-
AuthorPosts
-
Niz rijeku Rakitnicu
Odlucih da napisem nesto o rogatickoj ljepotici rijeci Rakitnici i njenim ribarima koji provodise svoje slobodno vrijeme na njenim obalama loveci ribu. Nasu ljepoticu sacinjavaju dvije rjecice koje izviru nekih penaestak kilometara sjeverno od Rogatice. Jedna od rjecica Bereg izvire na sokolackoj teretoriji. Izvor Bereg nalazi se ispod samog brda . Bezdan okrugla oblika cetiri do pet metara precnika. Voda bistra i hladna prelijeva se preko bezdana. Prelijevajuci se stvara mnoge potocice koji hitase prema kanjonu. Ujedinjeni potocici stvorise rjecicu.
Skakucuci sa kamena na kamen kroz kanjoj rjecica hita prema svom utoku rjecici Rakitnici. Rjecica Rakitnica izvire u Mujaginom potoku u seluRakitnici. Probijajuci se kroz polja sela, zuri prema svom susjedu rjecici Beregu. Sastaju se u selu Rakitnici i tu stvorise nasu ljepoticu plahovitu hladnu i brzu. Probijajuci se tako kroz kanjone i livade presjeca put Rogatica – Zakomo , na tom mjestu mjestani sagradise most koji poveza lijevu i desnu obalu. Tekuci dalje stize do Zilicine. U Zilicini na njenoj lijevoj strani nalazi se izvor bistre i hladne vode. Pored tog izvora zaustavise se mnogi ribari i mnogi putnici namjernici da se odmore i napiju hladne vode. Na izlazu iz Zilicine mjestani sagradise jos jedan most. Tekuci i zuboreci tako stize do Radave. Sa njene desne obale u ljepoticu se uljeva potok Radava. U Radavi na nasoj ljepotici sagradjen je mlin koji pokrece nasa ljepotica. U Radavi narod sagradi jos jedan most da spoje lijevu i desnu obalu. Na njenom toku do Kolovrata sagradjena je jos jedna vodenica. Nekad poodavno Rakitnica bijase brza i plahovitija i mnogo bogatija vodom.
Kao takva tekuci prema ulazu u gornje rogaticko polje svojom jacinom i svojom brzinom u svom koritu stvori kolovrat. Po tome to mjesto i dobi ime Kolvrat. Stotinjak metara uz vodu na desnoj obali nalazi se jos jedan izvor bistre i hladne vode . I na tom mjestu sagradise most da se moze prelaziti preko rijeke . Oko tog izvora mnogo puta su zasjeli ribari i putnici napravivsi sjedaljke i teferice. Probijajuci se tako kroz polje ispod same Berhamovine sagradi se jos jedan most preko kojeg prelazi narod za Berhamovinu i Pljesevicu . Nekih hiljadu i pesto metara nizvodno rijeka se racva na dva dijela. Krakovi su se ponovo sastali nakon nekih petsto metara nizvadno. Svojim racvanjem rijeka stvori adu. Ada okruzena sa svih strana vodom posta najomiljenije mjesto za sjedaljke i teferice gradjana.
Probijajuci se dalje kroz polje tiho zuboreci stize do prvih kuca u gradu. Proticuci tiho pored stare pilane i tu se sagradi most preko koga gradjani prelazise sa desne na lijevu stranu. Probijajuci se kroz Kratine vijugajuci pored grada opet se racva na dva dijela-Desni krak odveden je prema mlinu u zakuli. Lijevi krak zaobilazi lijevo malo vise i sastaju se pedesetak metara ispod mlina. I na tom mjestu rijeka stvori adu. Od mlina nekih stotinjak metara nizvodno gradske vlasti izgradise kupaliste omiljeno sastajaliste za kupanje u vrijeme ljetnih vrucina. Odmah ispod kupatila sagradi se jos jedan most. Tekuci tako Zakulom i pored
Kruscice rijeka stize do stocne pijace. Pored stocne pijace u Rakitnicu se ulijeva potok Suceska. Tu Rijeka pravi veci zaokret prolazeci pored Lubardine kuce. Zuboreci pored vatrogasnog doma presjeca put koji vodi iz Gracanice u centar grada. I na tom mjestu sagradi se most. Nizvodno nekih pedeset metara sa desne strane u nasu ljepoticu ulijeva se potok Toplik. Rijeka dalje tece musalom sacinovcom presjeca put koji spaja centar grada sa Holucom i na tom mjestu sagradjen je most koji spaja grad u jednu cjelinu. Izmedju dva mosta rijeka razdvaja grad na desnu i lijevu stranu zuboreci tiho rijeka protice pored kasapnice i naglim zaokretom ulazi rogaticko Doljnje polje.Probijajuci se tako i vijugajuci kroz donje polje kilometer nizvodno rijeka ulazi svojim tokom u kanjon. U kanjonu dobija ubrzanje i tako se probija dalje.Tekuci dalje protice kroz kanjon rijeka opet presjeca put Rogatica –Gorazde. I na tom mjestu sagradi se most. Ispod same djevojacke stijene rijeka se racva . Lijevi krak naglo zaokrece pored ceste . Tekuci tako hita prema jos jednom mostu . Desni krak odveden je do jos jednog mlina Ispod samog mlina u Rakitnicu se ulijeva potok. Na tom mjestu sastaju se desni lijevi krak hitajuci dalje. Tekuci ispod mosta rijeka napravi zaokret racvajuci se. Na tom mjestu ljudi napravise mlin. Stotinjak metara dalje nizvodno dva kraka se spojise se u jedan i tako potekose dalje. Tekuci dalje protice kroz eletinu luku . Na Tucinom potoku protice ispod mosta , pedesetak metara ispod mosta u rijeku se sa njene desne strane ulijeva Tucin potok. Na tom mjestu je nekad davno bila velika okreta .U toj okreti ribari su mogli da nadju mladicu. Pored potoka izvire izvor bistre i hladne vode omiljeno mesto gdje su se ribari svracali da zamezete i odmore. Rijeka nastavlja dalje svoj put ,dvijesta metara nizvodno rijeka protice ispod jos jednog mosta. Svojim tokom prolazi kroz Duricevu luku i kroz Aksamijinu luku. Na samom dnu Aksamijine luke na desnoj obali je omiljeno mjesto za teferice i sjedeljke. Rijeka svojim tokom nastavlja dalje prema Hamzinoj luci . Na lijevoj obali rijeke nalazi se jos i dan danas izvor hladne i bistre vode . Pedesetak metara nizvodno opet se rijeka racva na dva dijela. Lijevi tok odlazi do Hamzina mlina, dva kraka se ponovo srecu nekih pedesetak metara ispod mlina, tako ujedinjeni probijaju se kroz Kukavicko polje. Na dnu Kukavickog polja rijeka pravi jos jedan zaokret i tece prema kanjonu zureci u zagrljaj rijeci Praci. Na raskrsnici puteva Rogatic – Ustipraca – Mesici napravi se jos jedan most. Proticuci ispod mosta rijeka Rakitnica zuri u njedra rijeke Prace. Na sastavcima se ulijeva u Prau. Duz cijelog toka pored rijeke na njenim obalama izrastose vrbe , u zilama vrba I drugog rastinja nadjose mnoge ribe mjesto za skrivanje . Rijeka Rakitnica bila je bogata salomidnim vrstama riba . U gornjem toku zivi vrlo rijetka pastrma zlatica, u srednjem toku bogata je lipjanom i pastrmom a u donjem toku pored pastrme ilipjana bilo je i mladice. Pored riba rijeka bijase bogata rijecnim rakom koji nadje skloniste u zilama rastinja u obalama rijeke i ispod kamena koji se nalazio u koritu rijeke. U sitnom pjesku zivila je larva stonoga omiljena hrana lipjana I pastrme. Mnogi ribari znani i neznani ostavise mnogo svog slobodnog vremena na obalama nase ljepotice loveci ribu. Posto sam ja bio vrlo mlad nekih dvanaestak godina bio sam potrcakalo mnogih ribara. Najvise vremena u ribarenju proveo sam sa tetkom Sejdalijom Cengicem. Najomiljenijim ulovom ribe musicarenjem bavili su se mnogi ribari, a najpoznatiji od njih su Ibro Suvalija, Nusret Suvalija, Sejdalija Cengic, Tajibaga Skaljic, dr Mustafa Ajanovic, Rasim Brankovic, Mustafa Teskeredzic, Avdo Salan, Kazic Suljaga, Kazic Sefik i najbolji medju njima Fehim Sehic, Salko Capljic , Abdulah Behluluvic, Midho Dajdzic, Agan Pesto i Munib Hasanagic. Najbolji za ulov mladice bio je Muzafer Pesto. Najbolji ribar na pesa je nenadmasivi Ibrahim Suvalija. Poznati rakasi su Ragib Lihic, Galib Mesic, Husejnaga Salan i Muhamed Muftic. Najvise svog slobodnog vremena za dobrobit ribarskog drustva utrosio je Munib Hasanagic. Svojim uzornim zalaganjem i uzornim radom biran je vise puta za delegata ribarskog saveza Bosne i Hercegovine u bivsoj Jugi.
E, Kondore, svaka ti se pozlatila.I za dusu i za oci mehlem!
E, jes vala Kemo u pravu si.
Tekst je prelijep i za citanje u jednom dahu.
Vizuelno nema sta, kad citas tekst, pred ocima ti slika Rakitnice i kao da cujes njen zubor.
Na nekim opisanim mjestima nikada nisam bio, ali eto vizuelno vidjeh i Hamzin mlin i jos neka mjesta.
Kondore svaka cast za tekst, a nadam se da ce ih biti jos….Dobro si me razgalio.Nemoj stati na ovome
Moj najbolji drug
Zvali su ga Pirgo. Neko ga je zvao Zuti a neko opet Crvenac, a pravo ime i prezime mu je Ramiz Jusupovic. Moje drugarstvo sa a.r. Ramizom pocinje negdje oko 1955-1956 godine Sjucajno smo se sreli a postadosmo najbolji drugovi i kucni prijatelji. Nikad u zivotu nisam ga cuo da psuje, nikada ga nisam vidio da zapali, niti sam ga vidjeo da poneku popije. Kako nas narod kaze covjek na pravom mjestu. Kao djecak uz pomoc Zorana i Dragana Kojica postao je dobar majstor auto mehanicar. Stalno je sa njima opravljao aute koje su imali u svom posjedu, a ponekad su dovlacili njihovi poznanici. Tako je stjecao znanje, koje ce mu kasnije i te kako dobro doci. Zajedno smo pohadjali osnovnu skolu. Ponekad smo kao djecaci odlazili na ribarenje. Nismo se nikada posvadjali a kamo li potukli. Stariji je od mene dvije godine ali nam to nije bila prepreka za druzenje. Njegova prerana smrt me podsjeti da napisem o nasem drugarstvu. Kako smo rasli sve smo vise slobodno vrijeme provodili pored rijeke u ribarenju ili praveci prelaze preko rijeke Rakitnice. Posto nismo imali dovoljno novca nismo mogli uzeti dozvolu za ribarenje lovili smo ribu krivolovom. Pocetak sesdesetih godina za nas dvojicu bila je prekretnica. Sejdalija Cengic moj tetak postao je blagajnik za ribarsko i lovacko drustvo u Rogatici. Kada smo imali novca ponekad smo isli kod tetka da uzmemo dnevnu dozvolu. Ponekad nam je i sam tetak davao dnevne dozvole. Ribareci cesto u Donjem polju primjetili smo vise puta da na jedno mjesto izlazi vidra velika stetocina ribe. Obavjestili smo o tome tetka. Tetak nam je dao dnevne dozvole dao nam stap za pecanje a on je ponio pusku ako mogne da upuca vidru. Krenuli smo niz Donje polje. Imali smo srece da upecamo par komada kaliforniske pastrme. Kada smo dosli do mjesta gdje izlazi vidra tetak je tu ostao a mi smo nastavili nizvodu prema Zaganovicima. Posto se blizila noc malo smo ubrzli da prije mraka stignemo medju stijene. Nesto nas je vuklo da dodjemo. Posto se na stapu nalazila leptirica Ramiz je poceo da leptira. Poslije jednog zabacaja cuo sam njegov povik, evo je jarane. Iznenadio sam se njegovom poviku. Primjetio sam da ubrzano mota masinom. Posto je pao prvi mrak nismo vidjeli sta je dovukao u plicinu do obale. Skocio sam na ribu, sjeo sam na nju tako se nije mogla iskoprcati. Ramiz je pao mo meni. Pomogao mi je izbaciti ribu na obalu. Izasli smo iz vode mokri ko misevi. Izlaskom iz vode Ramiz mi rece da smo upecali mladicu. Podigao sam je na leda vristeci. Ne prodje mnogo vremena kada se pomoli tetak. Obratio se meni sa rijecima, sta ti je zasto vristis. Kada je vidio sto mi se nalazi na ledjima tetak je od srece zagrlio Ramiza. Veselju nije bilo kraja. To je meni i Ramizu bila prva ulovljena mladica. Ne mogu sada opisivati sta smo nas dvojica ulovili ribe i sta smo sve dozivljeli samo cu napomenuti da smo uhvatili jos jednu mladicu dva mjeseca poslije. Mogu slobodno reci koliko je dobar auto mehanicar jos je bio bolji ribar. Mnogo puta sam putovao sa njim. Nikad nikom nije odbio pomoc na putu ako je zatrebala. Te godine otisli smo na izucavanje zanata. To nam je nakratko prekinulo druzenje. Posto smo zavrsili zanate i osluzili vojni rok nastavili smo da se i dalje druzimo. Nase drugovanje i jaranstvo prekide cetnik Rade Sljivo.
Pricalo se da ozlogaseni cetnik iz Rogatice ubi mog prijatelja i druga na Holucu.
Neka mu je vjecni i veliki rahmet.RIBARSKO UDRUZENJE “BEREG”
Nedvojbeno je da je bilo, i da ima onih onih koji su pozvaniji pisati o ribarskom udruzenju “Bereg”. Ribolovac nisam bio ali veliki dio vremena sam provodio u ribolovu , kao dijete, sa mojim rahmetli ocem koji je bio strastveni ribolovac. Iz ribolova ima zaista dosta anegdota, lijepih dozivljaja, koji ce biti ispricani nekom drugom prilikom. Nadam se da ce ovaj tekst podstaci mnoge ribolovce da napisu par rijeci o svojim dozivljajima i druzenjima. Konacno imamo otvorenu temu u forumu u rubrici “Sport” o ribolovu. Ovo pisanje o ribolovu je podstakao Himzo Cavcic koji mi je poslao e-mail sa kracim tekstom o ovom drustvu i ja mu se ovim putem zahvaljujem.
U tekstu ce biti navedeni i citati iz knjige Muniba Hasanagica o ribolovu u Rogatici i drustvu koje jako dugo egzistira. Ne znam da li je uvijek imalo isti naziv ali Rogaticani su bili ,zbog prirodnih uslova, jako privrzeni ovom sportu.
„Kazivanje o jednom gradu“ , citat:
Rijeke Drina, Praca, Bereg, Rakitnica, Kaljina, Biostica, Praca i Zepa, ali i potoci Toplik i Gracanica bili su bogati ribljim fondom. Rakitnica, Bereg, Praca, Zepa, i potoci Gracanica i Toplik bili su naseljeni iskljucivo salmonidnom vrstom ribe. Tako su rijeke Bereg, zatim Rakitnica nizvodno do grada, rijeka Zepa i potoci Toplik i Gracanica bili bogati potocnom pastrmkom i zlatkom, a ostale rijeke, osim Drine, Biostice i Kaljine, jos lipljenom i mladicom, sapacom i nekim sitnijim vrstama ribe i rakova. Drina je obilovala, pored mladice, lipljena i pastrmke, jos i ribama koje nisu salmonidne, odnosno kosljivim kao skobalj, plotica, klijen, mrena, sapaca i dr.O sportsko- ribolovnom drustvu u svom tekstu pise Himzo Cavcic:
Medju onima koji su bili zastitni znak grada i koji su bili za primjer drugima u regiji pa i sire je i Ribarsko drustvo “Bereg”. Sa stotinjak i vise svojih clanova i besprijekornom unutrasnjom organizacijom ovo Udruzenje je djelovalo na cijelom podrucju Rogaticke opstine. Njegovo ime je opet tesko odvojiti od imena njegovog dugogodisnjeg predsjednika Muniba Hasanagica, covjeka koji je volio svoj grad i covjeka koji je znao i htio da radi. Ne znam kad je i da li je uopste odvajao vrijeme za privatni zivot jer je pored silnih obaveza u drugim organizacijama i udruzenjima znatan dio svog vremena odvajao i na rad u RU “Bereg”. Zahvaljujuci najprije njemu pa onda i njegovim dugogodisnjim saradnicima / Abdulah Behlulovic, Sefik Kazic, Osman Pesto, Agan Pesto,Teufik Aksamija, Muhamed Muftic, Sejdalija Bradarac, Alija Kulovac i drugi/ ovo Udruzenje je vazilo za jedno od naboljih i najaktivnijih u Republici BiH. Pocevsi od normativne regulative, programa aktivnosti pa do organizacije raznih sekcija i realizacije istih sve je funkcionisalo besprijekorno i u skladu sa zacrtanim.Program rada koji je uglavnom bio dobro razradjen obuhvatao je /koliko se sjecam/ kljucna pitanja:-rad sa mladima i obuka novoprimljenih clanova,-zastita okoline, posebno u rijecnim tokovima, trovanje ribe dr.,-organizacija cuvaraske sluzbe,-organizacija raznih izleta,-poribljavanje rijeka i usca rijeke Zepe.-organizacija takmicenja, ulov ribe udicom na plovak,- opstinskog, regionalnog i slanje nasih predstavnika na republicka takmicenja kao i druge aktivnosti.Znalo se u ovom Udruzenju kad i ko sta treba da organizuje, ko i kad sta treba da uradi i sve je to funkcionisalo na volonterskoj osnovi, sve zarad druzenja.Na mene su poseban utisak ostavili izleti i organizacija takmicenja. Dok se takmicari bore i broje svaku ulovljnu ribu, okolo njih navijaci loze vatre i raspaljuju rostilje i tu ostaju do kasno u noc a oni koji su imali srecu da se ne vracaju autobisima dolazili su kuci ranom zorom, malo prije nego se zena probudi.Ako se dobro sjecam rekord u ulovu ribe je bio nesto oko 300 komada ali nisam siguran ko je rekorder pa ne smijem napisati.
“Kazivanje o jednom gradu”, citat:
Mnogi lovci su odlikovani najvecim lovackim priznanjima. Isti slucaj je sa ribolovcima. Oni su bili svrstani u sekcije. Morali su se pridrzavati lovostaja i minimalnih mjera, kao i broj dozvoljenog dnevnog ulova za odredjene vrste riba. Izgradjeno je mrestiliste i ribogojiliste, koje je pedestih godina obezbjedjivalo dovoljne kolicine mladji kalifornijske i potocne pastrmke, te nesto mladji lipljena, za poribljavanje rijeka i potoka. Pored vlastite proizvodnje nabavljana je znatna kolicina riblje mladji iz ribogojilista Hadzici, Mostar ali i iz Slovenije. Posebna paznja poklanjana je sportsko-ribolovnim takmicenjima, kako na nivou udruzenja, tako isto i na zonskim, republickom i saveznom takmicenju. Na svim ovim takmicenjima ucestvovali su pioniri, juniori seniori Sportsko-ribolovnog udruzenja Rogatica i postizali zapazene rezultate. Veliki broj sportskih ribolovaca osvojio je medalje na ovim takmicenjima. Takodjer, veliki broj sportskih ribolovaca odlikovan je sportsko-ribolovnim priznanjima, kao: znackom za zasluge, srebrnom i zlatnom znackom. Republickom i saveznom plaketom u sportskom ribolovu odlikovan je Hasanigic Munib, koji je sedamdesetih godina u cetvorogodisnjem mandatu bio potpredsjednik sportsko-ribolovnog saveza SRBiH i delegat u Saveznom SRSJ-e.Kroz citav period od 1945. godine pa do 1992. godine, jedan broj sportskih ribolovaca bio je nosilac cjelokupne aktivnosti, od kojih treba posebno istaci: Avdulaha Agica, Ahmeda Brankovica, Mustafu Pestu, Muniba Hasanagica, Teufika Aksamiju, Muhameda Muftica – Medenog, Sabanic Mehu, Zorana Lubardu, Muhidina Behlulovica, Bekira Capljica, Fadila Sahimpasica, Veljku Tanaskovica, Sejdaliju Cengica, Hivzagu Pestu, Nezira Kazica, Asima Bejtica i niz drugih aktivista.
Da ribolov jako dugo egzistira na rogatickom kraju mozete zakljuciti i po ovom starom izvadku iz novina:
Svaka cast Kaza za ovaj prilog. Ismet-beg Sijercic je bio moj dedo. Ne znam tacno ko je na slici. Mogao bi biti moj najstariji amidza Abdulah a.r. koji je nedavno umro u 88 godini zivota, ili Mustafa. Moj babo a.r. je bio 35 godiste. Pokazacu svojim amidzincama one ce znati ko je. Hvala puno.
RIJEKA ZEPA
Prirodne ljepote izvora rijeke Rakitnice, kao i njenog toka,te kanjona rijeke Prače,živopisne rječice Žepe i jezero rijeke Drine, veliki su mamac za ljubitelje ribolova.Ove bistre rijeke izuzetno su bogate raznim vrstama ribe poput potočne pastrmke, lipljana, plotice,klena,raka kamenjara,dok je Drinsko jezero bogato svim vrstama bijele ribe.
Cjelokupna dužina vodenih tokova navedenih rijeka iznosi 50,5 km ili 62,4 ha, od čega:
na rijeku Žepu 12 km ili 7,2 ha
Ribar na rijeci ZEPI
Ribar na rijeci ZEPI
RIJEKA Rakitnica
Prirodne ljepote izvora rijeke Rakitnice, kao i njenog toka, te kanjona rijeke Prače, živopisne rječice Žepe i jezero rijeke Drine, veliki su mamac za ljubitelje ribolova.Ove bistre rijeke izuzetno su bogate raznim vrstama ribe poput potočne pastrmke, lipljana, plotice, klena, raka kamenjara, dok je Drinsko jezero bogato svim vrstama bijele ribe.
Cjelokupna dužina vodenih tokova navedenih rijeka iznosi 50,5 km ili 62,4 ha, od čega:
na Rakitnicu 20,5km ili 19,2 ha
-
AuthorPosts
- You must be logged in to reply to this topic.