Forum Replies Created
-
AuthorPosts
-
in reply to: IZ susjednih opstina #14480
Han Pijesak: Nevrijeme načinilo štetu
[b]Nevrijeme koje je juče zahvatilo opštinu Han Pijesak izazvalo je probleme u snabdijevanju električnom energijom i na putnim komunikacijama i pričinilo štetu na poljoprivrednim kulturama.
[/b]
Han Pijesak, BiHGrad veličine lješnika, koji je padao desetak minuta, na pojedinim mjestima formirao je pokrivač oko 40 centimetara. U suterenu stambene zgrade u ulici Srpske vojske u Han Pijesku svi stanovi su poplavljeni. Voda, koja se u potocima slivala niz stepenice, direktno je ulazila u stanove. Elektrosnabdijevanje opštine jutros je normalizovano.
“Udari groma izazvali su iskakanje visokonaponskih osigurača koji su odmah zamijenjeni, pa je nevrijeme na elektrosistem imalo samo kratkoročne posljedice”, kaže Boban Matić, rukovodilac Elektrodistribucije Vlasenica – Poslovnica Han Pijesak.
Iz lokalne Vatrogasne jedinice rekli su da je udar groma zapalio elektroinstalaciju na kući Spasoja Kosorića u selu Kusače i da je samo pričinjena materijalna šteta.
“Putna komunikacija Han Pijesak – Žepa bila je prekinuta u mjestu Ljeskovac zbog pada osam stabala na put”, pojasnio je Zoran Jagodić, upravnik Radne jedinice Han Pijesak Šumskog gazdinstva “Visočnik”.
U urbanom dijelu opštine sve bašte su uništene.Opštinu Han Pijesak juče oko 17.00 časova zahvatilo je veliko nevrijeme praćeno gradom, jakom grmljavinom i olujnim vjetrom.
in reply to: IZ susjednih opstina #14479SREBRENICA – Silvertown shine 2009
[b]Srebrenica8 Silvertown shine 2009.„Silvertown Shine!“ održati će se 08. avgusta 2009 (subota), sa promjenjenom lokacijom u odnosu na prethodne godine – fudbalski stadion „Guber“ Srebrenica.
[/b]
U okviru programa festivala, tokom dana biće realizovan graffit party, dok u večernjim satima slijedi muzički koncert rock bendova, sa početkom u 19h.“Silvertown shine!” (”Srebrenice, Sjaji!”) je tradicionalni, reintegracijski, muzički i omladinski festival koji se održava u Srebrenici. Tokom sedam godina održavanja, Fetsival je prerastao u srebrenički brand i postao najveći omladinski događaj u Istočnoj BiH, pa i šire. Sa preko 2000 posjetilaca svake godine, Festival povezuje ratom i tragedijom pokidane vezi i putem muzike i omladinske afirmativne umjetnosti, ruši barijere među ljudima, širi pozitivnu i udahnjuje novu energiju različitim generacijama u borbi sa svakodnevnim problemima i preprekama.
Nastupaju:
„Bjesovi“ – Rock / Grunge / Religious iz Gornjeg Milanovca (Srbija)
„Skroz“ – Pop / Rock / Alternative iz Sarajeva (BiH)
„Generacija bez kompasa“ – Hard Rock / Jazz/ virtuozni Progressive Rock iz Srebrenika (BiH)
„Stari grad“ – Rock bend iz Srebrenice (BiH)
„Sasi“ Rock / Etno / Punk iz Srebrenice (BiH)
„Zadnji popis“ Punk / Rock iz Srebrenice (BiH).bih-x.info
in reply to: Obavijest o umrlim #14478in reply to: Obavijest o umrlim #14477in reply to: Slike stare #14475in reply to: Stare razglednice #14474Znam da u arhivi ima ova razglednica, ali mislim da je ovaj snimak kvalitetniji
TURCIZMI
Turcizmi za koje nemamo slavensku zamjenu:
bakar, barut, boja, bubreg, carapa, cekic, cesma, celik, cizma, duhan, dzep, jatak, jorgovan,
kalup, katran, kula, kundak, kutija, les, limun, majmun, papuce, rakija, sapun, sator, top,
fakir, bazuka, cela, cerga, behar, jasmin, gajde, taban, …Turcizmi koji u Hrvatskom imaju Slavensku zamjenu a nemaju u
Bosanskom/Srpskom/Makedonskom/Bugarskom:ala, basca/basta, carsaf, coban, jastuk, jorgan, kajmak, kalaj, kasika, kajsija, makaze, marama,
peskir, sat, secer, ekser, hajde, sundjer, durbin, pirinac, zanat, kajdanka,…Jela i pica na Turskom:
boza, baklava, jufka, kajgana, kalja, halva, lokum, pekmez, pilav, cevap,
cufta, corba, pita, somun, sutlijas, sudjuk, tursija, serbe, sarma,….Turcizmi koji su potisnuli slavenske rijeci:
balvan, biser, dzep, dzon, fenjer, gajde, galama, hambar, pamuk, cerpic, cuskija, halka, bozur,
burma, ular, juris, kalauz, kalfa, kalup, kama, kapija, karabatak, karanfil, krevet, lakrdija,
ma(h)murlik, mamuza, melez, mermer, meze, miraz, mumija, nisaniti, oklagija, oluk, ortak,
kandza, pare, percin, rakija, sacma, saksija, sandale, sedef, sedra, sirce, skela, solufi,
surla, segrt, sismis, tambura, tava, tavan, tepsija, tezga, toka, tumbati, turpija, veresija,
zumbul,…..Turcizmi koji se upotrebljavaju paralelno sa slavenskim rijecima:
bedem, belaj, bena, besika, biber, budala, dzak, dusek, dzaba, dzerdan, dzogat, kavga, cilim,
cekrk, copav, corav, kais, karaula, kepec, kirija, kandjija, korbac, kursum, majdan, mana,
memla, odaja, odzak, pasulj, pihtije, rende, sakat, sanduk, sepet, samar, sasav, tek, uckur,
krec,…..Turcizmi sa punijim i visestrukim znacenjem:
harati, dzukela, djubre, djuture, halaliti, baksuz, burgija, becar, begenisati, bekrija, jaran,
kijamet, konak, krntija, magaza, me(h)lem, musterija, mustuluk, natenane, rahatluk, rusvaj,
sevdah, sevap, tarapana, tefter, srklet, trampa, zahmet, zijan, zulum,…Tucizmi koji govoru daju karakteristicnu boju:
dzelat, dzumbus, ceif, avlija, gurbet, bericet, bilmez, bujrum, busija, kabadahija, kaldrma,
kidisati, kokuz, maksuz, maksum, mangup, megdan, mehana, merak, nakarada, namcor, neimar, sofra,
raja, sadaka, soj, sokak, srma, tapija, teferic, ters, timariti, ujdurma, zijanValja napomenuti da je mnogo Turskih rijeci porijeklom latinizam napr sofa, tulipan ili iz Grcke kao napr. hefta. Jedno je sigurno, rijeci su dosle sa Turskom, ukorijenile se na Balkanu i izgovaraju na Turski nacin.
Nabrajati Germanizme odnosno latinizme bi bilo suvisno zbog obima rijeci.in reply to: NOVE RAZGLEDNICE BiH #14465in reply to: Historija Rogatice #14463Zanimljivosti o Rogatici
Prvi hotel …
Prvi hotel u Rogatici otvoren je 1900.godine, njegov vlasnik bio je čeh Franjo Jakuš. To je bio hotel sa restoranom za ishranu vojske , građanstva i sreskih činovnika i kupatilom evropskog standarda (kada, tuš i topla voda). Ovaj hotel 1911.godine Franjo Jakuš prodaje Bećiru Čapljiću a on gradi novi savremeniji hotel 1913.godine. Treći hotel 1935.godine otvorio je Milan Pešikan iz Sarajeva.
Prvi bioskop…
Prvi bioskop otvoren je 1940.godine u Sali hotela ” Rogatica”
Ekspoloatacija uglja…
U 1919.godini otpočela je eksploatacija ugljenokopa u Kukavicama kod Rogatice, a 1928.
godine preko brda Kulete izgrađena je žičara za direktno transportovanje uglja vagonetima na
željezničku stanicu Mesići. Tu je podignuta i zgrada za smještaj termoelektrane (sa dvije loko-
mobile) i za separacijuPrva sijalica u Rogatici…
Prva sijalica u Rogatici je zasijala 1934.godine putem dalekovoda i trafostanice na Topliku koja
i danas postoji. Te, prve, sijalice su postavljene u glavnoj ulici, a svijetlo su dobili zgrada sreza,
bolnica, oficirski paviljon, pošta, škola, hoteli i kafane i kuće bogatijih rogatičana: Mile Gluhović,
Veso Čavarkapa, Lazar Đokić, Juroš Malović, dr. Božo Bulajić, Hajraga Vejzagić, Edhem
Šehović, advokat Klinger, učitelj Dragutin Ouska i drugi.
Cijena uvođenja ,,lektrike,, koštalo je 4000 dinara, a poređenja radi za te pare su se mogla kupitu
četiri dobra vola. Cijena kilovata tadašnje struje koštala je 4 dinara, a cijena 1 kilograma mesa
koštala je tada 6 do 8 dinara, 4 jajeta 1 dinar a manji somun pola dinara.Prvo javno kupatilo…
Prvo javno kupatilo ili hamam sagrađeno je prije 1528.godine pa slijedi konstatacija da je već
te godine morao postojati barem jedan vodovod koji je opskrbljivao vodom ako ništa drugo, onda
navedeni hamam.Gradski vodovod…
Tokom 1905/1906.godine o trošku vojske i opštine izgrađen je moderan gradski vodovod u dužini od 4 km sa izvorišta u Seljanima odakle se i danas grad Rogatica dijelimično snabdjeva vodom. Iza 1908 godine izgrađena je i gradska kanalizacija.
Pilana I ciglana
1900 godine u Rogatici niče prva pilana za preradu drveta Bećir-age Čapljica. U Kovanju nadomak Rogatice počinje sa radom ciglana Nurbega Brankovića.
Putevi
Vojne jedinice su 1879 god. izvršile potpunu rekonstrukciju puta Sarajevo-Rogatica-Višegrad u dužini 148 km.Odmah iza toga izgraden je put Rogatica-Goražde 26 km. U 1906 godini izgraden je i put do Mesica u dužini od 9 km.Prvi ljekar u Rogatici…
O javnoj higijeni i zdravlju u prvo vrijeme su se starali vojni ljekari. Prvi civilni ljekar dolazi u
Rogaticu 1883.godine. Od tada zapravo i počinje rad zdravstvene službe u narodu. Među prvim Bošnjacima koji su stekli visoko evropsko obrazovanje bili su i Rogatičani. Među njima je svakako najpoznatiji ljekar dr. Avdibeg Bukvica.Prva autobuska linija…
Prva autobuska linija otvorena je 1940.godine na relaciji Sarajevo-Rogatica koja je dijelimično
zamijenila fijakere za prevoz putnika i pošte.Rogatički srez
Od 1919 pa do 1949 godine Rogatički srez se prostirao na 1465,25 km² i obuhvatao je područja sadašnjih općina Rogatica i Sokolac te djelove općina Han-Pjesak (Podžeplje), Videgradske općine/Međeđa), Goraždanske općine(Ustiprača) i Paljanske općine (Hrenovica i Prača).
Građanska škola
U Rogatici je građanska škola otvorena 1926 god. a mreža osnovnih škola se proširuje.in reply to: Historija Rogatice #14462Nekropole stećaka u Rogatici
Iako će stećci, nadgrobni spomenici nastali u srednjem vijeku, najvjerovatnije biti kandidirani za listu svjetskog nasljeđa UNESCO-a, u Bosni i Hercegovini ne postoje podaci “svježiji” od 30 godina o njihovom stanju i broju, upozoravaju stručnjaci.
Prema posljednjem istraživanju, rađenom prije čak 30 godina, u BiH ima oko 60.000 stećaka. Sagovornici s kojima smo razgovarali tvrde da od osamdesetih godina prošlog stoljeća niko ozbiljnije nije istraživao ove vrijedne bh. spomenike, niti je vršio njihov popis, iako vremenom nestaju.
Stećci su svojom veličinom, ukrasnim elementima i brojnošću svjedočili o snazi, položaju i utucaju
onih nad čijim posmrtnim ostacima su podizani.
U Bosni i Hercegovini po brojnosti stećaka prvo mjesto zauzimaju hercegovačke općine Nevesinje i Konjic sa 3000 do 4000 primjeraka, dok se od bosanskih općina sa 2628 stećaka ističe RogaticaMjereći po tome i broju grupnih, u nekropolama okupljenih, ali i ,,samaca,, stećaka, područje opštine Rogatica bilo je gusto naseljeno. Dokaz za to su brojne nekropole rasute širom opštine.
Najveća je svakako ona u selu Varošišta, nedaleko od srednjovjekovnog grada Borča. Tu je i impozantna nekropola u Lađevinama. Dva stećka u obliku sarkofaga nad grobovima Vlatka Vladjevica i nekog Miošića sa svojom ljepotom i dimenzijama naročito su se isticala , a 1914. godine su prenesena u Sarajevo i nalaze se u bašti Zemaljskog muzeja i predstavljaju najkarasteričnije i najreprezentativnije dokumente o običajima , pismenosti i umjetničkim težnjama tadašnjih žitelja ovog kraja.
Na nekropoli u Varošištu je ostao stećak sa likom konjanika i njegovog vodiča, a koji je Radenko Mišević oslikao na naslovnoj stranici monografije “Rogatica”
Ali stećaka ima još na nekoliko mjesta : Ilijek kod Borka, Pešurići, Solakovići,Brankovići, Izborne, Dobrače , Banja Stijena , Osovo , Okruglo , Vrlazje , Vragolovi i Seljani , samo su dio te kulturne baštine.U njima su manje ili veće nekropole.
Stećak Vojvode Mitoša iz Lađevina, početak XV vijekaNekropola kod Brezja
[img size=150]http://photos-a.ak.fbcdn.net/hphotos-ak-snc1/hs161.snc1/6008_1169508126808_1501137507_436184_551418_n.jpg
[/img]
Nekropola u Batovu
Vrbovikin reply to: Historija Rogatice #14461Srednjovjekovni grad Vratar
http://www.youtube.com/watch?v=FRxdiFgv2bQ&eurl=http%3A%2F%2Fwww%2Efacebook%2Ecom%2Fhome%2Ephp&feature=player_embedded#Ostaci ovog grada nalaze se 5 kilimetara zapadno od sela Žepi. Bio je podignut na jednom visokom (745 m), vrlo strmom i teško pristupačnom grebenu smještenom na drugoj obali rijeke Žepe. Na gradu su i danas očuvani temelji, zidovi četiri okrugle kule, ostaci velike sale i sudačka stolica uklesana u matičnoj , živoj stijeni.O značaju naselja govori i podatak da su na rijeci Žepi, koja je lijeva pritoka rijeke Drine, izgrađena dva kamena mosta iz vremena osmanske uprave – jedan koji se nalazi u neposrednoj blizini izvora rijeke, dok je drugi bio lociran desetak metara iznad njezinog ušća, na trasi prometnice koja se u Višegradu odvajala od starog stambolskog druma i nizvodno pratila lijevu obalu Drine. Do grada se moglo doći samo sa južne strane zbog izuzetno složenog planinskog reljefa. Cijelo brdo na kome se nalaze ostaci grada prokopano sustavom tunela i kanala. U okolini naselja pronađeno je nekoliko pojedinačnih stećaka, i jedna nekropola u selu Ljubomišlje. Stećci postoje i u drugim, okolnim selima, a jedan od najbolje očuvanih nalazi se u selu Tulež na groblju Trojan, no nema preciznijih podataka od kada datira.Prema legendi i ovaj grad je zidala prokleta Jerina, a grad je razorio i zauzeo izvjesni Redžep-paša.A za srednjevjekovni grad i njegovu gospodaricu Prokletu Jerinu vezane su mnoge legende, pa i ona da je prilikom gradnje, da bi ubrzala rad radnika pri dodavanja kamena iz ruke u ruku, kamen grijala na vatri.
Pogled na Vratarsku Gradinu sa Petov Dola
Kraljeva stolica na Vratarskom Gradu sa kojeg mjesta vidite sve do Drine.
Pogled na Vratarsku Gradinu te na Zepsku planinu u cijem se podnozju vidi mjesto Zadjel.
Pogled sa B. ravni na Vratarin reply to: Historija Rogatice #14460Da li je ime sela Banj(a)-stijena u vezi sa titulom ban?
“O PORIJEKLU VLADARSKE TITULE BAN U SREDNJOVJEKOVNOJ BOSNI” , naučni rad prezentovan na II internacionalnom kongresu balkanske turkologije održanom u Mostaru od 3.-6. septembra 2002.,navode se i primjeri postojanja riječi i titule Ban i kod Ilira i Kelta,koji su živjeli na teritoriji Bosne puno prije dolaska Avara.
Ibrahim Pašić,Mostar 2002
U dijelu rezimea navodi se;Na Glasincu, na južnoj granici čuvene ilirske kulture, u kanjonu rijeke Prače, nalazi se toponim Banj-stijena. Kao Banj-stijena poznat je u bošnjačkoj svijesti koja se na isti način manifestuje i u bosanskom jeziku domicilnog stanovništva Glasinca i Rogatice. Navedeni naziv očuvala je snaga bošnjačke tradicije, iako mnogi Bošnjaci toga nisu svjesni. Naime, u svim starijim i novim geografskim kartama toponim je upisan kao Banja stijena, a isti naziv je i u svoj historijskoj literaturi koja se odnosi na taj kraj. Međutim, nijedan Bošnjak iz rogatičko-glasinačkog kraja neće reći Banja stijena. Bošnjaci toponim stoljećima nazivaju Banj-stijena, onako kako su ga nazivali njihovi preci. Naziv “Banja stijena” nametnut je oficijelno početkom XX vijeka, i očiti je falsifikat. [67]
Prvi kompozit naziva Banj-stijena nastao je od starobosanskog pridjeva banj = banov. [68] Politički motiviran falsifikat autentičnog naziva u “Banja stijena”, kako pokazuju dosad poznati izvori, počinio je F. Fiala. [69] Fialin zapis kazivanja Uzeira Arnautovića iz sela Rusanovići na Glasincu, u kojem se hronološki prvi put susrećemo sa promjenom Banj > Banja, u vezi porijekla titule ban za nas ima izuzetan značaj. On pokazuje da je Banj-stijena – ilirska gradina. Prvi dio zapisa, u kojem nas posebno zanima druga rečenica, glasi:
“Čuo sam iz ustiju rusanovičkog žitelja Uzeira Arnautovića, kako slijedi: “Na stijeni Banji, što se uzdiže kod sela Jazovića (Jarovića) i na kojoj se još vide zidine, što su preostale od goleme stare gradine, živio je mogućan ban. Kralj Kraljevog polja na Glasincu zaprosio je za svog sina lijepu kćer banovu; ali ona nije marila za kraljevog sina. Iz osvete naredi kralj, da se zazida vrelo na Hrabru iz koga potok, što teče kroz rusanovački kraj, dobiva vodu (…)” [70] .
Kazivanje, koje ima tradicijski karakter bošnjačkog stanovništva Glasinca i koje je zabilježio Fiala, precizno locira glasinačkog bana na gradinu. Gradina je augmentativ od grad, i pod tim pojmom se podrazumijevaju najstarija naselja na tlu Bosne i Hercegovine. Za sve gradine na Glasincu je općepoznato da su ilirske, [71] što znači da je glasinački ban čije je sjedište na gradini – oblasni ilirski vladar.in reply to: PowerPoint prezentacije #14454http://www.box.net/shared/ystmqiobas
Brak kroz vrijeme
in reply to: Poezija za djecu #14446Mama je glagol od glagola raditi
Raditi, podojiti, poviti, pokriti,
prići, obići, opet podojiti;
stalno je tu, nećeš se prehladiti –
mama je glagol od glagola raditi.Doručak, ručak, užina, večera,
dvadeset slatkih i pet bez šećera;
minut nadoknaditi, nesanicu zaraditi –
mama je glagol od glagola raditi.Posoli, dosoli, zamjesi, podmjesi,
dobar dan, izvoli, pobogu, gdje si?
Koprivu vaditi, ružu saditi –
mama je glagol od glagola raditi.Pometi, poleti, opleti rukavicu,
okrpi sinu desnu nogavicu,
tabletu popiti, oblogu hladiti –
mama je glagol od glagola raditi.A tata ništa neće pa neće,
da bar ponekad kupi cvijeće;
stalno recituj, treba mu dosaditi –
mama je glagol od glagola raditi. -
AuthorPosts