-
POVRATNICI I RASELJENI IZMEĐU PARLAMENTA I ŽIVOTA
19.02.2012. | PIŠE: Senita ŠEHERČEHAJIĆ
http://www.oslobodjenje.ba/vijesti/bih/dok-drzava-trubi-mlijeko-putuje-kroz-snijezne-nanose
[b]Dok država trubi, mlijeko putuje kroz snježne nanose
Ševko Gobeljić i njegov komšija Ramiz Popić iz Gobelja danima proizvedeno mlijeko prevoze na motokultivatoru čekajući da obećana mehanizacija raščisti put do njih • Djeca u Žepi mogu pohađati osnovnu školu samo do petog razreda[/b]
Vlasenica: Potreban je održivi povratakTridesetdevetogodišnji Ševko Gobeljić, povratnik u selo Gobelji u Mjesnoj zajednici Cerska, na razmeđi općina Vlasenica i Milići, 11 dana sa komšijom Ramizom Popićem svakodnevno na motokultivatoru prelazi devet kilometara dug od snježnih nanosa neočišćen put kako bi prevezli mlijeko preizvedeno na njihovim farmama do otkupne stanice.
Mehanizacija za čišćenje puteva do jučer nije doprla do Gobelja.
Ševko se u svoje selo vratio 2000. godine, a 2004. od kredita u jednoj mikrokreditnoj organizaciji kupio prvu kravu. Od tada, uzgaja stado koje danas broji devet grla. Stado je širio tako što nije prodavao telad. Kaže, niko mu do prije nekoliko godina, kad su od UNDP-a dobili po junicu, mašinu za izmužavanje, tonu koncentrata i kante za mlijeko, nije pomogao. Za to vrijeme sredstvima federalnog Ministarstva raseljenih osoba i izbjeglica i angažmanom mještana i MZ obnovljeno je nekoliko kilometara lokalnog puta kroz Cersku. Ševko školuje troje djece. Najmlađe sa još 20-ak djece iz okolnih sela pohađa osnovnu školu u Cerskoj, koja je za djecu do petog razreda, drugo pohađa stariji razred OŠ u Konjević-Polju, a najstarije ide u srednju školu u Tuzli.Ambulanta u Cerskoj, osposobljena prije šest godina uz pomoć NVO IRC, dan-danas ne radi, kaže Ševko. Oko 250 stanovnika okolnih sela, većinom povratnika, nedovoljno je da bi se s domom zdravlja u Vlasenici dogovorio dolazak ljekara dva-tri puta sedmično u ovu ambulantu.
Žepljak Muhamed Tabaković, koji ima vlastiti ribnjak i zapošljava 14 povratnika mahom iz Vlasenice i Zvornika, kaže da je ovoj populaciji zapravo najpotrebnije ono o čemu se najviše priča.– Potreban nam je održivi povratak o kojem sve vrijeme država trubi. To bi privoljelo i druge da se vrate. Ali, održivi povratak nije samo napraviti kuću nekome i dati mu kravicu ili motokultivator koje i sama država zloupotrijebi zato što ne prati šta taj povratnik s tim uradi. Povratnik nije kriv što je to prodao, jer je bio prisiljen da bi obezbijedio egzistenciju sebi i porodici, kaže Muhamed, koji uskoro namjerava proširiti biznis kako bi zaposlio što više povratnika. Cilj mu je, kaže, da se što više ljudi vrati i živi u istočnoj Bosni.
– Povratnicima treba program koji će dovesti ljude kućama i osigurati im da ostanu živjeti tu i u najgorem zimskom periodu, zaključuje.
Ovaj Žepljak poručuje da ima i dobrih stvari. Primjer je sporazum koji su potpisali Sarajevski i Tuzlanski kanton, a kojim je povratnicima istočne Bosne omogućeno liječenje u FBiH. On plaća zdravstvo u RS-u, a jesenas se zahvaljujući sporazumu, liječio u Sarajevu.U Žepi radi područna osnovna škola Sveti Sava iz Rogatice za učenike od prvog do četvrtog razreda. Djeca nakon toga nastavljaju školovanje kod prijatelja i rodbine u Tuzli, Sarajevu, Brezi… ili kako im se roditelji snađu.
Nadati se da će se problema o kojima govore Ševko i Muhamed sjetiti poslanici Predstavničkog doma Parlamenta FBiH na tematskoj sjednici o problemima povratnika, raseljenih osoba i izbjeglica zakazanoj za 27. februar. Na sjednici će biti razmotrena i informacija o stanju u ovoj oblasti federalnog Ministarstva raseljenih osoba i izbjeglica koju je krajem 2011. usvojila Vlada FBiH. Zaključkom Vlade, uz ostalo, traži se kredit za zatvaranje 93 kolektivna centra za raseljene osobe i izbjeglice u FBiH. U njima je 1.959 porodica ili 5.632 osobe, od čega njih 71 posto ima status raseljene osobe. Vlada je dala podršku održavanju regionalne donatorske konferencije o raseljenim i izbjeglicama koja će biti održana na proljeće i od koje BiH očekuje oko 100 miliona eura, ali Vlada traži i više sredstava u budžetima kantona i općina. Od elektroprivreda u FBiH traži se snimanje stanja elektromreže u povratničkim naseljima te izrada planova obnove…
– Tematska sjednica bi trebala dati konkretne rezultate i iskazati potrebe sa terena. Ljudi trebaju krov nad glavom, ali i infrastrukturu, jer imali smo slučajeva da se kuće nisu mogle obnoviti jer nije bilo pristupnih puteva i infrastrukture. Ne bi trebalo dozvoliti da nam se opet dešava da povratnik obnovi kuću, pa prođe i pet godina dok dođe struja, a u međuvremenu čovjek nema od čega živjeti, kaže predsjednica Unije udruženja izbjeglica i raseljenih osoba Mirhunisa Zukić.
Kuća, a gdje je strujaPOVRATNICI I RASELJENI IZMEĐU PARLAMENTA I ŽIVOTA
19.02.2012. | PIŠE: Senita ŠEHERČEHAJIĆ
http://www.oslobodjenje.ba/vijesti/bih/dok-drzava-trubi-mlijeko-putuje-kroz-snijezne-nanose
[b]Dok država trubi, mlijeko putuje kroz snježne nanose
Ševko Gobeljić i njegov komšija Ramiz Popić iz Gobelja danima proizvedeno mlijeko prevoze na motokultivatoru čekajući da obećana mehanizacija raščisti put do njih • Djeca u Žepi mogu pohađati osnovnu školu samo do petog razreda[/b]
Vlasenica: Potreban je održivi povratakTridesetdevetogodišnji Ševko Gobeljić, povratnik u selo Gobelji u Mjesnoj zajednici Cerska, na razmeđi općina Vlasenica i Milići, 11 dana sa komšijom Ramizom Popićem svakodnevno na motokultivatoru prelazi devet kilometara dug od snježnih nanosa neočišćen put kako bi prevezli mlijeko preizvedeno na njihovim farmama do otkupne stanice.
Mehanizacija za čišćenje puteva do jučer nije doprla do Gobelja.
Ševko se u svoje selo vratio 2000. godine, a 2004. od kredita u jednoj mikrokreditnoj organizaciji kupio prvu kravu. Od tada, uzgaja stado koje danas broji devet grla. Stado je širio tako što nije prodavao telad. Kaže, niko mu do prije nekoliko godina, kad su od UNDP-a dobili po junicu, mašinu za izmužavanje, tonu koncentrata i kante za mlijeko, nije pomogao. Za to vrijeme sredstvima federalnog Ministarstva raseljenih osoba i izbjeglica i angažmanom mještana i MZ obnovljeno je nekoliko kilometara lokalnog puta kroz Cersku. Ševko školuje troje djece. Najmlađe sa još 20-ak djece iz okolnih sela pohađa osnovnu školu u Cerskoj, koja je za djecu do petog razreda, drugo pohađa stariji razred OŠ u Konjević-Polju, a najstarije ide u srednju školu u Tuzli.Ambulanta u Cerskoj, osposobljena prije šest godina uz pomoć NVO IRC, dan-danas ne radi, kaže Ševko. Oko 250 stanovnika okolnih sela, većinom povratnika, nedovoljno je da bi se s domom zdravlja u Vlasenici dogovorio dolazak ljekara dva-tri puta sedmično u ovu ambulantu.
Žepljak Muhamed Tabaković, koji ima vlastiti ribnjak i zapošljava 14 povratnika mahom iz Vlasenice i Zvornika, kaže da je ovoj populaciji zapravo najpotrebnije ono o čemu se najviše priča.– Potreban nam je održivi povratak o kojem sve vrijeme država trubi. To bi privoljelo i druge da se vrate. Ali, održivi povratak nije samo napraviti kuću nekome i dati mu kravicu ili motokultivator koje i sama država zloupotrijebi zato što ne prati šta taj povratnik s tim uradi. Povratnik nije kriv što je to prodao, jer je bio prisiljen da bi obezbijedio egzistenciju sebi i porodici, kaže Muhamed, koji uskoro namjerava proširiti biznis kako bi zaposlio što više povratnika. Cilj mu je, kaže, da se što više ljudi vrati i živi u istočnoj Bosni.
– Povratnicima treba program koji će dovesti ljude kućama i osigurati im da ostanu živjeti tu i u najgorem zimskom periodu, zaključuje.
Ovaj Žepljak poručuje da ima i dobrih stvari. Primjer je sporazum koji su potpisali Sarajevski i Tuzlanski kanton, a kojim je povratnicima istočne Bosne omogućeno liječenje u FBiH. On plaća zdravstvo u RS-u, a jesenas se zahvaljujući sporazumu, liječio u Sarajevu.U Žepi radi područna osnovna škola Sveti Sava iz Rogatice za učenike od prvog do četvrtog razreda. Djeca nakon toga nastavljaju školovanje kod prijatelja i rodbine u Tuzli, Sarajevu, Brezi… ili kako im se roditelji snađu.
Nadati se da će se problema o kojima govore Ševko i Muhamed sjetiti poslanici Predstavničkog doma Parlamenta FBiH na tematskoj sjednici o problemima povratnika, raseljenih osoba i izbjeglica zakazanoj za 27. februar. Na sjednici će biti razmotrena i informacija o stanju u ovoj oblasti federalnog Ministarstva raseljenih osoba i izbjeglica koju je krajem 2011. usvojila Vlada FBiH. Zaključkom Vlade, uz ostalo, traži se kredit za zatvaranje 93 kolektivna centra za raseljene osobe i izbjeglice u FBiH. U njima je 1.959 porodica ili 5.632 osobe, od čega njih 71 posto ima status raseljene osobe. Vlada je dala podršku održavanju regionalne donatorske konferencije o raseljenim i izbjeglicama koja će biti održana na proljeće i od koje BiH očekuje oko 100 miliona eura, ali Vlada traži i više sredstava u budžetima kantona i općina. Od elektroprivreda u FBiH traži se snimanje stanja elektromreže u povratničkim naseljima te izrada planova obnove…
– Tematska sjednica bi trebala dati konkretne rezultate i iskazati potrebe sa terena. Ljudi trebaju krov nad glavom, ali i infrastrukturu, jer imali smo slučajeva da se kuće nisu mogle obnoviti jer nije bilo pristupnih puteva i infrastrukture. Ne bi trebalo dozvoliti da nam se opet dešava da povratnik obnovi kuću, pa prođe i pet godina dok dođe struja, a u međuvremenu čovjek nema od čega živjeti, kaže predsjednica Unije udruženja izbjeglica i raseljenih osoba Mirhunisa Zukić.
Kuća, a gdje je strujaOdroni kamenja i snježne lavine na putu Rogatica-Ustiprača
Ponedjeljak, 20 Februar 2012 16:31 gorazdeonline.com
http://gorazdeonline.com/index.php?option=com_content&view=article&id=9329:odroni-kamenja-i-snjene-lavine-na-putu-rogatica-ustipraa&catid=78:rogatica&Itemid=421Porast temperature donio je nove nevolje vozačima. Zbog obrušavanja snježne lavine i kamenja na kolovoz, danas je bio u prekidu saobraćaj na magistralnom putu (M-11) Rogatica-Ustiprača. Trenutno se saobraćaj na ovoj dionici odvija jednom trakom naizmjenično.
Vozačima se preporučuje oprezna vožnja, posebno na dionicama kroz usjeke i kanjone.
Odroni kamenja i snježne lavine na putu Rogatica-Ustiprača
Ponedjeljak, 20 Februar 2012 16:31 gorazdeonline.com
http://gorazdeonline.com/index.php?option=com_content&view=article&id=9329:odroni-kamenja-i-snjene-lavine-na-putu-rogatica-ustipraa&catid=78:rogatica&Itemid=421Porast temperature donio je nove nevolje vozačima. Zbog obrušavanja snježne lavine i kamenja na kolovoz, danas je bio u prekidu saobraćaj na magistralnom putu (M-11) Rogatica-Ustiprača. Trenutno se saobraćaj na ovoj dionici odvija jednom trakom naizmjenično.
Vozačima se preporučuje oprezna vožnja, posebno na dionicama kroz usjeke i kanjone.
http://www.bpkg.gov.ba/vijesti/14445/obezbjedena-pomoc-socijalno-ugrozenom-stanovnistvu-u-zepi
[b]Obezbjeđena pomoć socijalno ugroženom stanovništvu u Žepi
OBJAVLJENO: 24.02.2012.[/b]Vlada BPK Goražde i Ministarstvo za socijalnu politiku, zdravstvo, raseljena lica i izbjeglice
Predstavnici Ministarstva za socijalnu politiku, zdravstvo, raseljena lica i izbjeglice Bosansko-podrinjskog kantona Goražde juče su dostavili pomoć povratnicima Mjesne zajednice Žepa u općini Rogatica. Radi se o 37 paketa sa higijensko-prehrambenim artiklima za najugroženije stanovnike ove mjesne zajednice koje je obezbijedila Vlada BPK.
U Žepi je 127 domaćinstava koja su nakon velikih snježnih padavina u posljednjih mjesec dana bila u potpunoj blokadi, ali uz pomoć mehanizacije koju je, takođe, angažovala Vlada BPK, put do ove mjesne zajednice je od prije četiri dana prohodan. Povratnike u Žepi ,dan ranije, posjetila je ministrica za socijalnu politiku, zdravstvo, raseljena lica i izbjeglice Azra Kuljuh i direktorica kantonalne Direkcije za ceste Izeta Jahić, kako bi se na terenu uvjerile u kakvim uslovima žive povratnici te koji su to problemi sa kojima se susreću.
-Ova pomoć je od velikog značaja za povratnike u Žepu- istaknuo je predsjednik Mjesne zajednice Mustafa Omanović. On se, ovom prilikom zahvalio Vladi BPK Goražde koja je u ovim teškim trenucima prepoznala problem ljudi koji žive u Žepi te uputila pomoć.
http://www.bpkg.gov.ba/vijesti/14445/obezbjedena-pomoc-socijalno-ugrozenom-stanovnistvu-u-zepi
[b]Obezbjeđena pomoć socijalno ugroženom stanovništvu u Žepi
OBJAVLJENO: 24.02.2012.[/b]Vlada BPK Goražde i Ministarstvo za socijalnu politiku, zdravstvo, raseljena lica i izbjeglice
Predstavnici Ministarstva za socijalnu politiku, zdravstvo, raseljena lica i izbjeglice Bosansko-podrinjskog kantona Goražde juče su dostavili pomoć povratnicima Mjesne zajednice Žepa u općini Rogatica. Radi se o 37 paketa sa higijensko-prehrambenim artiklima za najugroženije stanovnike ove mjesne zajednice koje je obezbijedila Vlada BPK.
U Žepi je 127 domaćinstava koja su nakon velikih snježnih padavina u posljednjih mjesec dana bila u potpunoj blokadi, ali uz pomoć mehanizacije koju je, takođe, angažovala Vlada BPK, put do ove mjesne zajednice je od prije četiri dana prohodan. Povratnike u Žepi ,dan ranije, posjetila je ministrica za socijalnu politiku, zdravstvo, raseljena lica i izbjeglice Azra Kuljuh i direktorica kantonalne Direkcije za ceste Izeta Jahić, kako bi se na terenu uvjerile u kakvim uslovima žive povratnici te koji su to problemi sa kojima se susreću.
-Ova pomoć je od velikog značaja za povratnike u Žepu- istaknuo je predsjednik Mjesne zajednice Mustafa Omanović. On se, ovom prilikom zahvalio Vladi BPK Goražde koja je u ovim teškim trenucima prepoznala problem ljudi koji žive u Žepi te uputila pomoć.
[b]
Paketi hrane za povratnike u rogatička sela[/b]
Info dana
27. Februar 2012.
http://www.bhportal.ba/2012/02/paketi-hrane-za-povratnike-u-rogaticka-sela/
Općina Centar je, u saradnji sa Narodnom kuhinjom ”Stari Grad”, organizirala akciju za pomoć povratničkim porodicama u mjestima Burati, Kramer, Kozadre i Vragolovi na području Mjesne zajednice ”Stjenice”, Općina Rogatica. Tako je 27 izbjegličkih porodica dobilo od Narodne kuhinje ”Stari Grad” pakete sa najpotrebnijim životnim namirnicama.
Općina Centar je obezbijedila kombi za dostavu paketa sa namirnicama najugroženijem stanovništvu na tom području, koji su nakon velikih vremenskih nepogoda bili prepušteni sami sebi. Pakete hrane povratničkim porodicama uručio je 24. februara 2012. godine Adil Katica, pomoćnik načelnika za lokalnu samoupravu Općine Centar.
– Nikada nam se niko, osim Općine Centar, nije javio da pita jesmo li živi i kako živimo. Pomoć će nam dobro doći u ovim hladnim danima, te se ovom prilikom zahvaljujem svima koji su sudjelovali u humanoj akciji – rekao je Hazim Katica, povratnik u mjesto Burati.
– Ova pomoć nam je dobro došla i sigurno je da nam može biti sedam dana. Hvala Općini Centar koja nas se sjetila, nadam se da će to učiniti i drugi, jer mi ovdje zaista teško živimo – rekao je Hamdo Omanović, stanovnik Kramer sela.
Deset paketa otišlo je u mjesto Burati, devet je podijeljeno u Kramer selo, dok su po četiri paketa dostavljena u Kozadre i Vragolove.
[b]
Paketi hrane za povratnike u rogatička sela[/b]
Info dana
27. Februar 2012.
http://www.bhportal.ba/2012/02/paketi-hrane-za-povratnike-u-rogaticka-sela/
Općina Centar je, u saradnji sa Narodnom kuhinjom ”Stari Grad”, organizirala akciju za pomoć povratničkim porodicama u mjestima Burati, Kramer, Kozadre i Vragolovi na području Mjesne zajednice ”Stjenice”, Općina Rogatica. Tako je 27 izbjegličkih porodica dobilo od Narodne kuhinje ”Stari Grad” pakete sa najpotrebnijim životnim namirnicama.
Općina Centar je obezbijedila kombi za dostavu paketa sa namirnicama najugroženijem stanovništvu na tom području, koji su nakon velikih vremenskih nepogoda bili prepušteni sami sebi. Pakete hrane povratničkim porodicama uručio je 24. februara 2012. godine Adil Katica, pomoćnik načelnika za lokalnu samoupravu Općine Centar.
– Nikada nam se niko, osim Općine Centar, nije javio da pita jesmo li živi i kako živimo. Pomoć će nam dobro doći u ovim hladnim danima, te se ovom prilikom zahvaljujem svima koji su sudjelovali u humanoj akciji – rekao je Hazim Katica, povratnik u mjesto Burati.
– Ova pomoć nam je dobro došla i sigurno je da nam može biti sedam dana. Hvala Općini Centar koja nas se sjetila, nadam se da će to učiniti i drugi, jer mi ovdje zaista teško živimo – rekao je Hamdo Omanović, stanovnik Kramer sela.
Deset paketa otišlo je u mjesto Burati, devet je podijeljeno u Kramer selo, dok su po četiri paketa dostavljena u Kozadre i Vragolove.
[url]http://www.google.ba/url?sa=t&rct=j&q=rogatica%209.3.2012&source=web&cd=1&ved=0CCQQFjAA&url=http%3A%2F%2F058.ba%2F2012%2F03%2Fstize-struja-za-rakitnicu%2F&ei=uRZbT4DuLMbCtAbrxsz0Cw&usg=AFQjCNEc1LR9lyhUqxUxuGubGZk3CmxcZQ&cad=rja
Starica nagrađena za hrabrost danas samuje
http://www.slobodnaevropa.org/content/plp_starica_nagradjena_za_hrabrost_danas_samuje/24481086.html
Mina Jahić, foto: State Department
12.02.2012
Gordana Sandić-HadžihasanovićMina Jahić će narednog mjeseca napuniti 79 godina. U jedno sarajevsko prigradsko naselje stigla je iz okolice Rogatice, i tako se zvanično svrstala u kolonu “raseljena lica”. Iako je rodila petoro djece, danas živi sama.
I ne bi bila ni po čemu posebna njena životna priča i malo ko bi znao za Minu iz Hrasnice. Ali, priznanje američke državne tajnice Hilari Klinton za ličnu hrabrost, koje je dobila u proljeće 2011. godine, ”izvelo” je Minu iz njena četiri zida. Ona je vratila u život Ferida Spahića koji je 1992. godine uspio pobjeći s mjesta masovnog strijeljanja u jami Paklenik.
Ono što je preživjela Mina Jahić pravi je životni roman. Njen 23-ogodišnji sin Muzafer poginuo je 1992. Sin Meho je bio odveden u logor u Srbiju, gdje mu je trajno narušeno zdravlje, te je preminuo 2005. godine. Tri godine ranije ostala je i bez supruga. Danas samuje i, slično brojnim drugim, sjeća se onog nekadašnjeg života u selu Mrčići:
„Šta nije bilo!? Zabogatila. 52 godine sam ja radila. Ja sam se udala 1951. Sve imali na svijetu bijelom što nam treba, i na zemlji i u kući. Imali kosačicu, motorke, alate, ma nema šta nismo imali. Sve uništeno, sve popaljeno. Izgubila sam dva sina i čo’jeka, šta ja sad imam žaliti.“
“Sve kažu obilaze šehidske porodice. Ma lažu, bolan, obilaze svoj svoga, nek mi niko ne priča lopovluka bosanskog.“A danas:
„Od najmlađeg što mi je poginuo imam 343 marke. Dragog mi Boga, nikad niko mi nije došao da me obiđe, da upita:’Mino, jesi li ti živa?’ Sve kažu obilaze šehidske porodice. Ma lažu, bolan, obilaze svoj svoga, nek mi niko ne priča lopovluka bosanskog.“
Čime je Mina zaslužila priznaje Hilari Klinton:
„Mina je jednog dana 1992. čula pucnjeve u blizini sela u kojem je živjela. Ubijali su ljude. Jedan čovjek, sav krvav, strašno pretučen, istrčao je iz šume. Uspio je pobjeći. Mina ga je primila, njegovala. On je ozdravio i danas je živ. To je Ferid Spahić. Mina, mi zahvljujemo“, navedeno je u obrazloženju.
„I on je došao u naše selo. Žica na rukama svezata, ruke su na leđima, izubijan, modar, jadan, krvav, svakav. Kud je došao i kud je prošao, kroz kakve šume, kamenjare, vrtačetine – on je sišao u naše selo i meni je došao taj dan isti, samo dok se uveče smračilo da niko ne zna gdje je. I ja sam ga primila, sve sam ja deverala i liječila ga, izubijan je bio, privijala cerote, luk tukla crni, privijala, ma svašta – njegovala ga kao bebu. I kad je mjesec dana bio morao je bježati kud zna“, priča Mina.
Feridovo sjećanje
Mina je spasila Ferida Spahića iz okolice Višegrada nakon što je uspio pobjeći s gubilišta u šumi Pakelnik. Ferid kaže kako se tog 15. juna 1992. godine, zahvaljujući Mininoj ljudskosti, ponovo rodio:
„To je bilo gore na granici Rogatice i Sokoca. Mi smo dovedeni na strijeljanje, nas 50 je bilo vezanih ruku na leđima, na jamu u Paklenik. To je za mene nepoznat teren bio, prvi put tu su me doveli. I strijeljanje je počelo. Prvu grupu od 10 ljudi su ubili. Stojiš u redu, čekaš i gledaš na red. Ja ne znam da li se to može opisati – znate da umirete, 29 godina imate, ali je došla situacija jedna, ja sam sam sebi rekao: ’Dobro, strijeljanje, kraj je, ali da vidimo ima li izlaza nekog?’ I onda dade dragi Bog, ko je to već ja ne znam, ali ima neka sila – neko je tu jednostavno dao mi snage da ja razmišljam, da se
“Ja ne znam da li se to može opisati – znate da umirete, 29 godina imate, ali je došla situacija jedna, ja sam sam sebi rekao: ’Dobro, strijeljanje, kraj je, ali da vidimo ima li izlaza nekog?’”
borim – i ispala je situacija kad sam ja krenuo da bježim kroz šumu. Tad je počelo masovno pucanje, meci prolaze ali ne pogađaju. I tako u tom trčanju ja sam uspio da izbjegnem sva ta srpska sela nesvjesno, da ne odem u njihove ruke, nego sam baš našao selo Mrčići. 15. juna oko podne je bilo strijeljanje, ja sam u to selo uspio da dođem oko pola pet, pet, jer sam se gore malo krio u jednom žbunu. Ruke na leđima, zavezan, spetljao se, pantalone mi spale, sav se spetljao, izbijao se. I eto u to selo sam došao i primili su me, nisu mogli da vjeruju da se to dešava tu – jer to je bio miran kraj, etničko čišćenje je krenulo od Višegrada, Rogatica je tek kasnije došla na red. Mina mi je donosila hranu u krevet jer sam ja bio 10, 12 dana nepokretan, pa onda poslije 10, 12 dana su došle te traume kad je organizam vratio se na svoje, kad sam shvatio ustvari šta se desilo. Onda su počele noćne more. Ona je primijetila da ja niti jedem, niti pijem.“(Video: Govor Hillary Clinton na dodjeli nagrada, State Department,
6. april 2011)
- You must be logged in to reply to this topic.