[Anonymous]

#396

Velika pjesnicka manifestacija Sarajevski dani poezije vec 43 godine se odrzava u Bosni i Hercegovini. Rijec je o svojevrsnoj zivoj antologiji savremenog svjetskog pjesnistva. Na ovom prestiznom festivalu pjesnistva da sada su ucestvovali najveci svjetski pjesnici, a svake godine se jednom od njih dodjeljuje glavna nagrada – Bosanski stecak.

[Anonymous]

#397

Prva moderna visokoobrazovana institucija u Sarajevu je otvorena prije Drugog svjetskog rata.

Danasnji univerzitet osnovan je 2. 12. 1949. godine i danas ima 23 fakulteta i akademije, zatim 12 instituta, zavoda i centara, te nacionalnu knjiznicu. Danas na Univerzitetu studira 48.000 studenata, a do sada ih je diplomiralo 107.180, magistriralo 2.563, te doktoriralo 1995 kandidata.

[Anonymous]

#398

Sarajevska pivara je utemeljena 1864. godine, za vrijeme turske vladavine. Bio je to nacin da se sprijeci sve veci uvoz piva iz Hrvatske i Slovenije. Kada je Bosnu okupirala Austro-Ugarska monarhija (1878.) Pivara je dozivjela pravi procvat. Zbog izuzetne sarajevske vode, Pivara je izrasla u najvecu pivaru u carevini, a sarajevsko pivo se tocilo i na austrijskom dvoru.

Sarajevska pivara je moderna kompanija – dionicko drustvo u kojem je stalno zaposleno vise od 500 radnika i s 3000 kupaca. Pored svijetlog i crnog piva ona proizvodi mineralnu i prirodnu vodu, te razne vrste sokova i pepsi kolu. Na prostoru od 18000 cetvornih metara godisnje se proizvede vise od 700.000 hektolitara raznih pica. Sarajevska pivara je primjer duge tradicije i uspjesne transformacije.

[Anonymous]

#399

PRVI TRAMVAJ

Bila je to prvorazredna vijest koju je becka stampa objavila na naslovnoj strani: u Sarajevu svecano pusten u promet prvi konjski tramvaj u Evropi!

Dogadjaj se odigrao 1. januara 1885. godine a nesvakidasnjoj svecanosti su prisustvovali visoki uglednici: baron Appel, feldmarsal Buward, generali Hass i Arlow, te predstavnici vjerskih zajednica i najuglednije Sarajlije, koje je predvodio gradonacelnik Mustajbeg Fadilpasic.

[Anonymous]

#400

Slavni Alexandre Gustave Eiffel (1832-1923) kao mladi inzinjer radio je i u Austro-Ugarskoj monarhiji. Osim velikog mosta preko rijeke Tise u Szegedinu, gradio je i jedan most preko Miljacke, u Sarajevu. Tada niko nije naslucivao da ce mladi inzinjer i arhitekt kasnije postati tako slavan gradnjom Tornja u Parizu, zeljeznickog kolodvora u Budimpesti i Spomenika Slobode (zeljezna konstrukcija) u New Yorku.

[Anonymous]

#401

Kada je u Sarajevo doselio znameniti botanicar Karlo Maly, osnivac Botanickog vrta (1916. g) pri Zemaljskom muzeju u Sarajevu, bio je vise nego zadovoljan bogastvom biljnog svijeta Bosne i Hercegovine. To odusevljenje ispunjavalo je njegove kolege Otta Blaua i Ericha Brandisa, kopji su iza sebe ostavili bogate zbirke, koje se danas cuvaju u Botanickom odsijeku Zemaljskog muzeja.

[Anonymous]

#402

Sakupljanje ljekovitog bilja tradicija je koja u BiH traje od najranijih vremena. Vec u srednjem vijeku pocele su se otvarati prve narodne apoteke a gotovo da ne postoji nijedno mjesto da u njemu nije bilo narodnih iscjeljitelja, ljudi koji su se bavili lijecenjem. U pocetku su to najcesce bili bosanski franjevci, koji su imali svoje knjige ” Likaruse “. Dolaskom Jevreja iz Spanije, prije pet stoljeca, oni su preuzeli ulogu iscjeljitelja.

U 19. stoljecu vec se javljaju prvi profesionalni apotekari, a medju njima je bio i Jakov Sumbul, koji je u Carigradu zavrsio cuvenu ” Ecole imperiale de medecine “.

Vremenom ce Sarajevo i BiH dobiti veliki broj profesionalnih farmaceuta, ali na ovim prostorima nikad nije zaboravljena i narodna medicina, koja se sluzila bogatim iskustvom i ljekovitim travama.

[Anonymous]

#403

Najpoznatiji lijecnik u Bosni do dolaska Austro-Ugarske bio je Joszef Kecket. Radio je u drzavnoj administraciji i svojim utjecajem izborio se da se u Sarajevu 8. 10. 1866. godine otvori prva bolnica. Narod ju je nazvao po turskom ” hastahana “, a prvi upravnik je bio upravo dr. Joszef Kecket. Kasnije ce Sarajevo dobiti Zemaljsku bolnicu (1894.) koja je vec imala sedam odjeljenja i 238 kreveta.

Danas Sarajevo ima Klinicki centar Univerziteta, te Opstu bolnicu koja bastini tradiciju ” hastahane “.

[Anonymous]

#404

o, jedan od simbola Tuzle po kome je u tursko vrijeme grad i dobio ime, jos uvijek na neki nacin utice i odredjuje sudbinu ovog kraja. Prva solana u Tuzli podignuta je 1885. u Siminu Hanu, a 1891. sagradjena je Solana u Kreki. Najznacajniji napredak na putu razvoja nacinjen je 1970. godine izgradnjom i pustanjem u rad novih pogona za proizvodnju vakumirane soli.

Danas Solana DD Tuzla, pored proizvodnje kuhinjske i industrijske soli, obavlja i niz drugih proizvodnih djelatnosti – od proizvodnje zacina do prizvodnje farmaceutskih proizvoda.

[Anonymous]

#405

U pisanim izvorima Tuzla se prvi put spominje sredinom desetog stoljeca kao Salines, ali su sire podrucje danasnjeg grada Slaveni nazvali Soli. Ipak, gradu su danasnje ime dali Osmanlije – Tuzla (tur. tuz – so).

Iako je poznata po svojim rudnicima i industriji, Tuzla posljednih godina uveliko mijenja imidz. Otvaranjem Panonskog jezera grad je dobio novi simbol, a Klinika za kardiovaskularne bolesti na kojoj se vec godinama uspjesno obavljaju operacije na otvorenom srcu, ucinila je Tuzlu vaznim medicinskim sredistem. Pored mnogih kulturnih institucija, mozda je najznacajnije Narodno pozoriste, koje radi od 1898. godine, Bosanski kulturni centar i Medjunarodna galerija portreta.

[Anonymous]

#406

Kresevo je jedno od rijetkih mjesta u BiH koje je do danasnjih dana zadrzalo autohtonu arhikteturu srednjobosanskog grada.

Iz najstarijih vremena Kresevo je poznato kao centar rudarstva i umjetnickog zanatstva. Ovdje se rudarilo jos u vrijeme Rimljana. Kasnije, ove prostore nastanjuju germanska plemena Sasa, koji su u ovaj kraj donijeli vjestinu topljenja rude i kovanja. Do danas se u Kresevu zadrzao kujundzijski zanat, izrada predmeta od metala na tradicionalan nacin..

[Anonymous]

#407

Zenica se pominje 1463. godine u jednom dokumentu Dubrovacke republike, ali arheoloski nalazi govore da su ljudi svoja naselja, na obalama rijeke Bosne, podizali mnogo ranije, jos u neolitu. Rimljani su u Zenickom polju imali svoje sjediste nazivano Bistua Nova. U srednjem vijeku ovdje se nalazilo sjediste bogumilske crkve, a na Bilinom polju, 8. aprila 1203. godine Ban Kulin se u ime svojih 10.000 podanika javno odrekao bogumilstva.

U posljednih 100 godina simboli Zenice su celik i crna metalurgija. Zahvaljujuci Zeljezari koja je bila najveca na Balkanu, Zenica je dugo vremena bila najrazvijenije industrijsko podrucje na prostorima ex-Jugoslavije.

[Anonymous]

#408

Prva termoelektrana u BiH izgradjena je 1895. godine u Sarajevu i svojevremeno je bila pravo malo cudo tehnike. Od tada do danas prakticno je predjen put od prvog parnog stroja do modernih elektroenergetskih objekata. Pa ipak, neke od malih tvornica elektricne energije, kao sto je MHE “Bihac” (izgradjena 1911. godine) jos uvjek proizvode elektricnu energiju. S druge strane, tu je i prvi elektrogigant, TE Tuzla, najveca i najmodernija termoelektrana u BiH.

U BiH je od 2003. godine do danas napravljeno vise od 20 malih hidroelektrana, a trenutno ih se gradi jos oko 40.

[Anonymous]

#409

Ljepotu i divlju cud najpoznatije planine u Bosni i Hercegovini svijet je upoznao 1984. godine u vrijeme 14. zimskih olimpijskih igara, jer se na njenim padinama odrzalo takmicenje u spustu.Bjelasnica se nalazi svega dvadesetak minuta voznje od Sarajeva i njenim proplancima vode najomiljenije skijaske i planinske staze.

U njenim sumama i divljim predjelima obitavaju divlje svinje, vukovi i medvjedi, a na njenom vrhu, visokom 2.067 metara, poznatom po cudljivim klimatskim promjenama, godine 1894. podignuta je Meteoroloska stanica, prva i jedina na Balkanu.

[Anonymous]

#410

Igman je jedna od tri olimpijske planine. Svijet je pamti iz 1984. godine kada se, za vrijeme 14. zimskih olimpijskih igara, na njoj odrzalo takmicenje u skokovima. Igman se nalazi jugozapadno od glavnog grada BiH i danas je jedno od najomiljenijih izletista Sarajlija. Najvisi vrh Javornik visok je 1667 metara.

[Author]

Posts