo­ra­ju na­pus­ti­ti obje­kat jer je ra­dno vri­je­me za­vrše­no. Me­đu­tim, če­tvo­ri­ci pi­ja­nih mla­di­ća to ni­je od­go­va­ra­lo. Je­dan od njih se obra­tio Mis­tri­ću s ri­je­či­ma “znaš li ti ko smo mi”?. Odmah su i zas­ko­či­li ja­dnog mla­di­ća. Uda­ra­li su ga ru­ka­ma i no­ga­ma po či­ta­vom ti­je­lu. U ka­fi­ću su bi­le još dvi­je dje­voj­ke ko­je su po­ku­ša­le od­bra­ni­ti Mis­tri­ća, ali je pi­ja­na če­tvor­ka i njih na­pa­la. Ta­čni­je, je­dan od njih je no­gom uda­rio dje­voj­ku u pre­dje­lu ra­me­na. U me­đu­vre­me­nu, Mis­trić je od sil­nih uda­ra­ca pao na pod ka­fi­ća u bli­zi­ni šan­ka, gdje su ga nas­ta­vi­li uda­ra­ti no­ga­ma. Mis­trić je či­ta­vo vri­je­me bra­ne­ći se držao ru­ke na gla­vi. Me­đu­tim, hu­li­ga­ni­ma ni to ni­je bi­lo do­vo­ljno, te je Edin Vuk ili Anel He­rak, izva­dio pi­štolj, na­geo se nad njim, te hla­dno­krvno ispa­lio me­tak u Ama­ro­vu gla­vu, pri­tom go­vo­re­ći ”eto, pa sa­da glu­mi man­gu­pa”. Hla­dno­krvni na­sil­ni­ci su po­tom po­bje­gli, a ne­sre­tni Amar Mis­trić je os­tao le­že­ći u lo­kvi krvi po­red šan­ka, gdje su ga i pro­na­šli slu­žbe­ni­ci po­li­ci­je i lje­ka­ri Hi­tne po­mo­ći, ko­ji su iza­šli na li­ce mjes­ta. Na li­cu mjes­ta ju­čer smo mo­gli ču­ti i dru­gu ver­zi­ju pri­če, odno­sno da je Mis­trić imao ne­ki ne­spo­ra­zum sa Vu­kom, He­ra­kom, Bra­vom i Če­ha­ji­ćem, ko­ji su ga po­ku­ša­li re­ke­ti­ra­ti, če­mu se ne­sre­tni mla­dić us­pro­ti­vio. U pri­log to­me ide i či­nje­ni­ca da je Mis­trić za­je­dno sa svo­ja dva pri­ja­te­lja ne­da­vno, ta­čni­je u pro­šlu su­bo­tu, otvo­rio ovaj ka­fić, ko­ji je kre­nuo do­bro po­slo­va­ti, a če­tvor­ka je htje­la dio nov­ca.

Tu­ga i bol u po­ro­di­ci Mis­trić

Za Mis­tri­ća svi ima­ju sa­mo ri­je­či hva­le. Nje­go­vi pri­ja­te­lji ka­žu da je bio mo­mak ”za de­set”, da se ni­je is­ti­cao i glu­mio man­gu­pa, te da se ni­ka­da ni­kom ni­je za­mje­rio. Ju­čer smo is­pred ula­za u zgra­du u uli­ci Dže­ma­la Bi­je­di­la na bro­ju 71 za­te­kli ve­li­ki broj ko­mši­ja, pri­ja­te­lja i ro­dbi­ne ubi­je­nog mla­di­ća­Ni­ko ni­je bio u sta­nju ne­što re­ći. Sna­ge je smo­gla sa­mo Aj­la Mis­trić, ko­ja je, i po­red po­pi­je­ne tri ta­ble­te, bi­la vi­dno po­tre­se­na.- Još sam u šo­ku i ne mo­gu da vje­ru­jem da vi­še ne­ma na­šeg Ama­ra – kroz su­ze je po­če­la za ”San” pri­ča­ti Aj­la.

– Nije im bi­lo dos­ta što su ga pre­bi­li na mrtvo ime, ne­go su ga ona­ko be­spo­mo­ćnog na po­du upu­ca­li. Je li ih strah Bo­ga? Po­slje­dnji put smo se ču­li pri­je tri da­na, ka­da smo se po­sva­đa­li, jer me ni­je po­zvao na otvo­re­nje ka­fi­ća. Ne mo­gu se­bi da opros­tim da je oti­šao, a da se ni­smo po­mi­ri­li. Ne znam ka­ko da vam opi­šem sa­daš­nji osje­ćaj. Ne­ka­ko sam ža­lo­sna, ali u is­to vri­je­me i lju­ta na se­be – ka­že po­tre­se­na Aj­la, do­dav­ši da je Amar bio mo­mak za pri­mjer svo­joj ge­ne­ra­ci­ji i u ko­mši­lu­ku.

– Bo­rio se kao lav. On je ra­dio to­kom da­na kao dos­tav­ljač u je­dnoj bur­ge­dži­ni­ci, a to­kom no­ći, od ka­ko je otvo­rio ka­fić sa dva pri­ja­te­lja, do­šao bi ku­ći, jeo i ma­lo odmo­rio, te se odmah hva­tao ko­no­ba­ri­sa­nja u ka­fi­ću. Sve to, ka­ko bi imao kva­li­te­tan ži­vot, a to mu sve odu­zmu ne­ke osobe že­ljni do­ka­zi­va­nja. I to na ka­kav na­čin?! Da ga li­vi­di­ra­ju! Ne mo­gu da vje­ru­jem šta se de­ša­va u na­šem gra­du – kroz su­ze nam je re­kla Aj­la, ko­ja je pred na­ma po­pi­la još je­dnu ta­ble­tu za smi­re­nje.

Ma­jka nas­tra­da­log mla­di­ća je za vri­je­me na­še po­sje­te spa­va­la.

– Ni­su joj smi­je­li sa­op­šti­ti da je Amar mrtav sve do ju­tros oko de­vet sa­ti. Do ta­da su je la­ga­li i go­vo­ri­li ka­ko je u ope­ra­cij­skoj sa­li i da mu se lje­ka­ri bo­re za ži­vot. Ka­da su joj re­kli da je Amar mrtav, mo­ra­la je in­ter­ve­ni­sa­ti Hi­tna po­moć i to u tri na­vra­ta. Da­li su joj ne­ke inje­kci­je za smi­re­nje. Sve je do­bro dok spa­va, jer čim se pru­bu­di nas­ta­je dra­ma, jer po­čne pla­ka­ti i vri­šta­ti ”Ama­re, Ama­re” – ka­za­la je za ”San” Aj­la Mis­trić. Ina­če, dže­na­za Mis­tri­ću će bi­ti obav­lje­na u su­bo­tu u 13.30 sa­ti na gro­blju Vla­ko­vo.

Al­mir Ka­po

Pro­na­đe­na ča­hu­ra

Ka­ko sa­zna­je­mo, po­li­ci­ja je na li­cu mjes­ta pro­na­šla ča­hu­ru met­ka ko­jim je ubi­jen Amar Mis­trić. Osim to­ga, po­li­ci­ja je uze­la uzor­ke krvi, otis­ke na ča­ša­ma, te dru­ge tra­go­ve ko­ji će bi­ti po­sla­ti na vje­šta­če­nje, a u me­đu­vre­me­nu je sa­slu­ša­no na des­ti­ne svje­do­ka, ta­ko da bi ovo ubis­tvo tre­ba­lo bi­ti ra­svi­je­tlje­no u sko­ri­je vri­je­me. Tu­ži­lac je na­re­dio ob­du­kci­ju ti­je­la ubi­je­nog mla­di­ća.

Ko je Edin Vuk?

Iako nam to u po­li­ci­ji ni­su že­lje­li pot­vrdi­ti ni­ti de­man­to­va­ti, sa­zna­je­mo da je Edin Vuk od ra­ni­je po­znat or­ga­ni­ma go­nje­na. Na­ime, on se su­mnji­či da je učes­tvo­vao u pu­cnja­vi ka­da je kra­jem ju­na ove go­di­ne is­pred Ka­te­dra­le u Sa­ra­je­vu ra­njen Dže­nan Sma­jić, ko­ji je ta­da ra­njen u ru­ku.

Je­di­ni ra­dio

Da tra­ge­di­ja bu­de go­ra, sa­zna­je­mo ka­ko je u po­ro­di­ci Mis­trić, je­di­no Amar bio za­po­slen, te je kao ta­kav pra­kti­čki bio ”gla­va ku­će”. Na­ime, otac Fu­ad, po­zna­ti­ji kao Čar­li, na­vo­dno se na­la­zi u je­dnom crno­gor­skom za­tvo­ru, a ma­ma je pen­zi­oner, dok mu je ses­tra Ame­ra, ta­ko­đer, ne­za­po­sle­na.

Gra­do­na­čel­nik na­još­tri­je osu­dio svi­re­po ubis­tvo

Gra­do­na­čel­nik Sa­ra­je­va Ali­ja Be­hmen na­još­tri­je je osu­dio svi­re­po ubis­tvo 23-go­diš­njeg Ama­ra Mis­tri­ća, te upu­tio su­ćut po­ro­di­ci. Ka­ko je sao­pće­no iz Grad­ske upra­ve, gra­do­na­čel­nik Be­hmen vje­ru­je da je ovo još je­dno ubis­tvo po­či­nje­no iz obi­jes­ti, ko­jim je na­pa­dnut osje­ćaj si­gur­nos­ti gra­da­na Sa­ra­je­va.

– Fa­mi­li­ja Mis­trić iz­gu­bi­la je si­na, a gra­đa­ni Sa­ra­je­va su os­ta­li si­ro­ma­šni­ji za još je­dnog vri­je­dnog mla­dog čo­vje­ka. Kri­vi­čna od­go­vor­nost za nje­go­vu smrt le­ži na ubi­ca­ma, dok je mo­ral­na za­je­dni­čka i di­je­li­mo je svi i nje­go­va smrt je za­je­dni­čki po­raz – sma­tra gra­do­na­čel­nik Be­hmen.

[b]Racije po Sarajevu, osuđeni u zatvore
[/b]
Gradonačelnik sarajeva Alija Behmen sinoć je sazvao hitan i vanredan sastanak sa premijerom Kantona Besimom mehmedićem, predstavnicima MUP-a i načelnicima općina.

Nakon trosatne rasprave, zaključeno je da će MUP intenzivirati svoje aktivnosti što znači da će racije po gradu postati redovne i učestale. Gradonačelnik, premijer i načelnici općina pokrenut će inicijativu da se izmijene zakonski propisi vezani za nošenje oružja i predložit će se kazna zatvora od pet godina za sve one koji nelegalno posjeduju oruže i nosaju ga sa sobom.
Nadalje, tražit će se hitno formiranje jedinice za specijalne namjene MUP-a Kantona Sarajevo.
Sinoć je dogovoreno da se pod hitno organizuje da više od 400 građana Sarajeva kojima su izrečene pravomoćne presude budu upućeni na izdržavanje zatvorske kazne. U tom kontekstu će se insistirati na preuzimanju neke od kasarni u Sarajevu koja bi se pretvorila u zatvor.

[mirsad_d]

in reply to: Zdravlje:najvece bogatstvo o kome se malo brine. #14693

Previše češljanja dovodi do gubitka kose?

Pretjerano intenzivno češljanje ne jača korijen kose već može dovesti do njezina gubitka, pokazuje nova studija hebrejskog sveučilišta u Jeruzalemu provedena na 14 ispitanica.

Na testu, 14 žena brojalo je svaki dan kroz razdoblje od nekoliko tjedana broj vlasi koje su ostale na češlju.

Rezultat toga bio je: što su se više češljale, više je kose ispadalo.
Žene koje se dnevno češljaju 3 puta, gube 3 puta više kose od onih koje se češljaju samo jednom, prenose meidji u Jeruzalemu.

“Bio sam iznenađen rezultatima, jer je uvriježeno stajalište da češalj doprinosi poboljšanju cirkulacije i smanjivanju gubitka kose”, kazao je Alexandre Kirdman sa hebrejskog sveučilišta u Jeruzalemu.

Fena

[mirsad_d]

in reply to: I TO JE BiH Mozda niste znali… #14692

BiH, Kultura | 14.08.09 07:55
Digitalizovana štampa BiH iz zadnjih 120 godina

http://www.bhtelecom.ba/clear.gif

U okviru trećeg Summer book festivala & Ljetnja književna pozornica koji se od 11. do 22. augusta održava u Sarajevu, večeras je na pratećoj pozornici na otvorenom promoviran projekt “Digitaliazacija bh. časopisa – djela kulturne baštine”.

Sarajevski list iz 1912. godineRealizator ovog projekta koji su Media centar i Info biro uradili u saradnji s Federalnim ministarstvom kuture i sporta je Dragan Golubović.

U pitanju je čitavo kulturno-istorijsko blago sakupljeno u digitalizovanoj varijanti jer sadrži bosanskohercegovačku štampu, časopise i publikacije koji su izdavani u posljednjih 120 godina u zemlji, od časopisa “Bosanski prijatelj” naprimjer, izdavanog 1850. godine, do elektronske varijante lista “Oslobođenje”.

Građa je klasifikovana u četiri perioda: otomanskom, austrougarskom, jugoslovenskom (Kraljevina Jugoslavija) te perioda koji autor Dragan Golubović sažima u noviju bosanskohercegovačku istoriju.

Sakupljana je strpljivo iz arhiva, biblioteka i muzeja i često skenirana na osnovu jednog postojećeg primjerka.

Ambicija realizatora projekta je da u digitalizovanoj formi sačuvaju ovo kutlurno-histrojsko blago Bosne i Hercegovine i učine ga dostupnim za širu upotrebu.

Fena / BH Telecom

[mirsad_d]

in reply to: Cuvajmo nasu okolinu !! #14691

BiH, Ekologija | 13.08.09 08:57
SIBioS pozvalo vlasti BiH da zaštite Vjetrenicu

Međunarodno društvo za podzemnu biologiju (SiBioS/ ISSB) ponovno je pozvalo vlasti u BiH da zaštite Vjetrenicu te da se pri planiranju rukovode kriterijima održivog razvitka, priopćeno je iz Speleološke udruge Vjetrenica-Popovo polje.

U pismu se navodi kako bi svijet mogao izgubiti jedan od najdragocjenijih dragulja u niski svjetske baštine, jer je Vjetrenica u svjetskim razmjerama jedna od dvije najbogatije pećine i važan podzemni hidrogeološki sistem.

Svjetsko društvo nadalje podsjeća da je 2004. godine Komisija za UNESCO BiH predložila vladi da nominira Vjetrenicu za Popis svjetske baštine te da se Vjetrenica nalazi na Smaragdnoj mreži područja od posebnog interesa za zaštitu.

“Društvo precizira da je Vjetrenica ugrožena crpljenjem vode s izvora Lukavac kojim se mijenjaju ekološki uvjeti u pećini, otvaranjem kamenoloma u zaštićenom području čime se mijenjaju obilježja krškog krajolika, namjerama elektrificiranja pećine bez konzultacije kvalificiranih institucija ili osoba i na druge načine”, stoji u priopćenju.

Fena / BH Telecom

[mirsad_d]

in reply to: Cuvajmo nasu okolinu !! #14689

Ugrožen jedan od najljepših vodopada u BiH

U planu devastacije vodopada je i pomjeranje pritoke Studena te kontrola vodostaja…

“Slap Koćuša”, udruženje za poticanje i razvoj ruralnog područja mjesta Veljaci javlja kako su određeni pojedinci uz odobrenje odjeljenja za urbanizam, zajedno sa lokalnim vlastima planiraju izgraditi mini-hidrocentralu na lokaciji prelijepog vodopada Koćuša.

vodopad Koćuša, Ljubuški, BiH

U planu devastacije vodopada je i pomjeranje pritoke Studena te kontrola vodostaja. Svi poznavatelji ovog kraja znaju kako je vodostaj na Koćuši bio stalan, te bi se njegovom kontrolom uništila prirodna ravnoteža uzvodno, ali i nizvodno od vodopada, te sam vodopad.

Pored kršenja vlastitih zakona o izgradnji uz obale rijeka već su iskopane rupe dubine desetak metara kojim se pravi dovoljan pad za hidro-centralu. Ovim se krenulo u uništavanje do sada očuvane prirode, a sve zbog nekoliko kilovata električne energije.

udruženje “Slap Koćuša” pozvia sve ljubitelje prirode, ljude zdravog razuma i one koji ne žele betonizaciju naših vodopada da se jave na anketu koja se nalazi na stranici kocusa.info, te napišu svoj komentar o ovom ekocidu.

Vodopad Koćuša, Ljubuški, BiHVodopad Koćuša koji se nalazi u selu Veljaci, općina Ljubuški jedan je od prirodnih bisera ovoga kraja.

Pored vodopada od 12 m visine i širine 30 m na tom mjestu se nalazi više starih mlinica i stupa za valjanje sukna od kojih su neki još u funkciji. Prirodno bogatstvo ovog kraja čine i sedimentne stijene koje se talože milionima godina takozvana ‘’sedra” odnosno krečnjački talog koji se vjekovima koristio za izradu nastambi u Hercegovini.

Stanovnici ljubuškog kraja uveliko koriste i obližnje kupalište koje nije toliko popularno kao Kravice, ali po mnogima je mnogo ljepše.

[mirsad_d]

in reply to: Cuvajmo nasu okolinu !! #14688

Bardača

Bardača, Srbac, BiHMočvarno područje Bardače obuhvata 11 jezera i nalazi se na prostoru između desne obale rijeke Save i lijeve obale rijeke Vrbas. Predstavlja veoma osjetljiv i važan ekosistem.

Ovaj rezervat veličine 670 hektara dom je za preko 100 vrsta ptica. Biološka raznolikost Bardače jedna je od najvažnijih ekoloških vrijednosti.

Neprocjenjivo bogatstvo opštine predstavlja već nadaleko poznata Bardača, rezervat prirode sa 11 jezera, jedinstven na ovim prostorima, rijetko područje prirode sa kolonijama zaštićenih ptica močvarica, barskom i vodenom florom i faunom, koje se razvija i kao rekreaciono područje.

Močvarno područje Bardače obuhvata 11 jezera i nalazi se na prostoru između desne obale rijeke Save i lijeve obale rijeke Vrbas. Predstavlja veoma osjetljiv i važan ekosistem. Ovaj rezervat veličine 670 hektara dom je za preko 100 vrsta ptica. Biološka raznolikost Bardače jedna je od najvažnijih ekoloških vrijednosti.

Ova prirodna močvara predstavlja i značajno stanište brojnih biljnih i životinjskih vrsta, uključujući i endemične vrste, i poznata je stanica migratornih ptica. Na močvarno-barskom području Bardače registrovano je 178 vrsta ptica (od kojih dvije vrste globalno ugroženih vrsta ptica, dok se neke vrste gnijezde samo na ovom lokalitetu).

O značaju i brojnosti ptičijih vrsta koje ovdje obitavaju, svjedoči i činjenica da je Bardača proglašena Ramsarskim mjestom, odnosno Bardača je uvrštena na listu močvarnih područja od međunarodnog značaja (”List of Wetlands of International Importance”).

Preostala barska područja u Evropi veoma su interesantna, danas već veoma zastupljenoj, grupi turista orjentisanih na eko-turizam. Zato je Bardača kao specifičan prirodni fenomen, pored Hutovog blata, vrlo značajan i nimalo zanemarljiv turistički resurs. Ona je danas područje ostataka jedinstvenog prirodnog fenomena i ljepote pejzaža. Ipak, može da privuče populaciju svih starosnih skupina i različitog nivoa obrazovanja, jer može da pruži niz zanimljivih aktivnosti na jednom mjestu. Očuvanost ostataka prirodnog ambijenta i autohtono oblikovane prirode predstavlja zasigurno jednu od najznačajnijih karakteristika turističke ponude Bardače. Karakteristični barski pejzaž Bardače, sa fragmentima jedinstvene prirodne vrijednosti kao i specifične naslijeđene navike stanovništva u odnosu na korišćenje zemljišta, specifične su i gotovo unikatne u ovom dijelu Evrope.

Neki od sadržaja, turističkih proizvoda i usluga koje Bardača može ponuditi su: sportsko-rekreativni turizam, kongresni turizam, ribolov, fotosafari, gastro ponuda, staze za šetnju, škole u prirodi, đačke ekskurzije, razne manifestacije, vikend i kamp naselja, naučno-istraživački centar, likovno-ekološka kolonija, sakupljanje ljekovitog bilja, idr.

Bardača takođe posjeduje objekte za ribolov, rekreaciju i zabavu. Ponovo se organizuju aktivnosti koje su nekada bile prisutne (takmičenje sportskih ribolovaca, ribarske večeri, organizacija raznih proslava, tematskih večeri, seminara, kongresa, i sl.) Možemo reći da je područje Bardače prirodna laboratorija koja predstavlja naučno-istraživački, sportsko-rekreativni i ugostiteljsko-turistički centar.

Na području Sportsko-rekreativnog centra Bardača, koji zauzima centralni dio ovog područja, izgrađen je motel kapaciteta 50 ležaja sa restoran salom kapaciteta 400 mjesta, uređeno je veliko jezero za kupanje i tereni za rekreaciju i sport. U neposrednoj blizini motela i bazena nalazi se prostor za kampovanje, površine je 3000 m², koji se iznajmljuje izletnicima i kamperima, kako za jednodnevi odmor tako i za višednevni boravak. Na prostoru Bardače izgrađen je i naučno-istraživački centar koji pripada PMF-u Banjaluka. Objekat je namijenjen studentima i profesorima koji se bave naučno-istraživačkim radom i ima mogućnosti za pružanje usluga posmatranja i izučavanja biljaka, ptica, riba i divljači.

Više od 20 godina na području Bardače djeluje ”Likovno-ekološka kolonija Bardača-Srbac” koja okuplja veliki broj slikara, vajara i drugih umjetnika sa prostora Balkana i šire. Kao rezultat rada ove poznate kolonije nastalo je preko 300 umjetnina različitih umjetničkih tehnika, inspirisanih ljepotom ovog područja i oplemenjenih iskonskim spojem prirode i ljudskog duha.

[mirsad_d]

in reply to: Cuvajmo nasu okolinu !! #14687

Resulbegović kuća u Trebinju

Resulbegović kuća, Trebinje, BiHPoslije pada Novog (danas Herceg Novi) u mletačke ruke 1687. godine, Bošnjaci se povlače u unutrašnjost bosanskog ejaleta i naseljavaju istočnu Hercegovinu.

Jedna od najeminentnijih hercegnovskih familija je bila familija Resulbegović, koja je najprije naselila Staro Slano, 12 kilometara zapadno od Trebinja, gdje su sagradili svoj konak, čiji se ostaci i danas tamo nalaze.

Carskom naredbom, Osman je imenovan pašom i kapetanom Trebinja, malog naselja koje je preko noći postalo važna pogranična stanica.

Grad pod Osman-pašinom vlasti je utvrđen visokim bedemima u periodu od 1698. do 1728. godine. Bedemi i danas postoje, iako se grad nastavio širiti izvan njih.

Oko tvrđave je izgrađen hendek, kroz koji je tekla voda iz Trebišnjice, a u grad se ulazilo preko pokretnih mostova. Osman-paša nalaže i gradnju mnogih objekata, od kojih se ističu Osman-pašina džamija, izgrađena 1726. godine, te Begova kuća. Gradi se i Sahat kula, mnoge stambene zgrade i dućani.

Trebinje u to vrijeme dobija izgled koji ga danas čini prepoznatljivim i jednim od najljepših gradova u Bosni i Hercegovini

[mirsad_d]

in reply to: NOVE RAZGLEDNICE BiH #14686

[mirsad_d]

in reply to: NOVE RAZGLEDNICE BiH #14685

[mirsad_d]

in reply to: NOVE RAZGLEDNICE BiH #14684

[mirsad_d]

in reply to: NOVE RAZGLEDNICE BiH #14683

[mirsad_d]

in reply to: NOVE RAZGLEDNICE BiH #14682

[mirsad_d]

in reply to: NOVE RAZGLEDNICE BiH #14681

[Author]

Posts