[Mustafa]

#10500

FOCA:

Centralna mevludska svečanost u Foči

U Sportskoj dvorani u Foči, u prisustvu više od hiljadu vjernika iz gradova jugoistočne Bosne, Maglaja i Sarajeva, jučer je upriličena centralna mevludska svečanost u povodu rođenja posljednjeg Božijeg poslanika Muhammeda, a. s., za Muftijstvo goraždansko.

Sjedište Rijaseta U organizaciji Medžlisa IZ Foča mevlud su proučili hor i imami iz bratskog Medžlisa IZ Maglaj.

Skupu su se obratili predsjednik Medžlisa IZ Foča Salem ef. Šemo te muftija goraždanski Hamed ef. Efendić, koji je najavio i skora bratimljenja medžlisa IZ Zenica i Čajniče, Doboj i Višegrad, Tešanj i Rogatica te Kakanj i Rudo.

Mevludu je prisustvovao i reis ul-ulema IZ u BiH Mustafa ef. Cerić.

Intenzivne pripreme za obnovu Aladža džamije
Prije svečanosti u Sportskoj dvorani, reis Cerić susreo se i s načelnikom općine Foča Zdravkom Krsmanovićem, koji je kazao da je poglavar IZ u BiH jedan od ljudi koji su najviše doprinijeli ukidanju sankcija ovom gradu.

– U vremenu kada za to možda i nije bilo opravdanja, stao je iza ove općine i zatražio da Foča bude u rangu ostalih gradova, da svi ljudi ovdje žive na način dostojan čovjeka – kazao je Krsmanović.

Uz pohvale Krsmanoviću zbog nastojanja da u općinskim službama uposli Bošnjake, reis Cerić istovremeno je podržao i njegova nastojanja da Gornje Podrinje konačno dobije brzu cestu prema Sarajevu, što mu je obećano još u Dejtonu.

– Obavijestili smo načelnika Krsmanovića da smo u intenzivnim pripremama za obnovu Aladža džamije, da smo kandidirali Aladža džamiju za donacije iz međunarodnih fondova i da je pitanje vremena kada će obnova početi – kazao je ef. Cerić.

(Dnevni Avaz)

[ponekad ovdje]

#10554

–
VISEGRAD

Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika u BiH proglasila 13 nacionalnih spomenika: Uskoro rekonstrukcija višegradske ćuprije

Višegrad, 17.3.2009. – Most u Višegradu, koji se nalazi na UNESCO-ovoj listi kulturnog nasljeđa, ugrožen je i uskoro bi trebalo da počne njegova rekonstrukcija.

Ovo je 16.03.2009. godine na konferenciji za novinare rekao Dubravko Lovrenović, predsjedavajući Komisije za očuvanje nacionalnih spomenika u BiH.

“Agencija TIKA iz Turske prihvatila se rekonstrukcije mosta i moram reći da su u pitanju vrlo značajna finansijska sredstva koja će biti uložena u most Mehmed-paše Sokolovića”, rekao je Lovrenović.

U rekonstrukciju su također uključeni i općina Višegrad, te entitetske institucije i Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika.

U Komisiji kažu da je riječ je o nekoliko miliona KM.

Komisija je na sjednici, koja je trajala od 10. do 16. marta, na listu nacionalnih spomenika uvrstila 13 kulturnih dobara.

To su prahistorijska gradina, kasnoantička utvrda, ostaci kasnoantičke crkve posvećene svetoj Luciji i nekropole sa stećcima u Podastinju, općina Kiseljak.

Zatim, prahistorijski tumulus i nekropola sa stećcima na lokalitetu Dabića poljana, na obroncima planine Bahtijevice, općina Konjic, kao i nekropola sa stećcima i ostaci srednjovjekovne crkve na lokalitetu Crkvina u Razićima, u istoj općini.

Nacionalnim spomenikom proglešani su i nekropola sa stećcima na lokalitetu Omeđak u naselju Sudići, općina Čajniče, zgrada “Krajinaputeva” u Bihaću, crkva posvećena pokrovu presvete Bogorodice u Varešu s pokretnom imovinom, zgrada Klostera (samostan i škola časnih sestara Klanateljica krvi Kristove) i zgrada u kojoj je zasjedao AVNOJ u Bihaću.

Također, na listu su uvršteni kompleks vila iz austrougarskog perioda u Petrakijinoj ulici (vila Mandić, vila Heinricha Reitera, vila Hermine Radisch i vila Forstratha Miklaua) u Sarajevu, Careva ćuprija u Sarajevu, te zgrada Društva Crvenog krsta u Sarajevu. Ovaj spomenik ujedno je stavljen i na listu ugroženih.

Komisija je nacionalnim spomenikom proglasila staru Biskupsku rezidenciju u Vukodolu, Mostar, Plivska jezera s kompleksom mlinica na Plivi kod Jajca, te kuću porodice Pozderac u Cazinu. S ovih 13 dobara, na listi se nalazi 521 nacionalni spomenik.

Predsjedavajući ove komisije rekao je da su na posljednjoj sjednici razgovarali sa predstavnicima muzejskih institucija o arheološkim nalazištima i očuvanju i prezentaciji artefakata.

Prema riječima Lovrenovića, kada je riječ o ovoj problematici, problem je neadekvatna zakonska regulativa.

“Nastavljen je i proces priprema za potpis dokumenata o nominaciji stećaka za listu svjetske baštine. To bi uskoro mogao postati zvanični dokument koji će potpisati predstavnici institucija BiH, Hrvatske, Crne Gore i Srbije”, rekao je Lovrenović.

Članovi Komisije posjetili su općine Žepče i Zavidoviće, gdje su razgovarali sa predstavnicima lokalnih vlasti.

vijesti.bosnia.ba

[Mustafa]

#10650

GORAZDE:::

Bosansko-podrinjski kanton pred kolapsom

Bosansko-podrinjski kanton bi u ovoj godini mogao da doživi finansijski kolaps, jer su plate kantonalnih funkcionera iznad ekonomske mogućnosti Kantona, rekao je Srni kantonalni premijer Nazif Uruči.

“Vrijeme recesije traži radikalne zaokrete. Neophodno je utvrditi ciljeve kako ne bi opet otišli u neracionalnu potrošnju. Naravno da je nerealno povećanje ličnih primanja, jer su plate zaposlenih iznad ekonomske mogućnosti Kantona, što je dovelo do toga da u ličnu potrošnju ode dvije trećine, a za sve druge ostane vrlo malo ili nimalo sredstava”, naglasio je Uruči.

Uruči je dodao da se u prosvjeti priprema tužba protiv Vlade Bosansko-podrinjskog kantona zbog neisplaćenog toplog obroka u proteklim godinama.

“Može se desiti da nas svi tuže i onda ćemo plaćati tužbe, a neće biti plata. Zaklinjemo se u opšte interese, a mislimo samo na vlastite”, istakao je Uruči.

Poslanici u kantonalnoj Skupštini su odbili inicijativu poslanika Mesuda Kumra o smanjenju primanja, koja, prema njegovim riječima, iznose od 2.000 do 3.000 KM.

[ponekad ovdje]

#10670

–
Prethodni text govori o tome kako bi ovaj kanton mogao dozivjeti finansijski kolaps zbog velikih plata kantonalnih funkcionera a ovaj naredni o tome kako se obicni narod dovija, uz veliki rad, trud, zrtvu i solidarnost.

GORAZDE

Polutak: Ljudi cijene to što radim Foto: Arhiv

Iz Mostara joj na poklon dopremljena tri plastenika

Salata, luk i mladi krompir iz plastenika već se prodaju na tržnici…
23.03.2009. 01:13

Vlasnik “Jafa komerca” iz Mostara Huso Badžak sa sinovima dopremio je i poklonio tri plastenika u Vran-Potok kod Goražda kako bi bili montirani na imanju Refije Polutak, vrijedne žene koja sa porodicom već godinama povrće proizvodi u plastenicima koje je sama pravila.

Dvoje ljudi udaljenih desetinama kilometara povezali su mediji, jer je vrijedan dar iz Mostara reakcija na priču o poljoprivrednicima sa Vran-Potoka koji ne traže milostinju već u nemogućim uvjetima žive od svog rada.

– Tako sam iznenađena i potresena! Fasciniralo me što su sa gospodinom Badžakom došli njegovi sinovi, mladi momci od dvadesetak godina. Oni su mi kazali da cijene to što radimo i da su nam zato odlučili pomoći. Jedino mi je žao što su oštetili svoj kamion na ovom lošem putu. Oni su nam čak i montirali jedan plastenik, a druga dva mi. Do sada smo uglavnom sami pravili plastenike – kazala je Refija, koja sada ima 18 plastenika na površini od oko 2.400 kvadratnih metara.

– Nismo imali izbora. Imali smo zemlju i željeli smo je obrađivati. Ja sam radila kao ekonomista u SDK, ali rat je učinio svoje, sin mi je bio teško bolestan. Ovo je bila naša prilika da se izborimo za bolji život, da omogućimo egzistenciju porodici – dodaje Refija.

Salata, luk i mladi krompir iz Refijinih plastenika već se prodaju na goraždanskoj tržnici, a sretna je da, ako vlasti već neće, neko cijeni njen trud.

Autor: Al. BAJRAMOVIĆ

[Mustafa]

#10713

Borba sa plutajućim otpadom

Preduzeće HE “Višegrad” preduzima ogromne napore na čišćenju akumulacionog jezera…

Preduzeće HE “Višegrad” preduzima ogromne napore na čišćenju akumulacionog jezera od plutajućeg otpada koji dolazi rijekom Drinom i njenim pritokama, kaže direktor ovog hidroenergetskog objekta Dražen Knežević.

U Setihovu kod Rudog, na rijeci Limu, postavljene su lančanice koje zaustavljaju smeće, ali i pored toga na pregradni profil HE “Višegrad” samo u zadnja četiri mjeseca pristiglo je 7.000 metara kubnih plutajućeg nanosa.

– Na pregradnoj brani HE “Višegrad” izvađeno je 3.289 metara kubnih smeća, a na lančanici u Setihovu 1.329 metara kubnih, što je 460 kamiona. Za čišćenje akumulacionog jezera HE Višegrad plaćeno je 98.367 KM, a procjenjuje se da u jezeru ima još oko 2.000 metara kubnih plutajućeg smeća – rekao je Knežević.

Avaz

[Mustafa]

#10839

FOCA::

Milionska tužba protiv Karadžića

Radovan Karadžić, haški optuženik i ratni predsjednik RS-a, u pritvorskoj jedinici Međunarodnog krivičnog suda za bivšu Jugoslaviju (MKSJ/ICTY) zaprimio je tužbu porodice Kovač, koja je podnijela odštetni zahtjev u iznosu od milion eura zbog protjerivanja iz svog doma u Foči 1992. godine, javio je danas BIRN-Justice Report.

– Kada sam doznao da je Karadžić uhapšen u augustu prošle godine, odmah sam mu poslao kopiju tužbe. Tada sam dobio dopis od Ureda registrara u Haagu da oni neće uručiti ovu tužbu. Bio sam jako začuđen. Obrazloženje koje su naveli jeste da nemaju običaj tako postupati i da je to protiv politike Haškog suda, kazao je za Justice Report Ivan Jurašinović, advokat porodice Kovač, koja trenutno boravi u Francuskoj.

Kako je Jurašinović rekao, porodica nije voljna govoriti za medije o ovoj tužbi, kao ni drugim dvjema u kojima ih on zastupa.

Pored Karadžića, porodica Kovač tuži Biljanu Plavšić, Momčila Krajišnika i Ratka Mladića radi nadoknade štete nakon rata u BiH.

Tužilaštvo u Haagu tereti Karadžića za niz zločina počinjenih širom BiH, među kojima je i genocid u Srebrenici, te u još deset općina. Kao njegovi najbliži saradnici, u optužnici se spominju Momčilo Krajišnik i Biljana Plavšić, s kojima je od 1992. godine bio član tadašnje Vrhovne komande oružanih snaga Srpske Republike BiH.

Nakon priznanja krivice, Biljana Plavšić je osuđena na 11 godina zatvora zbog učešća u progonima na političkoj, rasnoj i vjerskoj osnovi, dok je Krajišnik pravosnažno osuđen na 20 godina zatvora za zločine u BiH.

Bivši vojni lider RS-a Ratko Mladić i dalje se nalazi u bjekstvu.

Jurašinović je za Justice Report kazao da je 2005. godine lično poslao tužbu Biljani Plavšić u zatvor u Švedskoj i Momčilu Krajišniku, koji je u to vrijeme bio u pritvoru Haškog suda, te da “tada nije bilo nikakvih problema s dostavljanjem tužbe”.

Nakon što je pokrenuo “tužbu protiv Haškog tribunala” pri francuskom sudu, dodao je Jurašinović, Haškom tribunalu je naloženo da tužbu dostavi Karadžiću, što je i učinjeno ove sedmice. Jurašinović je dodao da, nakon predavanja tužbi, postupak ulazi u “složeni momenat”, gdje će francuski sud odlučivati o nadležnosti.

Po njegovim riječima, Momčilo Krajišnik je već angažovao advokata koji će ga predstavljati u ovom slučaju.

– Krajišnik već ima advokata u Francuskoj i smatram da ćemo imati ročište u toku ove godine na kojem će se donijeti konačna odluka o nadležnosti suda, pojasnio je Jurašinović, dodavši da Krajišnik pobija nadležnost francuskog suda.

– Međutim, ono što je sada ključno i što ja radim jeste da osiguram da se sud proglasi nadležnim, time ću spriječiti zastaru i moći ćemo nastaviti, zaključio je advokat porodice Kovač.

Inače, slučaj porodice Kovač je prvi civilni postupak za ratnu reparaciju koji je pokrenut pred nekim evropskim pravosuđem.

U ranijim izjavama medijima Jurašinović je pojasnio da tužbu zasniva na činjenici da je Haški tribunal prepustio nacionalnim sudovima postupke za obeštećenje žrtava. Advokat smatra da svaka osoba koja zakonito boravi na evropskom prostoru, odnosno u nekoj od zemalja Evropske unije, može se obratiti nacionalnim sudovima.

Porodica Kovač ima državljanstvo Francuske te je zbog toga predmet pokrenut pred tamošnjim sudom.

(Fena / BH Telecom)

[ponekad ovdje]

#10972

–
Bilo bi divno da prodje ova brza cesta, ali je vec skoro petnaest godina od Dejtona i Bog zna koliko jos godina ispred nas…..

GORAZDE

Sa Skupštine: Ispraviti historijsku grešku Foto: Arhiv

Prioritetna izgradnja brze ceste do Sarajeva

Cesta preko Grebka obećana Dejtonskim mirovnim sporazumom…
27.03.2009. 05:00

Na inicijativu poslanika BPS Sefer Halilović Dževada Terovića, Skupština BPK Goražde usvojila je Deklaraciju o prioritetnoj izgradnji brze ceste B4 Sarajevo – Goražde. Od zakonodavne i izvršne vlasti FBiH i Kantona Sarajevo zatraženo je da isprave historijsku grešku načinjenu prema istočnoj Bosni ukidanjem pruge, a potom i neizgradnjom ceste preko Grebka, obećane Dejtonskim mirovnim sporazumom.

Zvaničnici BPK Goražde zaduženi su da organiziraju sastanak na ovu temu sa svim relevantnim institucijama u državi. U obrazloženju Deklaracije ocijenjeno je da je nivo razvijenosti privrede u BPK, u odnosu na FBiH, u znatnom zaostajanju, da je broj nezaposlenih i zaposlenih skoro jednak, uz tendenciju povećanja broja nezaposlenih.

Izgradnjom brze ceste uposlio bi se značajan broj radnika te stvorile pretpostavke za domaća i strana ulaganja u Podrinje, što bi omogućilo privredni razvoj i zaustavilo odlazak mladih iz ovog regiona.

Autor: Al. B.

[Mustafa]

#11067

CAJNICE:

Najavljeno avionsko snimanje Čajniča

Bošnjaci se boje da će ostati bez imovine

Povratnici i prognani Čajničani ogorčeni su i uznemireni prijetnjom iz obavještenja načelnika općine Branka Roljića da će vlasnici zemljišta i objekata na području općine, koji do 15. aprila ne označe granice parcela i objekata za potrebe avionskog snimanja, ostati bez imovine i da će ona prijeći u vlasništvo države.

– To je još jedan atak na imovinu Bošnjaka, jer izgleda da se ono što se nije moglo puškom oduzeti pokušava sada na ovaj način. U Čajniču sada živi pet posto prijeratnih stanovnika Bošnjaka, oko 30 posto ih je u BiH, dok su ostali raseljeni po svijetu.

Ovo obavještenje trebali su objaviti mnogo ranije da bi ljudi stigli ispuniti ono što se od njih traži i zbog toga mislim da više od 50 posto zemljišta neće biti ni obilježeno – kaže predsjednik Medžlisa Islamske zajednice Čajniče Šaćir Raščić, koji razmatra podnošenje krivične prijave protiv odgovornih u općinskim službama.

Šef Službe za katastar Općine Čajniče Dragan Tanasković kazao nam je da je upozorenje građanima oštrije intonirano samo radi njihovog animiranja da se odazovu.

– Ako vlasnici u ostavljenom roku ne stignu obilježiti svoju imovinu, podnijet će zahtjev za snimanje imovine klasičnim metodama, ali će kasnije platiti te troškove – kaže Tanasković i potcrtava da je avionski premjer nekretnina za građane besplatan.

Direktor Uprave za geodetske i imovinskopravne poslove RS Tihomir Gligorić kaže da se avionsko snimanje radi kako bi bio izrađen katastar nekretnina, prvi domaći, jer je u primjeni onaj iz perioda Austro-Ugarske. Ove godine bit će završeno i snimanje dijelova općina Bileća i Han-Pijesak.

Vlasništvo svetinja
– Privatno vlasništvo je svetinja i niko ga ne može oduzeti, pa ni država, osim u zakonom predviđenim postupcima uz naknadu. Ove opštine sada će imati mogućnost da rade razvojne planove, jer posao premjera predstavlja osnov za bilo šta – kaže Gligorić.

(Dnevni Avaz)

[Mustafa]

#11129

GORAZDE:

Zabrinuti za sudbinu štićenika uposleni se odriču potraživanja

Zabrinuti za sudbinu štićenika i kompletne ustanove dio uposlenika JU Dom za stare i iznemogle osobe spreman je odustati od svojih potraživanja, koja im garantira kolektivni ugovor, suspendirati ovaj akt i imati status kakav imaju i ostali budžetski korisnici u BPK Goražde.

Potpisivanje kolektivnog ugovora i njegova primjena i proizvela je, kažu, veoma tešku situaciju u ustanovi čiji se stanari žale na lošu ishranu i uvjete smještaja.

– Račun je izvršnim presudama, u kojima su dobili razliku u platama, blokiralo devet radnika kojima je ova firma činila ogromne ustupke i na račun ove firme su napredovali. Mjere koje je usvojila Skupština samo su produžavanje agonije, jer se situacija može riješiti za 24 sata, ukidanjem kolektivnog ugovora i čistkom među radnicima – kaže Muharem Maslan, član Upravnog odbora, te dodaje da se 11 radnika pismeno odreklo potraživanja, jedan je napustio posao a jedan čeka odlazak u penziju.

Očajni štićenici i više od polovine uposlenih sa zebnjom očekuje realizaciju mjera resornog Ministarstva, jer ako one ne daju rezultate za 45 dana planirano je da Dom za stare bude zatvoren, a svi uposleni otpušteni.

(Dnevni Avaz)

[Mustafa]

#11241

VISEGRAD: – Mededa

Humanitarci iz UEA i Njemačke u Međeđi

Humanitarna organizacija Crvenog polumjeseca iz Ujedinjenih Arapskih Emirata posredstvom UNICEF-a iz Sarajeva dopremila je pomoć učenicima povratnicima koji pohađaju Osnovnu školu u Međeđi.

– Dopremili smo rance, garderobu i slatkiše za svu povratničku djecu u Višegradu. Ovo je naš peti put kako dolazimo u Međeđu. Situacija je poboljšana u odnosu na ranije godine kada je ova škola bila u katastrofalnom stanju – rekao je predstavnik Crvenog polumjeseca Mahmud Ali Ali.

Iz Hamburga je sa predstavnicima Crvenog polumjeseca došao i Torstin Peters koji je službovao u EUFOR-u u Sarajevu.

– Boraveći dvije godine na ovim terenima, jedino što sam želio je da koliko god mogu po mognem ovoj djeci. Moj humanitarni rad zasniva se isključivo na pomoći djeci. Kada sam ocu ispričao kakvo je stanje u Bosni i pokazao mu nekoliko fotografija on je rekao da se ništa nije promijenilo od onda kada je on prošao ovim krajevima odmah poslije Drugog svjetskog rata – rekao je Peters.

Humanitarci su posjetili i dvije povratničke porodice u Međeđi, koje su težeg materijalnog stanja.

(Dnevni Avaz)

[ponekad ovdje]

#11297

–
GORAZDE

Jučer potpisan ugovor vrijedan milion KM Foto: Arhiv

Počinje gradnja 25 stanova

Ramović najavio početak raspuštanja šest kolektivnih centara u kojima živi 149 porodica…

07.04.2009. 20:00

U Goraždu su jučer potpisani ugovori o izgradnji zgrade Dom 2 namijenjene za stambeno zbrinjavanje porodica koje su tokom rata ostale bez svojih stanova. Projekt vrijedan oko milion KM finansiraju fondacija Al Zayed posredstvom UNDP-a, Ministarstva izbjeglica FBiH, Sarajevski i BPK Goražde, te općina Goražde, dok će radove izvoditi “Kaja company” iz Goražda.

– Zbrinjavamo 25 interno raseljenih porodica čiji su stanovi u potpunosti devastirani i nije ih moguće obnoviti. Korisnici su prošli sve moguće komisije i u narednih pet mjeseci projekt će biti implementiran – kazao nam je načelnik općine Muhamed Ramović.

Posebne pohvale upućene su pomoćniku načelnika Enveru Adžemu, koji nam je kazao da će, nakon useljenja njih 25 do septembra, biti potrebno osigurati krov nad glavom za još oko 30 porodica, čime bi problem Goraždana koji su bili nosioci stanarskog prava i čija je imovina u ratu totalno uništena definitivno bio riješen.

Načelnik Ramović jučer je najavio početak raspuštanja šest kolektivnih centara na području grada u kojima boravi 149 porodica. Uz pomoć Ministarstva izbjeglica FBiH od milion KM najprije će biti izgrađene kuće stanarima Đačkog doma u centru grada.

– Prvo ćemo se fokusirati na bivši Đački dom, ruglo u centru grada i 30 porodica dobit će kuće po sistemu ključ u ruke. To su uglavnom porodice iz Rogatice, Novog Goražda, Višegrada i Čajniča. Kada oslobodimo prostor adaptirat ćemo zgradu i Ministarstvu obrazovanja BPK predložiti da se Đački dom ponovo stavi u funkciju – kazao je Ramović.

Autor: Al. B.

[ponekad ovdje]

#11409

–
GORAZDE

Goražde mu je priraslo za srce Foto: Muhidin ŽIVOJEVIĆ

Niko ne želi snimati nastavak “Kuduza”

Kada se poželi odmoriti od svega, prošeta obalom Drine ili izađe u baštu porodične kuće u Goraždu…

11.04.2009. 03:39

Pisati o akademiku i, prema mišljenju mnogih, najvećem živućem bh. piscu, prozaiku i scenaristi, ljubitelju lijepe riječi, čovjeku iz čijeg su pera nastale izuzetne priče, pjesme i scenariji, nije lak zadatak. Pogotovo ne nakon što nam je već na početku razgovora otkrio svoje duboko razočarenje zloupotrebom našeg bosanskog jezika u novinarstvu. Smeta mu, kaže, što se on “obogaćuje” riječima koje nam nikada nisu bile bliske, što na televiziji rade polupismeni ljudi i što se oni nazivaju novinarima. Ipak, priznaje da bez medija ne može zamisliti ni jedan dan.

Redovno čita dnevnu i sedmičnu štampu, pa i onu naših susjeda. O recesiji, kao jednom od trenutno najaktuelnijih problema u državi, ne razmišlja mnogo.

– Svi pričaju o toj recesiji a ja ne znam šta bih o njoj rekao. Pa u krizi smo već dugo, kao da je to nešto novo. Više od recesije brine me rječnik naših političara, koji je zapravo ogledalo naše države – razočarano će Sidran.

Poseban kutak

Kada se poželi odmoriti od svega i, naravno, ukoliko ga posluži lijepo vrijeme, prošeta obalom Drine ili izađe u baštu porodične kuće u Goraždu, gradu u kojem već duže vrijeme odmara od bučnog sarajevskog života i nalazi inspiraciju za nova djela. U tu svrhu projektovao je i izgradio poseban kutak u sjeni vinove loze – simpatičnu kućicu od drveta.

– Ponosan sam na ovo svoje djelo. Tu se mogu na miru opustiti i pisati uz cvrkut ptica. Ovo mjesto zavoljela je i jedna koka, svakog dana ona se tu nekako preko krova uvuče i snese jaje. I nigdje drugo ga ne želi snijeti, samo u ovom jednom ćošku – priča Sidran pokazujući nam svoje i kokino omiljeno mjesto.

U blizini je napravio i teren za stoni tenis. Zasadio ga je engleskom travom, koja je izdržljivija od ove naše. Tu je često znao ukrstiti rekete sa svojim prijateljima i komšijama. Uskoro će to učiniti opet, samo dok se, kaže, vrijeme popravi i bude boljeg zdravlja.

Još jedna igra, odnosno sport, ga rekreira, ali umno. To je šah, čiji je pasionirani igrač.

– Siromašan je svaki čovjek koji ga ne zna igrati. Šah je savršena igra pa se ponekad pitam je li ga mogao izmisliti čovjek. Gdje god da pođem, nosim sa sobom ove male šahovske zadatke koje rješavam čak i dok čekam u redovima koji se protežu pred šalterima brojnih službi, banaka, pošti. I tako, dok se svi oko mene nerviraju, ja sam smiren jer igram šah. Tako mi brže prođe vrijeme – smije se Sidran pokazujući nam svoje papiriće s crno-bijelim poljima i šahovskim figurama.

Nastavak “Kuduza”

S ljubavlju nam je pokazao i brojne uspomene na bogat stvaralački opus: knjige, novinski članci, sve je to uredno složeno na policama i u kartonskim kutijama. Na zidovima su plakati legendarnih filmova “Sjećaš li se Dolly Bell”, “Kuduz”, “Otac na službenom putu”. S briljantnim scenarijima i dijalozima koji se i danas prepričavaju ostavili su neizbrisiv trag u bh. filmskoj umjetnosti. Sidrana smo pitali da li možemo očekivati nastavak “Kuduza” s obzirom da je on snimljen po istinitoj priči koja je u martu 1993. godine dobila tragičan epilog. Naime, Junuz Kečo (u filmu se zvao Bećir Kuduz) poginuo je spasavajuću svoju pastorku. Ni njoj nije bilo spasa. Kao i njenog “babu”, usmrtio je snajperista HVO-a.

– Nažalost, niko od domaćih reditelja nije pokazao interes za snimanje nastavka. Takve priče kod nas više ne prolaze. U našim filmovima sve je manje dijaloga, a “Kuduz” ga je bio prepun. Prije bi ga uzeo raditi neki holivudski reditelj “x” produkcije, i to kao akcioni film – razočarano će Sidran.

Stoga je svu energiju usmjerio u nove projekte. Jedan od njih je životopis “Otkup sirove kože”, čije odlomke objavljuje u magazinu “Global”. Kako ga zdravlje ne služi baš najbolje, akademik Sidran brzo se umorio od razgovora pa smo ga ostavili da povrati snagu u tišini.

Goražde i Bekto

– Volim Goražde, odgovara mi ova sredina u svakom pogledu. Tu sam upoznao mnogo ljudi, dobrih ljudi. Jedan od njih je i biznismen Redžo BEKTO. Zavolio je i on mene, pa me jednom pita: “Zašto ti, Avdo, ne provodiše više vremena ovdje, nedostaješ nam kad te nema dugo?” Kažem mu ja: “Zima je, a meni radijatori na struju, ne mogu dopustiti sebi tolike troškove ovdje i u Sarajevu.” Kaže on: “Ako je to u pitanju, riješit ćemo. Ništa se ne brini.” Za nekoliko dana uveo mi je grijanje na novo gorivo i napomenuo da sada nemam razloga da idem. Ne zna da je time i mene usrećio – kaže Sidran.

Tekst je preuzet iz magazina “Azra”…

Autor: Elvedina DŽAKMIĆ

[Mare]

#11508

Visegrad
Polila muza vrelom vodom dok je spavao
Zena sa inicijalima D.B. (31) iz Donjeg Vardista kod Visegrada, polila je supruga vrelom vodom dok je spavao.
Incident se dogodio u porodicnoj kuci nocas oko tri sata, nakon cega je povrijedzenom muzu ukazana ljekarska pomoc u Domu zdravlja, a zatim je prevezen u bolnicu Foca na dalje lijecenje, saopsteno je Centra javne bezbjednosti Istocno Sarajevo.

D.B. je danas smjestena u Neuropsihijatrijsku bolnicu Sokolac.

[Mare]

#11509

Lijepi zivopisan kraj, sela smjestena podno planina na obalama rijeke Prace koja je sacuvana u svojoj prirodnoj cistoci i veoma je bogata potocnom pastrmkom. Ljubitelji sportskog ribolova mogu na ovoj rijeci provoditi nezaboravne trenutke. Brdsko planinski kraj obrastao velikim sumama i livadama sa puno izvorske vode veoma je bogat ljekovitim biljem i mnogim vrstama jestivih gljiva. Sume su bogate raznovrsnom divljaci. Na prostoru Prace postoje dva lovacka društva “Rasoha” i “Rogatica”. Lovacko drustvo “Rogatica” posjeduje prelijepi lovacki dom u netaknutoj prirodi koji ima 50 lezaja i gater sa divljim svinjama, sto pruza veliki ugođaj ljubiteljima lova i veliki uzitak u pracenju pasa u otkrivanju i gonjenju divljih svinja. Uz sve to tu je i domaca tradicionalna kuhinja sa zdravom domacom hranom. Na izvoristima termalne vode “Toplik” postoje idealni uslovi za kampovanje i provodjenje nezaboravnih trenutaka u netaknutoj prirodi. U neposrednoj blizini ovih izvorišta nalaze se ostaci drevnog grada “Pavlovca” o kojem se pripovijedaju razne misteriozne legende. Visovi Crni rajski vrh, Klek i Borovac su idealni za planinarenje, njihova nadmorska visina od oko 1700 m i prelijepi zivopisni kraj sa izvorima i potocima i cistim zrakom su idealno mjesto za boravak i odmor. U zimskom periodu ovi predjeli daju izuzetno lijepu sliku, dobar ugodjaj i mogucnost za bavljenje zimskim sportovima. Kanjon rijeke Prace sa svojim liticama daje izvanredan ambijent za ljubitelje prirode i onih koji se bave planinarenjem. U kanjonu postoji veliki broj pecina i spilja medju kojima ima jos i onih koje nisu ispitane.

JKP Praca u svom posjedu ima restoran, 4 apartmana sa oko 20 lezaja. Ovi objekti su smjesteni na obali rijeke Prace u blizini fudbalskog terena, sto daje mogucnost raznim sportstima i sportskim ekipama da obavljaju veoma kvalitetne pripreme.

Kroz teritoriju ove opcine prolazi jedan dio puta koji je u proteklom ratu za gorazdanski kanton znacio “Put spasa” – Put preko Grepka. Preko teskih i surovih predjela donosilo se brasno i ostale zivotne namirnice. Putovanje bi trajalo po dvije noci i jedan dan po raznim vremenskim uslovima. Za planinare, ferijalce i izvidjace ovo je veoma zanimljivo i vlada veliko interesovanje da bar jedan dio tog puta predju i osjete ono sto su prezivljeli stanovnici ovog kraja u toku proteklog rata.

[Mustafa]

#11541

VISEGRAD::

Sjećanje na genocid u Višegradu

Užički korpus pod komandom pukovnika Dragoljuba Ojdanića je s vojnim formacijama iz Srbije i Crne Gore tzv.”Arkanovcima” i “Belim Orlovima” prije 17 godina, 15. aprila 1992., ušao u Višegrad kada su uspostavili kontrolu nad lokalnim institucijama, podsjetilo je Udruženje “Žena-žrtva rata”.

U njegovoj pratnji su bili kapetan Borko Glavinić, komandant kasarne Uzamnica, Branislav Savić, predsjednik SDS-a u Višegradu, Risto Perišić, ratni načelnik SUP-a, i mnogi drugi koji su počinili zločine protiv Bošnjaka.

“Dužni smo se sjetiti onih kojih više nema u Višegradu. Dužni smo odlučiti se da će Višegrad sutra opet postati dom Bošnjaka, kakav je bio kroz stoljeća, uprkos genocidima, stoljećima organiziranim iz Republike Srbije, uprkos sljepoći Evrope”, navodi se u saopćenju.

Iz Udruženja su podsjetili da se radi o ljudskim pravima, o pravima ljudi koji stoljećima gledaju u vrata pakla kazavši da u Evropi, nigdje po svijetu, nema grada kao Višegrad, koji već više od 200 godina gleda u vrata pakla preko rijeke Drine.

Užički korpus je ušao u Višegrad pod krinkom uvođenja reda i mira, da bi se 19. maja 1992. povukli u Vardište i presvukli u “Orlove”, “Arkanovce”, “Šešeljevce” i formirali svoje četničko-genocidne brigade “Beli orlovi”, “Osvetnici” i “Garavi sokak”.

Nakon toga uslijedilo ubijanje Bošnjaka čija su trupla bačena u rijeku Drinu.

“Drina je danima tekla krvava. Oko 3.000 Bošnjaka civila je pobijeno, od toga više od deset posto bila su djeca. Tako se radi genocid u srcu Evrope, pred očima cijelog svijeta”, rečeno je u saopćenju.

(FENA)

[Author]

Posts