-
Odbačena apelacija ratnog zločinca Paunovića
Sud BiH osudio ga je na 20 godina zatvora zbog zločina protiv čovječnosti na području Rogatice
Autor: Srna
11.02.2010. 17:15
Ustavni sud BiHUstavni sud BiH odbacio je danas kao neosnovanu apelaciju Dragoja Paunovića podnesenu protiv presude Suda BiH, kojom je proglašen krivim za krivično djelo zločina protiv čovječnosti.
Sud BiH je 26. maja 2006. godine osudio Paunovića na 20 godina zatvora zbog zločina protiv čovječnosti na području Rogatice 1992. godine.
Na sjednici je Ustavni sud BiH riješio šest zahtjeva za donošenje privremene mjere i 237 pojedinačnih apelacija.
Od toga, Ustavni sud BiH je riješio 10 apelacija u meritumu, 94 apelacije je odbacio zbog očigledne nedopustivosti, a 133 apelacije je odbacio zbog drugih razloga nedopustivosti, saopšteno je iz Ustavnog suda BiH.
U više meritornih odluka Ustavni sud BiH je utvrdio povredu prava na pravično suđenje zbog nerazumne dužine trajanja postupka pred sudovima i upravnim organima
Odbačena apelacija ratnog zločinca Paunovića
Sud BiH osudio ga je na 20 godina zatvora zbog zločina protiv čovječnosti na području Rogatice
Autor: Srna
11.02.2010. 17:15
Ustavni sud BiHUstavni sud BiH odbacio je danas kao neosnovanu apelaciju Dragoja Paunovića podnesenu protiv presude Suda BiH, kojom je proglašen krivim za krivično djelo zločina protiv čovječnosti.
Sud BiH je 26. maja 2006. godine osudio Paunovića na 20 godina zatvora zbog zločina protiv čovječnosti na području Rogatice 1992. godine.
Na sjednici je Ustavni sud BiH riješio šest zahtjeva za donošenje privremene mjere i 237 pojedinačnih apelacija.
Od toga, Ustavni sud BiH je riješio 10 apelacija u meritumu, 94 apelacije je odbacio zbog očigledne nedopustivosti, a 133 apelacije je odbacio zbog drugih razloga nedopustivosti, saopšteno je iz Ustavnog suda BiH.
U više meritornih odluka Ustavni sud BiH je utvrdio povredu prava na pravično suđenje zbog nerazumne dužine trajanja postupka pred sudovima i upravnim organima
Registrirano 438 obiteljskih gospodarstava
11 Feb: 20:17
rogatica.net
Agenciji za posredničke, informatičke i financijske usluge u Rogatici do sada je registrirano 438 obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava od ukupno 1 600, te sedam pravnih osoba kao poljoprivrednih gospodarstava.Poljoprivredni inspektor ove općine Milka Samardžić izjavila je Srni da ovakav vid registracije predstavlja novinu u primarnoj poljoprivredi, Svrha registracije je podrška ruralnom razvoju, dugoročnim ulaganjima i proizvodnji kao i podrška interventnim mjerama na tržištu.
Prema njezinim rječima, registrirana poljoprivredna gospodarstva dužna su svake godine u prvom kvartalu prijaviti promjene podataka koji se odnose na planiranu sjetvenu površinu, vrstu i brojno stanje stočnog fonda, zemljišni posjed.
Ona je napomenula da su do sada 47 poljoprivrednih gospodarstava, od čega 45 obiteljskih i dva pravna lica, dali podatke o ostvarenoj jesenjoj sjetvi u 2009. godini i planiranim sjetvenim površinama u 2010. Jesenja sjetva ozimih žita pšenice, ječma, zobi i tritikale ostvarena je na 18,9 hektara.
Samardžićeva je istakla da je proljećnim sjetva na području općine planirana na ukupno 103 hektara, od čega će jara žita, pšenica, ječam i zob biti zasijano na 48 hektara, povrće na 49 hektara, krmno bilje i kukuruz na po tri hektara. Ukupna površina postojećih voćnjaka iznosi 16,70 hektara.
Registrirano 438 obiteljskih gospodarstava
11 Feb: 20:17
rogatica.net
Agenciji za posredničke, informatičke i financijske usluge u Rogatici do sada je registrirano 438 obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava od ukupno 1 600, te sedam pravnih osoba kao poljoprivrednih gospodarstava.Poljoprivredni inspektor ove općine Milka Samardžić izjavila je Srni da ovakav vid registracije predstavlja novinu u primarnoj poljoprivredi, Svrha registracije je podrška ruralnom razvoju, dugoročnim ulaganjima i proizvodnji kao i podrška interventnim mjerama na tržištu.
Prema njezinim rječima, registrirana poljoprivredna gospodarstva dužna su svake godine u prvom kvartalu prijaviti promjene podataka koji se odnose na planiranu sjetvenu površinu, vrstu i brojno stanje stočnog fonda, zemljišni posjed.
Ona je napomenula da su do sada 47 poljoprivrednih gospodarstava, od čega 45 obiteljskih i dva pravna lica, dali podatke o ostvarenoj jesenjoj sjetvi u 2009. godini i planiranim sjetvenim površinama u 2010. Jesenja sjetva ozimih žita pšenice, ječma, zobi i tritikale ostvarena je na 18,9 hektara.
Samardžićeva je istakla da je proljećnim sjetva na području općine planirana na ukupno 103 hektara, od čega će jara žita, pšenica, ječam i zob biti zasijano na 48 hektara, povrće na 49 hektara, krmno bilje i kukuruz na po tri hektara. Ukupna površina postojećih voćnjaka iznosi 16,70 hektara.
ZLATNICI I SREBRENJACI NA SIGURNOM
13 Feb : 12:55 : Vijesti
http://www.rogatica.net
Nije bio glumac a živio je u Hollywoodu. Riječ je o Rogatičaninu Mustafi Hasanagić, koji je radni vijek kao inženjer proveo u amaričkoj NASI, a okončao život 1989. u gradu glumica, glumaca i najveće filmske industrtije.
– Rodio sam se i osnovnu školu završio u Rogatici, srednju tehničku u Tuzli, a strojarski fakultet u Njemačkoj, pričao je svojevremeno autoru ovih redaka Mustafa Hasanagić. Радни вијек провео је у Амарици, радећи највише у познатој авиоиндустрији НАСА. Radni vijek proveo je u Amarici, radeći najviše u poznatoj avioindustriji NASA.
Bio je stručnjak nad stručnjacima.Zarađivao dobro. Trošio prema potrebama. Bilo je i viška. Dio toga odvajao je za “crne dane”, a dio za kupnju unikatnih primjeraka zlatnika i srebrenjak.
Da bi bar dio toga prenio u zavičaj, kome se s godinama sve više vraćao, a zbog amaričkih propisa da se iz zemlje ništa vrijedno, pogotovo novac i dragocijenosti, ne mogu iznositi, odlučio se na poklanjanje putem diplomacije. Preko Veleposlanstva SFRJ u Americi kolekciju zlatnika u vrijednosti od 100.000 amaričkih dolara 1984. poklonio je Organizacijskom odboru 14zimskih olimpijskih igara u Sarajevu. Istovremeno, rodnoj Rogatici darovao je kolekciju zlatnika i srebrenjak u vrijednosti od 30.000 dolara i ugovorom zavještovao da se od kamata na njegovu ušteđevinu u amaričkim bankama za njegova života, izdvaja godišnje po 10.000 dolara, a kad umre cijela ušteda, sukcesivno isplati fondaciji za stipendiranje najtalentovanijih đaka i studenata sa područja općine Rogatica.
Fondacija je zaživjela i stipendije počev sa 1987. godinom koristio je jedan broj mladih Rogatičani. Rat je sve to prekinuo. Fondacija je “ugašena”, a o sudbini zlatnika i srebrenjak sada se naveliko priča. Neki iz Federacije BiH čak tvrde da su oni u Rogatici “završili u privatnim rukama”.
Sljedeće za ovim nagađanjima došli smo na mjesto gdje je Mustafa ostavio svoj poklon. Da zlatnici i srebrenjaci nisu “u privatnim rukama” dokaz je fotografija koju donosimo s inventarski listom iz 1987. u kojoj stoji ovo: zlatnika 14 i srebrenjak, raznih veličina i doba nastanka ,41 komad.. Tu je i kartica s tekstom “Hatiohal monetaru center certificateof authenticitu” koja glasi na Mustafu Hasanagić.
Naš izvor informacija, koji je želio ostati anoniman, je u velikoj dilemi – što na kraju sa ovim blagom. U stanju u kojem je sada, osim što je sigurno, ne služi ničemu. Trebalo bi ga oživjeti i ponuditi u neke korisne svrhe. Али, гдје и како?! Ali, gdje i kako?!
Što se tiče zaklade čine se napori da se i ona oživi i putem javnog oglašavanja počne trošiti sukladno želji utemeljitelja.Piše: Sreten Mitrović
Uhapšen pljačkaš koji je teško ranio Amelu Džindo
Radnica Amela Džindo (28), koja je pružila otpor dvojici napadača, ranjena s tri hica i nalazi se u životnoj opasnosti
Autor: B. C. – Fena- Onasa
16.02.2010.
Pljačkaš, koji je u sinoćnjoj pucnjavi ranio radnicu kladionice “Derby” Amelu Džindo, uhašen je jutros, izjavila je portparolka Tužilaštva Kantona Sarajevo (KS) Jasminka Ifitić. Prema njenim riječima, on će tokom dana biti predat Tužilaštvu KS na daljnje procesuiranje.
U sarajevskoj Ulici Ciglanska sinoć je oko 18.55 sati došlo do pucnjave, u kojoj je Amela Džindo ubila jednog pljačkaša, a drugog lakše ranila.
Do upotrebe vatrenog oružja došlo je kada su dva muškarca pokušala, uz prijetnju vatrenim oružjem, opljačkati kladionicu “Derby”.
Prostrelne rane
Prema riječima Biljane Jandrić, portparola Kliničkog centra u Sarajevu, u 19.20 sati vozilom Hitne pomoći dovezena je Amela Džindo (28), koja je zadobila tri prostrelne rane u grudni koš i abdomen. Ranjena radnica sportske kladionice
„Derby“ nalazi se u životnoj opasnosti i sinoć je odmah bila podvrgnuta operativnomn zahvatu.
– Nakon dojave dežurnom operativnom MUP-a Kantona Sarajevo da je u ulici Ciglanska došlo do upotrebe vatrenog oružja, na lice mjesta upućeno je više patrola policije, koje su ispred kladionice „Derby“ zatekle smrtno stradalu osobu, dok je jedna osoba odvedena u CUM. Moguće je da je u pitanju razbojništvo, a u toku je identifikacija smrtno stradaloga – kazao nam je sinoć portparol MUP-a KS Irfan Nefić.Prijetnja pištoljem
U policiji nam je samo potvrđeno da je ranjena radnica sportske kladionice, dok je identitet poginuloga do kasno sinoć tek utvrđivan. Prema nezvaničnim informacijama koje smo dobili na licu mjesta, u sportsku kladionicu „Derby“ upala su dvojica naoružanih razbojnika.
Na prijetnju pištoljem uzvratila je radnica, koja je također imala pištolj, te je usmrtila jednog napadača, dok ju je drugi
teško ranio ispalivši u nju tri hica. Nezvanično saznajemo da je ubijeni maloljetnik štićenik Zavoda za mušku djecu i omladinu na Humu.KCUS: Povrijeđena djevojka u izuzetno teškom stanju
Stanje Amele Džindo, djevojke koja je sinoć ustrijeljena u toku pljačke kladionice je i dalje izuzetno teško, potvrdila je glasnogovornica KCUS-a Biljana Jandrić.
Jandrić je pojasnila da je Džindo primljena sinoć u 19.10 sati s tri prostrijelne rane u predjelu grudnog koša, abdomena i lijeve natkoljenice, bez pulsa i pritiska.
“Urađena joj je hitna dijagnostika i u roku od 15 minuta je bila u operacijskoj sali. Primila je 14 doza krvi i šest doza plazme. Operacija je dugo trajala, a operisala su je četiri tima. Postoperativno je smještena na Kliniku za anesteziju i reanimaciju”, kazala je Jandrić.
KCUS je u toku noći u jutros apelirao na sve građane s nultom krvnom grupom da se obrate Zavodu za transfuziologiju u Sarajevu i daju krv koja je Ameli neophodna.
Šefica Odsjeka za animaciju u Zavodu za transfuzijsku medicinu Maida Šalaga-Baždar, potvrdila je da se veliki broj građana i javio te dao krv.
“Darovatelji su se javljali u toku noći, a pristižu i od jutros”, kazala je Šalaga-Baždar.
Kebo i Mujezinović posjetili povrijeđenu djevojku
Potpredsjednik Federacije BiH Mirsad Kebo i premijer Federacije BiH Mustafa Mjezinović danas su, u pratnji direktora Univerzitetsko-kliničkog centra Univerziteta u Sarajevu prof. dr. Farisa Gavrankapetanovića, posjetili Amelu Džindo, koja je sinoć ustrijeljena u toku pljačke kladionice u sarajevskom naselju Ciglane.
Kako je istakla šefica Odjela za anesteziju i reanimaciju prof. dr. Amira Durić, a saopćio Ured za odnese s javnošću Vlade Federacije BiH, stanje povrijeđene Amele Džindo je i dalje teško, ali kontrolirano.
Premijer Mujezinović zahvalio je ljekarima na brzoj reakciji, te izrazio nadu i želju za brz oporavak povrijeđene Amele Džindo.
Avaz
Dobit pet puta veća od planirane
GS
Datum: 22.02.2010 22:00
Autor: Sreten MitrovićROGATICA – Šumsko gazdinstvo “Sjemeć” iz Rogatice najuspješniji je kolektiv u velikoj porodici Javnog preduzeća “Šume Republike Srpske”. Sa ukupnim prihodom od 9.244.601 marku, ostvarilo je bruto dobit od 1.770.716 maraka, što je za više od pet puta od plana za 2009. godinu, rekao je juče direktor Gazdinstva Milorad Jagodić.
On je naglasio da je, i pored svih teškoća izazvanih recesijom, u stoprocentnom iznosu ostvaren plan sječe, izrade i privlačenja drvnih sortimenata.
– Odsječeno je planiranih 74.000 kubnih metara drvnih sortimenata, u čemu je 53.000 kubika četinara i 21.000 lišćara. U potpunosti je ostvaren i plan šumsko-uzgojnih radova, uz pošumljavanje 105 hektara goleti, a u investicije je utrošeno 2,3 miliona maraka – istakao je Jagodić.
On je dodao da je najviše novca investirano je u šumsko-uzgojne radove, više od 880.000 maraka, a u izgradnju puteva utrošeno je 400.000 KM.
S obzirom na to da su prošlogodišnji rezultati iznad očekivanja, a kako se očekuje još veća recesija i pad cijena drvnih sortimenata, rogatički šumari u ovu godinu ulaze sa velikim oprezom.
– Plan sječe utvrđen je na 70.400 kubnih metara. Četinari ostaju na prošlogodišnjih 53.000, a lišćara će se sjeći za 4.000 manje nego lani. Na bazi toga formiran je i plan ukupnog prihoda u iznosu od 7,2 miliona maraka, troškovi od 7.550.000 i dobit od svega 120.000 maraka. Smanjene će biti i investicije za više od 500.000 od izvršenja u 2009. godini, pa će ići na pošumljavanje 90 hektara goleti, popunjavanje i njegu kultura na nešto više od 620 i ostale šumsko-uzgojne radove na 990 hektara – rekao je Jagodić.
Šumsko puteviI ove godine u “Sjemeću” planiraju izgradnju šumskih kamionskih puteva.
– Gradiće se put Lager – Odvojak, Binjekteš – Pešurići i Borike – Vrtače, u ukupnoj dužini od oko pet kilometara. Nastaviće se i rekonstrukcija, uz asfaltiranje puta Klada – Berkovići, na potezu Kadarev Do – Berkovići – rekao je Jagodić.
Kako nestaju rogatički muslimani?
Ponedjeljak, 15 Februar 2010 17:26
IslamBosna
rogaticaIslamBosna.ba-O današnjim prilikama i neprilikama u rogatičkoj općini je nedavno “neprikosnoveni novinar” Bakir izvještavao u svojoj emisiji, no međutim, o povratnicima, Bošnjacima, koji su činili 60 posto stanovništva općine, nije rečeno ništa.
Na rogatičkoj općini je prije srpske agresije bilo 60 posto Bošnjaka i 38 posto Srba. Danas u gradu živi mali broj povratnika, koji niti su briga sebi, a ni nekom drugom.
O današnjim prilikama i neprilikama u rogatičkoj općini je nedavno “neprikosnoveni novinar” Bakir izvještavao u svojoj emisiji, no međutim, o povratnicima, odnosno o nekome od onih 60 posto nije rečeno ništa. Bilo je govora o tome da Rogatici prijeti sve veće iseljenje – mnogi idu ili na Zapad ili u Srbiju, da za kulturu u Rogatici političari ne izdvajaju dovoljno, i o tome kako tamnošnji političari pokradoše sve…
Lijepo je to u emisiji upakovano u riječi «Teror manjine nad apsolutnom većinom je sveobuhvatan i višedecenijski…», samo, nažalost, zaboravljajući da je Rogatica bila grad s muslimanskom većinom, pa je emisija posvećena ugroženom srpskom narodu grada.O stvarima koje su zaista problem nije bilo ni riječi. Naprimjer, da putniku namjerniku koji hoće obaviti namaz, svoju dužnost, u Šudžaudinovoj džamiji, nakon što je prošao kroz rentgenske poglede građana, uzimanje abdesta nije moguće. Razumljivo je da se voda u cijevima može zalediti, i da to može dovesti do pucanja cijevi, ali zar nije problem što u džamiji nema grijanja? Zar nije problem što se abdesti iz flaša, u kojima je više leda nego vode?
Nekima nije problem ni što se na podne namaz pojavi samo jedan čovjek, i s dvojicom putnika namjernika klanja u džematu, dok osmero ljudi ostaje u gradskoj kahvani, džematile. Očito nije ni problem što je kancelarija Medžlisa IZ zatvorena, i što efendija dolazi samo na džumu. Nije problem, a ni tema za emisiju, što se druga džamija ne obnavlja, bar da ne padne u zaborav da je tu nekad bilo 60 posto muslimana. Već bi taj procenat mogao biti inspiracija za neku od emisija. I po svemu tome se može zaključiti da u Bosni ima puno Bakira, nažalost.Dok se o problemima koji vode totalnom nestanku muslimana ne razbija glava, rogatička dijaspora se prepucava po portalima šta ko više čini za grad, a odziv na akciju za grijanje u Šudžaudinovoj džamiji ostaje – pa skoro ravan nuli. U prilog tome govori i postojanje trećeg portala, oficijelnog portala Općine Rogatica, samo na ćirilici, i na kojem se ne može naći ništa ni Bošnjačko, a ni muslimansko, baš u smislu postojanja genocidne tvorevine Republike “Srpske”, nastale na potocima bošnjačke krvi.
IslamBosna
Kako nestaju rogatički muslimani?
Ponedjeljak, 15 Februar 2010 17:26
IslamBosna
rogaticaIslamBosna.ba-O današnjim prilikama i neprilikama u rogatičkoj općini je nedavno “neprikosnoveni novinar” Bakir izvještavao u svojoj emisiji, no međutim, o povratnicima, Bošnjacima, koji su činili 60 posto stanovništva općine, nije rečeno ništa.
Na rogatičkoj općini je prije srpske agresije bilo 60 posto Bošnjaka i 38 posto Srba. Danas u gradu živi mali broj povratnika, koji niti su briga sebi, a ni nekom drugom.
O današnjim prilikama i neprilikama u rogatičkoj općini je nedavno “neprikosnoveni novinar” Bakir izvještavao u svojoj emisiji, no međutim, o povratnicima, odnosno o nekome od onih 60 posto nije rečeno ništa. Bilo je govora o tome da Rogatici prijeti sve veće iseljenje – mnogi idu ili na Zapad ili u Srbiju, da za kulturu u Rogatici političari ne izdvajaju dovoljno, i o tome kako tamnošnji političari pokradoše sve…
Lijepo je to u emisiji upakovano u riječi «Teror manjine nad apsolutnom većinom je sveobuhvatan i višedecenijski…», samo, nažalost, zaboravljajući da je Rogatica bila grad s muslimanskom većinom, pa je emisija posvećena ugroženom srpskom narodu grada.O stvarima koje su zaista problem nije bilo ni riječi. Naprimjer, da putniku namjerniku koji hoće obaviti namaz, svoju dužnost, u Šudžaudinovoj džamiji, nakon što je prošao kroz rentgenske poglede građana, uzimanje abdesta nije moguće. Razumljivo je da se voda u cijevima može zalediti, i da to može dovesti do pucanja cijevi, ali zar nije problem što u džamiji nema grijanja? Zar nije problem što se abdesti iz flaša, u kojima je više leda nego vode?
Nekima nije problem ni što se na podne namaz pojavi samo jedan čovjek, i s dvojicom putnika namjernika klanja u džematu, dok osmero ljudi ostaje u gradskoj kahvani, džematile. Očito nije ni problem što je kancelarija Medžlisa IZ zatvorena, i što efendija dolazi samo na džumu. Nije problem, a ni tema za emisiju, što se druga džamija ne obnavlja, bar da ne padne u zaborav da je tu nekad bilo 60 posto muslimana. Već bi taj procenat mogao biti inspiracija za neku od emisija. I po svemu tome se može zaključiti da u Bosni ima puno Bakira, nažalost.Dok se o problemima koji vode totalnom nestanku muslimana ne razbija glava, rogatička dijaspora se prepucava po portalima šta ko više čini za grad, a odziv na akciju za grijanje u Šudžaudinovoj džamiji ostaje – pa skoro ravan nuli. U prilog tome govori i postojanje trećeg portala, oficijelnog portala Općine Rogatica, samo na ćirilici, i na kojem se ne može naći ništa ni Bošnjačko, a ni muslimansko, baš u smislu postojanja genocidne tvorevine Republike “Srpske”, nastale na potocima bošnjačke krvi.
IslamBosna
Vatrogasci spremni za akciju
Datum: 01.03.2010 22:00
Autor: S. M.
ROGATICA – Radnici rogatičke Teritorijalne vatrogasne jedinice juče su, povodom Međunarodnog dana Civilne zaštite, učenicima, predstavnicima opštine i drugim zainteresovanim stanovnicima Rogatice predstavili opremu za gašenje požara, ali i načine spasavanja ljudi i imovine.I pored svih teškoća koje prate opštinu Rogatica, vatrogasci su imali šta da pokažu. Obezbijeđena su osnovna sredstva za gašenje požara među kojima su i dva, u prošloj godini kupljena, vozila za gašenje požara.
Načelnik za opštu upravu u opštini Rogatica Miladin Ikonić rekao je da će iz budžeta biti izdvojeno oko 20.000 maraka za nabavku nove opreme.
Vatrogasci spremni za akciju
Datum: 01.03.2010 22:00
Autor: S. M.
ROGATICA – Radnici rogatičke Teritorijalne vatrogasne jedinice juče su, povodom Međunarodnog dana Civilne zaštite, učenicima, predstavnicima opštine i drugim zainteresovanim stanovnicima Rogatice predstavili opremu za gašenje požara, ali i načine spasavanja ljudi i imovine.I pored svih teškoća koje prate opštinu Rogatica, vatrogasci su imali šta da pokažu. Obezbijeđena su osnovna sredstva za gašenje požara među kojima su i dva, u prošloj godini kupljena, vozila za gašenje požara.
Načelnik za opštu upravu u opštini Rogatica Miladin Ikonić rekao je da će iz budžeta biti izdvojeno oko 20.000 maraka za nabavku nove opreme.
Dokumentarni film “Dnevnik Ibrahima Hodžića”
Oficijelni web portal Omladinskog udruženja “Bedem” – Donje Moštre …
OU”BEDEM” je pokrenulo akciju prikupljanja sredstava za snimanje dokumentarnog filma “Dnevik Ibrahima Hodžića” , u produkciji Tarika Hodzića. Ovaj film je od velike važnosti za čitav svijet a najviše za BiH.Detaljan opis i važnost filma možete vidjeti u dokumentu kojeg možete skinuti skinuti sa ovog linka:http://www.box.net/shared/pvihmorg6h (DnevnikIbrahimaHodzica.pdf)
Svi koji žele pomoći mogu svoja sredstva uplatiti na žiro racun br: 199-047-00053673-49 kod ABS banke sa naznakom “ZA DOK.FILM”. Film se već počeo snimati i već traži veoma velike troškove pa je i najmanji iznos pomoći jako vrijedan.
[img size=150]
http://img51.imageshack.us/img51/181/rrrx.png [/img]
Biografija Ibrahima Hodžića
Ibrahim Hodžić roðen je 16.12. 1916 god. u Godomilju kod Rogatice, u porodici koja je više od dvjesta godina davala imame godomiljskoj džamiji. Otac Mula Zejnil i brat mu Abdulah su takoðe bili imami u toj džamiji. Osnovnu školu je završio na Borikama, a Šeriatsku gimnaziju (1937) i Šeriatsko-teološki fakultet (VIST, 1941) u Sarajevu. U godini kada završava studije doživio je tešku porodičnu tragediju. U četničkom pokolju izvršenom u selu Godomilju, stradali su mu otac, dvije sestre, brat sa ženom i četvoro djece, dvojica amidža i desetine bližih roðaka. Teška tragedija i naporan rad na zbrinjavanju muhadžira u logoru Alipašin Most, narušili su mu zdravlje i to ga je pratilo do kraja života.Od 1944. godine živio je i radio u Visokom, gdje je i umro 12. 9.1991 godine. Prve radove je objavio kao gimnazijalac. Od tada nije prestao da 7 Dragocjeni su prikupljeni i izneseni veoma konkretni podaci, odnosno imena i prezimena nastradalih, mjesto izvršenja djela, starost i način izvršenja četničkih klanja, te raznovrsnost zvjerstava nad Muslimanima, kao i podaci o pojedinim susjedima, četničkim zlikovcima, čija zlodjela su bila svirepija i krvoločnija, pogotovu od onih koji su i prije zločina bili poznati kao nastrani. Autor je u uvodu nastojao da citiranjem pojedinih pisaca ukaže na programirano, odnosno plansko nasilničko istrebljenje Muslimana u Srbiji i Bosni i Hercegovini.
Premda je Ibrahim ef. Hodžic umro 1991 godine. Dakle prije srpsko- crnogorske agresije na suverenu, meðunarodnu priznatu drzavu Bosnu i Hercegovinu, njegovi podaci su samo jedan detalj, odnosno potvrda o najnovijoj srpsko-crnogorskoj programskoj orijentaciji dokrajčivanja i potpunog istrebljenja Muslimana. Autorova sjećanja su dragocjena opomena i kritika, a i pouka da „Kratak pogled na razvitak egzaktnih i prirodnih nauka u islamskom svijetu“, „101 rubaija“ i „Četrnaesto stoljeće“ Iz recenzije Dr. Atifa Purivatre se bavi pisanjem. Pisao je o muslimanskim običajima, o narodnom stvaralaštvu muslimana, o duhovnim i egzaktnim naukama klasične islamske kulture. Napisao je i objavio oko 150 izvornih radova. Jezgro njegovog bogatog pisanog opusa čine radovi iz područja osnovnih vjerskih disciplina islama. Više od 50 takvih radova je objavio u „Glasniku“ Islamske zajednice, „Takvimu“, „Preporodu“ i dr. te u knjizi „O intelektualnom i primitivnom shvatanju vjere i vjerskih propisa“, koja predstavlja prvo djelo te vrste, napisano i objavljeno izmeðu dva
svjetska rata u bivšoj Jugoslaviji. Okušavši se kao pjesnik Ibrahim Hodžić je svoj izraz našao u formi rubaije. Prve rubaije spjevao je i objavio 1969. godine. U februaru 1995. u izdanju „El-Hidaje“ mu je štampana zbirka „101 rubaija“ sačinjena po njegovom vlastitom izboru.
Abdulah HodžićDokumentarni film “Dnevnik Ibrahima Hodžića”
Oficijelni web portal Omladinskog udruženja “Bedem” – Donje Moštre …
OU”BEDEM” je pokrenulo akciju prikupljanja sredstava za snimanje dokumentarnog filma “Dnevik Ibrahima Hodžića” , u produkciji Tarika Hodzića. Ovaj film je od velike važnosti za čitav svijet a najviše za BiH.Detaljan opis i važnost filma možete vidjeti u dokumentu kojeg možete skinuti skinuti sa ovog linka:http://www.box.net/shared/pvihmorg6h (DnevnikIbrahimaHodzica.pdf)
Svi koji žele pomoći mogu svoja sredstva uplatiti na žiro racun br: 199-047-00053673-49 kod ABS banke sa naznakom “ZA DOK.FILM”. Film se već počeo snimati i već traži veoma velike troškove pa je i najmanji iznos pomoći jako vrijedan.
[img size=150]
http://img51.imageshack.us/img51/181/rrrx.png [/img]
Biografija Ibrahima Hodžića
Ibrahim Hodžić roðen je 16.12. 1916 god. u Godomilju kod Rogatice, u porodici koja je više od dvjesta godina davala imame godomiljskoj džamiji. Otac Mula Zejnil i brat mu Abdulah su takoðe bili imami u toj džamiji. Osnovnu školu je završio na Borikama, a Šeriatsku gimnaziju (1937) i Šeriatsko-teološki fakultet (VIST, 1941) u Sarajevu. U godini kada završava studije doživio je tešku porodičnu tragediju. U četničkom pokolju izvršenom u selu Godomilju, stradali su mu otac, dvije sestre, brat sa ženom i četvoro djece, dvojica amidža i desetine bližih roðaka. Teška tragedija i naporan rad na zbrinjavanju muhadžira u logoru Alipašin Most, narušili su mu zdravlje i to ga je pratilo do kraja života.Od 1944. godine živio je i radio u Visokom, gdje je i umro 12. 9.1991 godine. Prve radove je objavio kao gimnazijalac. Od tada nije prestao da 7 Dragocjeni su prikupljeni i izneseni veoma konkretni podaci, odnosno imena i prezimena nastradalih, mjesto izvršenja djela, starost i način izvršenja četničkih klanja, te raznovrsnost zvjerstava nad Muslimanima, kao i podaci o pojedinim susjedima, četničkim zlikovcima, čija zlodjela su bila svirepija i krvoločnija, pogotovu od onih koji su i prije zločina bili poznati kao nastrani. Autor je u uvodu nastojao da citiranjem pojedinih pisaca ukaže na programirano, odnosno plansko nasilničko istrebljenje Muslimana u Srbiji i Bosni i Hercegovini.
Premda je Ibrahim ef. Hodžic umro 1991 godine. Dakle prije srpsko- crnogorske agresije na suverenu, meðunarodnu priznatu drzavu Bosnu i Hercegovinu, njegovi podaci su samo jedan detalj, odnosno potvrda o najnovijoj srpsko-crnogorskoj programskoj orijentaciji dokrajčivanja i potpunog istrebljenja Muslimana. Autorova sjećanja su dragocjena opomena i kritika, a i pouka da „Kratak pogled na razvitak egzaktnih i prirodnih nauka u islamskom svijetu“, „101 rubaija“ i „Četrnaesto stoljeće“ Iz recenzije Dr. Atifa Purivatre se bavi pisanjem. Pisao je o muslimanskim običajima, o narodnom stvaralaštvu muslimana, o duhovnim i egzaktnim naukama klasične islamske kulture. Napisao je i objavio oko 150 izvornih radova. Jezgro njegovog bogatog pisanog opusa čine radovi iz područja osnovnih vjerskih disciplina islama. Više od 50 takvih radova je objavio u „Glasniku“ Islamske zajednice, „Takvimu“, „Preporodu“ i dr. te u knjizi „O intelektualnom i primitivnom shvatanju vjere i vjerskih propisa“, koja predstavlja prvo djelo te vrste, napisano i objavljeno izmeðu dva
svjetska rata u bivšoj Jugoslaviji. Okušavši se kao pjesnik Ibrahim Hodžić je svoj izraz našao u formi rubaije. Prve rubaije spjevao je i objavio 1969. godine. U februaru 1995. u izdanju „El-Hidaje“ mu je štampana zbirka „101 rubaija“ sačinjena po njegovom vlastitom izboru.
Abdulah Hodžić
- You must be logged in to reply to this topic.