-
–
PODZEPLJE
Jusupović: Vlasnik 200 dunuma pašnjaka Foto: ArhivKad pomru stariji, ovo mjesto će ostati srpsko
Većina prijavljena u Sarajevu, pa ne mogu glasati ni za povjerenika u mjesnoj zajednici…
31.08.2009. 03:45
Zločinačka surovost ali i ravnodušnost onih koji zbog povratnika primaju plaću danas Podžeplju kao da žele naplatiti sve ljepote koje su njegovi stanovnici stoljećima uživali.
Nazif Jusupović kaže kako je nekada imao i traktor, i kosačice, a danas samo bolesno tijelo i ašov. Vlasnik je 200 dunuma pašnjaka, ali kao da nije.
Samo starci
– Primoran sam davati sijeno Srbima džaba. Dvije bale njemu, a jedna meni nudio mi je musliman, a Srbinu sam dav’o tri njemu jedna meni – kaže Jusupović.
Najbliža zdravstvena ustanova je u Han Pijesku, odakle se uputnice mogu dobiti samo za Banju Luku ili Beograd. Zbog toga je većina povratnika prijavljena u Sarajevu, pa u Podžeplju ne može glasati ni za povjerenika u mjesnoj zajednici.
Midhat Omanović, nakon smrti oca i pogibije majke u srebreničkom genocidu, živi sa tetkom. Sa još dvojicom mlađih povratnika za nadnicu siječe drva i kosi livade.
– Da nađeš djevojku moraš ići u Sarajevu, đe’š je naći ovdje. Sve je ovdje staro – kaže Omanović
Izgubio sina
Mujo Gušić iz Rijeke ni 14 godina poslije ne može sebi da oprosti što je preživio srebrenički genocid. Kada bi mogao vratiti vrijeme rado bi u smrt umjesto sina Nihada, koji je imao 17 godina kada je metkom u glavu ubijen tokom probijanja prema Kladnju.
– Trećeg dana smo se razdvojili kada su bacili otrove. Tražio sam ga cijeli dan. Nakon četiri godine su ga našli dva kilometra od mjesta gdje sam prošao – sjeća se Gušić.
Kroz minska polja i zasjede putovao je 33 dana.
– Kada sam treću noć izgubio sina meni je bilo svejedno hoću li preživjeti, ali nije me htio metak – kaže Gušić.
Tužnim pogledom uprtim u Podžeplje dodaje kako će, kad pomru stariji, ovo mjesto ostati srpsko.
Mezar carskog oficira
Nazif Jusupović kraj džamije za koju se ne zna kada je izgrađena, pokazuje nam mezar star oko 240 godina. Pripadao je, kaže, Bintbaši Mustafi, carskom oficiru koji je predvodio hiljadu vojnika. Nedaleko je i mezar Salke Hasanovića, koji je umro 1973., a živio je 120 godina. Međutim, između slavne historije i sretnije budućnosti ispriječila se nedavna prošlost koja Podžeplju ne da naprijed.
U mjestu u kojem je 100 kuća sravnjeno sa zemljom očekuju obnovu pedesete. Ko zna zašto, domovi povratnika građeni su na novim lokacijama, a sablasna zgarišta još uvijek su pored njih.
Autor: A.BAJRAMOVIĆ
Sjećanje na žrtve NATO bombardovanja u Rogatici
Datum: 31.08.2008 18:10
Autor: S. M.
ROGATICA – Parastos desetorici pripadnika Vojske Republike Srpske koji su poginuli u bombardovanju NATO avijacije 1995. godine služen je u subotu. Rodbina, prijatelji i oni koji su preživjeli napad okupili su se još jednom da odaju počast srpskim herojima. I ovog puta na Zlovrhu su se čuli plač i jecaji.– Negdje oko dva časa 30. avgusta 1995. godine avioni NATO-a napali su vojni objekat bivše JNA na Zlovrhu. Bilo je užasno. Nas četvorica smo pukim slučajem preživjeli bombardovanje – priča Dragomir Karišik, koji je tom prilikom teško ranjen.
U napadu NATO avijacije poginuli su: braća Ljubomir (40) i Dragomir (38) Bakmaz, Velimir Ujić (24), Radenko Sorak (33), Milan Stanišić (27), Zoran Nerić (32), Miloš Jovičić (36), Andrija Obradović-Kalaba (43), Zoran Sorak (20) i Darko Motika (19).
– Za ovaj kao i brojne druge zločine nad srpskim narodom niko nije odgovarao – istakao je otac poginulog Darka Motike, Slobodan.
[b]Smena lokalnih direktora u Rogatici
Presudio manjak u kasi i trošenje budžeta za plate[/b]
Autor: E. B. | Foto:D. ABAZOVIĆ |ROGATICA – Odbornici Skupštine opštine Rogatica izglasali su nepoverenje i smenili šest direktora ustanova i institucija koje se finansiraju iz opštinskog budžeta. Smenjeni su direktori obdaništa, Narodne biblioteke, Centra za socijalni rad, Vatrogasne jedinice, Turističke organizacije i Centra za kulturu.
Dobrila Abazović „Njihovi izveštaji o radu nisu prihvaćeni, a predlozi programa rada u 2009. nisu bili u skladu sa inicijalnim predlogom iz opštinskog Odeljenja za finansije. Razlog ovih smena su i iskazani gubici u prošloj godini“, rekao je načelnik Rogatice Radomir Jovičić.
On je istakao da su ovi budžetski korisnici u prošloj godini finansirani sa 550.000 KM. Ove godine Odeljenje za finansije predložilo je da 650.000 KM ode za potrebe ustanova od značaja za lokalnu zajednicu, što znači da je predviđeno 100.000 KM više u odnosu na izvršenje u prošloj godini. U 2008. ovih šest ustanova ostvarilo je ukupan budžetski deficit od 200.000 KM. Taj gubitak bi se, prema rečima načelnika, nastavio i u ovoj godini da lokalna vlast nije krenula u racionalizaciju. „Te ustanove su sva raspoloživa budžetska sredstva koristile za plate. Tako ustanove i institucije postaju svrha same sebi, a ne korisnicima i delatnosti zbog koje su i registrovane. Zato smo odlučili da napravimo ravnotežu između želja i mogućnosti“, objašnjava načelnik Jovičić.
Prva mera, koju je podržala i odbornička većina, bilo je preispitivanje poverenja, a druga priprema novih pravilnika o sistematizaciji radnih mesta i prilagođavanje datim okolnostima.
Rogatički Centar za socijalni rad i u Centar za kulturu imaju po osmoro zaposlenih, a u Narodnoj biblioteci devet. „Na budžet opštine u 2000. bio je ‘naslonjen’ 31 radnik, a sada je tu više od 140 zaposlenih. Za sada u lokalnoj upravi nije bilo racionalizacije, što ne znači da u narednom periodu neće biti, s obzirom na smanjenje prihoda i ukupnu ekonomsku situaciju“, rečeno je u kabinetu načelnika.
I Dom zdravlja u Rogatici iskazao je gubitak u prošloj godini, ali taj iznos je nastao zbog prikazivanja pozajmice od Vlade RS Fondu za zdravstvenu zaštitu, tako da je jedino izveštaj o poslovanju ove ustanove dobio zeleno svetlo odbornika, a dosadašnji direktor podršku. Rogatička Skupština opštine razrešila je dosadašnje direktore i imenovala vršioce dužnosti, pa sledi raspisivanje konkursa i sprovođenje uobičajene zakonske procedure.
Međutim, dosadašnji direktor Centra za kulturu Rogatica Zoran Janković tvrdi da je smenjen samo zato što ne pripada nijednoj političkoj partiji i što „iza njega ne stoji nijedna stranka ni pojedinac“. Resor kulture, prema raspodeli funkcija u lokalnoj vlasti, pripao je Stranci za boljitak, tako da je član te stranke imenovan za v.d, kaže Janković, naglašavajući da je Centar za kulturu Rogatica bio jedna od najboljih ustanova u ovoj branši na širem području regije, pogotovo ako se uzme u obzir dotacija iz budžeta, broj zaposlenih i organizovanih kulturnih manifestacija. Direktorka Doma zdravlja Rogatica Dara Ikonić misli da su smenjeni samo direktori ustanova koje su ostvarile gubitak i nisu učinili ništa značajnije da sadašnje stanje poprave.Smenjeni i imenovani
U Centru za socijalni rad smenjena je direktorka Milka Tomić, a za v.d. imenovana je Dobrila Jovičić, u Centru za kulturu smenjen je Zoran Janković, a za v.d. imenovan Mladen Kovačević, u Vatrogasnoj jedinici smenjen je Miroslav Gluhović, pa ponovo imenovan za v.d. do izbora novog direktora nakon raspisivanja konkursa. U Turističkom savezu opštine Rogatica smenjen je direktor Sandra Kovačević, a za v.d. imenovan Nebojša Golić, u Dečijem obdaništu smenjen je direktor Nikodin Stojanović, a za v.d. imenovana Ivana Nikolić, u Narodnoj biblioteci smenjen je direktor Anđelka Đerić, a za v.d. imenovan Stevo Drašković.[b]Poginuo u sudaru
M. DRAGOJLOVIĆ | 31.08.2009 20:00[/b]
Pedesetosmogodišnji Nebojša Pavlović iz Sarajeva poginuo je u nedjelju popodne u saobraćajnoj nesreći koja se dogodila u mjestu Vran Do, na samom ulazu u Rogaticu.
Pavlović je bio komesar za suđenje Druge lige Istok u Fudbalskom savezu RS
Kako je saopšteno iz Centra javne bezbjednosti Istočno Sarajevo, do nesreće je došlo oko 15.40 časova, kada su se direktno sudarili terenac hjundai, koji je vozila E. K., i džeta, kojom je upravljao B. V. (37). Pavlović se nalazio na mjestu suvozača u džeti i smrtno je stradao na licu mjesta. Kako nezvanično saznajemo, vozač džete bio je Boško Vasić.
Prema izjavama svjedoka, hjundai je u jednu blagu krivinu ušao prebrzo, zbog čega je kratko izbačen s kolovoza na desnu stranu. E. K. je uspjela da vrati terenac na kolovoz, ali je izgubila kontrolu nad volanom i prešla na suprotnu stranu.
U tom trenutku iz suprotnog smjera naletjela je džeta. U direktnom sudaru oba vozila su skoro potpuno uništena. Svjedoci tvrde da je udar bio strahovit i da su na mjesto nesreće odmah stigli policija i Služba hitne pomoći, ali je za Pavlovića bilo prekasno.
Kako saznajemo, pored Vasića i Pavlovića, u džeti su bili Goran Lakić i Zoran Dragojević. Lakić je u ovoj nesreći teže povrijeđen, a Vasić i Dragojević zadobili su lakše povrede. U hjundaiju su lakše povrede zadobili E. K. i S. K., a svi su, nakon medicinske obrade u Domu zdravlja Sokolac i Kliničkom centru na Koševu, pušteni na kućno liječenje.
Pavlović je kobnog dana s kolegama sudijama Vasićem, Lakićem i Dragojevićem išao na fudbalsku utakmicu između “Mladosti” i “Vlasenice”, koja nije održana. Četrdesetak minuta prije početka utakmice na stadion je stigla tragična vijest.Prema zvaničnom saopštenju policije, nesreća se dogodila zbog toga što E. K. nije prilagodila vožnju uslovima i stanju na putu i protiv nje će biti podnesen izvještaj o krivičnom djelu ugrožavanje javnog saobraćaja.
DUGOVANJA
Hidroelektrana Bajina Bašta duguje Republici Srpskoj 15 miliona KM
Avtor/izvor: Saida Mustajbegović
BANJA LUKA – Hidroelektrana Bajna Bašta duguje 15 miliona KM opštinama Višegrad, Srebrenica i Rogatica na ime nadoknade za potopljeno poljoprivredno zemljište od 1992. godine, piše Glas Srpske.
Načelnik opštine Višegrad Miladin Milićević istakao je da ovaj problem najviše pogađa višegradsku opštinu jer se gotovo 48 odsto akumulacije nalazi na ovom području. On je precizirao da se dug, bez kamata i razlike u povećanju cijene električne energije, povećao na skoro sedam miliona KM. Milićević je dodao da na brojnim sastancima predstavnika ove tri opštine sa rukovodstvom Hidroelektrane, te vlada RS i Srbije, nisu postignuti rezultati o ovom pitanju.On je konstatovao da je Hidroelektrana Bajina Bašta do početka rata ispunjavala obaveze, ali je nakon završetka rata prestala to da čini i da su građani i rukovodstva opština Višegrad, Rogatica i Srebrenica nemoćni pred ovim
PUT KROZ PRIPECAK
mumin08
Jun 27, 2009 12:45 am
Prolazeci godinama kroz Pripecak,uvijek sam ga osjecao kao brata ili sestru Luci.
Pripecak ima skoro identicnu situaciju kao Luka u odnosu na maticnu opcinu.Luka je krajnje selo opcine Srebrenica isto kao sto je Pripecak krajnje sjevero istocno selo Rogatice.
Interesantno je sto su opcine od ova dva sela,uvijek se tako i ponasale prema ovim selima.Uvijek su ova dva sela bila na repu razvoja svojih opcina.Bez struje, puta,vode, skole, ambulante, bez icega.Malo se nesto situcija bila popravila pred sami rat.Moji putevi kroz Pripecak!
Sezdeset i neke godine,pao je veliki snijeg a ramazan se priblizijo,u Luci nisi mogao kupiti nista,jer nije bila prohodna ni u julu a kamoli u decembru.Ja i moj rodak,kao djeca dobivamo naredenje da idemo u Zepu donijeti gasa za svjetlo,to je bila obaveza uz ramazan da ima dovoljno.Po dogovoru ranimo,prtina je slaba,ali kada smo prosli Krusev do bila je puno bolja jer su oni bolje poranili i tako nama napravili dobru prtinu.
Na Brezijama smo vidjeli gdje su tokom noci vuci pojeli srnu pa smo se malo uplasili i ubrzali korak prema Zepi.Nismo smjeli ni pomisliti da zakasnimo.Kada smo bili u blizini Zepski vraca,sustigli smo djecu koja iz Pripecka idu u Zepu u skolu,medu njima i prvacici djeca.Ni danas mi nije jasno kako su tako mala djeca mogla zimi ici u Zepu u skolu.Isli su dobro,zivahno,reko bih organizovano,jer su isli skupa i nisu se razdvajali.Sjecam se jedne male djevojcice njoj su oni malo jaci nosili torbu[cantu]. Kupili smo gas i ostalo i odmah preko planina za Luku,tako je bilo svake zime. Mnogo kasnije,ne znam tacno 74 ili 75 Pripecak pokrece istorisku akciju za svoje selo i za svoj narod,ako se dobro sjecam iza KORITNIKA dovode vodu u sred sela,to je bilo vjekovima rak rana za Pripecak jer him je bila daleko voda.Nije se tada mogla zamisliti veca radost pa se povodom vodovoda koji je duzine,cinimi se oko 11-12 km.Zakazuje i velika Proslava.
Voda o kojoj govorim u Pripecku.Prva proslava odrzala se iznad sela,a druga u blizini vode mnogo na boljem mjestu. Tada sam dobijo posao u Sarajevu i prije na dva dana dobijo rjesenje da sam primljen u stalni radni odnos sto je za mene uz proslavu bila dodatna radost.
Autobusom smo dosli na Kusu a odatle pjese u Zepu.Imao sam srecu za prenociste se nisam morao brinuti jer sam imao amidzicnu udatu u Pode pa sam tu svraco,kakav me god put nanese u Zepu.Sledeceg jutra krecemo na proslavu u Pripecak, cinilo mi se da u Zepskim selima nije niko ostao,sve listom ide na akazanu proslavu.Na Zepskim Vracima,neki stari ljudi pricaju prisutnima da je odatle otisno se konj pod tovarom i odkotrljo se u Slap.Neka zena upita a?Jeli osto ziv.Jeste neko povika i kad je ustao,odma je zapjevo.Zapjevo ti sa babom,ljutito povika zena.Tako smo sa tom salom stigli u prepuni naroda Pripecak.
Ta proslava i taj dan su bili najljepsi dan u mom zivotu.
Poslije rata 2003 otisao sam u Luku,po povratku sa tri rodaka,krenuli smo preko Pripecka,odmah na planini vidjeli smo da nema puta pa smo nas dva otisli pjese preko Zlovrha da olaksamo vozacu koji je otisao sam.Stigli smo na Borak,ali vozaca nema,nakon duzeg cekanja,odlucujemo da ga trazimo.
Dolazimo u Purtice i svratimo kod Sabrije Gluvica,da rucamo,jer je put i planina ucinili svoje. Poslije rucka iznenada se pojavljuje izgubljeni vozac,Begic Mujo,sav premoren u znoju…
Ljudi ja sam izgleda ziv,pa kuda sam sisao neznam kako konj moze sici,pa to nije put.Poslednja desavanja na nasem kraju pokazuju da je Pripecak jedini ponovo zaboravljen? Ne znam zasto je to tako ali je istina da se zaobilazi,sto se bar puta tice.Poznavajuci nase prilike da se covjek mora boriti za svasta kod nas.Imali nade za put u Pripecak,dali se ta nada vidi,sta mjestani Pripecka razmisljaju, mogu li prihvatiti cinjnicu da drugog puta nma???
Mozda je greska u razgranicenjima izmedu opcina,da je Pripecak pripao MZ Luka moglo bih se sada postaviti uslovi opcini.Nema grade,blokirati odvoz grade sa tih prostora, bez puta u Pripecak…Mozda nije lose da se razmisli,ako Zepa nema interesa za ovo svoje selo,onda se oni samo moraju pobrinuti o sebi…..
Lijep je pogled sa Mrdeza,ali nije kada ides odozdo na Mrdez[img size=150]http://photos-a.ak.fbcdn.net/hphotos-ak-snc1/hs243.snc1/9023_1035844791762_1694749970_71280_7040550_n.jpg
[/img]
[img size=150]http://photos-c.ak.fbcdn.net/hphotos-ak-snc1/hs243.snc1/9023_1035844871764_1694749970_71282_3828266_n.jpg
[/img]
Pripecanske ljepote…Znam da ima liepih prica starinskih iz ovoga sela,samo ih treba napisati.
Dobro došli u Rogatica FaceBook Forum
Muris Ramic je napisao
30. kolovoz 2009 u 18:04
Danas sam bio u Rogatici.Tmurno vrijeme me spriječilo da provedem malo više vremena u gradu.Obišao grad,pokazao djece gdje sam provodio djetinjstvo,gdje sam igrao ‘lopte’ dok ne napraviše sportski centar,gdje sam se skijao i ‘kuletao’ i na kraju sam ih odveo do sportskog centra….
Djeca koja su rođena u Sarajevu i odrastaju u Sarajevu danas mi rekoše ‘Babo,mi bi ovdje mogli živjeti! Sve blizu,sve na dohvat ruke,čisto i uređeno.’ A kad su vidjeli sportski centar,rekoše mi: Babo,pa ovo je mali raj na zemlji..
Djeca kao da su osjetili šta ja razmišljam…pa stvarno nam je bilo lijepo,jedna od ljepših kasaba u BIH
Djeca su oduševljena iako smo kratko vrijeme proveli u gradu.Nastavili smo prema Goraždu a onda preko Grebka nazad za Sarajevo.
Nažalost,nisam ponio kameru da slikamNastavljena potraga za ocem i sinom
Regija 05.09.2009 09:45
Članovi Regionalnog centra za podvodno deminiranje iz Bijele, nakon višenedjeljne pauze, nastavili su potragu za Adnanom Imširovićem (39) i njegovim ocem Muhamedom (64), iz Sarajeva, koji su 29. jula sletjeli u Pivsko jezero, tri kilometra od Hidrocentrale.
Tročlani tim ronilaca, predvođen direktorom Centra Veskom Mijajlovićem uz logističku podršku kolega iz čamca, spustio se na dubini od 80 metara, ali nisu uspjeli pronaći tijela i automobil, prenose crnogorski mediji.
Mijajlović je rekao da su iskoristili sedam metara niži nivo jezera u odnosu na period kada se dogodila nesreća i pokušali pronaći unesrećene.
“Na osamdesetom metru naišli smo na kamenu zaravan, ali dalje nismo mogli. Rizik je bio prevelik zbog niske temperature vode od šest stepeni, mraka i velike dubine”, objasnio je Mijajlović i rekao da je potraga za nestalima nastavljena.
Naglasivši da je za zaranjanje na veće dubine potrebno da nivo vode opadne još deset do 20 metara, Mijajlović je rekao da će biti u stalnom kontaktu sa nadležnima u Hidrocentrali koji će ih obavještavati o nivou jezera.
Ronioci iz Bijele su odmah nakon nesreće tri dana tragali za Imširovićima koji su 29. jula vozilom marke “audi”, kojim je upravljao Adnan, sletjeli u jezero.
U prvim danima potage ronioci su iz jezera izvadili lična dokumenta nastradalih, ključeve od kola, mobilni telefon, film od foto aparata i nekoliko fotografija.
(Srna)
Nastavlja se potraga za ocem i sinom u Pivskom jezeru
Objavljeno 7.9.2009 u 07:11
Članovi Regionalnog centra za podvodno deminiranje iz Bijele nakon višesedmične pauze nastavili su potragu za Adnanom Imširovićem (39) i njegovim ocem Muhamedom (64) iz Sarajeva, koji su 29. jula sletjeli u Pivsko jezero, tri kilometra od Hidrocentrale, pišu Nezavisne novine.
Tročlani tim ronilaca, predvođen direktorom Centra Veskom Mijajlovićem uz logističku podršku kolega iz čamca, spustio se na dubinu od 80 metara, ali nisu uspjeli pronaći tijela i automobil, prenose crnogorski mediji.
Sibirska borovnica raste u Rogatici
Datum: 06.09.2009 22:00
Autor: Sretren Mitrović
ROGATICA – Vrt Đorđa Đurana iz Rogatice sve više izgleda kao mala botanička bašta. U njemu su uglavnom rijetke biljne vrste koje se gotovo ne mogu sresti u drugim vrtovima.Uz runolist, rabarbaru, crnu prstastu zovu i neke druge unikatne biljke, najnoviji raritet u Đuranovom vrtu je aronia melanocarpa, koju neki botaničari nazivaju sibirska borovnica jer ima plod sličan ovoj voćki i podnosi izrazito nisku temperaturu, čak i do minus 50 stepeni Celzijusa. Ovaj lijepi grm poseban je ukras vrta Đuranovih.
On se uvjerio da aronija bogato rađa. Žbun biljke može da donese i do deset kilograma plodova koji čvrsto stoje na biljci. Ne opadaju kad su zreli i ne kvare se, a ne gube ni na kvalitetu.
– Ono što je najbitnije za ovu biljku jesu njena ljekovita svojstva. Ako se kuva kao čaj ili u nekom drugom obliku, pomaže kod grčeva, svih vrsta bolova, upale sluznice želuca i crijeva. Čisti i jača krv i jetru i olakšava tegobe kod pijeska i kamena u žuči – rekao je Đorđe.
On je dodao da aronija pomaže i kod glavobolje, migrene, upale proširenih vena i smanjuje krvni pritisak.
– Od njenih bobica pravi se sok, sirupi i čaj. Dobre su i za kompot, a ako se pomiješaju sa drugim voćem kao što su kajsije, kruške ili ribizle, mogu se praviti ukusni i ljekoviti pekmezi i marmelade – istakao je Đuran.
On je istakao da aronija kao svojevrstan eliksir života za uzgoj ne traži puno. Sama se obnavlja i nije joj potrebno prskanje zaštitnim sredstvima.
– Aronija je u našim krajevima nepoznata biljka. Ja sam je dobio od prijatelja i moram priznati da u početku obojica nismo znali o kakvoj se biljci radi. Danima sam listao literaturu i napokon tako došao do njene “lične karte” – priča čiča Đorđe.
Porijeklo joj je iz Sjeverne Amerike, a u Evropi joj je stanište Finska, Švedska i neke zemlje bivšeg SSSR-a.
– Raste kao bujan žbun visine 1,5 do 2,5 metara. Cvijet joj je grozdast, bijele boje, a plodovi bobice u, početku crvene, a kad dozriju, krajem avgusta i u septembru, dobiju tamnu boju zrele trnjine slatkasto-kiselkastog okusa – rekao je Đorđe Đuran.
Vrtlar
Osamdesetogodišnji Đorđe Đuran je bio glavni vrtlar u sarajevskom Zemaljskom muzeju i dugogodišnji saradnik poznatog biologa i publiciste Čedomila Šilića. Poslije odlaska iz Sarajeva 1996. godine živi u Rogatici. Njegov vrt godinama privlači pažnju brojnih prolaznika.Kraj suđenja za Srebrenicu i Žepu
Politika | 16.09.2009[img size=150]
http://www.dw-world.de/image/0,,499422_1,00.jpg[/img]
Kosti ubijenih nakon zauzimanja Srebrenice od strane Mladićevih trupaZavršnim riječima tužilaštva i zastupnika odbrane okončano je suđenje sedmorici oficira vojske i policije Republike Srpske, optuženih za genocid i zločine protiv čovječnosti u Srebrenici i Žepi. Na presudu se čeka.
Predsjedavajući sudija Karmel Ađijus (Carmel Agius) je, zaključujući postupak, rekao da se presuda može očekivati za nekoliko mjeseci. Nakon tri godine suđenja, posljednje dvije sedmice su zastupnici tužilaštva i advokati sedmorice optuženih iznosili završne argumente. Petoro tužilaca su obrazlagali da su u ovom postupku dokazali da su vojska i policija Republike Srpske, sa ciljem uništenja bošnjačkog stanovništva Istočne Bosne, počinili ubistvo preko 7.000 muškaraca, čime su nanijeli teške fizičke i duševne patnje njihovim porodicama. Ukazali su i da je do sada identifikovano 6.611 žrtava, čiji su ostaci nađeni po srebreničkim stratištima. Prema njihovim riječima, svaki od optuženih je imao značajnu ulogu ne samo u izvršavanju egzekucija, nego i u progonu barem 30 000 žena, djece i staraca.
Jedan od sedmorice oficira vojske RS, optuženih za genocid u Srebrenici Ljubiša BearaTužilac traži doživotnu robiju
Šef tužilačkog tima Piter Mekloski (Peter McCloskey) je na kraju trodnevnog iznošenja završnih argumenata rekao da je jedina kazna koja se može tražiti za optužene Ljubišu Bearu, Vujadina Popovića, Ljubomira Borovčanina, Draga Nikolića, Vinka Pandurevića, Milana Gvera i Radivoja Miletića doživotni zatvor. Prva petorica su optužena za genocid u Srebrenici, a posljednja dvojica – Milan Gvero i Radivoje Miletić – za zločine protiv čovječnosti počinjene u Žepi, neposredno poslije masakra u Srebrenici.
Odbrana tvrdi da krivica nije dokazana
Nakon zastupnika tužbe, Vijeću su se obratili advokati sedmorice optuženih. Odreda su tvrdili da krivica njihovih branjenika nije dokazana i tražili su oslobađajuću presudu. Primjera radi, odbrana Ljubiše Beare, koji je, prema optužbi, bio glavni organizator srebreničkog masakra, tvrdila je da on nije ni bio prisutan u tom regionu između 13. i 16. jula, kad su počinjena masovna ubistva zarobljenih Bošnjaka. Tužilaštvo je izvelo 14 svjedoka koji su tvrdili da su ga vidjeli na mjestima zločina. Bearin advokat, Amerikanac Džon (John) Ostojić je na kraju svoje završne riječi ipak zamolio vijeće ukoliko njegovog branjenika proglasi krivim, da mu ne izrekne kaznu dužu od devet godina zatvora.
Najveće suđenje
Haški tribunal – završeno suđenje na kojem je iznesen najobimniji materijal i ispitano najviše svjedokaaNa samom kraju postupka svim učesnicima u procesu obratio se predsjedavajući vijeća, sudija Karmel Ađijus: “Ovo je bilo najveće suđenje u istoriji Haškog tribunala, ako imamo na umu broj optuženih i svjedoka i ogromnu količinu složenog dokaznog materijala. Nadam se da ćemo za nekoliko mjeseci uspjeti da donesemo presudu u ovom predmetu.”
Dakle, presudu sedmorici oficira vojske i policije Republike Srpske, koji su optuženi za genocid u Srebrenici i zločine protiv čovječnosti u Žepi ne treba očekivati prije kraja ove ili početka sljedeće godine.
Autor: Dževad Sabljaković
Odg. urednik: Jasmina RoseTužilac traži doživotni zatvor za sedam oficira VRS
Suđenje optuženim za genocid i zločine u Srebrenici i Žepi završeno poslije više od tri godine…
16.09.2009. 18:00Suđenje sedmorici oficira Vojske Republike Srpske, optuženim za genocid i zločine protiv čovječnosti nad Bošnjacima u Srebrenici i Žepi u ljeto 1995. završeno je pred Haškim tribunalom, poslije više od tri godine.
Sudsko vijeće predsjedavajućeg Karmela Ađijusa (Carmel Agius), pošto je saslušalo završne riječi odbrane i optužbe, narednih mjeseci će odlučivati o presudi.
Za genocid nad oko 7.000 bošnjačkih zarobljenika iz Srebrenice u julu 1995. optuženi su Vujadin Popović, Ljubiša Beara, Drago Nikolić, Ljubomir Borovčanin i Vinko Pandurević, a za zločine protiv čovječnosti Radivoj Miletić i Milan Gvero.
Na kraju završnih riječi, koje su potrajale dvije nedjelje, tužilac Piter Mekloski (Peter McCloskey) zatražio je da svi optuženi budu proglašeni krivim i kažnjeni doživotnim zatvorom.
Nasuprot tome, branioci su tvrdili da krivica optuženih nije dokazana.
Odbrana Popovića, Borovčanina, Miletića i Gvere zatražila je izričito da oni budu oslobođeni.
Advokati Pandurevića su kao nedokazane odbacili navode optužnice, ali nisu direktno pozvali sudsko vijeće da ga oslobodi.
U kritično vrijeme, Popović je bio načelnik za bezbjednost Drinskog korpusa VRS, Beara je istu dužnost obavljao u Glavnom štabu VRS, a Nikolić u Zvorničkoj brigadi.
Četvrtooptuženi Borovčanin je zapovijedao jedinicom specijalne policije, a Pandurević je bio komandant Zvorničke brigade VRS.
Generali Miletić i Gvero službovali su u Glavnom štabu VRS, kao pomoćnici komandanta Ratka Mladića.
Pred Haškim tribunalom do sada je, zbog saučesništva u genocidu u Srebrenici, pravosnažno osuđen na 35 godina zatvora general Radislav Krstić, tadašnji komandant Drinskog korpusa VRS.
Autor: Onasa
Godišnjica pogibije dva velika heroja Žepe
Ponedjeljak, 14 Septembar 2009 15:09
IslamBosna.ba-
Jučer je na lokalitetu Sedlo, Žepa, uz prisustvo velikog broja saboraca i prijatelja, otkriveno spomen obilježje dvojici žepskih heroja.
15.09. 2009. se navršava 17 godina od pogibje dva velika heroja odbrane Žepe. Tog dana su za odbranu žepskog kraja, u Radavi (Žepa) dali Fadil Turković (1953-1992) i Adil Zimić (1977-1992).
Fadil je rođen u selu Nazda općina Vlasenica, oženjen, otac troje djece, bio uposlenu MUP-u Vlasenica kao komandir milicije. Prije pomenute dužnosti radio je u rudnicima boksita u Milićima, u direkciji. Padom Vlasenice dolazi u širi lokalitet Žepe gdje pokazuje neviđenu hrabrost u borbi sa četnicima. Dao je ogroman doprinos u borbama na Radavi pri slamanju četnicke ofanzive koja je trajala 20 dana.
Fadilov vjerni pratilac- saborac postaje momak od 16 godina, Adil Zimić, koji je pokazao veliku hrabrost i sposobnost.
Adil je jedan od najmlađih boraca sa puškom od provog dana rata.
Da ime mladog šehida Adila Zimića i šehida Fadila , i ideali za koje je su dali svoje živote ne odu u zaborav, postavljena je spomen ploča da podjseća i opominje.
IslamBosna.ba
- You must be logged in to reply to this topic.