[mirsad_d]

#37501

Starica nagrađena za hrabrost danas samuje
http://www.slobodnaevropa.org/content/plp_starica_nagradjena_za_hrabrost_danas_samuje/24481086.html

Mina Jahić, foto: State Department
12.02.2012
Gordana Sandić-Hadžihasanović

Mina Jahić će narednog mjeseca napuniti 79 godina. U jedno sarajevsko prigradsko naselje stigla je iz okolice Rogatice, i tako se zvanično svrstala u kolonu “raseljena lica”. Iako je rodila petoro djece, danas živi sama.

I ne bi bila ni po čemu posebna njena životna priča i malo ko bi znao za Minu iz Hrasnice. Ali, priznanje američke državne tajnice Hilari Klinton za ličnu hrabrost, koje je dobila u proljeće 2011. godine, ”izvelo” je Minu iz njena četiri zida. Ona je vratila u život Ferida Spahića koji je 1992. godine uspio pobjeći s mjesta masovnog strijeljanja u jami Paklenik.

Ono što je preživjela Mina Jahić pravi je životni roman. Njen 23-ogodišnji sin Muzafer poginuo je 1992. Sin Meho je bio odveden u logor u Srbiju, gdje mu je trajno narušeno zdravlje, te je preminuo 2005. godine. Tri godine ranije ostala je i bez supruga. Danas samuje i, slično brojnim drugim, sjeća se onog nekadašnjeg života u selu Mrčići:

„Šta nije bilo!? Zabogatila. 52 godine sam ja radila. Ja sam se udala 1951. Sve imali na svijetu bijelom što nam treba, i na zemlji i u kući. Imali kosačicu, motorke, alate, ma nema šta nismo imali. Sve uništeno, sve popaljeno. Izgubila sam dva sina i čo’jeka, šta ja sad imam žaliti.“
“Sve kažu obilaze šehidske porodice. Ma lažu, bolan, obilaze svoj svoga, nek mi niko ne priča lopovluka bosanskog.“

A danas:

„Od najmlađeg što mi je poginuo imam 343 marke. Dragog mi Boga, nikad niko mi nije došao da me obiđe, da upita:’Mino, jesi li ti živa?’ Sve kažu obilaze šehidske porodice. Ma lažu, bolan, obilaze svoj svoga, nek mi niko ne priča lopovluka bosanskog.“

Čime je Mina zaslužila priznaje Hilari Klinton:

„Mina je jednog dana 1992. čula pucnjeve u blizini sela u kojem je živjela. Ubijali su ljude. Jedan čovjek, sav krvav, strašno pretučen, istrčao je iz šume. Uspio je pobjeći. Mina ga je primila, njegovala. On je ozdravio i danas je živ. To je Ferid Spahić. Mina, mi zahvljujemo“, navedeno je u obrazloženju.

„I on je došao u naše selo. Žica na rukama svezata, ruke su na leđima, izubijan, modar, jadan, krvav, svakav. Kud je došao i kud je prošao, kroz kakve šume, kamenjare, vrtačetine – on je sišao u naše selo i meni je došao taj dan isti, samo dok se uveče smračilo da niko ne zna gdje je. I ja sam ga primila, sve sam ja deverala i liječila ga, izubijan je bio, privijala cerote, luk tukla crni, privijala, ma svašta – njegovala ga kao bebu. I kad je mjesec dana bio morao je bježati kud zna“, priča Mina.

Feridovo sjećanje

Mina je spasila Ferida Spahića iz okolice Višegrada nakon što je uspio pobjeći s gubilišta u šumi Pakelnik. Ferid kaže kako se tog 15. juna 1992. godine, zahvaljujući Mininoj ljudskosti, ponovo rodio:

„To je bilo gore na granici Rogatice i Sokoca. Mi smo dovedeni na strijeljanje, nas 50 je bilo vezanih ruku na leđima, na jamu u Paklenik. To je za mene nepoznat teren bio, prvi put tu su me doveli. I strijeljanje je počelo. Prvu grupu od 10 ljudi su ubili. Stojiš u redu, čekaš i gledaš na red. Ja ne znam da li se to može opisati – znate da umirete, 29 godina imate, ali je došla situacija jedna, ja sam sam sebi rekao: ’Dobro, strijeljanje, kraj je, ali da vidimo ima li izlaza nekog?’ I onda dade dragi Bog, ko je to već ja ne znam, ali ima neka sila – neko je tu jednostavno dao mi snage da ja razmišljam, da se
“Ja ne znam da li se to može opisati – znate da umirete, 29 godina imate, ali je došla situacija jedna, ja sam sam sebi rekao: ’Dobro, strijeljanje, kraj je, ali da vidimo ima li izlaza nekog?’”
borim – i ispala je situacija kad sam ja krenuo da bježim kroz šumu. Tad je počelo masovno pucanje, meci prolaze ali ne pogađaju. I tako u tom trčanju ja sam uspio da izbjegnem sva ta srpska sela nesvjesno, da ne odem u njihove ruke, nego sam baš našao selo Mrčići. 15. juna oko podne je bilo strijeljanje, ja sam u to selo uspio da dođem oko pola pet, pet, jer sam se gore malo krio u jednom žbunu. Ruke na leđima, zavezan, spetljao se, pantalone mi spale, sav se spetljao, izbijao se. I eto u to selo sam došao i primili su me, nisu mogli da vjeruju da se to dešava tu – jer to je bio miran kraj, etničko čišćenje je krenulo od Višegrada, Rogatica je tek kasnije došla na red. Mina mi je donosila hranu u krevet jer sam ja bio 10, 12 dana nepokretan, pa onda poslije 10, 12 dana su došle te traume kad je organizam vratio se na svoje, kad sam shvatio ustvari šta se desilo. Onda su počele noćne more. Ona je primijetila da ja niti jedem, niti pijem.“

(Video: Govor Hillary Clinton na dodjeli nagrada, State Department,
6. april 2011)

“>

[mirsad_d]

#37517

Optužbe stomatologa iz Rogatice: U Domu zdravlja vladaju haos i mobing
15 mar, 2012 At 09:42 AM
Nezavisne novine
http://www.bhportal.ba/2012/03/15/optuzbe-stomatologa-iz-rogatice-u-domu-zdravlja-vladaju-haos-i-mobing/

Slobodan Milanović, stomatolog u Domu zdravlja Rogatica, tvrdi da u toj ustanovi vlada haos, jer je direktorica Dara Ikonić na bolovanju, a upravljanje je, ističe Milanović, prepustila Radetu Obradoviću, šefu Računovodstva, i Srđanu Batmazu, pravniku.

“Postavljena su dva vazala. Jedan je pravnik, a drugi, koji ima završenu srednju školu, šef je računovodstva, koji je našu zdravstvenu ustanovu ‘uvukao’ u minuse. Njih dvojica rade šta hoće sa ljekarima i ostalim osobljem”, optužuje Milanović.

Direktorica je, dodaje Milanović, u ovoj zdravstvenoj ustanovi “postavila namjesnike” koji rukovode u njeno ime, dok je ona kod kuće na bolovanju.

“Vrši se mobing, sestrama se daje stimulacija, niko ne zna zašto. Na mene lično se vrši mobing, odnosno, prijeti mi se da sam višak”, tvrdi Milanović.

On dodaje da Ikonićeva, Obradović i Batmaz u Domu zdravlja o svemu odlučuju

“Nedavno sam tražio kredit i obraćao se inspekciji. Inspektor ih je zvao u Domu zdravlja, rekao im: ‘Dajte, ovjerite doktoru dokumente za kredit, ima pravo.’ Oni kažu ‘Mi ćemo pitati direktoricu’”, naglašava Milanović.

Sa druge strane, i Obradović i Batmaz odbacuju ove optužbe, dok s Ikonićevom, uprkos brojnim pokušajima, nismo uspjeli da stupimo u kontakt.

“To je konfliktan čovjek, a sve njegove optužbe su neosnovane. On je dovodio pet-šest inspektora rada ovdje, a, vjerujte, niko ništa nije našao. Van svake pameti je da to i komentarišem i nije ni čudo što je došao do novina nakon što se žalio svima”, tvrdi Obradović.

Batmaz potvrđuje da je direktorica na bolovanju, te da su određena ovlaštenja prenesena na njega, ali tvrdi da “ne vlada”.

Radovan Rosić, načelnik Odjeljenja za privredu i društvene djelatnosti u opštini Rogatica, pri kojem djeluje opštinaska inspekcija, ističe da inspekcijske kontrole koje su do sada obavljane u lokalnom domu zdravlja nisu pokazivale neregularnosti.

U Ministarstvu zdravlja i socijalne zaštite RS ističu da nisu upoznati s problemima u navedenoj zdravstvenoj ustanovi.

Nezavisne novine

[mirsad_d]

#37519

Optužbe stomatologa iz Rogatice: U Domu zdravlja vladaju haos i mobing
15 mar, 2012 At 09:42 AM
Nezavisne novine
http://www.bhportal.ba/2012/03/15/optuzbe-stomatologa-iz-rogatice-u-domu-zdravlja-vladaju-haos-i-mobing/

Slobodan Milanović, stomatolog u Domu zdravlja Rogatica, tvrdi da u toj ustanovi vlada haos, jer je direktorica Dara Ikonić na bolovanju, a upravljanje je, ističe Milanović, prepustila Radetu Obradoviću, šefu Računovodstva, i Srđanu Batmazu, pravniku.

“Postavljena su dva vazala. Jedan je pravnik, a drugi, koji ima završenu srednju školu, šef je računovodstva, koji je našu zdravstvenu ustanovu ‘uvukao’ u minuse. Njih dvojica rade šta hoće sa ljekarima i ostalim osobljem”, optužuje Milanović.

Direktorica je, dodaje Milanović, u ovoj zdravstvenoj ustanovi “postavila namjesnike” koji rukovode u njeno ime, dok je ona kod kuće na bolovanju.

“Vrši se mobing, sestrama se daje stimulacija, niko ne zna zašto. Na mene lično se vrši mobing, odnosno, prijeti mi se da sam višak”, tvrdi Milanović.

On dodaje da Ikonićeva, Obradović i Batmaz u Domu zdravlja o svemu odlučuju

“Nedavno sam tražio kredit i obraćao se inspekciji. Inspektor ih je zvao u Domu zdravlja, rekao im: ‘Dajte, ovjerite doktoru dokumente za kredit, ima pravo.’ Oni kažu ‘Mi ćemo pitati direktoricu’”, naglašava Milanović.

Sa druge strane, i Obradović i Batmaz odbacuju ove optužbe, dok s Ikonićevom, uprkos brojnim pokušajima, nismo uspjeli da stupimo u kontakt.

“To je konfliktan čovjek, a sve njegove optužbe su neosnovane. On je dovodio pet-šest inspektora rada ovdje, a, vjerujte, niko ništa nije našao. Van svake pameti je da to i komentarišem i nije ni čudo što je došao do novina nakon što se žalio svima”, tvrdi Obradović.

Batmaz potvrđuje da je direktorica na bolovanju, te da su određena ovlaštenja prenesena na njega, ali tvrdi da “ne vlada”.

Radovan Rosić, načelnik Odjeljenja za privredu i društvene djelatnosti u opštini Rogatica, pri kojem djeluje opštinaska inspekcija, ističe da inspekcijske kontrole koje su do sada obavljane u lokalnom domu zdravlja nisu pokazivale neregularnosti.

U Ministarstvu zdravlja i socijalne zaštite RS ističu da nisu upoznati s problemima u navedenoj zdravstvenoj ustanovi.

Nezavisne novine

[mirsad_d]

#37627

Bolji dani za Andrićevog junaka: Most na Žepi biće zaštićen od propadanja
http://www.krupljani.ba/vijesti-iz-bih/61-vijesti/17767-bolji-dani-za-andrievog-junaka-most-na-epi-bie-zatien-od-propadanja
Petak, 23 Mart 2012 11:04

Nema više nepoznaica. Most na Žepi, junak istoimene antalogijske pripovjetke našeg jedinog nobelovca Ive Andrića, koji je početkom 2005. godine proglašen i nacionalnim spomenikom u BiH, biće zaštićen od daljnjeg propadanja zbog pukotine na desnom dijelu luka kojim je premoštena mala, ali brza i nikad zamućena rječica Žepa.
Pripreme za njegovo spašavanje preuzeo je Republički zavod za zaštitu kulturno-istorijskog i prirodnog nasljeđa i kako reče Milijana Okilj, stručni konzultant u Zavodu, u tijeku su radovi na osiguranju investiciono-tehničke dokumentacije za saniranje pukotine u koju već može stati muška pesnica.
Ovaj posao povjeren je akcionasrskom društvu “Građenje” sa Pala i on podrazumjeva osiguranje geoloških, geodetskih i drugih podloga na temelju kojih će se raditi projekt i ostala dokumentacija za zaštitu ovog kulturno-povijesnog objekta. To će istovremeno poslužiti i kao prateća dokumentacija uz aplikaciju za sredstva iz Europske unije putem IPAprojekata saglasno politici regionalnog razvoja, jer je Zavod most na Žepi uvrstio na prioritetnu listu intervencija za 2012. godinu. Kao takav most je ušao iu red najugroženijih spomenika i lokaliteta formiranih za potrebe projekta “Ljubljanski proces II – Financiranje rehabilitacije zajedničkog nasljeđa u Jugoistočnoj Europi (završna faza)”.
Direktor “Građenja” sa Pala Zoran Popić reče da su njihovi stručnjaci i predstavnici Zavoda već bili u Žepi. Upoznali su se sa stupnjem oštećenja, uzeli najnužnije podatke i sada slijede poslovi oko predlaganja načina i tehnike za zaštitu ovog objekta koji je ozbiljno ugrožen. Rok je 60 dana i oni će ga, nada se direktor Popić, ispoštovati.
Predsjednik Savjeta Mjesne zajednice u Žepi, Mustafa Omanović, izrazio je zadovoljstvo što je most poslije niza apela došao na red za zaštitu, a načelnik Odjela za prostorno uređenje i stambeno-komunalne poslove u našoj općini, Zoran Čarkić, reče da će Općina u granicama mogućnosti i svoje nadležnosti, pružiti punu podršku nastojanju da se most zaštiti i ponovno, kako reče veliki Andrić, “blješti na suncu i sja na mjesečini i preko sebe prebacuje ljude i stoku”.
(Ekapija/Krupljani.BA)

[mirsad_d]

#37649

Bolji dani za Andrićevog junaka: Most na Žepi biće zaštićen od propadanja
http://www.krupljani.ba/vijesti-iz-bih/61-vijesti/17767-bolji-dani-za-andrievog-junaka-most-na-epi-bie-zatien-od-propadanja
Petak, 23 Mart 2012 11:04

Nema više nepoznaica. Most na Žepi, junak istoimene antalogijske pripovjetke našeg jedinog nobelovca Ive Andrića, koji je početkom 2005. godine proglašen i nacionalnim spomenikom u BiH, biće zaštićen od daljnjeg propadanja zbog pukotine na desnom dijelu luka kojim je premoštena mala, ali brza i nikad zamućena rječica Žepa.
Pripreme za njegovo spašavanje preuzeo je Republički zavod za zaštitu kulturno-istorijskog i prirodnog nasljeđa i kako reče Milijana Okilj, stručni konzultant u Zavodu, u tijeku su radovi na osiguranju investiciono-tehničke dokumentacije za saniranje pukotine u koju već može stati muška pesnica.
Ovaj posao povjeren je akcionasrskom društvu “Građenje” sa Pala i on podrazumjeva osiguranje geoloških, geodetskih i drugih podloga na temelju kojih će se raditi projekt i ostala dokumentacija za zaštitu ovog kulturno-povijesnog objekta. To će istovremeno poslužiti i kao prateća dokumentacija uz aplikaciju za sredstva iz Europske unije putem IPAprojekata saglasno politici regionalnog razvoja, jer je Zavod most na Žepi uvrstio na prioritetnu listu intervencija za 2012. godinu. Kao takav most je ušao iu red najugroženijih spomenika i lokaliteta formiranih za potrebe projekta “Ljubljanski proces II – Financiranje rehabilitacije zajedničkog nasljeđa u Jugoistočnoj Europi (završna faza)”.
Direktor “Građenja” sa Pala Zoran Popić reče da su njihovi stručnjaci i predstavnici Zavoda već bili u Žepi. Upoznali su se sa stupnjem oštećenja, uzeli najnužnije podatke i sada slijede poslovi oko predlaganja načina i tehnike za zaštitu ovog objekta koji je ozbiljno ugrožen. Rok je 60 dana i oni će ga, nada se direktor Popić, ispoštovati.
Predsjednik Savjeta Mjesne zajednice u Žepi, Mustafa Omanović, izrazio je zadovoljstvo što je most poslije niza apela došao na red za zaštitu, a načelnik Odjela za prostorno uređenje i stambeno-komunalne poslove u našoj općini, Zoran Čarkić, reče da će Općina u granicama mogućnosti i svoje nadležnosti, pružiti punu podršku nastojanju da se most zaštiti i ponovno, kako reče veliki Andrić, “blješti na suncu i sja na mjesečini i preko sebe prebacuje ljude i stoku”.
(Ekapija/Krupljani.BA)

[mirsad_d]

#37772

Pripreme za zagrađivanje Gladnog groblja
Gladno groblje nalazi između Mejtaša i česme Kadinovac, sa lijeve strane puta prema groblju Zahrid. U groblju je pokopano 280 mještana i pridošlih izbjeglica koji su umrli od gladi i tifusa u Drugom svjetskom ratu. Groblje je do 1992 godine bilo zagrađeno, ali poslije rata ostalo je odgrađeno i prepušteno zaboravu. Ali od juče(2.4.) je naš Zambi sa svojim sinom i sinom od šure počeo krčiti i čistiti groblje jer se u narednih nekoliko dana treba početi sa njegovim zagrađivanjem. Novac za zagrađivanje donirao je Hajrudin Babić, dajđa Zambijeve rahmetli majke Suade. U groblju je i mezar Hajrudinove rahmetli majke, ali on ne zna na kojem mjestu. Pošto nemože da digne nišane rahmetli majci, riješio je da zagradi groblje.

Za ovakva dobra djela Hajrudinu, Zambiju i njihovim porodicama dragi Allah dž.š. će vratiti dobrim za sav trud.

[mirsad_d]

#37781

Pripreme za zagrađivanje Gladnog groblja
Gladno groblje nalazi između Mejtaša i česme Kadinovac, sa lijeve strane puta prema groblju Zahrid. U groblju je pokopano 280 mještana i pridošlih izbjeglica koji su umrli od gladi i tifusa u Drugom svjetskom ratu. Groblje je do 1992 godine bilo zagrađeno, ali poslije rata ostalo je odgrađeno i prepušteno zaboravu. Ali od juče(2.4.) je naš Zambi sa svojim sinom i sinom od šure počeo krčiti i čistiti groblje jer se u narednih nekoliko dana treba početi sa njegovim zagrađivanjem. Novac za zagrađivanje donirao je Hajrudin Babić, dajđa Zambijeve rahmetli majke Suade. U groblju je i mezar Hajrudinove rahmetli majke, ali on ne zna na kojem mjestu. Pošto nemože da digne nišane rahmetli majci, riješio je da zagradi groblje.

Za ovakva dobra djela Hajrudinu, Zambiju i njihovim porodicama dragi Allah dž.š. će vratiti dobrim za sav trud.

[mirsad_d]

#37783

TRAGEDIJA U ROGATICI: Mladić aktivirao bombu i poginuo, ranjeni djevojka i policajac
Srijeda | 04.04.2012.

Miloš Salamadija (25) aktivirao je ručnu bombu ispred kuće Dragomira Žižovića u mjestu Živaljevina i ranio Jelenu Žižović (25) i policajca Milomira Ikonića

ručna bombaIkonić i Žižovićeva prevezeni su u Klinički centar Foča, dok je Salamadija preminuo na licu mjesta od zadobijenih povreda.

Bomba je aktivirana oko 20.00 časova, a policajac Milomir Ikonić se u trenutku eksplozije nalazio na intervenciji.

Policija vrši uviđaj.
(SRNA/dg)

[mirsad_d]

#37792

TRAGEDIJA U ROGATICI: Mladić aktivirao bombu i poginuo, ranjeni djevojka i policajac
Srijeda | 04.04.2012.

Miloš Salamadija (25) aktivirao je ručnu bombu ispred kuće Dragomira Žižovića u mjestu Živaljevina i ranio Jelenu Žižović (25) i policajca Milomira Ikonića

ručna bombaIkonić i Žižovićeva prevezeni su u Klinički centar Foča, dok je Salamadija preminuo na licu mjesta od zadobijenih povreda.

Bomba je aktivirana oko 20.00 časova, a policajac Milomir Ikonić se u trenutku eksplozije nalazio na intervenciji.

Policija vrši uviđaj.
(SRNA/dg)

[mirsad_d]

#37852

http://www.fmroi.gov.ba/bosanski/info/javnipozivi/JAVNI%20POZIV-zaposljavanje%20RS2012.pdf
Bosna i Hercegovina
FEDERACIJA BOSNE I HERCEGOVINE
FEDERALNO MINISTARSTVO RASELJENIH
OSOBA I IZBJEGLICA
Bosnia and Herzegovina
FEDERATION OF BOSNIA AND HERZEGOVINA
FEDERAL MINISTRY OF DISPLACED
PERSONS AND REFUGEES
Na osnovu člana 21. stav 3. Zakona o raseljenim licima i povratnicima u Federaciji Bosne i
Hercegovine i izbjeglicama iz Bosne i Hercegovine („Službene novine FBiH“, broj: 15/05), a u cilju
planiranja, kvalitetne izrade i transparentne provedbe planova pomoći održivog povratka, u 2012. i
2013. godini Federalno ministarstvo raseljenih osoba i izbjeglica objavljuje
[b]J A V N I O G L A S
za podnošenje prijava/zahtjeva/projekata
za programe pomoći održivog povratka u cilju zapošljavanja povratnika
u Republiku Srpsku[/b]

1. Predmet javnog oglasa
Podnošenje prijava/zahtjeva/projekata pravnih i fizičkih lica radi pružanja pomoći u zapošljavanju
povratnika iz Federacije Bosne i Hercegovine u Republiku Srpsku i to,
Programi pomoći za zapošljavanje u poljoprivredi:
1. Nabavka traktora i traktorskih priključaka;
2. Plastenička proizvodnja – plastenici i staklenici od 50 do 300 m²;
3. Izgradnja i opremanje stajskih objekata i farmi.
2. Pravo učešća
Prijavu/zahtjev/projekat na Javni oglas mogu podnijeti:
– Fizička lica-povratnici iz Federacije BiH u Republiku Srpsku;
– Pravna lica – registrirani pravni subjekti (poslovni subjekti, udruženja, lokalne zajednice,
organizacije, asocijacije, zemljoradničke zadruge i sl.) čije su programske aktivnosti
usmjerene na podršku zapošljavanju povratnika;
– Fizička i pravna lica koja izraze spremnost učešća za sufinansiranje projekta minimalno
30% od ukupne vrijednosti projekta.
3. Opći Kriteriji za fizička lica
Prijave/zahtjeve/projekte čiji je podnosilac fizičko lice treba obavezno da sadrži slijedeće
dokumente:
 čitko popunjenu i potpisanu prijavu na Javni oglas, na obrascu koji je dostupan na web
stranici Ministarstva http://www.fmroi.gov.ba ili se može preuzeti lično u prostorijama
Ministarstva na adresi Terezije 56. Sarajevo;
 kopija lične karte podnosica zahtjeva izdata u općini povratka;
 uvjerenje/potvrdu o ostvarenom povratku sa naznakom godine povratka (izdato od
nadležnog organa / opštinskih kancelarija entiteskog ministarstva, ne starije od 6 mjeseci);
 izjava o spremnosti sufinansiranja u iznosu 30% od ukupne vrijednosti projekta (ovjerena
od strane općinske službe za ovjeru potpisa ili kod notara);
4. Posebni kriteriji za fizička lica
Dokazi iz posebnih kriterija nisu obavezni ali će se vrednovati prilikom izbora korisnika:
1. ranija korištenost/nekorištenost finansijskih sredstava ili drugih oblika pomoći za održivi
povratak (dostaviti izjavu ovjerenu od strane općinske službe za ovjeru potpisa ili kod notara,
čiju će tačnost Ministarstvo provjeriti u internoj bazi podataka kao i kod svih relevantnih
institucija i drugih mogućih donatora);
2. kućna lista izdata u općini povratka (ne starija od 6 mjeseci sa kopijama LK svih punoljetnih
članova porodičnog domaćinstva, rodnim listovima ili dokazima o pohađanju nastave za
djecu školskog uzrasta);
3. dokazi o pripadnosti ranjivim kategorijama (šehidske porodice odnosno porodice poginulog
borca, RVI, porodica nestalih, bivši logoraši, civilne žrtve rata, demobilisani borci, samohrane
majke, osobe sa invaliditetom i sl.);
4. biznis plan – projekat za djelatnost, sa specifikacijom potrebnog materijala, predmjerom i
predračunom radova za projekte obnove i izgradnje objekata;
5. dokazi o postojećoj imovini i resursima potrebnim za djelatnost, kao što su: zemljište, objekti i
druga materijalna sredstva (kopija ZK izvadka ili posjedovnog lista);
6. dokazi o ukupnim mjesečnim prihodima – primanjima podnosica prijave i članova porodičnog
domaćinstva (platne liste, ček od penzije, invalidnine, socijalne pomoći i sl.);
7. dokazi o radnom ili drugom statusu podnosioca zahtjeva i članova domaćinstva (potvrda o
zaposlenosti/nezaposlenosti ne starija od šest mjeseci);
8. dokaz da je registrovana djelatnost ili poljoprivredno gazdinstvo, odnosno da je pokrenut
postupak registracije kod nadležnog općinskog organa za obavljanje djelatnosti za koju se
podnosi prijava;
5. Opći kriteriji za pravna lica
Prijava/zahtjev/projekat čiji je podnosilac pravno lice obavezno treba da sadrži slijedeće
dokumente:
 čitko popunjenu, ovjerenu i protokolisanu prijavu na Javni oglas na obrascu koji je dostupan
na web stranici Ministarstva http://www.fmroi.gov.ba ili se može preuzeti lično u prostorijama
Ministarstva na adresi Terezije 56. Sarajevo;
 potvrda/uvjerenje nadležnog općinskog organa da su programske aktivnosti pravnog
subjekta usmjerene ka zapošljavanju povratničke populacije (ako prijavu podnose udruženja,
organizacije, asocijacije, zadruge, poslovni subjekti i sl.);
 izjava o spremnosti sufinansiranja u iznosu 30% od ukupne vrijednosti projekta (ovjerena od
strane općinske službe za ovjeru potpisa ili kod notara);
 ovjerenu kopiju akta o registraciji (ako prijavu podnose udruženja, organizacije, asocijacije,
poslovni subjekti i sl.);
 ovjerenu kopiju Statuta (ako prijavu podnose udruženja/organizacije/asocijacije i sl.);
6.Posebni kriteriji za pravna lica
Dokazi iz posebnih kriterija nisu obavezni ali će se dodatno vrednovati prilikom izbora korisnika:
1. ranija korištenost/nekorištenost finansijskih sredstava ili drugih oblika pomoći za održivi
povratak (dostaviti izjavu ovjerenu od strane općinske službe za ovjeru potpisa ili kod notara,
čiju će tačnost Ministarstvo provjeriti u internoj bazi podataka kao i kod svih relevantnih
institucija i drugih mogućih donatora);
2. biznis plan – projekat za djelatnost, sa priloženim dokazima o postojećoj imovini i
resursima potrebnim za djelatnost, kao što su: zemljište, objekti i druga materijalna sredstva
te specifikacijom potrebnog materijala, predmjerom i predračunom radova za projekte
obnove i izgradnje objekata;
3. broj povratničkih domaćinstava/povratnika kojima će projekat koristiti (dostaviti spisak
povratničkih domaćinstava sa brojem članova svakog domaćinstva ili neki drugi dokaz o
broju povratnika);
4. ostali izvori prihoda za sufinansiranje projekta od strane drugih donatora (dostaviti adekvatan
dokaz);
5. bilans stanja i bilans uspjeha za 2010. i 2011.godinu.
7. Način izbora korisnika
Izbor projekata i korisnika pomoći po osnovu ovog Javnog oglasa će vršiti Komisija koju je
imenovao federalni ministar raseljenih osoba i izbjeglica.
Komisija će razmatrati prijave u skladu sa ’’Procedurama za izbor korisnika pomoći održivog
povratka u cilju zapošljavanja povratnika u RS“ koje će donijeti federalni ministar raseljenih osoba i
izbjeglica, te u skladu sa odredbama ovog Javnog oglasa.
Obrazac prijave je dostupan na web stranici Ministarstva http://www.fmroi.gov.ba, ili se može preuzeti
lično u prostorijama Ministarstva na adresi Terezije 56. Sarajevo
Dostavljanje prijava/zahtjeva/projekata se vrši preporučeno poštom ili lično, u zapečaćenoj koverti na adresu:
Federalno ministarstvo raseljenih osoba i izbjeglica
Alipašina 41, 71000 Sarajevo
sa naznakom „Prijava na Javni oglas za programe pomoći održivog povratka u cilju zapošljavanja povratnika RS ”
(Na poleđini koverte navesti naziv/ime i prezime podnosioca, tačnu adresu i kontakt telefon)
Javni oglas ostaje otvoren 20 dana od dana objavljivanja
Nepotpune, neblagovremene i prijave za programe pomoći koji nisu specifirani u članu 1. ovog oglasa neće se uzimati u razmatranje.
Dodatne informacije mogu se dobiti na tel: 033/201-756 i 033/205-543
POSEBNA NAPOMENA
Potencijalni korisnici koji se nalaze na utvrđenim rang listama iz 2011.godine imat će priroritet u rješavanju do kraja 2012. godine, u skladu sa raspoloživim sredstvima.
M I N I S T A R
mr. Adil Osmanović
Broj: 03-36-2- 339-1 /12
Sarajevo, 04.04.2012.godine

[mirsad_d]

#37869

http://www.fmroi.gov.ba/bosanski/info/javnipozivi/JAVNI%20POZIV-zaposljavanje%20RS2012.pdf
Bosna i Hercegovina
FEDERACIJA BOSNE I HERCEGOVINE
FEDERALNO MINISTARSTVO RASELJENIH
OSOBA I IZBJEGLICA
Bosnia and Herzegovina
FEDERATION OF BOSNIA AND HERZEGOVINA
FEDERAL MINISTRY OF DISPLACED
PERSONS AND REFUGEES
Na osnovu člana 21. stav 3. Zakona o raseljenim licima i povratnicima u Federaciji Bosne i
Hercegovine i izbjeglicama iz Bosne i Hercegovine („Službene novine FBiH“, broj: 15/05), a u cilju
planiranja, kvalitetne izrade i transparentne provedbe planova pomoći održivog povratka, u 2012. i
2013. godini Federalno ministarstvo raseljenih osoba i izbjeglica objavljuje
[b]J A V N I O G L A S
za podnošenje prijava/zahtjeva/projekata
za programe pomoći održivog povratka u cilju zapošljavanja povratnika
u Republiku Srpsku[/b]

1. Predmet javnog oglasa
Podnošenje prijava/zahtjeva/projekata pravnih i fizičkih lica radi pružanja pomoći u zapošljavanju
povratnika iz Federacije Bosne i Hercegovine u Republiku Srpsku i to,
Programi pomoći za zapošljavanje u poljoprivredi:
1. Nabavka traktora i traktorskih priključaka;
2. Plastenička proizvodnja – plastenici i staklenici od 50 do 300 m²;
3. Izgradnja i opremanje stajskih objekata i farmi.
2. Pravo učešća
Prijavu/zahtjev/projekat na Javni oglas mogu podnijeti:
– Fizička lica-povratnici iz Federacije BiH u Republiku Srpsku;
– Pravna lica – registrirani pravni subjekti (poslovni subjekti, udruženja, lokalne zajednice,
organizacije, asocijacije, zemljoradničke zadruge i sl.) čije su programske aktivnosti
usmjerene na podršku zapošljavanju povratnika;
– Fizička i pravna lica koja izraze spremnost učešća za sufinansiranje projekta minimalno
30% od ukupne vrijednosti projekta.
3. Opći Kriteriji za fizička lica
Prijave/zahtjeve/projekte čiji je podnosilac fizičko lice treba obavezno da sadrži slijedeće
dokumente:
 čitko popunjenu i potpisanu prijavu na Javni oglas, na obrascu koji je dostupan na web
stranici Ministarstva http://www.fmroi.gov.ba ili se može preuzeti lično u prostorijama
Ministarstva na adresi Terezije 56. Sarajevo;
 kopija lične karte podnosica zahtjeva izdata u općini povratka;
 uvjerenje/potvrdu o ostvarenom povratku sa naznakom godine povratka (izdato od
nadležnog organa / opštinskih kancelarija entiteskog ministarstva, ne starije od 6 mjeseci);
 izjava o spremnosti sufinansiranja u iznosu 30% od ukupne vrijednosti projekta (ovjerena
od strane općinske službe za ovjeru potpisa ili kod notara);
4. Posebni kriteriji za fizička lica
Dokazi iz posebnih kriterija nisu obavezni ali će se vrednovati prilikom izbora korisnika:
1. ranija korištenost/nekorištenost finansijskih sredstava ili drugih oblika pomoći za održivi
povratak (dostaviti izjavu ovjerenu od strane općinske službe za ovjeru potpisa ili kod notara,
čiju će tačnost Ministarstvo provjeriti u internoj bazi podataka kao i kod svih relevantnih
institucija i drugih mogućih donatora);
2. kućna lista izdata u općini povratka (ne starija od 6 mjeseci sa kopijama LK svih punoljetnih
članova porodičnog domaćinstva, rodnim listovima ili dokazima o pohađanju nastave za
djecu školskog uzrasta);
3. dokazi o pripadnosti ranjivim kategorijama (šehidske porodice odnosno porodice poginulog
borca, RVI, porodica nestalih, bivši logoraši, civilne žrtve rata, demobilisani borci, samohrane
majke, osobe sa invaliditetom i sl.);
4. biznis plan – projekat za djelatnost, sa specifikacijom potrebnog materijala, predmjerom i
predračunom radova za projekte obnove i izgradnje objekata;
5. dokazi o postojećoj imovini i resursima potrebnim za djelatnost, kao što su: zemljište, objekti i
druga materijalna sredstva (kopija ZK izvadka ili posjedovnog lista);
6. dokazi o ukupnim mjesečnim prihodima – primanjima podnosica prijave i članova porodičnog
domaćinstva (platne liste, ček od penzije, invalidnine, socijalne pomoći i sl.);
7. dokazi o radnom ili drugom statusu podnosioca zahtjeva i članova domaćinstva (potvrda o
zaposlenosti/nezaposlenosti ne starija od šest mjeseci);
8. dokaz da je registrovana djelatnost ili poljoprivredno gazdinstvo, odnosno da je pokrenut
postupak registracije kod nadležnog općinskog organa za obavljanje djelatnosti za koju se
podnosi prijava;
5. Opći kriteriji za pravna lica
Prijava/zahtjev/projekat čiji je podnosilac pravno lice obavezno treba da sadrži slijedeće
dokumente:
 čitko popunjenu, ovjerenu i protokolisanu prijavu na Javni oglas na obrascu koji je dostupan
na web stranici Ministarstva http://www.fmroi.gov.ba ili se može preuzeti lično u prostorijama
Ministarstva na adresi Terezije 56. Sarajevo;
 potvrda/uvjerenje nadležnog općinskog organa da su programske aktivnosti pravnog
subjekta usmjerene ka zapošljavanju povratničke populacije (ako prijavu podnose udruženja,
organizacije, asocijacije, zadruge, poslovni subjekti i sl.);
 izjava o spremnosti sufinansiranja u iznosu 30% od ukupne vrijednosti projekta (ovjerena od
strane općinske službe za ovjeru potpisa ili kod notara);
 ovjerenu kopiju akta o registraciji (ako prijavu podnose udruženja, organizacije, asocijacije,
poslovni subjekti i sl.);
 ovjerenu kopiju Statuta (ako prijavu podnose udruženja/organizacije/asocijacije i sl.);
6.Posebni kriteriji za pravna lica
Dokazi iz posebnih kriterija nisu obavezni ali će se dodatno vrednovati prilikom izbora korisnika:
1. ranija korištenost/nekorištenost finansijskih sredstava ili drugih oblika pomoći za održivi
povratak (dostaviti izjavu ovjerenu od strane općinske službe za ovjeru potpisa ili kod notara,
čiju će tačnost Ministarstvo provjeriti u internoj bazi podataka kao i kod svih relevantnih
institucija i drugih mogućih donatora);
2. biznis plan – projekat za djelatnost, sa priloženim dokazima o postojećoj imovini i
resursima potrebnim za djelatnost, kao što su: zemljište, objekti i druga materijalna sredstva
te specifikacijom potrebnog materijala, predmjerom i predračunom radova za projekte
obnove i izgradnje objekata;
3. broj povratničkih domaćinstava/povratnika kojima će projekat koristiti (dostaviti spisak
povratničkih domaćinstava sa brojem članova svakog domaćinstva ili neki drugi dokaz o
broju povratnika);
4. ostali izvori prihoda za sufinansiranje projekta od strane drugih donatora (dostaviti adekvatan
dokaz);
5. bilans stanja i bilans uspjeha za 2010. i 2011.godinu.
7. Način izbora korisnika
Izbor projekata i korisnika pomoći po osnovu ovog Javnog oglasa će vršiti Komisija koju je
imenovao federalni ministar raseljenih osoba i izbjeglica.
Komisija će razmatrati prijave u skladu sa ’’Procedurama za izbor korisnika pomoći održivog
povratka u cilju zapošljavanja povratnika u RS“ koje će donijeti federalni ministar raseljenih osoba i
izbjeglica, te u skladu sa odredbama ovog Javnog oglasa.
Obrazac prijave je dostupan na web stranici Ministarstva http://www.fmroi.gov.ba, ili se može preuzeti
lično u prostorijama Ministarstva na adresi Terezije 56. Sarajevo
Dostavljanje prijava/zahtjeva/projekata se vrši preporučeno poštom ili lično, u zapečaćenoj koverti na adresu:
Federalno ministarstvo raseljenih osoba i izbjeglica
Alipašina 41, 71000 Sarajevo
sa naznakom „Prijava na Javni oglas za programe pomoći održivog povratka u cilju zapošljavanja povratnika RS ”
(Na poleđini koverte navesti naziv/ime i prezime podnosioca, tačnu adresu i kontakt telefon)
Javni oglas ostaje otvoren 20 dana od dana objavljivanja
Nepotpune, neblagovremene i prijave za programe pomoći koji nisu specifirani u članu 1. ovog oglasa neće se uzimati u razmatranje.
Dodatne informacije mogu se dobiti na tel: 033/201-756 i 033/205-543
POSEBNA NAPOMENA
Potencijalni korisnici koji se nalaze na utvrđenim rang listama iz 2011.godine imat će priroritet u rješavanju do kraja 2012. godine, u skladu sa raspoloživim sredstvima.
M I N I S T A R
mr. Adil Osmanović
Broj: 03-36-2- 339-1 /12
Sarajevo, 04.04.2012.godine

[Mustafa]

#38090

ROGATICA – Članovi rogatičkog Udruženja sportskih ribolovaca “Bereg” poribiće sutra rijeku Praču sa 120 kilograma mlađi potočne pastrmke, koju je donirala Hidrocentrala iz Višegrada.

Poribljavanje Prače sa mlađi potočne pastmke

Predsjednik Udruženja Božo Obradović najavio je za nedjelju otvaranje ribolovne na rijeci Rakitnici u mjesti Ziličina.

Obradović je Srni rekao da su na svečano otvaranje pozvani predstavnici ribolovaca iz Višegrada, Novog Goražda, Sokoca, te sva udruženja ribolovaca iz regije Foča.

Udruženje sportskih ribolovaca “Bereg” gazduje dijelom rijeke Drine, koja je bogata svim vrstama bijele ribe škobalj, klijen , mrena, som, te rijekama Žepa, Prača i Rakitnica bogatim pastrmkom, lipljanom i mladicom

Ovo udruženje broji oko 120 članova.

srna

[Mustafa]

#38101

ROGATICA – Članovi rogatičkog Udruženja sportskih ribolovaca “Bereg” poribiće sutra rijeku Praču sa 120 kilograma mlađi potočne pastrmke, koju je donirala Hidrocentrala iz Višegrada.

Poribljavanje Prače sa mlađi potočne pastmke

Predsjednik Udruženja Božo Obradović najavio je za nedjelju otvaranje ribolovne na rijeci Rakitnici u mjesti Ziličina.

Obradović je Srni rekao da su na svečano otvaranje pozvani predstavnici ribolovaca iz Višegrada, Novog Goražda, Sokoca, te sva udruženja ribolovaca iz regije Foča.

Udruženje sportskih ribolovaca “Bereg” gazduje dijelom rijeke Drine, koja je bogata svim vrstama bijele ribe škobalj, klijen , mrena, som, te rijekama Žepa, Prača i Rakitnica bogatim pastrmkom, lipljanom i mladicom

Ovo udruženje broji oko 120 članova.

srna

[mirsad_d]

#38121

Rogatica: Za plate pet zaposlenih 96.030 KM
Objavljeno 23.04.2012. u 14:00
Vijesti iz BiH
http://www.klix.ba/vijesti/bih/rogatica-za-plate-pet-zaposlenih-96-030-km/120423081

Ministarstvo prosvjete i kulture Republike Srpske u ovoj godini izdvojiće 96.030 KM za plate za pet zaposlenih radnika u rogatičkoj Narodnoj biblioteci.

Direktor ove biblioteke Stevo Drašković rekao je danas Srni da će opština iz budžeta u ovoj godini za materijalne troškove biblioteke i četiri zaposlena radnika sa polovičnim radnim vremenom izdvojiti 28.214 KM.

Prema njegovim riječima, opština će iz budžeta izdvojiti dodatnih 8.955 KM za rad čistačice, a biće zaposlen jedan pripravnik u biblioteci za šta će biti izdvojeno 8.192 KM, od čega će 60 posto sredstava obezbijediti Zavod za zapošljavanje Republike Srpske a 40 posto poslodavac.

Drašković je rekao da biblioteka u Rogatici raspolaže knjižnim fondom od 30.708 bibliotečkih jedinica, od čega je 29.793 monografskih publikacija i 915 serijskih publikacija, te da su u prošloj godini kupljene 93, a donirane 142 publikacije.

U prošloj godini biblioteka je ostvarila prihode od 45.458 KM, od čega je prihod od opštine iz budžeta bio 26.870 KM, ostali prihodi od opštine bili su 15.431 KM.

Ukupni rashodi bili su 41.992 KM, te je iskazan suficit od 3.466 KM. Za plate zaposlenih sa polovičnim radnim vremenom izdvojeno je 26.504 KM, troškovi električne energije bili su 4.154 KM, a na ime pozajmica iz 2010. godine opštini je isplaćeno 4.500 KM.

U Narodnoj bibliteci stalno je zaposleno pet radnika, od kojih dva diplomirana bibliotekara, dva knjižničara i direktor svi sa položenim stručnim ispitom.
(SRNA)

[mirsad_d]

#38135

Rogatica: Za plate pet zaposlenih 96.030 KM
Objavljeno 23.04.2012. u 14:00
Vijesti iz BiH
http://www.klix.ba/vijesti/bih/rogatica-za-plate-pet-zaposlenih-96-030-km/120423081

Ministarstvo prosvjete i kulture Republike Srpske u ovoj godini izdvojiće 96.030 KM za plate za pet zaposlenih radnika u rogatičkoj Narodnoj biblioteci.

Direktor ove biblioteke Stevo Drašković rekao je danas Srni da će opština iz budžeta u ovoj godini za materijalne troškove biblioteke i četiri zaposlena radnika sa polovičnim radnim vremenom izdvojiti 28.214 KM.

Prema njegovim riječima, opština će iz budžeta izdvojiti dodatnih 8.955 KM za rad čistačice, a biće zaposlen jedan pripravnik u biblioteci za šta će biti izdvojeno 8.192 KM, od čega će 60 posto sredstava obezbijediti Zavod za zapošljavanje Republike Srpske a 40 posto poslodavac.

Drašković je rekao da biblioteka u Rogatici raspolaže knjižnim fondom od 30.708 bibliotečkih jedinica, od čega je 29.793 monografskih publikacija i 915 serijskih publikacija, te da su u prošloj godini kupljene 93, a donirane 142 publikacije.

U prošloj godini biblioteka je ostvarila prihode od 45.458 KM, od čega je prihod od opštine iz budžeta bio 26.870 KM, ostali prihodi od opštine bili su 15.431 KM.

Ukupni rashodi bili su 41.992 KM, te je iskazan suficit od 3.466 KM. Za plate zaposlenih sa polovičnim radnim vremenom izdvojeno je 26.504 KM, troškovi električne energije bili su 4.154 KM, a na ime pozajmica iz 2010. godine opštini je isplaćeno 4.500 KM.

U Narodnoj bibliteci stalno je zaposleno pet radnika, od kojih dva diplomirana bibliotekara, dva knjižničara i direktor svi sa položenim stručnim ispitom.
(SRNA)

[Author]

Posts