-
AuthorPosts
-
Još nešto interesantno kada je riječ o morskoj površini koja je ulazila u sastav države Bosne: spomenuto more na samom početku ove teme je ustvari ostatak tzv. Tetis mora, koje je obuhvatalo područje od Afrike na jugu do Evroazijskog kontinenta na sjeveru, uključujući i čitav prostor Bosne i Hercegovine. No, naša domovina je mnogo kasnije, u vrijeme vladavine Tvrtka I Kotromanića, kada je bila teritorijalno najveća u svojoj historiji, zahvatala veći dio Jadranskog mora, odnosno dijelove koji danas čine državni teritorij Hrvatske i Crne Gore. Također, u vrijeme Osmanlija BiH je dobila dva izlaza na more: zaljev Neum-Klek i dolinu rijeke Sutorine prema Boko-kotorskom zaljevu. Međutim, u kasnijim teritorijalnim kompenzacijama šire područje Sutorine predato je Crnoj Gori, ali na koji način… granice između pojedinih republika u bivšoj Jugoslaviji rješavane su odmah poslije II svjetskog rata na različite, dosta čudne načine. Naime, radilo se o direktnim sporazumima između sekretara pojedinih republičkih partijskih rukovodstava. Tako se, po historijskim granicama, BiH protezala sve do blizu Herceg Novog tj. iza Debelog Brijega, niz Sutorinu, prema moru. Vješti crnogorski sekretar Blažo Jovanović izdejstvovao je dogovor sa bosanskohercegovačkim sekretarom Đurom Pucarom Starim, pa je BiH augusta 1945. godine ovo područje predala Crnoj Gori. Tim postupkom prekršen je Berlinski ugovor i kasnija odluka ZAVNOBiH-a i AVNOJ-a. Tako je BiH ostala skraćenih granica i smanjene površine…
No, Bosna i danas ima svoje more u području Neuma i poluotoka Klek, čija obalna linija iznosi oko 22 km. Naše more u prosjeku ima nešto nižu temperaturu mora /prosječna godišnja oko 9,5°C a najtoplija je u julu, oko 20°C/, manji salinitet /od 29 do 35 promila/, manju providnost vode /do 10 m/ i manje izražene valove /visine do 1 m/ a sve to zbog zatvorenosti poluotokom Pelješac i velikog utjecaja Neretve, čija delta se nalazi nešto sjevernije od bh. mora!!!Rogatica je grad smješten u južnom dijelu istočne Bosne, na obalama rijeke Rakitnice, na nadmorskoj visini 524 metra. Kao naselje razvila se još u srednjem vijeku. Prvi pomen ovog grada veže se za 1425. godinu, a 1530. godine Rogatica se pominje pod imenom Čelebi Pazar. U njenom razvoju veliku ulogu imao je Mehmed Čelebija Isabegović, po kome je i dobila svoje tursko ime- Čelebi Pazar. Okolina grada je bogata rimskim starinama i srednjovjekovnim nekropolama. U ovom kraju nalaze se najstariji muslimanski nadgrobni spomenici koji predstavljaju prijelazni oblik od stećaka ka nišanima. Na nekima od njih nalaze se epitafi napisani na orijentalnim jezicima, a čak su tri napisana bosančicom.U XVI vijeku Rogatica je bila sjedište samostalnog kadiluka. U periodu Austrougarske okupacije Rogatica je bila pogranično vojno uporište gdje su bile izgrađene kasarne i smještene značajne vojne snage. Za vrijeme NOR-a Rogatica i njena okolina su bili poprište borbi između partizanskih jedinica i neprijateljskih snaga. Od historijskih znamenitosti valja pomenuti džamije iz Osmanlijskog perioda- porušene 1992. godine, no jedna od njih ponovno sija starim sjajem u sred rogatičke čaršije.
O djelatnosti Narodnog pozorista u Sarajevu je u ovoj rubrici pisano na drugoj stranici.
Ovo je dopuna kad je izgradjeno Narodno pozoriste i sta mu je bila prvobitna svrha.Zgrada Narodnog pozorista izgradjena je prije 111. godina i danas predstavlja nacionalni spomenik. Izgradjena je u neorenesansnom stilu i prvobitno je bila zgrada drustvenog doma i centralno sastajaliste elite. Sagradjena je pocetkom 1897. godine, a otvorena drugog januara 1898. godine. Adaptacijom 1921. godine postaje zgrada Narodnog pozorista. Ovo vhunsko djelo Karla Paržika ima mnogo slicnosti sa Narodnim pozoristem u Pragu. Posto je objekat prvobitno bio zamisljen kao elitisticki centar gdje bi bili smjesteni pubovi, Paržik odredjuje ulaz sa juga, a poslije preuredjenja u zgradu Narodnog pozorista, glavni ulaz adaptacijom postaje sporedni.
Sagradjena je od najsavremenijeg materijala tog doba i od armiranog betona. Lože centralne dvorane su izgradjene u dva nivoa. Prosireni su foajei, pozornica i garderoba. Koliko je objekat bio moderno uradjen, govori i cinjenica da je u to vrijeme uvedeno i centralno grijanje. Zidovi su gradjeni od opeke tako da je u zgradi zimi toplo, a ljeti hladno.
Prva opera u Narodnom pozoristu je izvedena 1922. godine.
Zgrada Narodnog pozorista ima podrumski dio, prizemlje, prvi sprat i drugi sprat. Glavna pozorisna dvorana ima 286 sjedista. Narodno pozoriste u Sarajevu, najstarije je profesionalno pozoriste i u pocetku je djelovalo kao dramsko. 1946.godine dobiva operu i balet a jedan od prvih direktora ove ustanove je bio Branislav Nusic.BHT
*******
Nedavno je u neoliko gradova BiH uprilicena izlozba o zivotu i djelu Karla Paržika i publici pružena prilika da upoznaju, a neki vjerojatno nisu ni znali, ko je autor građevina koje su pojedine bh. gradove i proslavile. Na izložbi su predstavljeni vrijedni arhivski dokumenti, nacrti, fotografije i projekti kojima je ovaj slavni Čeh, za kojeg kažu da je “Čeh rodom, Sarajlija izborom”, utjecao na izgled Sarajeva i brojnih gradova u BiH.
U BiH je Paržik djelovao od 1885., pa sve do smrti 1942. Realizirao je više od 120 projekata u Sarajevu i drugim bh. gradovima. Iznimno su važni njegovi projekti u Sarajevu gdje je realizirao, među ostalim, Zemaljski muzej BiH, Pravni fakultet, Zemaljsku banku, Narodno pozorište, hotel „Evropu“, Evangelističku crkvu, palaču Marindvor, Šerijatsku sudačku školu, Ulemu-medžlis koju je uspjesno ukomponovao uz Carevu dzamiju, Aškenasku sinagogu. Njegovo posljednje veleljepno zdanje bila je Crkva svetog Josipa.
Radio je i Društveni dom u Travniku, državni hotel u Jajcu, Kotarski sud u Foči, crkvu u Bugojnu, Franjevački samostan na Plehanu…ZEMALJSKI MUZEJ
LIKOVNA AKADEMIJA
Sav geografski sadržaj koji ja ostavim na ovu temu je isključivo iz mojih bilješki a one su vezane za studij geografije koji hvala Bogu s hajrom završih i nosim zvanje nastavnica geografije, pa mi to daje za puno pravo da pišem o geografskim temama na dugo i na široko, sigurno se neću niti postidjeti sadržaja svojih postova niti ću napisati neke pogrešne informacije… a ako se prethodna konstatacija osobe iza nicka Škaljić odnosi na post vezan za geografski sažetak o Rogatici kao gradu, uz dužno poštovanje (jer ste možda stariji od mene), treba da znate da ovu stranicu i ovaj forum posjećuju i osobe koje nisu iz Rogatice te nemaju pri ruci spomenutu knjigu…
Bubelino samo ti pisi, od velikog je znacaja svaka informacija o Rogatici…
Nasa “rogaticka” dijeca koja odrastaju od Sidneja do Njujorka o Rogatici ne znaju bas puno, a i roditelji polahko zaboravljaju svoj rodni kraj.
Nemoj se obazirati na kritike.
Bubelino samo naprijed,jer pred nama je veliki zadatak i obaveza da mlađim pokoljenjima ostavimo u nasleđe saznanja o našem gradu,adetima i načinu življenja u našem gradu,a ovi što drugačije misle imaju pravo na to mi imamo svoj stav i svoj put samo naprijed.
Selam od Zambija;) :laugh: :cheer:AnonymousMay 7, 2008 at 2:37 amPost count: 2088Skaljicu,mozda si ti u pravu,ali te napadose…Informatika je toliko napredovala da vise nikom ne treba postirati postove,clanke,teorije s Interneta,ili prepisivati clanke iz svima dostupnih knjiga.Ko se ne sluzi internetom,on ca,svakako,potraziti biblioteku,svodi se na isto.Ja bih uzivao na ovom forumu da ima vise autorskih clanaka,vlastitih vidjenja,i to samo o nasoj Rogatici…zao mi je,mnogih relevantnih forumasa nestalo je sa ove stranice,a neka se oni koji administriraju ili moderiraju,upitaju zasto je to tako.Ili,drugacije receno,stranica je izgubila “smek” koji je strpljivim pisanjem forumasa Rogaticana bila izgradila,pa je cak citirana i na relevantnijim forumima…Ili,zasto nema vise Rogaticana aktivnih ucesnika,mnoge sam kontaktirao,sugerisaao,ali ih nema,obecaju,a nema ih.Ja,mozda,i znam odgovor,ali dosta je mene,i dosta sam popio kritika,ruznih i zlih rijeci.Eto,slucaj Skaljica,popljuvase ga samo sto je rekao susti problem,mozda ne najljepse umotano,ali to je to.Ja,naravno,zelim ovoj stranici sve najbolje,ali joj zelim i najbolje ucesnike,ali s ovim ureedjivanjem,tesko ce ici.
U narednih nekoliko postova objavicu odlomke iz jednog projekta koji nosi naziv Drina- bedem Bosne. Ovaj projekat je djelo ucenika- clanova geografske sekcije i nastavnika geografije jedne sarajevske osnovne skole (u cijoj izradi i finalizaciji je ucestvovala i moja malenkost). To je multimedijalni projekat edukativnog karaktera. Sam razlog odabira ove teme jeste burna i tuzna proslost ovog dijela nase lijepe domovine, Bosne i Hercegovine. Vecina nas slabije posjecuje ove krajeve te je to bio dodatni motiv za odabir takve tematike, kako bi se na sto bolji nacin docarao istok nase zemlje, Drina- bedem Bosne.
P.S. naredni naslovi predstavljaju samo kraci prikaz date teme, sto ne znaci da u narednom periodu o istoj temi necu pisati podrobnije, a sada Vam u cjelosti prenosim tekstualni dio ovog projekta (naravno, kao odvojene podteme)
Uzivajte!!!Geografski polozaj Bosne i Hercegovine
A gdje je Bosna? Ova zemlja u obliku srca smjestena je u srcu Juzne Evrope, u zapadnom dijelu Balkanskog poluotoka. Prvi pomen Bosne dao je bizantijski car Konstantin VII Porfirogenit u X stoljecu karakterisuci je kao malu oblast pod nazivom “Horion Bosona“. Ime Bosna potjece iz ilirskog oblika rijeci bassinus sto znaci tekucica. Naziv Hercegovina potjece iz 1449. godine, a veze se za titulu herceg koju je nosio bosanski vladar Stjepan Vukcic Kosaca. Svojim izgledom, Bosna i Hercegovina, podsjeca na pravougli trougao cije su katete rijeke Sava i Drina a hipotenuza bosanskohercegovacki Dinaridi i jadranska obala.
Granice Bosne i Hercegovine
Upravo svojom jadranskom obalom Bosna i Hercegovina prekida dugacko primorje susjedne Hrvatske sa kojom granici na jugu, zapadu i sjeveru. Na jugoistoku, prema susjednoj Crnoj Gori, granica je pretezno orografska, odnosno, kopnena. Istocna granica prema Srbiji je pretezno hidrografska i najvecim dijelom predstavljena tokom rijeke Drine. Opjevana je u mnogim pjesmama, a spominje je i proslost jer je Drina uvijek bila drum kojim su prolazile historije.
Historijat o granici na Drini
Bosna u vrijeme Tvrtka I KotromanicaRijeka Drina je nekada predstavljala liniju razgranicenja izmedju Istocnog i Zapadnog rimskog carstva. Oduvijek je predstavljala “bedem” koji je stitio Bosnu od neprijatelja, kapija kroz koju se izlazilo iz Bosne u svijet i iz svijeta ulazilo u Bosnu. Bizantski pisac Kinam u XII stoljecu navodi kako ova rijeka odvaja Bosnu od Srbije. Prema tome, bosanska granica na Drini datira jos iz perioda vladavine prvog imenom poznatog bosanskog bana- bana Borica pa dalje kroz historiju egzistira do danasnjih dana.
Porijeklo imena rijeke Drine
Oduvijek se polemisalo odakle potjece ime Drina. Mnogi smatraju da ime Drina vodi porijeklo od ilirske rijeci drim ili drin sto znaci zelena voda. Slaveni su je nazivali Zelenika upravo zbog njene specificne zelene boje. Prema legendi ime Drina potjece iz perioda Osmanlijskih osvajanja. Naime, pri pokusaju da predju Drinu, voda im se ucinila duboka, a kako se na turskom jeziku dubok kaze derin odatle i potjece ime ove plahovite rijeke.
Geolosko-geomorfoloski sklop doline rijeke Drine
Scepan polje- mjesto gdje se sastaju Piva i TaraRijeka Drina ne izvire kao sto je to uobicajeno za vecinu rijeka, vec nastaje od brzih, planinskih rijeka Pive i Tare koje se spajaju u jedinstven tok kod malog mjesta Scepan Polja u Crnoj Gori, u neposrednoj blizini bosanskohercegovacke granice. Probijajuci se kroz, najprije paleozojske, zatim mezozojsko-trijaske, te na kraju kvartarne naslage, ulijeva se u Savu, u blizini Bosanske Race, na krajnjem sjeveroistoku Bosne i Hercegovine. Upravo zbog specificne geoloske gradje ovi prostori se odlikuju velikim bogatstvom rudno-mineralnih sirovina.
Dolina rijeke Drine je krivudava sa dosta okuka, pa odatle stara narodna izreka: “Niko ne ispravi krivu Drinu”! Svojim pritokama kao pipcima dotakla se Drina: Volujaka, Maglica, Zelengore, Lelije, Treskavice, Jahorine, Devetaka, Zvijezde, Javora i Majevice. Ova divlja rijeka je izmedju tih planina usjekla brojne kanjone i klisure kroz koje se hrabro probija putujuci ka svom cilju. Najpoznatiji kanjon je dugacak 45 km, dubok 600-900 metara, a prostire se izmedju Suhog Dola i Biserovine. Dvije su poznate klisure: Medjedjanska, duga 26 km i Klotijevacka, duga 38 km. U svom donjem toku Drina je obrazovala brojne ade, plicake, meandre i sprudove. Pri uscu u Savu, Drina je svojim nanosima obrazovala prostranu Sembersku niziju, najuravnjeniji dio Bosne i Hercegovine.
Opci podaci o rijeci Drini
Od mjesta gdje nastaje, pa do usca u Savu ova plahovita rijeka huci svom svojom snagom, obrazujuci najduzi rijecni tok u Bosni i Hercegovini. Drina je duga 346 km sa najvecim vodostajem u aprilu, a najnizim u augustu, odnosno septembru, sto ce reci da ima nivalno-pluvijalni vodni rezim tj. najvise vode ima u vrijeme otapanja snijega i intenzivnih kisa. Ukupna povrsina sliva rijeke Drine iznosi oko 19 677 km kvadratnih, od cega je u Bosni i Hercegovini 7 200 km kvadratnih ili 37%. Prosjecan proticaj pri uscu iznosi 380 metara kubnih po sekundi. Ovaj podatak nam govori o izuzetnom bogatstvu vodom cemu doprinose i brojne pritoke. Najvece desne pritoke su joj Rzav, Lim i Cehotina, a lijeve Janja, Drinjaca, Zepa, Praca, Bistrica i legendarna Sutjeska, a kako i ne bi bila legendarna, kada su se u njenoj dolini odigrale neke od najznacajnijih bitaka na nasim prostorima tokom II svjetskog rata.
-
AuthorPosts
- You must be logged in to reply to this topic.