-
Čišćenje prije kićenja
Priredio: Fahret Kadrić
Srcem činimo najveličanstvenije ibadete. U srcu je pohranjena iskrena namjera bez koje ibadeti gube primarnu svrhu i bivaju svedeni na prizemni nivo formalnosti. Pripremiti stomak na gladovanje mogu mnogi, ali pripremiti srce na iskreno robovanje iziskuje mnogo više napora. Primjećuješ li da se predramazanski vazovi i savjeti iz godine u godinu ponavljaju? Dopire li taj govor do tvoga srca? Pusti li tvoje oko suzu kad čuje melodične riječi Allahove Knjige? Osjećaš li želju da se promijeniš i da se zatim shrvaju tromost i neodlučnost? Tebi je potrebno novo srce, preporođeno i pročišćeno od natruha lijenosti, neodlučnosti i stalnog zavaravanja nadom u dug život.Srce je poput vladara
Ako želimo preporoditi svoje srce, onda se najprije moramo upoznati sa njegovom suštinom. El-Izz b. Abdusselam, rahimehullah, rekao je: ”Srce je izvor svih zaduženja (vadžiba), a valjanost tijela ovisi o valjanosti srca, pa je tako bolesno tijelo produkt bolesnog i pokvarenog srca. Zbog svega ovoga, Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao je: ‘Zaista se u tijelu nalazi jedan organ, ako je on ispravan – ispravno je cijelo tijelo, a ako je on pokvaren – pokvareno je cijelo tijelo. Taj organ je srce.’ (Muttefekun alejhi) To jest, ako srce bude ispravno i pokorno u činjenju dobrih djela i cijelo tijelo će biti pokorno. S druge strane, ako bude pokvareno i uprljano raznim negativnostima, onda i cijelo tijelo biva pokvareno i uprljano grijesima i nevaljalštinama.“ (Kavaidul-Ahkam, 1/167) Od Ebu Hurejre, radijallahu anhu, prenosi se da je rekao: ”Srce je vladar, dijelovi tijela su vojnici, pa ako je vladar dobar, dobri su i vojnici, a ako je vladar loš, loši su i vojnici.“ (Medžmua’ Fetava, 10/15) Ibn Tejmijje, rahimehullah, kaže: ”Vjera počiva na djelima srca, dok vidljiva djela čine ogranke imana.“ (Medžmua’ Fetava, 10/355) Govoreći o značaju djela srca, Ibn Kajjim, rahimehullah, kaže: ”Djela srca čine ciljanu osnovu, dok su djela ostalih dijelova tijela samo sljedbenici srca. Nijjet (namjera) je poput duše, dok je djelo poput tijela, pa ako duša napusti tijelo, onda ono umire. Djelo koje nije popraćeno nijjetom biva ništavno. Spoznaja propisa srca bitnija je od spoznaje propisa ostalih dijelova tijela jer su djela srca osnova, a djela tijela su ogranci te osnove.“ (El-Fevaid, 3/224)
Iskreno i temeljito samopreispitivanje
Površnim i letimičnim samopreispitivanjem nećemo preporoditi svoje srce niti ćemo popraviti naše stanje. Iskrenost prilikom samopreispitivanja ključni je faktor uspješnog samoobračuna. Uzvišeni Allah kaže: ”O vjernici, bojte se Allaha i budite s onima koji su iskreni.“ (Et-Tevbe, 119) Savjetujući svoje plemenite ashabe, Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao je: ”Ako budeš iskren sa Allahom, Allah će biti iskren s tobom.“ (Nesai, br. 1953, Šejh Albani je hadis ocijenio vjerodostojnim, vidjeti: Ahkamul-Dženaiz) Ako si čvrsto odlučio da ćeš biti iskren u samopreispitivanju, onda se okreni i pogledaj iza sebe. Predramazansko doba je izvrsna prilika za iskreno samopreispitivanje. Hasan el-Basri, rahimehullah, rekao je: ”Tako mi Allaha, vjernik se uvijek preispituje i govori da ‘ovo nije htio, ovo nije trebao pojesti, niti na ovaj ulaz ući, niti tamo izaći… Ovo nisam htio, zašto mi je ovo trebalo? Ovome se neću vratiti’, i riječi slične ovima. Stalnim preispitivanjem samog sebe uočavamo nedostatke i u mogućnosti smo da se popravimo.“ (Medaridžu-Salikin, 2/510) Ibn Kajjim, rahimehullah, o samopreispitivanju veli: ”Najštetnija stvar po čovjeka jeste nemar, nepreispitivanje samog sebe, zanemarivanje stvari, a sve ovo vodi čovjeka u propast. Ovo je stanje propalica koji zanemaruju bitne stvari i oslanjaju se na oprost, a nikad ne preispituju sami sebe, srljajući tako u propast i zaboravljajući na grijehe.“ (Igasetu-Lehfan, 1/136) Prisjeti se godine koja je na izmaku i zapitaj sebe kako je protekla godina od prošlog pa do ovog ramazana. Da li si zadovoljan sobom i onime što si tokom godine napravio? Da li si vršio samoobračun tokom godine? Dnevno, sedmično, mjesečno? Ili si pak zaboravio i bio nemaran pa nisi niti jednom tokom godine preispitao samog sebe? Uočavaš li nedostatke kod sebe? El-Sirri el-Sakti je rekao: ”Od znakova postepenog odlaska u propast jeste i neuočavanje sopstvenih nedostataka.“ (Sifetu-Safve, 2/76)
Čišćenje prije kićenja
Želimo li naša srca ukrasiti i okititi pozitivnim vrijednostima, onda ih najprije moramo očistiti od primjesa licemjerstva, pretvaranja, oholosti, umišljenosti i svega drugog što može onečistiti i zaprljati naše srce. Ibn Dževzi, rahimehullah, rekao je: ”O ti, očisti srce svoje, jer ljubav obitava samo u čistim srcima. Zar nisi vidio vrtlara da zemlju naprije čisti, a zatim je ore. Svaki kamen koji nađe, on ukloni, kao i sve ono što bi moglo smetati rastinju, pa tek onda posije sjeme i pomno nad njim bdije i čuva ga.“ (Kalb džedid li-men jurid, str. 36) Vjernik se prema svome srcu ophodi kao vrtlar prema svojoj bašči. U vjerničkom srcu postoji nekoliko bašči u koje svakodnevno ulazi. On ih čisti, obrađuje i u njima zasađuje. Najvažnija bašča u čovjekovom srcu jeste bašča tevhida. Iz nje vjernik otklanja širk, sumnju, pretvaranje i licemjerstvo, a u nju zasađuje tevhid, istinoljubivost i iskrenost. Ibn Kajjim, rahimehillah, kaže: ”Tevhid je najprefinjenija, najčišća i najbjelja stvar ove vjere tako da se i najmanje nečistoće na njemu primjećuju. Tevhid je poput bijele i čiste odjeće na kojoj je i najmanja trunka nečistoće uočljiva ili kao kristalno čisto staklo na kojem se vidi bilo kakav nedostatak.“ (El-Fevaid, 1/184) Druga bašča čovjekovog srca jeste bašča ubjeđenja (jekina) iz koje vjernik otklanja sumnju, varljivu nadu i zavist. Nakon što otkloni nedostatke, vjernik u ovu bašču sadi strpljivost, odlučnost i zadovoljstvo Allahovom odredbom. Bašča znanja jedna je od bitnijih bašči koje srce drže postojanim i živim. Da bi čovjek u ovu bašču zasadio spoznaju, strpljivost i skromnost, najprije iz nje mora odagnati neznanje, ishitrenost, površnost i zadivljenost samim sobom. Huzejfe b. El-Jeman, radijallahu anhu, rekao je: ”Shodno količini znanja koje posjeduje, čovjek se boji Allaha, a shodno svome neznanju, čovjek biva zadivljen svojim znanjem.“ (El-Hudže fe bejani-l-Mehudže, 2/534)
Kako produhoviti srce
Neophodno je znati da se do produhovljenja srca može doći samo na šerijatski propisan način i ne postoji drugi put koji vodi do preporoda srca osim puta kojim su kročili poslanici, neka je Allahov mir i blagoslov na sve njih. Ibn Kajjim, rahimehullah, kaže: ”Produhoviti srce teže je i napornije nego izliječiti tijelo. Ko pokušava produhoviti svoje srce tako što će se posvetiti asketizmu, osamljivanju i borbi na način na koji to nisu činili poslanici, taj je sličan bolesniku koji sam sebe samovoljno liječi, a gdje je njegovo znanje u odnosu na znanje liječnika? Poslanici su liječnici za ljudska srca i ne postoji način kako doći do produhovljenja osim onako kako su to oni činili i prakticirali.“ (Medaridžu-Salikin, 2/315) On također veli: ”Što se tiče čistih i produhovljenih tijela, to su ona tijela koja su pokorna Allahu, odrasla na halalu. Kada se tijela očiste od harama i ljudskih nečistoća koja zabranjuje i vjera i razum, te od svih štetnih dunjalučkih primjesa, srca se produhove i prihvataju sjeme nauke i spoznaje, pa ako se zalijevaju, nakon toga, vodom šerijatske i vjerovjesničke prakse koja ne odstupa od znanja niti se udaljava od izvršavanja vadžiba, onda je neminovno da proklija svako dobro i urodi korisnim plodovima znanja, mudrosti i pouka.“ (Medaridžu-Salikin, 2/474) Srcem osjetiti slast ramazanskog ibadeta nemjerljiv je užitak. Taj užitak može osjetiti svaki vjernik koji iskreno preispita svoje srce, a zatim ga očisti i u njega zasadi sjemenku iskrenosti koja će da urodi plodovima ibadeta utemeljenim na Poslanikovoj, sallallahu alejhi ve sellem, praksi.
El-Asr, br. 43.
http://www.minber.baČišćenje prije kićenja
Priredio: Fahret Kadrić
Srcem činimo najveličanstvenije ibadete. U srcu je pohranjena iskrena namjera bez koje ibadeti gube primarnu svrhu i bivaju svedeni na prizemni nivo formalnosti. Pripremiti stomak na gladovanje mogu mnogi, ali pripremiti srce na iskreno robovanje iziskuje mnogo više napora. Primjećuješ li da se predramazanski vazovi i savjeti iz godine u godinu ponavljaju? Dopire li taj govor do tvoga srca? Pusti li tvoje oko suzu kad čuje melodične riječi Allahove Knjige? Osjećaš li želju da se promijeniš i da se zatim shrvaju tromost i neodlučnost? Tebi je potrebno novo srce, preporođeno i pročišćeno od natruha lijenosti, neodlučnosti i stalnog zavaravanja nadom u dug život.Srce je poput vladara
Ako želimo preporoditi svoje srce, onda se najprije moramo upoznati sa njegovom suštinom. El-Izz b. Abdusselam, rahimehullah, rekao je: ”Srce je izvor svih zaduženja (vadžiba), a valjanost tijela ovisi o valjanosti srca, pa je tako bolesno tijelo produkt bolesnog i pokvarenog srca. Zbog svega ovoga, Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao je: ‘Zaista se u tijelu nalazi jedan organ, ako je on ispravan – ispravno je cijelo tijelo, a ako je on pokvaren – pokvareno je cijelo tijelo. Taj organ je srce.’ (Muttefekun alejhi) To jest, ako srce bude ispravno i pokorno u činjenju dobrih djela i cijelo tijelo će biti pokorno. S druge strane, ako bude pokvareno i uprljano raznim negativnostima, onda i cijelo tijelo biva pokvareno i uprljano grijesima i nevaljalštinama.“ (Kavaidul-Ahkam, 1/167) Od Ebu Hurejre, radijallahu anhu, prenosi se da je rekao: ”Srce je vladar, dijelovi tijela su vojnici, pa ako je vladar dobar, dobri su i vojnici, a ako je vladar loš, loši su i vojnici.“ (Medžmua’ Fetava, 10/15) Ibn Tejmijje, rahimehullah, kaže: ”Vjera počiva na djelima srca, dok vidljiva djela čine ogranke imana.“ (Medžmua’ Fetava, 10/355) Govoreći o značaju djela srca, Ibn Kajjim, rahimehullah, kaže: ”Djela srca čine ciljanu osnovu, dok su djela ostalih dijelova tijela samo sljedbenici srca. Nijjet (namjera) je poput duše, dok je djelo poput tijela, pa ako duša napusti tijelo, onda ono umire. Djelo koje nije popraćeno nijjetom biva ništavno. Spoznaja propisa srca bitnija je od spoznaje propisa ostalih dijelova tijela jer su djela srca osnova, a djela tijela su ogranci te osnove.“ (El-Fevaid, 3/224)
Iskreno i temeljito samopreispitivanje
Površnim i letimičnim samopreispitivanjem nećemo preporoditi svoje srce niti ćemo popraviti naše stanje. Iskrenost prilikom samopreispitivanja ključni je faktor uspješnog samoobračuna. Uzvišeni Allah kaže: ”O vjernici, bojte se Allaha i budite s onima koji su iskreni.“ (Et-Tevbe, 119) Savjetujući svoje plemenite ashabe, Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao je: ”Ako budeš iskren sa Allahom, Allah će biti iskren s tobom.“ (Nesai, br. 1953, Šejh Albani je hadis ocijenio vjerodostojnim, vidjeti: Ahkamul-Dženaiz) Ako si čvrsto odlučio da ćeš biti iskren u samopreispitivanju, onda se okreni i pogledaj iza sebe. Predramazansko doba je izvrsna prilika za iskreno samopreispitivanje. Hasan el-Basri, rahimehullah, rekao je: ”Tako mi Allaha, vjernik se uvijek preispituje i govori da ‘ovo nije htio, ovo nije trebao pojesti, niti na ovaj ulaz ući, niti tamo izaći… Ovo nisam htio, zašto mi je ovo trebalo? Ovome se neću vratiti’, i riječi slične ovima. Stalnim preispitivanjem samog sebe uočavamo nedostatke i u mogućnosti smo da se popravimo.“ (Medaridžu-Salikin, 2/510) Ibn Kajjim, rahimehullah, o samopreispitivanju veli: ”Najštetnija stvar po čovjeka jeste nemar, nepreispitivanje samog sebe, zanemarivanje stvari, a sve ovo vodi čovjeka u propast. Ovo je stanje propalica koji zanemaruju bitne stvari i oslanjaju se na oprost, a nikad ne preispituju sami sebe, srljajući tako u propast i zaboravljajući na grijehe.“ (Igasetu-Lehfan, 1/136) Prisjeti se godine koja je na izmaku i zapitaj sebe kako je protekla godina od prošlog pa do ovog ramazana. Da li si zadovoljan sobom i onime što si tokom godine napravio? Da li si vršio samoobračun tokom godine? Dnevno, sedmično, mjesečno? Ili si pak zaboravio i bio nemaran pa nisi niti jednom tokom godine preispitao samog sebe? Uočavaš li nedostatke kod sebe? El-Sirri el-Sakti je rekao: ”Od znakova postepenog odlaska u propast jeste i neuočavanje sopstvenih nedostataka.“ (Sifetu-Safve, 2/76)
Čišćenje prije kićenja
Želimo li naša srca ukrasiti i okititi pozitivnim vrijednostima, onda ih najprije moramo očistiti od primjesa licemjerstva, pretvaranja, oholosti, umišljenosti i svega drugog što može onečistiti i zaprljati naše srce. Ibn Dževzi, rahimehullah, rekao je: ”O ti, očisti srce svoje, jer ljubav obitava samo u čistim srcima. Zar nisi vidio vrtlara da zemlju naprije čisti, a zatim je ore. Svaki kamen koji nađe, on ukloni, kao i sve ono što bi moglo smetati rastinju, pa tek onda posije sjeme i pomno nad njim bdije i čuva ga.“ (Kalb džedid li-men jurid, str. 36) Vjernik se prema svome srcu ophodi kao vrtlar prema svojoj bašči. U vjerničkom srcu postoji nekoliko bašči u koje svakodnevno ulazi. On ih čisti, obrađuje i u njima zasađuje. Najvažnija bašča u čovjekovom srcu jeste bašča tevhida. Iz nje vjernik otklanja širk, sumnju, pretvaranje i licemjerstvo, a u nju zasađuje tevhid, istinoljubivost i iskrenost. Ibn Kajjim, rahimehillah, kaže: ”Tevhid je najprefinjenija, najčišća i najbjelja stvar ove vjere tako da se i najmanje nečistoće na njemu primjećuju. Tevhid je poput bijele i čiste odjeće na kojoj je i najmanja trunka nečistoće uočljiva ili kao kristalno čisto staklo na kojem se vidi bilo kakav nedostatak.“ (El-Fevaid, 1/184) Druga bašča čovjekovog srca jeste bašča ubjeđenja (jekina) iz koje vjernik otklanja sumnju, varljivu nadu i zavist. Nakon što otkloni nedostatke, vjernik u ovu bašču sadi strpljivost, odlučnost i zadovoljstvo Allahovom odredbom. Bašča znanja jedna je od bitnijih bašči koje srce drže postojanim i živim. Da bi čovjek u ovu bašču zasadio spoznaju, strpljivost i skromnost, najprije iz nje mora odagnati neznanje, ishitrenost, površnost i zadivljenost samim sobom. Huzejfe b. El-Jeman, radijallahu anhu, rekao je: ”Shodno količini znanja koje posjeduje, čovjek se boji Allaha, a shodno svome neznanju, čovjek biva zadivljen svojim znanjem.“ (El-Hudže fe bejani-l-Mehudže, 2/534)
Kako produhoviti srce
Neophodno je znati da se do produhovljenja srca može doći samo na šerijatski propisan način i ne postoji drugi put koji vodi do preporoda srca osim puta kojim su kročili poslanici, neka je Allahov mir i blagoslov na sve njih. Ibn Kajjim, rahimehullah, kaže: ”Produhoviti srce teže je i napornije nego izliječiti tijelo. Ko pokušava produhoviti svoje srce tako što će se posvetiti asketizmu, osamljivanju i borbi na način na koji to nisu činili poslanici, taj je sličan bolesniku koji sam sebe samovoljno liječi, a gdje je njegovo znanje u odnosu na znanje liječnika? Poslanici su liječnici za ljudska srca i ne postoji način kako doći do produhovljenja osim onako kako su to oni činili i prakticirali.“ (Medaridžu-Salikin, 2/315) On također veli: ”Što se tiče čistih i produhovljenih tijela, to su ona tijela koja su pokorna Allahu, odrasla na halalu. Kada se tijela očiste od harama i ljudskih nečistoća koja zabranjuje i vjera i razum, te od svih štetnih dunjalučkih primjesa, srca se produhove i prihvataju sjeme nauke i spoznaje, pa ako se zalijevaju, nakon toga, vodom šerijatske i vjerovjesničke prakse koja ne odstupa od znanja niti se udaljava od izvršavanja vadžiba, onda je neminovno da proklija svako dobro i urodi korisnim plodovima znanja, mudrosti i pouka.“ (Medaridžu-Salikin, 2/474) Srcem osjetiti slast ramazanskog ibadeta nemjerljiv je užitak. Taj užitak može osjetiti svaki vjernik koji iskreno preispita svoje srce, a zatim ga očisti i u njega zasadi sjemenku iskrenosti koja će da urodi plodovima ibadeta utemeljenim na Poslanikovoj, sallallahu alejhi ve sellem, praksi.
El-Asr, br. 43.
http://www.minber.ba
Želiš li biti u Allahovoj blizini? Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao je: “Čovjek je najbliži svome Gospodaru onda kad čini sedždu, stoga se na sedždi što češće dovom obraćajte Allahu.” (Muslim)
Želiš li nagradu obavljenog hadža? Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao je: “Umra u ramazanu ima vrijednost hadža, odnosno hadža obavljenog sa mnom!” (Muteffekun alejhi)Želiš li kuću u Džennetu?
Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao je: “Onome ko radi Allaha sagradi džamiju, Allah će mu sagraditi sličnu u Džennetu.” (Muslim)Želiš li postići Allahovo zadovoljstvo?
Rekao je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem: “Allah je, doista, zadovoljan robom koji Mu, kad nešto pojede, na tome izrazi zahvalu, a kad nešto popije i na tome Mu zahvali!” (Muslim)Želiš li da ti dova bude uslišana?
Rekao je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem: “Između ezana i ikameta, dova se ne odbija.” (Ebu Davud)Želiš li da ti bude upisana nagrada kao da si cijelu godinu postio?
Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao je: “Post tri dana u svakom mjesecu je kao post čitave godine.” (Muteffekun alejhi)Želiš li dobrih djela poput brda?
Rekao je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem: “‘Ko bude prisutan na dženazi sve dok se ne klanja, pripada mu nagrada jednog kirata, a ko prisustvuje sve dok se ne zakopa, njemu pripadaju dva kirata!’ ‘Šta znači dva kirata?’, upitali su. ‘Poput dva velika brda!’, kazao je.” (Muteffekun alejhi)
[b]
Želiš li biti u društvu Vjerovjesnika, sallallahu alejhi ve sellem, u Džennetu?[/b]
Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao je: “U Džennetu ćemo ja i onaj koji se brine o siročetu biti ovako”, i uporedi kažiprst i srednji prst. (Buhari)
[b]
Želiš li nagradu mudžahida na Allahovom putu ili postača ili klanjača?[/b]
Rekao je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem: “Onaj koji se brine o udovici i miskinu je poput borca na Allahovom putu!” Mislim da je još rekao: “I poput onoga ko neumorno bdije u namazu i poput postača koji neprekidno posti!” (Muteffekun alejhi)
[b]
Želiš li da ti Vjerovjesnik garantuje Džennet?[/b]
Rekao je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem: “Ko mi garantuje za svoj jezik i za svoj spolni organ, ja mu garantujem Džennet.” (Muteffekun alejhi)Želiš li da tvoja djela traju i poslije tvoje smrti?
Rekao je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem: “Kada čovjek umre prestaju njegova dobra djela izuzev u tri slučaja: trajna sadaka, korisno znanje i čestito dijete koje dovi za njega.” (Muslim)Želiš li blago od džennetskih blaga?
Rekao je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem: “La havle ve la kuvete illa billah je blago od džennetskih blaga.” (Muteffekun alejhi)Želiš li nagradu kao da si cijelu noć klanjao?
Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao je: “Ko obavi jacija-namaz u džematu, računa mu se kao da je klanjao pola noći, a ko obavi još i sabah-namaz u džematu, računa mu se kao da je klanjao čitavu noć!” (Muslim)
[b]
Želiš li proučiti trećinu Kur’ana za minutu?[/b]
Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao je: “Kul huvallahu ehad… vrijedi trećinu Kur’ana!” (Muslim)
[b]
Želiš li da oteža tas tvojih dobrih djela?[/b]
Rekao je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem: “Dvije riječi omiljene Allahu, lahke na jeziku, a teške na vagi, to su: Subhanallahi ve bihamdihi, subhanallahil-azim.” (Buhari)
[b]
Želiš li da ti se poveća opskrba i produži život?[/b]
Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao je: “Kome želi da mu se poveća opskrba i produži život, neka održava rodbinske veze.” (Buhari)Želiš li da te Allah čuva?
Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao je: “Onaj koji klanja sabah-namaz, u Allahovom je okrilju.” (Muslim)
[b]
Želiš li da ti se oproste grijesi iako ih je mnogo?[/b]
Rekao je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem: “Onome koji u jednom danu stotinu puta izgovori ‘Subhanallahi ve bihamdihi’ bit će oprošteni grijesi pa makar ih bilo poput morske pjene.” (Muteffekun alejhi)Želiš li da razdaljina između tebe i Vatre bude sedamdeset godina?
Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao je: “Ko bude postio jedan dan na Allahovom putu, Allah će njegovo lice udaljiti od Vatre sedamdeset godina.” (Buhari)Želiš li da Allah na tebe donosi salavat?
Rekao je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem: “Ko na mene donese jedan salavat, Allah će na njega donijeti deset.” (Muslim)Želiš li da te Allah uzdigne?
Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao je: “Neće se niko poniziti radi Allaha, a da ga Allah, azze ve dželle, neće uzdići.” (Muslim)
http://www.minber.baŽeliš li biti u Allahovoj blizini? Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao je: “Čovjek je najbliži svome Gospodaru onda kad čini sedždu, stoga se na sedždi što češće dovom obraćajte Allahu.” (Muslim)
Želiš li nagradu obavljenog hadža? Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao je: “Umra u ramazanu ima vrijednost hadža, odnosno hadža obavljenog sa mnom!” (Muteffekun alejhi)Želiš li kuću u Džennetu?
Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao je: “Onome ko radi Allaha sagradi džamiju, Allah će mu sagraditi sličnu u Džennetu.” (Muslim)Želiš li postići Allahovo zadovoljstvo?
Rekao je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem: “Allah je, doista, zadovoljan robom koji Mu, kad nešto pojede, na tome izrazi zahvalu, a kad nešto popije i na tome Mu zahvali!” (Muslim)Želiš li da ti dova bude uslišana?
Rekao je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem: “Između ezana i ikameta, dova se ne odbija.” (Ebu Davud)Želiš li da ti bude upisana nagrada kao da si cijelu godinu postio?
Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao je: “Post tri dana u svakom mjesecu je kao post čitave godine.” (Muteffekun alejhi)Želiš li dobrih djela poput brda?
Rekao je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem: “‘Ko bude prisutan na dženazi sve dok se ne klanja, pripada mu nagrada jednog kirata, a ko prisustvuje sve dok se ne zakopa, njemu pripadaju dva kirata!’ ‘Šta znači dva kirata?’, upitali su. ‘Poput dva velika brda!’, kazao je.” (Muteffekun alejhi)
[b]
Želiš li biti u društvu Vjerovjesnika, sallallahu alejhi ve sellem, u Džennetu?[/b]
Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao je: “U Džennetu ćemo ja i onaj koji se brine o siročetu biti ovako”, i uporedi kažiprst i srednji prst. (Buhari)
[b]
Želiš li nagradu mudžahida na Allahovom putu ili postača ili klanjača?[/b]
Rekao je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem: “Onaj koji se brine o udovici i miskinu je poput borca na Allahovom putu!” Mislim da je još rekao: “I poput onoga ko neumorno bdije u namazu i poput postača koji neprekidno posti!” (Muteffekun alejhi)
[b]
Želiš li da ti Vjerovjesnik garantuje Džennet?[/b]
Rekao je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem: “Ko mi garantuje za svoj jezik i za svoj spolni organ, ja mu garantujem Džennet.” (Muteffekun alejhi)Želiš li da tvoja djela traju i poslije tvoje smrti?
Rekao je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem: “Kada čovjek umre prestaju njegova dobra djela izuzev u tri slučaja: trajna sadaka, korisno znanje i čestito dijete koje dovi za njega.” (Muslim)Želiš li blago od džennetskih blaga?
Rekao je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem: “La havle ve la kuvete illa billah je blago od džennetskih blaga.” (Muteffekun alejhi)Želiš li nagradu kao da si cijelu noć klanjao?
Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao je: “Ko obavi jacija-namaz u džematu, računa mu se kao da je klanjao pola noći, a ko obavi još i sabah-namaz u džematu, računa mu se kao da je klanjao čitavu noć!” (Muslim)
[b]
Želiš li proučiti trećinu Kur’ana za minutu?[/b]
Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao je: “Kul huvallahu ehad… vrijedi trećinu Kur’ana!” (Muslim)
[b]
Želiš li da oteža tas tvojih dobrih djela?[/b]
Rekao je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem: “Dvije riječi omiljene Allahu, lahke na jeziku, a teške na vagi, to su: Subhanallahi ve bihamdihi, subhanallahil-azim.” (Buhari)
[b]
Želiš li da ti se poveća opskrba i produži život?[/b]
Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao je: “Kome želi da mu se poveća opskrba i produži život, neka održava rodbinske veze.” (Buhari)Želiš li da te Allah čuva?
Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao je: “Onaj koji klanja sabah-namaz, u Allahovom je okrilju.” (Muslim)
[b]
Želiš li da ti se oproste grijesi iako ih je mnogo?[/b]
Rekao je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem: “Onome koji u jednom danu stotinu puta izgovori ‘Subhanallahi ve bihamdihi’ bit će oprošteni grijesi pa makar ih bilo poput morske pjene.” (Muteffekun alejhi)Želiš li da razdaljina između tebe i Vatre bude sedamdeset godina?
Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao je: “Ko bude postio jedan dan na Allahovom putu, Allah će njegovo lice udaljiti od Vatre sedamdeset godina.” (Buhari)Želiš li da Allah na tebe donosi salavat?
Rekao je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem: “Ko na mene donese jedan salavat, Allah će na njega donijeti deset.” (Muslim)Želiš li da te Allah uzdigne?
Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao je: “Neće se niko poniziti radi Allaha, a da ga Allah, azze ve dželle, neće uzdići.” (Muslim)
http://www.minber.baPodsticaj na povećanje truda u ibadetu u deset zadnjih dana mjeseca ramazana
Preveo: Mr. Emir Demir
Zahvala pripada Allahu, Gospodaru svih svjetova, koji je naredio da se takmičimo u činjenju dobra, da iskoristimo određena vremena prije nego što nepovratno prođu. Svjedočim da nema drugog istinskog boga osim Allaha Jedinoga, koji nema sudruga u Svome gospodarstvu, božanstvenosti, imenima i osobinama, i svjedočim da je Muhammed Njegov rob i poslanik, koji je prednjačio u dobru, neka su Allahov blagoslov i mir na njega, njegovu porodicu i ashabe koji su imali velike odlike i počasti.
A zatim:
O ljudi, bojte se Allaha Uzvišenog i uzmite za pouku brzinu prolaska dana i noći. Znajte da se dani i noći uračunavaju u vaše edžele i da u njima pohranjujete svoja djela. Zato pohranite u njima djela koja će vas obradovati prilikom obračuna na Dan kada će se dobročiniteljima reći:
”Jedite i pijte, radosni za ono što ste u danima minulim zaradili!”[1], a ne pohranjujte u njima ono što će vas ražalostiti i kada će nemarni reći:
”…i reći: Kamo sreće da sam se za ovaj život pripremio!’‘[2]
Znajte, Allahovi robovi, da sada živite u najboljim danima mjeseca ramazana. Već vam je dvadeset dana prošlo i evo vas u zadnjih deset. Ko je dobro činio od početka mjeseca, neka ga i dalje čini, i neka uvišestruči svoje zalaganje u ovoj blagoslovljenoj zadnjoj trećini kako bi postigao još više dobra. Neka dobije vrijednosti ovih dana koji se odlikuju nad prethodnim danima. Ko je prethodno bio nemaran u ovome mjesecu, neka njegov ostatak provede u dobru. Neka se pokaje Allahu zbog svog nemara i nesmotrenosti, pa će mu vjerovatno Allah oprostiti ono što je propustio i dati mu uputu u ostatku ovog mjeseca, jer se na djela gleda prema njihovim završecima.
Allahovi robovi! Ovaj mjesec razlikuje se od drugih mjeseci i pored toga što je čitav život muslimana velika prilika i dragocjenost koja se ne može procijeniti. Međutim, ovaj mjesec je Allah odlikovao posebnim vrijednostima i u njemu propisao djela kojih nema u drugima: naredio je da se posti danju i taj post učinio jednim od temelja islama. Taj post je posebno za Sebe odredio između ostalih djela, jer je rekao: ”Post je Moj i Ja za njega nagrađujem”[3] Uzvišeni Allah odlikovao je post sa dvije velike odlike. Prvo, pripisao ga je Sebi, jer je rekao: ”Post Meni pripada”. Ovo pripisivanje nalaže posebnu počast i vrijednost posta; a druga odlika je da Uzvišeni Allah na Sebe preuzima nagradu za post, a to nalaže veliku i mnogostruku nagradu čiju stvarnu veličinu zna samo Allah.
Uzvišeni Allah propisao je u ovom mjesecu obavljanje namaza u noćima, kao teravih-namaza, zajednički u džamijama, a Poslanik, s.a.v.s. , rekao je: ”Ko bude klanjao za imamom sve dok imam ne završi namaz, imat će nagradu kao da je klanjao cijelu noć.”[4] Također, Poslanik, s.a.v.s., kaže: ”Ko isposti vjerujući i nadajući se nagradi bit će mu oprošteni prijašnji grijesi.”[5] Dakle, vidimo da je vrijeme ovog mjeseca ispunjeno ibadetom, dani postom, a noći namazom. Tako se kod vjernika objedinjuju dvije borbe: borba protiv vlastitog nefsa u postu i borba noću prilikom obavljanja namaza.
Za borbu je potrebno strpljenje, stoga je ovaj mjesec nazvan mjesecom strpljenja. Uzvišeni kaže:
”O vjernici, tražite sebi pomoć u strpljivosti i obavljanju molitve! Allah je doista na strani strpljivih.”[6] El-Begavi, Allah mu se smilovao, kaže: ”Tj. post.” Mjesec ramazan nazvan je mjesecom strpljivosti, a strpljivost u osnovi označava da se čovjek suzdržava u postu, tj. samog sebe od hrane i ostalih uživanja.
Ko objedini ove dvije borbe i pokaže u tome strpljivost, bit će mu isplaćena neograničena nagrada. Onaj ko izostavlja teravih-namaz iz lijenosti, zapostavio je pravo koje je određeno za noći ramazana i nije se strpio u jednom od ova dva džihada, te je sebi uskratio ovu veliku nagradu, pa neka na to obrate pažnju ljudi koje vidimo da ne klanjaju teravih-namaze tokom cijelog mjeseca ili u većini noći. Iako nekada klanjaju, ne čine to svaku noć u kontinuitetu da bi dobili potpunu nagradu ramazanskog namaza.
Uzvišeni je u ovom blagoslovljenom mjesecu propisao da se što više uči Kur’an. Uzvišeni kaže:
”U mjesecu ramazanu počelo je objavljivanje Kur’ana.’‘[7]
Posebno određivanje objavljivanja Kur’ana u ovom mjesecu označava i posebnu vrijednost učenja Kur’ana u njemu. Zato je Vjerovjesnik, sallallahu alejhi ve sellem, u ovom mjesecu posebno više učio Kur’an. U Sahihima se navodi: ”Džibril, a.s., dolazio je Vjerovjesniku, s.a.v.s., svake noći u mjesecu ramazanu i podučavao ga Kur’anu.”
Džibril je najbolji melek, a Muhammed, s.a.v.s., najbolji poslanik i međusobno se podučavaju najboljoj Knjizi u ovom najboljem mjesecu. Sve to nam ukazuje na vrijednost učenja Kur’ana u odnosu na učenje u drugim mjesecima, iako je učenje Kur’ana potrebno u svakom vremenu i za njega uvijek postoji velika nagrada. Međutim, nagrada za učenje u ovom mjesecu uvećava se više nego u ostalim mjesecima. Isto tako, Džibrilovo, a.s., podučavanje Kur’anu Vjerovjesnika, s.a.v.s., ukazuje nam da je čovjeku koji zna napamet određene dijelove Kur’ana pohvalno da ih uči pred onim ko zna učiti Kur’an bolje od njega kako bi se okoristio njegovim usavršavanjem i učenjem.
Učenje Kur’ana u ramazanu podrazumijeva njegovo učenje na teravih-namazu, noćnom namazu, kao i učenje van namaza. Ashabi, r.a., dugo su učili Kur’an na tehedždžudu. Ponekad bi učač učio dvije stotine ajeta na jednom rekatu tako da su se oslanjali na svoje štapove od dugog stajanja.
Sve ovo spomenuli smo kako bismo približili i ukazali na vrijednost namaza ljudima koji su nemarni prema potpunom obavljanju namaza, kojima se namaz čini teškim. Imam treba da pazi na stanje onih koje predvodi u namazu, ali to ne znači da on treba namaz obavljati nabrzinu i prebrzo učiti Kur’an tako da iskvari njegovo učenje. Zapravo, ovime se aludira na umjerenost koja objedinjuje potpuno obavljanje namaza i neotežavanje klanjačima uz ispravno učenje od kojeg će korist imati muktedija i prema kojem će srca osjećati skrušenost.
Namaz treba podjednako dugo obavljati od početka do kraja mjeseca, jer neki imami brzo uče i otežu namaz na početku mjeseca sve dok ne završe hatmu Kur’ana, a kada je završe, onda se olahko odnose prema namazu u ostalim ramazanskim noćima koje ustvari predstavljaju najbolje noći mjeseca ramazana, a to su njegove zadnje noći.
Allahovi robovi! Cilj teravih-namaza i noćnog namaza u ramazanu nije učenje hatme, niti učenje dove koja je pripremljena za hatmu, već je cilj da se sve noći ovoga mjeseca ispune klanjanjem namaza, a hatma dolazi kao posljedična stvar i u osnovi na nju nije aludirano. Ukoliko Kur’an ne bi bio u cijelosti proučen, a ispravno se obavi namaz u svim noćima, sa ispravnim nijjetom, nagrada će biti potpuna, inšallah. Ukoliko bi se proučila hatma uz iskreno obavljanje namaza i učenje, ili sa izostavljanjem učenja u ostalim noćima, nagrada ne bi bila potpuna onoliko koliko bi to djelo bilo umanjeno.
Uzvišeni Allah propisao je u ovom blagoslovljenom mjesecu što više ulaganja truda u posljednjih deset dana, jer to su noći kada oni koji su zaslužili Vatru bivaju oslobođeni od nje, ukoliko se pokaju od grijeha i ulože maksimalan trud u ovim noćima, sa dobrim nijjetom. Također, ove noći su noći u kojima je Vjerovjesnik, sallallahu alejhi ve sellem, ulagao više truda nego obično, provodio bi ih u noćnom namazu, činio bi itikaf u mesdžidu posvećujući se samo ibadetu u ovim noćima i danima. Zalaganje u ovim noćima predstavlja povođenje za Vjerovjesnikom, s.a.v.s., i prakticiranje riječi Uzvišenog:
”Vi u Allahovom Poslaniku imate divan uzor za onoga koji se nada Allahovoj milosti i nagradi na onome svijetu, i koji često Allaha spominje”[8] Također, ovo su noći kojima se priželjkuje Noć kadra o kojoj Uzvišeni kaže:
”Noć kadr bolja je od hiljadu mjeseci”[9] tj. djelo u ovoj noći bolje je od djela učinjenih u hiljadu drugih mjeseci u kojima nema Noći kadra. Poslanik, s.a.v.s., kaže: ”Ko provede Noć kadra u namazu, vjerujući i nadajući se nagradi, bit će mu oprošteni prethodni grijesi.”[10] Nagrada za obavljanje namaza sigurno će doći ukoliko je čovjek obavljao namaz svake noći, a posebno u zadnjih deset dana ramazana, jer u njima postoji veća vjerovatnoća da će se pronaći Lejletul-kadr i veća mogućnost da ćemo je provesti u ibadetu. Nije precizno određeno koje je noći Lejletul-kadr, jer ju je Allah Uzvišeni sakrio kako bi Njegovi robovi što više ulagali truda u njenom pronalasku i kako bi obavljali namaz u svim noćima ovog mjeseca i potrazi za njom. Tako će imati mnogo dobrih djela, a i nagrada, a time se pravi i razlika između onoga ko je vrijedan i onoga ko je lijen. Musliman koga Allah uputi na dobra djela u ovom mjesecu i koji prođe kroz sezonu milosti, oprosta i oslobađanja od Vatre, te provede Noć kadra vjerujući i nadajući se nagradi, ima veliku mogućnost i najpreči je da zadobije sva dobra ovoga mjeseca. Tako postiže visoke stepene zbog onoga što je činio u prethodnom vremenu.
Vjerovjesnik, s.a.v.s., provodio bi zadnje dane mjeseca ramazana u činjenju dobrih djela, kao što su cjelonoćno obavljanje namaza, tehedždžud namaza, svoju porodicu bi budio na namaz, a to su danas zapostavili mnogi ljudi kod svojih porodica i djece, koje ostavljaju da probdiju noći u igri i zabavi, raspušteni po ulicama ili sjede u kućama gledajući filmove i serije i slušajući muziku i pjesme tokom svih noći ramazana. Oni nemaju druge koristi od ramazana osim što zarade grijehe, a kada svane, onda utonu u san tako da ne klanjaju čak ni obavezne namaze, jer su odgojeni u nepoštivanju ramazana, a to je rezultat njihove zapuštenosti od strane njihovih roditelja i staratelja. Ružan li je takav odgoj i ružno li je takvo starateljstvo! Uzvišeni Allah će ih na Sudnjem danu pitati o zapostavljanju onih koje su trebali čuvati i zanemarivanju svoje lične odgovornosti. Poslanik, s.a.v.s., kaže: ”Svako od vas je čuvar i svako od vas je odgovoran za ono što čuva.”[11]
Vjerovjesnik, s.a.v.s., u deset zadnjih dana mjeseca ramazana prakticirao je posebno itikaf, a on označava stalni boravak u mesdžidu radi ibadeta i neizlazak iz njega osim zbog prijeke potrebe, a zatim ponovni povratak u njega. Vjerovjesnik, s.a.v.s., odlazio bi u itikaf u zadnjih deset dana prekidajući tako sve svoje poslove, oslobađajući svoje misli od svakodnevnice i osamljujući se radi sašaptavanja sa svojim Gospodarom, Njegovog spominjanja i upućivanja dove Njemu.
Zato, potrudite se, Allah vam se smilovao, u ovih zadnjih deset dana koji su završnica ovog mjeseca i u kojima postoji najveća vjerovatnoća da će se Noć kadra u njima provesti u ibadetu. Što više sjedite u džamijama radi zikra i učenja Kur’ana, ukoliko niste u mogućnosti da činite itikaf. Uzvišeni Allah kaže:
”I nastojte da zaslužite oprost Gospodara svoga i Džennet prostran kao nebesa i Zemlja, pripremljen za one koji se Allaha boje, za one koji, i kad su u obilju i kad su u oskudici, udjeljuju, koji srdžbu savlađuju i ljudima praštaju – a Allah voli one koji dobra djela čine: i za one koji se, kada grijeh počine ili kada se se prema sebi ogriješe, Allaha sjete i oprost za grijehe svoje zamole – a ko će oprostiti grijehe ako ne Allah? – i koji svjesno u grijehu ne ustraju. Njih čeka nagrada – oprost od Gospodara njihova i džennetske bašče kroz koje će rijeke teći, u kojima će vječno ostati, a divne li nagrade za one koji budu tako postupili!”[12] Allah blagoslovio nas i vas citiranim ajetima iz Kur’ani-kerima. Tražim oprosta od Allaha, a vi tražite oprosta od Njega, jer On prašta i samilostan je.
Druga hutba
Zahvala pripada Allahu, Gospodaru svih svjetova, a lijepi ishodi su za bogobojazne. Neprijateljstvo se izražava samo prema nepravednima. Svjedočim da nema drugog istinskog boga osim Allaha Jedinoga, koji sudruga nema, On je Bog prvih i zadnjih, održava nebesa i Zemlju. Svjedočim da je Muhammed Njegov rob i poslanik, povjerljivi vjerovjesnik, neka su salavat i selam na njega, njegovu porodicu, ashabe i sve njihove sljedbenike.
A zatim:
O ljudi, bojte se Allaha koji je Plemeniti i Uzvišeni. Očistite svoje duše pokajanjem Allahu od loših djela i takmičenjem u činjenju dobrih djela u preostalim noćima ovog vašeg mjeseca i periodu koji vam je Allah dao u vašem životu prije dolaska smrti. Uspio je rob koji se bude zalagao i čistio se, a propao je onaj ko se zaprlja i krene za strastima.
Allahovi robovi! Preostali dio ovog vašeg mjeseca sustignite mnoštvom pokornosti, učenjem ajeta i zikrom, te mnoštvom sadake i pokajanjem Allahu za prethodne postupke. Razborit je onaj ko koristi životne prilike i koristi sezone dobra da pobriše dobrim djelima svoja loša djela, jer uistinu dobra djela brišu loša, a to je opomena za one koji opomenu uzimaju. Imajte na umu da dani i noći brzo prolaze, kao što brzo prolazi i život i kao što brzo dođe čas odlaska sa ovoga svijeta. Koliko samo imate pouka iz života onih koje ste poznavali, a koji su ostavili svoje kuće i vile, svoje blagodati i bogatstva, a nastanili se u grobovima. Sretan je onaj koji pouku uzme od drugoga i shvati ono što mu Allah naređuje, pa Ga se boji i izvršava ono što mu je naređeno. Nesretan je onaj ko je prethodno bio nemaran i nije se okoristio provedenim danima i noćima na ovome svijetu, te nije preostali dio svoga života iskoristio za pokajanje svome Gospodaru i Stvoritelju, kao što nije žurno nastojao da se približi Darovaocu blagodati onim što Mu čini zadovoljstvo prije nego što bude zaustavljen pred Njim radi ispitivanja.
O muslimani, prisjetite se da ste sada na kraju ovoga mjeseca od kojeg je preostalo samo nekoliko dana. Koliko ima samo ljudi koji žive zadnje dane svoga života i ulaze u borbu sa edželom? Ko je od nas u ovome mjesecu loše postupao neka se Allahu iskreno pokaje i neka uđe na vrata pokajanja sve dok su ona otvorena i prije nego što se zatvore, a knjiga dobrih i loših djela se zatvori. Ko je u ovome mjesecu bio predan svome Gospodaru i lijepo postupao, neka još bolje učvrsti sazdanu građevinu, neka bude zahvalan na blagodatima i neka ne bude poput one žene koja je svoju pređu rasplela nakon što ju je bila čvrsto oplela.
O muslimani, gradite džamije obavljanjem dnevnih namaza zajednički, a i džuma:
”…i koji namaze svoje na vrijeme obavljaju”[13] Što više dajite sadake! Allah Uzvišeni kaže o onima koji daju sadaku:
‘‘…i muškarcima koji dijele zekat i ženama koje dijele zekat…”[14] Učite Kur’an i po njemu postupajte, jer će on na Sudnjem danu doći kao zagovarač onima koji su ga učili. Redovno obavljajte noćni namaz i budite od onih za koje Uzvišeni kaže:
[b]
”Bokovi njihovi se postelja lišavaju i oni se Gospodaru svome iz straha i želje klanjaju, a dio onoga što im Mi dajemo udjeljuju. I niko ne zna kakve ih, kao nagrada za ono što su činili, skrivene radosti čekaju”[/b][15]O muslimani, Uzvišeni Allah vam je na kraju ovoga mjeeca propisao sadekatul-fitr koji iznosi jedan sa’a (3 kg) vaše hrane, koji treba dati svaki pojedinac: malodobni, punoljetni, muško, žensko, bogati, siromašni. Uzvišeni Allah ga je propisao kako bi se upotpunio post, kako bi se izrazila zahvala Njemu za blagodati upotpunjenja ramazana i kako bi se time postač očistio od besmislica i ružnih djela, te kako bi se siromašnima i nevoljnicima iskazalo dobročinstvo i kako ne bi bili u potrebi da se ponižavaju moljakanjem u bajramskim danima. Sadekatul-fitr se daje od vremena kada se potvrdi da bajram nastupa do samog obavljanja bajram namaza, a dozvoljeno ga je dati dan ili dva prije. Ko dadne sadekatul-fitr u tom vremenu, ispravno je postupio, a ko ga dadne poslije, onda je to obična sadaka. Više islamskih učenjaka spominje da se na sadekatul-fitr ukazuje riječima Uzvišenog:
‘‘Postići će šta želi onaj koji se očisti i spomene ime Gospodara svoga pa molitvu obavi”[16] tj. u potpunosti će uspjeti i sve zadobiti onaj ko dadne sadekatul-fitr i klanja bajram-namaz. Zato, Allahovi robovi, izdvojite ga iz vaše halal hrane i darujte ga dragovoljno. Uzvišeni kaže:
[b]
”Nećete zaslužiti nagradu sve dok ne udijelite dio od onoga što vam je najdraže; a bilo šta vi udijelili, Allah će, sigurno, za to znati”[[/b]17] Najpreče je da musliman dadne sadekatul-fitr u području gdje bude boravio u vrijeme nastupanja bajrama, jer time javno manifestuje ovaj obred i proklamuje zahvalu i dobročinstvo prema muslimanima koji imaju potrebu za njim. A ko dadne sadekatul-fitr u nekom drugom mjestu radi preovladavajuće koristi, onda nema smetnje. Nije potrebno davati protunaknadu za hranu (u novcu), jer su Vjerovjesnik, r, i njegovi ashabi davali sadekatul-fitr u hrani, iako je postojao novac. Uzvišeni kaže:
[b]
”Vi u Allahovom Poslaniku imate divan uzor za onoga koji se nada Allahovoj milosti i nagradi na onom svijetu, i koji često Allaha spominje.”[/b][18]Allahovi robovi! Udijelite vaš sadekatul-fitr iz uvjerenja, pa ćete tako steći nagradu od vašeg Gospodara i oživjeti sunnet vašeg Vjerovjesnika, a tako lijepo postupate i prema vašoj braći, a time veličate i propise kojima vas je obavezao vaš Gospodar. Uzvišeni Allah voli one koji dobro čine, nagrađuje one koji milostinju daju, a ko veliča Allahove propise, pa to je znak bogobojaznosti u srcima. Allahu, blagoslovi Muhammeda i Muhamedovu porodicu kao što si blagoslovio Ibrahima i Ibrahimovu porodicu i podari blagodati Muhammedovoj porodici kao što si podario blagodati Ibrahimu i njegovoj porodici između ostalih svjetova, jer si Ti uistinu dostojan hvale i ponosa. Allahu, blagoslovi nam ostatak ovog ramazana. Allahu, daj da doživimo Lejletul-kadr i primi nam ibadete u njoj. Allahu, učini nas od onih kojima je primljen post, kojima su oprošteni grijesi i preko čijeg nemara i propusta se prešlo. Allahu, nagradi nas za dobročinstvo dobročinstvom, a za grijehe oprostom. Allahu, omili nam Kur’an i učini nas od onih koji ga uče i po njegovim pravilima postupaju. Allahu, učini ono što si nam odredio u Noći kadra dobrim za nas, naše roditelje, našu djecu, braću, učitelje i sav ummet Muhammeda, sallallahu alejhi ve sellem. Allahu, budi na pomoći slabima i nevoljnicima. Allahu, oslobodi naše zarobljenike i ostale zarobljene muslimane. Allahu, pomozi našu braću mudžahide na Tvome putu na svakom mjestu. Allahu, pomozi ih Svojom pobjedom, ponizi njihove neprijatelje jer Ti oni ne mogu umaći, Gospodaru svih svjetova. Slava Tebi pripada, naš Gospodaru, Gospodaru ponosa, u odnosu na ono što oni iznose. Neka je mir na sve poslanike i neka je konačna zahvala Allahu, Gospodaru svih svjetova.
[1] El-Hakkah, 24
[2] El-Fedzr, 24.
[3] prenosi En-Nesai, a El-Albani kaže da je vjerodostojan
[4] Prenosi Et-Tirmizi, a El-Albani kaže da je vjerodostojan
[5] Muttefekun alejhi
[6] El-Bekare, 153.
[7] el-bekare, 185.
[8] El-Ahzab, 21.
[9] El-Kadr, 3.
[10] Prenose imami El-Buhari i Muslim
[11] Muttefekun alejhi
[12] Ali Imran, 133-136.
[13] El-Mu’minun, 9.
[14] El-Ahzab, 35.
[15] Es-Sedžde, 16-17.
[16] El-E’ala, 14-15.
[17] Ali Imran, 92.
[18] El-Ahzab, 20-21.
- You must be logged in to reply to this topic.