[Anonymous]

#411

Nekada su zime u Sarajevu bile izuzetno surove. Najhladnija zima u Sarajevu bila je 1942. godine kada je u januaru izmjereno minus 26,7 stepeni na Bjelavama, a 1962. bilo je minus 22,3. Te 1962. godine na Malom polju na IGMANU bilo je minus 42,5 stepeni i to se do danas vodi kao najniza temperatura izmjerena na podrucju BiH.

Posljednih godina u Sarajevu nema vise tako ostrih i hladnih zima, a to je posljedica klimatskih promjena i globalnog zatopljenja. Najtoplija zima bila je 1951. na 1952. godinu kada je prosjecna temperatura bila 4,6 stepeni.

[Anonymous]

#412

Malo je mjesta u Bosni i Hercegovini kao sto je Jahorina ( 1.916 m). Nalazi se u neposrednoj blizini Sarajeva i jedina je od zlatnih olimpijskih planina. Priroda je Jahorini podarila svu raskos koju je imala: skijaske terene, brojne izvore i potoke, sume bogate divljaci, socne livade za razvoj stocarstva, prekrasne predjele preko kojih vode planinske staze.

Jahorina je danas jedan od najpopularnijih zimskih sportsko-rekreativnih centara na Balkanu. Zbog toga tokom zime nije u mogucnosti da prihvati sve ljubitelje zimskih sportova koji bi zeljeli da uzivaju u njenim ljepotama. Jahorinu mnogi nazivaju bijela ljepotica.

Jahorina ima cetiri hotela. Najpopularniji je hotel “Bistrica” (cetiri zvjezdice). Smjesten je na 1620 metara nadmorske visine, u neposrednoj blizini skijaskih staza. Raspolaze sa 152 sobe i osam apartmana. Tu je i Hotel “Kristal”. Sa 60 kreveta, to je najmanji hotel na Jahorini. Hotel “Rajska dolina” (B kategorija, tri zvjezdice) ima 220 lezajeva, a renovirani Hotel “Kosuta” raspolaze sa 170 kreveta i pogodan je za odrzavanje seminara i konferencija ili druzenje radnika uspjesnih domacih i stranih firmi.

[Anonymous]

#414

Mozda niste znali da je na danasnji dan prije 58 godina u zgradi Vijecnice osnovan prvi Univerzitet u Sarajevu. Za prvog rektora na sjednici održanoj u zgradi Vijećnice tada je izabran profesor Veterinarskog fakulteta Vaso Butozan.

Za nekoliko hiljada studenata i profesora, dan osnivanja najstarijeg Univerziteta predstavljao je jedan od najznačajnijih datuma u kulturnoj historiji naroda BiH.

– Svečanost povodom otvorenja ove značajne institucije svojim prisustvom uveličao je i nobelovac Ivo Andrić. Univerzitet je tada imao šest fakulteta i to Pravni, Poljoprivredni, Šumarski, Veterinarski i Tehnički fakultet te Visoku pedagošku akademiju .

[Anonymous]

#415

Tursko kupatilo ili “Sokolovica banja” postoji 436 godina, jedinstveno u Podrinju, omiljeno je mjesto gdje se i danas kupaju mnogi turisti koji dodju u Visegrad.
Izvori tople vode otkriveni su prvi put kada se na tom mjestu vadio kamen- siga za izgradnju mosta Mehmed-paše Sokolovića. Čuveni turski neimar i graditelj ćuprije na Drini, Kodža- Mimar Sinan je 1570. godine na izvorištu sagradio hamam, kupatilo koje je i danas u upotrebi u svom izvornom obliku.

– Unutrašnjost ovog kamenog objekta je originalna iz vremena gradnje a termalna voda temperature 34 stepena dolazi iz dubine od oko 400 metara.

Prilikom izgradnje Rehabilitacionog centra “Vilina Vlas” 1982. godine otkriveno je 27 izvora sa toplom ljekovitom vodom na prostoru od dva kvadratna kilometra a protok vode iz njih je 99 litara u sekundi.

[Anonymous]

#416

Spilja Vjetrenica broji 92 životinjske vrste prilagođene životu u podzemlju, ne računajući pet vrsta oligoheta koje se nalaze na istraživanju i opisivanju kod talijanskog stručnjaka. Ukupan broj svih životinjskih vrsta u Vjetrenici doseže ravno 200. Među njima je 37 protista i 163 životinje, a unutar njih 49 kopnenih podzemnih životinja (troglobionata) i 43 vedene podzemne životinje (stigobionata).
O viskom stepenu ednemizma govori činjenica da je u Vjetrenici pronađeno 14 vrsta koje nisu zapažene nigdje više u svijetu, a oko 35 samo još na području sliva Trebišnjice. Vjetrenica je biološki jedna od najistarženijih pećina na svijetu, o čemu svjedoči podatak da u njoj prvi put pronađeno i za znanst opisano čak 37 vrsta.

[Anonymous]

#417

Od Bobovca, snaznog utvrdjenja bosanskih kraljeva nije mnogo ostalo. Ratovi i vrijeme nagrizli su i unistili cak i kamene ruine. Ispod utvrde smjestena je Kraljeva Sutjeska. U njoj su bili vladarski dvori Kotromanica. Tu je i cuveni samostan podignut u 14. stoljecu u kome se cuva bogata kulturno-povijesna ostavstina.

Nesto nize, kao simbol stoljetnog suzivota, nalazi se najstarija dzamijau BiH, koju je navodno dao sagraditi sultan Mehmed el-Fatih nakon ulaska u Bosnu.

[Anonymous]

#418

SARAJEVO JE OD 8. DO 23. FEBRUARA 1984. bilo domacin 14. Zimskih olimpijskih igara. Bile su to prve Igre na kojima je svjetski olimpijski pokret predvodio novi predsjednik Juan Antonio Samaranch. Po mnogim strucnim ocjenama, te ocjenama sportista i sportskih novinara, bile su to do tada najbolje organizovane ZOI.

Sarajevska olimpijada imala je vise sportskih junaka medju kojima su bili Katharina Witt, americki spustas Johnson, braca Maire, kao i Slovenac Jure Franko, koji je osvojio srebrenu medalju u veleslalomu, sto je bio i najveci uspjeh domace reprezenta

[Anonymous]

#602

Bosna i Hercegovina je jedna od rijetkih zemalja u Evropi koja obiluje kraskim pecinama i spiljama izuzetne ljepote. Tu su Vaganska pecina ili Krajiska vila, koja se nalazi u okolini Sipova, Orlovaca na Romaniji, Bijambare na Nisickoj visoravni, Megara kod Maglaja i mnoge druge.
Ipak, najimpresivnija je Vjeternica, znanstveni i turistiki dragulj u Popovom polju, nadomak Dubrovacke rivijere, 12 kilometara udaljena od Slanog. S vise od 8.000 metara istrazenih podzemnih hodnika, s velicanstvenim dvoranama, brojnim jezerima, potocima i raskosnim spiljskim nakitom, Vjeternica se po ljepoti i atraktivnosti moze porediti s najpoznatijim evropskim spiljama.

[Anonymous]

#603

Sahat-kule su karakteristika mnogih starih gradova u Bosni i Hercegovini. One su jedna od simbola koji svjedoce o vremenu kada je Bosna bila u sastavu Otomanske imperije.
Podizane su od kamena u obliku visokih tornjeva koji su se izdizali iznad gradskog jezgra, najcesce u blizini glavne gradske dzamije. Ima ih dvadesetak u Bosni i Hercegovini i vecina ih je izgradjena u 17-om i 18-om stoljecu. Najocuvanija su sarajevska (kod Begove dzamije), tesanjska, maglajska, te sahat-kula u Donjem Vakufu, podignuta 1700. godine.

[Anonymous]

#604

Focanska sahat-kula znana kao sahat-kula Mehmed-pase Kukavice je izgradjena u 18. vijeku. Od 2005. godine nalazi se na listi nacionalnih spomenika u BiH.

Tesanjska sahat kula je izgradjena u 17. vijeku. Nalazi se na privremenoj listi nacionalni spomenika u BiH. Visoka je 18,5 metara i poklon je Fehim-bega Smailbegovica. Od ukupno 21 sahat-kule koje su sagradjene u BiH Tesanjska sahat-kula spada u 4 koje i danas rade.

Tesanjska sahat-kula

[Anonymous]

#605

Most na fotografiji s pocetka 20. vijeka

Most na fotografiji s pocetka 20. vijeka.

Izgrađen je 1899. godine od hrastovine – Sadašnji izgled dobio je 1988. kada je “Hidrogradnja” poklonila gradu betonski most…

Most Drvenija ne spada u red najstarijih u Sarajevu, ali je sigurno jedan od najfrekventnijih. U osmanlijskom periodu, pored tri kamene ćuprije, u gradu je postojalo i mnoštvo drvenih. Nabujala Miljacka zimi ih je redovno rušila i oštećivala.

Na mjestu današnje Drvenije, koliko se zna, nije postojao most. Dolaskom na vlast Austro-Ugarske, počela je nagla urbanizacija Sarajeva. U kratkom periodu, od 1879. do 1883., u tom su dijelu grada izgrađene tri značajne zgrade. Prvo je sagrađena Preparandija – učiteljska škola, zatim zgrada Gimnazije i, na kraju, zgrada Povjereništva 15. vojnog zbora.

– Izgradnjom tih objekta mnogostruko se povećala frekvencija ljudi u tom dijelu grada, zbog čega je izgradnja mosta bila neophoda. Tadašnje vlasti, iz neobjašnjivih razloga, odlučile su napraviti drveni pješački most, a ne betonski kao što su običavali.

Most je sagrađen 1899. od hrastovine s dva nosača na drvenim šipovima. Drveniju je Miljacka mnogo puta oštećivala i plavila, ali se nikada nije srušio.

– Šipovi su 1947. zamijenjeni betonskim nosačima na kojima je ostala originalna drvena konstrukcija. Tako je bilo sve do 1988. kada je preduzeće “Hidrogradnja” poklonilo Sarajevu novi betonski most, a od drveta je ostala samo ograda.

Iako je, kada je sagrađena, Drvenija dobila službeni naziv Gimnazijski most, on se nije održao.

– U narodu je most prozvan Drvenija, a taj se naziv održao i do danas. U Sarajevu više nema nijednog drvenog mosta, a nekada je po njima grad bio poznat.

[Anonymous]

#606

Vecina starih mostova u BiH nastali su tokom 16-og stoljeca i neki su remek djela graditeljstva. Nad duboko usjecenim vodotocima gradjeni su mostovu na jedan luk – prelomljen ili polukruzan poput onog na uscu Zepe ili poput Kozije cuprije, kod Sarajeva, mosta u Klepcima kod Capljine ili mostarskog Starog mosta.

Kozija cuprija nalazi se na istocnom ulazu u grad Sarajevo.
Pretpostavlja se da su je sagradili Romani, ali nema argumenata
za te pretpostavke. Neki izvori navode da je most sagradio poznati
Otomanski vodja Mehmed Pasa Sokolovic koji je finansirao i
izgradnju mosta u Visegradu. Prve zapisane informacije o ovom
mostu su iz 1522. Danas ovaj most predstavlja dio pjesacke zone
Starog dijela grada Sarajeva.

Legende o Kozijoj Cupriji

a) Most kojeg su izgradili rimljani,ali su samo koze prelazile preko njega.Oko ovog mosta isplelo se nekoliko legendi.Prva kaže da je most sagradio pastir Meho,koji je rano ostao siroce.Roditelji su mu umrli od kuge.Cuvajuci koze našao je više cupova sa zlatom.»Koze ko koze navele ga na zlato.»Zlato je iskoristio za svoje školovanje u Carigradu.

Kada se vratio u Sarajevo školovan i mocan podigao je ovaj most uz znak sjecanja na njegove koze.Most nazvaše Kozija cuprija.

b) Po drugoj legendi braca Sinan i Mehmed našli su skeiveno blago u pecini.Legenda kaže da su ih u pecinu uvukle koze.Kada su blago podjelili Mehmed podiže most na Miljacki,a Sinan Kecedži Sinanovu džamiju.Ova dobra djela do danas su ocuvana.
c) Profesor Džemal Celic i Alija Bejtic objašnjavaju postojanje sela Jarcedoli iznad Kozije cuprije što ukazuje na kult jarca i koze.I na kraju tvrdnja jednog stranca kaže:»Legendarni Meho nije niko drugi do Mehmed paša Sokolovic.» Ovo potvrduje tekst na kamenu pored mosta sa natpisom 1577/78.Iste ove godine postavljen je i natpis na Višegradskoj cupriji.Godina ukazuje da je ne samo Višegradsku cupriju Arslanagica most,most na Žepi i Koziju cupriju gradio veliki vezir Mehmed paša Sokolovic kao hairli djela domovini.Narod u pjesmi kaže:»Mehmed paša tri cara služio.Zaslužio tri tovara blaga.Dal’ ce blago popiti u vinu?Dal’ ce blago baciti niz Drinu?Il’ graditi po Bosni hajre (dobra djela)?Da se Bosna u pjesmi spominje.

[Anonymous]

#770

[Anonymous]

#1033

Kao i u mnogim krajevima svijeta, zivot u bosanskohercegovackim malim mjestima cine zanimljivim najcesce anonimni entuzijasti i amateri. Okupljeni na zajednickom zadatku i sa zajednickim ciljem, nerijetko postizu zadivljujuce rezultate.
Poznato je da pleh muzika u Bosni i Hercegovini ima dugu i bogatu tradiciju. Najstarija je u Mostaru osnovana pokraj 19. stoljeca. Ipak, najzanimljivija kapela u BiH kazu da je pleh muzika iz Trebizata, zivopisnog mjesta izmedju ljubuskog i Capljine. Ova pleh muzika bastini narodnu tradiciju a njeni javni nastupi su zapazeni diljem Evrope.

[Anonymous]

#1122

Sarajevo je dobilo vodovod u drugoj polovini 19. vijeka. Veliki evropski gradovi kao London, Pariz, Bec, tada jos nisu imali vodovoda. Evlija Celebija je zabiljezio da je Sarajevo u 17. vijeku imalo preko 110 cesama iz kojih je voda tekla bez prestanka; 300 sebilja gdje su zedni pili vodu, kao i 700 bunara.
Interesantno je da su sebilji bili podignuti iz ljubavi prema mucenicima sa Kerbele. Oni su deset dana bili muceni bez, vode i hrane.
Poslije drugog svjetskog rata svi sebilji osim onog sa Bascarsije su poruseni. Vecina cesama su zatvorene, a bunari zatrpani.

———-

Begova Dzamija u Sarajevu je drugi objekat u Evropi koji je dobio elektricnu energiju – odmah poslije Beckog parlamenta.

[Author]

Posts