[Mustafa]

#8713

GORAZDE:::

Eksplozija u preduzeću Ginex

Utorak, 20 JANUARY 2009

U krugu goraždanske firme namjenske industrije “Ginex” danas oko 15.15 sati došlo je do eksplozije.

Prema riječima direktora firme Jusufa Hubjera, eksplozija se dogodila na odjelu izrade inicijalnih kapisli, a stradalih srećom nije bilo.

– Jedino je radnica ovog preduzeća Sedina Hurlov u pokušaju da se skloni pala i slomila ruku. Nema nikakvih tragova povreda od eksplozije, ali je ipak prebačena u Sarajevo gdje će ukoliko bude potrebe biti obavljen hirurški zahvat, kazao je Hubjer.

Nakon eksplozije na lice mjesta stigli su i inspektori MUP-a BPK-a Goražde koji će obaviti uviđaj. Uzroci eksplozije za sada nisu poznati.

(Fena)

[Mustafa]

#8720

USTIPRACA:::

Ustiprača još nije dobila vlast

Savez SDA i SBiH insistira da na pozicije predsjedavajućeg Skupštine općine, odnosno zamjenika načelnika općine Ustiprača, ranije Novo Goražde, budu imenovani Fuad Mašić i Hasib Dolovčić.

Općina Ustiprača posljednja je u regionu u kojoj vlast, više od tri mjeseca nakon izbora, još uvijek nije formirana. Ni rok da do 12. januara bude održan međustranački dogovor na kojem bi bili riješeni nesporazumi nije ispoštovan.

– Mi insistiramo na pozicijama predsjedavajućeg SO i zamjenika načelnika i ne odustajemo od toga. Druga strana smatra da zamjenik načelnika treba biti Srbin, ali Zakon o lokalnoj samoupravi je jasan – kazao nam je predsjednik Kluba odbornika SDA-SBiH Fuad Mašić.

Za poziciju predsjedavajućeg Skupštine najprije je bio predložen Hamid Zirak iz SDP-a, koji je imao podršku srpskih stranaka, ali je on na posljednjoj sjednici odustao od kandidature.

U međuvremenu, zbog problema oko konstituiranja vlasti održan je i sastanak u Ministarstvu lokalne uprave u Banjoj Luci.

– Tamo smo se dogovorili da se dogovorimo i što prije konstituišemo vlast. Rok je bio 12. januar. Zaključak je SO da se prvo moramo dogovoriti na međustranačkom sastanku da bi zakazali sjednicu – kaže Mašić.

(Dnevni Avaz)

[ponekad ovdje]

#8778

–
GORAZDE

Vedin još čeka kuću

Porodica Klovo: Čekaju vlastiti krov

Najmlađi pisac živi u kolektivnom centru…

22.01.2009. 09:39
U sarajevskom “Bosnetu” dogovoreni su detalji i započete pripreme za štampanje knjige “Lari Lington” najmlađeg bh. pisca, desetogodišnjeg Vedina Klove iz Goražda. Knjiga govori o doživljajima dječaka Larija Lingtona i njegovim avanturama u potrazi za drevnim čarobnim štapićem kojim na kraju pobjeđuje zlo.

Višestruko nagrađivani dječak koji je osvajao nagrade na brojnim takmičenjima, uporedo uči engleski, španski i francuski jezik, nažalost, još živi u izbjegličkom naselju Belvedere. Do kada, zavisi od goraždanskih vijećnika od kojih se očekuje da na sjednici krajem mjeseca konačno usvoje rješenje kojim će porodici Klovo biti odobrena kupovina zemljišta u naselju Obarak.

Vedinovi roditelji Zijad i Dika su demobilisani borci, a materijal za izgradnju kuće, odmah po objavljivanju prvog teksta u “Dnevnom avazu” prije više od godinu, ponudila im je organizacija “Most prijateljstva”. Na ovaj način trebala bi biti ispunjena dugogodišnja Vedinova želja da konačno dobije svoj krov nad glavom.

– Sjećam se kada ste prije godinu došli u moju školu. Rekao sam vam tada svoju želju, nikako da mi se ispuni. Teško je živjeti tu, nema nikakvog dvorišta ni prostora za igranje, ali bit će ako Bog da – kaže nam Vedin.

Autor: Al. B.

[Mustafa]

#8809

CAJNICE:

Povratnici i njihove muke

Mujo Oruč (42) uspio je prije dvije godine obnoviti kuću u čajničkom selu Kapov Han, gdje živi sa starim i bolesnim roditeljima. Kaže da bi volio upoznati ekonomistu koji bi 150 maraka naknade za demobilisane borce razvukao cijeli mjesec, što njemu nekako polazi za rukom.

Iako ima 42 godine, još se nije oženio, jer živeći od danas do sutra ne zna ni kako da planira budućnost.

-I kad bi se ženio, ne znam koja bi žena došla ovdje, na koji način da živi. Ove mlađe djevojke, kad im kažeš gdje živiš i s kim, od čega živiš, neće ni da te čuju. Da bih obezbjedio sebi drva, moram uzeti ručna kolica, sjekiru i testeru i ići dva kilometra od kuće i sve to sam vratiti. E zamislite da tako neko živi-kaže Mujo.

Nekad bi se, govori, i borio kada dva danuma zemlje nebi morao obrađivati ručno. Za razliku od njega, Zijad Kulelija, prvi povratnik u Milijeno kod Čajniča, dobio je motokultivator, ali je u njega samo mogao gledati, jer nije imao prikolicu.

Zijad je ratni vojni invalid, živi sa nepokretnom majkom, suprugom Munirom i kćerkama Almedinom i Ajšom.

– Od povratnika prave neradnika. Javi se donator, da ti paketić i to znači da ja trebam ležati i čekati sljedeći. Ne daju ti da taj paket zaradiš svojim radom. Hvala njima na tome, ali to nije nikakvo rješenje-kaže Kulelija.

(Dnevni Avaz)

[Mustafa]

#8909

FOCA:

Srbija izručila Blagoja Golubovića

Nadležne agencije za provođenje zakona Republike Srbije izručile su pravosudnim organima BiH Blagoja Golubovića, rođenog 18. aprila 1965. godine u mjestu Straganci, opština Foča, s prijavljenim prebivalištem u Miljevini, saopćeno je danas iz Suda BiH.

Na zahtjev Tužilaštva BiH ranije je raspisana potjernica za osumnjičenim, koji se nalazi pod istragom Posebnog odjela za ratne zločine Tužilaštva BiH. Osumnjičen je za ratne zločine počinjene nad žrtvama bošnjačke nacionalnosti na području Foče tokom 1992. godine.

On se sumnjiči da je počinio krivično djelo zločini protiv čovječnosti.

Osumnjičeni je lišen slobode 28. aprila prošle godine, a nalazio se u ekstradicionom pritvoru određenom od sudije Okružnog suda u Novom Sadu. Nakon što je Golubović izručen pravosuđu BiH, u Sudu BiH je održano ročište na kojem je zatraženo određivanje mjere pritvora prema osumnjičenom iz razloga opasnosti od bjekstva osumnjičenog.

Sud BiH je odredio pritvor osumnjičenom u trajanju od 30 dana, saopćeno je danas iz Tužilaštva BiH.

(FENA)

[Mustafa]

#9057

VISEGRAD::

Stubovi dalekovoda postavljeni do temelja porušene kuće

Postalo je gotovo nevjerovatno da se mladi odluče vratiti iz izbjeglištva na svoju imovinu, posebno ako se ona nalazi u ratom opustošenom selu. Amir i Mirela Kadrić vratili su se u Amirovo rodno selo Babin Potok kod Višegrada.

– Dok sam bio u izbjeglištvu u Goraždu upoznao sam Mirelu koju sam ubrzo i oženio. Ona je tada imala samo 16 godina. Zajednič ki život nastavili smo u Sarajevu, gdje sam zarađivao kod privatnika.

Tamo nam se rodila kćerka Minela (3) a ubrzo smo dobili i sina Admira (2). Živjeli smo kao podstanari i nismo imali dovoljno za život – priča Amir.

Ovo dvoje mladih odlučili su da se vrate u Babin Potok gdje imaju veliko imanje. Skromna kućica koju im je doniralo federalno ministarstvo nije tijesna za vrijedne Kadriće.

– Imam želju da se bavim stočarstvom. Nadam se da ću do početka vegetacije sa suprugom uspjeti urediti voćnjake i livade – objašnjava Amir.

Mladi par ne predaje se pred teškom materijalnom situacijom. Nemaju nikavih primanja a do njihove kuće zimi se može jedino pješice.

Velika nepravda Kadrićima nanesena je kada je „Elektroprenos“ nakon rata postavio stubove dalekovoda na samo dva metra od temelja njihove porušene kuće pa su doniranu kućicu morali praviti na drugoj lokaciji. A na toj lokaciji u kišnim periodima postoji opasnost
od odrona zemljišta iznad same kuće.

Svi se ućutali
Amir kaže da je bio prinuđen da „dobrovoljno“ pristane na novu lokaciju, ali da je opština Višegrad ugovorom preuzela obavezu da posreduje kod „Elektroprenosa“ da mu se šteta nadoknadi. Ta sredstva bi iskoristili za izradu drenaže i potpornog zida koji bi spriječio potencijalno klizište. – Taj ugovor smo potpisali prije tri godine ali do danas nismo ništa dobili. Sada su se svi ućutali. No, ja se neću predati i tražiću odštetu, ako treba i putem suda – ističe Amir.

Četvoročlanoj porodici Kadrić za sada društvo pravi Fadil Huskić, prvi povratnik u ovo selo koji ih hrabri u njihovoj odluci da se vrate na djedovinu.

Najljepši dani
– Ja sam imao samo 12 godina kada je izbio rat. Prije toga najljepše dane svog života proveo sam upravo ovdje i želim ostatak života provesti gdje sam se i rodio. Moja djeca ići će u školu koju je meni rat prekinuo – kaže Amir.

(Dnevni Avaz)

[ponekad ovdje]

#9084

–
GORAZDE:

Adnan Zupčić pokazuje ostatke posuđa i keramike

Kopajući njive pronašli dijelove starog posuđa

Predmeti korišteni prije 6.500 do 7.000 godina • Istraživanja u Lugu 1955. godine vršio i profesor Alojz Benac…
04.02.2009. 07:15

Neolitsko naselje na Lugu kod Goražda, nacionalni spomenik BiH, prostire se na mnogo većoj površini nego što se pretpostavljalo, zaključak je eksperata Zemaljskog muzeja u Sarajevu nakon najnovijeg otkrića do kojeg su došli zahvaljujući saradnji sa mještanima. Tokom prošlog ljeta, obrađujući svoja imanja, stanovnici Zupčića pronašli su dijelove predmeta korištenih prije 6.500 do 7.000 godina i u pomoć pozvali eksperte.

– Nešto više od stotinu metara vazdušne linije od ostataka naselja u krugu od 30 metara pronađeni su ostaci starog posuđa i keramike. To su njive koje se obrađuju i na ostatke smo naišli prilikom kopanja – kazao je Adnan Zupčić, predsjednik MZ Zupčići.

Zilka Kujundžić-Vejzagić, kustosica Zemaljskog muzeja iz Sarajeva i ekspert za prahistoriju, kaže da se do sada raspolagalo podacima do kojih je 1955. godine došao profesor Alojz Benac, izvršivši manja zaštitna istaživanja na Lugu, koji je ovo mjesto označio kao najjužniju tačku utjecaja Vinčanske kulture, tehnološki najnaprednije prahistorijske kulture na svijetu, za koju su vezani počeci obrade metala.

– Kompleks najvjerovatnije potiče iz starijeg perioda “Vinče”, što bi značilo da je to neko vrijeme paralelno sa našim Butmirom, između 5.000 i 4.500 godina prije naše ere. Ima i mlađeg materijala iz perioda “Vinče – pločnik”, oko 4500. godine p.n.e., pogotovo na donjoj terasi tako da je moguće da je starije naselje, koje je prof. Benac kopao, bilo manjeg obima i kasnije se proširilo i na donju terasu – kaže Vejzagić, najavljujući početak istraživanja već u ovoj godini.

U potrazi za metalom

– Ja pišem rad u kojem povezujem Gornju Tuzlu sa Lugom. Vidim da je tu i jedna posuda za livenje metala, pa je moja pretpostavka da se radi upravo o populacijama koje su došle sa sjevera duž Drine u potrazi za metalom. Radim na izradi projekta, možda sa Austrijancima koji su zainteresirani ili sa jednom kolegicom iz Francuske koja već radi na području Makedonije i Srbije – dodaje Vejzagić.

Izmjestiti deponiju

Državna komisija prošle godine Lug je proglasila nacionalnim spomenikom BiH, a Vladi FBiH naložila da sa ovog lokaliteta izmjesti deponiju smeća korištenu nakon rata.

Autor: Al. BAJRAMOVIĆ

[Mustafa]

#9274

GORAZDE:

Poziv za finansijsku pomoć za završetak izgradnje

U nastavku clanka mozete procitati dopis koji smo danas dobili na adresu redakcije Gorazde-x, koji prenosimo u cjelosti.

ISLAMSKA ZAJEDNICA U BOSNI I HERCEGOVINI
MEDŽLIS ISLAMSKE ZAJEDNICE GORAŽDE
I Z V R Š N I O D B O R

Poštovani,

U mjesecu maju 1997.godine, položen je kamen temeljac za izgradnju džamije „Šehidija“ u džematu Vitkovići Goražde. Svečano otvaranje novoizgrađene džamije upriličeno je 18. septembra 2004.godine, na Dan oslobođenja Kantona i Općine Goražde.

Džamija je izgrađena uz svesrdnu pomoć i podršku institucija IZ Goražde, džematlija iz džemata Vitkovići, građana Goražda, te privrednih i društvenih subjekata kao i mnogih drugih u BiH i inostranstvu.

U cilju stvaranja uslova za potpunu realizaciju planova i kvalitetan rad ovog džemata započeli smo izgradnju mektebskih prostorija i imamskog stana. Zbog nedostatka finansijskih sredstava molimo Vas da u granicama svojih mogućnosti pomognete završetak ovog hairli posla. Finansijska sredstva možete uplatiti na ž.r. medžlisa IZ Goražde br. 1011400000170979 sa naznakom za izgradnju mektebskih prostorija i imamskog stana u džematu Vitkovići kod Privredne banke Sarajevo, filijala Goražde. Uplatu takođe možete izvršiti i na devizni račun kod iste banke br: 5010120-000426-20.

Esselamu alejkum!

Predsjednik Medžlisa IZ Goražde
Nusret Čengić, dipl.ing.

Predsjednik građevinskog odbora
Kasim Brdar

[Mustafa]

#9301

GORAZDE – Apel

Pejović nema novca za odlaske u Sarajevo

Šefćet Pejović (53) iz Novog Pazara, koji 15 godina živi u Goraždu, obolio je od raka grla i prošle godine je u Kliničkom centru Univerziteta u Sarajevu četiri puta operiran.

Na posljednjoj operaciji odstranjene su mu glasne žice te komunicira jedino pisanjem. Sa suprugom Advijom i dvoje djece živi kao podstanar i nema nikakvih primanja.

– Prodavala sam na pijaci, ali nedavno smo morali preći na novu lokaciju gdje skoro da i nema posla – kaže Advija.

Pejovići su, piše nam Šefćet, u ratu pomagali izbjeglicama iz BiH u Novom Pazaru, a kada je bio u posjeti sestri u Makedoniji dočekao je svaki autobus koji je stigao u ovu zemlju. Danas je pomoć potrebna njemu, jer mu je za nastavak liječenja u Sarajevu, gdje treba obaviti 40 hemoterapija, potreban novac za troškove puta.

Na ime Advija Pejović kod Raiffeisen banke u Goraždu otvoren je račun broj 1610300000000093 09300067318 na koji se može uplatiti novac za Šefćetovo liječenje.

(Dnevni Avaz)

[Mustafa]

#9752

GORAZDE

Umro najstariji Goraždanin

Najstariji stanovnik Goražda i Podrinja Šaćir Selimović umro je u 105. godini.

Stari hadžija, rođen u doba Austro-Ugarske, odrastao je u siromašnoj porodici sa šestero djece i preživio je nekoliko društvenih sistema. U školu nikada nije išao, ali ga je školovao život i vjera kojoj je bio posvećen.

– Allah mi je podario još znanja, ali nekad kad klanjam, prenese me i ne znam kol’ko sam rekjata klanj’o. Zahvaljujem Allahu što mi je u srce i dušu dao da svakoga volim, a nikoga ne mrzim – kazao nam je hadži Šaćir prije nekoliko mjeseci, kada smo o njemu pisali posljednji put.

Iako narušenog zdravlja, prisjetio se teškog rada u mladosti, kada je za osam sati transporta balvana dobivao nedovoljno i za kilogram šećera, i vremena u kojem je za kilogram kafe trebalo dati ovcu.

– I danas nešta kažu da je bilo dobro. Neka nama naše Bosne – poručio je dedo Šaćir, koji svoj tespih do posljednjeg trenutka nije ispuštao iz ruke.

Dženaza hadži Šaćiru Selimović u bit će klanjana danas nakon podne-namaza ispred Sinan-begove džamije u Goraždu, a ukop obavljen na mezarju Kolijevke.

(Dnevni Avaz)

[Mustafa]

#9869

VISEGRAD:

Japanci zainteresovani za Višegrad

Spremnost na ulaganja značajnih sredstava u realizaciju turističog projekta “Veliki turistički krug”…

Japanska agencija za međunarodnu saradnju (JICA) spremna je da uloži značajna sredstva u realizaciju turističog projekta “Veliki turistički krug” koji obuhvata vožnju “ćirom” uskotračnom prugom od Šargana do Višegrada, plovidbu brodom Drinom od Višegrada do Bajine Bašte i vožnju autobusima i rendžerskim vozilima preko planine Tare do Šargana.

Savjetnik za projekte Agencije JICA Kazuo Hašimoto u današnjem razgovoru sa načelnikom opštne Višegrad Tomislavom Popovićem interesovala se za realizaciju ovog međunarodnog turističog projekta.

Popović je izrazio spremnost da bude završen ovaj projekt koji se odnosi na veliki dio višegradske opštine, naglašavajući da će, posredstvom Ministarstva inostranih poslova BiH, aplicirati za sredstva kod Vlade Japana.

Dogovoreno je da za naredni sastanak bude pripremljen kompletan projekat “Velikog turističkog kruga” sa svim pojedinstima u vezi sa završetkom obnove pruge od Vardišta do Višegrada, plovnim objektima na Drini, kulturno-istorijskim spomenicima i ukupnom turističkom ponudom na području opština Užice i Bajina Bašta u Srbiji, te Višegrad, Rogatica i Srebrenica u RS, odnosno BiH.

[Mustafa]

#10057

GORAZDE:

Goražde i Kopači zajednički rješavaju probleme

U srijedu, 25. februara načelnik općine Novo Goražde Dalibor Nešković primio je načelnika općine Goražde Muhameda Ramovića. Na sastanku, kome su prisustvovali i njihovi saradnici, načelnici opštinskih odjeljenja, razgovaralo se o konkretnim aktivnostima na unapređenju međusobne saradnje u raznim oblastima.

Između ostalog razgovarano je o izgradnji lančanika na Drini, kojim bi se zaustavljao plutajući otpad, koji u posljednje vrijeme prekriva vode gornjeg Drinskog jezera zbog neuređenih deponija smeća uzvodno od Višegrada, ali i zvog velikih količina ovog otpada koji dolazi Drinom i njenim pritokama iz Crne Gore. Ovaj ekološki problem u posljednje vrijeme stopira sve napore dvije susjedne opštine na razvoju turizma.

Delegacije su pokrenule inicijativu za izradu i realizaciju projekta obnove i sanacije starog vodovoda iz Čajniča, kojim se predratni zajednički grad snabdjevao sa pitkom vodom. Inicijativa ima za cilj kvalitetnije i redovnije snabdjevanje vodom, obzirom da su sadašnji sistemi vodosnabdjevanja u oba grada neadekvatni, što uzrokuje velike troškove, ali i lošu snabdjevenost vodom, posebno u ljetnom periodu.

Pokrenuta je i inicijativa za izgradnju zajedničkog kolektora za prečišćavanje otpadnih voda, koji bi se radio u saradnji sa preduzećem “Hidroelektrane na Drini” iz Višegrada.

Neizbježna tema ovih razgovora bilo je i pronalaženje odgovarajuće lokacije za dugo godina planioranu regionalnu deponiju komunalnog otpada. Naime, zbog zabrane odlaganja komunalnog otpada na lokalitetu Zupčići i obustave radova na otvaranju nove deponije u Trešnjici komunalno preduzeće “6. mart” iz Goražda smeće iz ovog grada već skoro pola godine odlaže na deponiji Kamenolom, u Mašićima kod Kopača. Kako je i ova deponija bez odgovarajuće dozvole, više je nego jasno da je pitanje lokacije za regionalnu deponiju komunalnog otpada prioritetno.

Dvije delegacije su razgovarale i u vezi sa mogućnošću zajedničkih aktivnosti na sanaciji starog željezničkog mosta i pristupnih puteva do njega u naselju Kopači.

Bilo je riječi i o inicijativi Foruma za bezbjednost općine Novo Goražde u vezi sa postavljanjem nadzornih kamera na raskrsnicama magistralnih puteva.

Dogovoreno je da se organizuje konferencija opština Gornjeg Podrinja, zajedno sa zainteresovanim graničnim opštinama iz Srbije i Crne Gore u vezi konkretizacije prekogranične saradnje i izrade odgovarajućih projekata koji bi se finansirali sredstvima IPA programa.

Delegacije dvije općine su dogovorile da se uvede praksa ovakvih zajedničkih sastanaka na kojima bi se rješavali zajednički komunalni i drugi problemi, te dogovarala realizacija zajedničkih projekata.

[Mustafa]

#10304

GORAZDE:

Dženiti i Dženani Halilović “Most prijateljstva” gradi kuću

Humanitarna organizacija „Most prijateljstva“ porodici Halilović iz sela Brda kod Goražda izgradit će kuću.

Nakon samohranog oca Almira Heraka sa malodobnom kćerkom Elvirom, četveročlane porodice desetogodišnjeg, najmlađeg goraždanskog pisca Vedina Klova, ovo je treći objekat koji, u Goraždu gradi velika humanistica, direktorica „Mosta prijateljstva“ Šeherzada Vakilzadeh.

Vijest je u porodici Halilović dočekana sa nevjericom i suzama. Dženita i Dženana, odlične učenice o kojima se nakon smrti majke i odlaska oca već godinama staraju nana Zineta i dedo Salko, konačno će staru, kamenu kuću sa ispucalim zidovima zamijeniti novim domom i više neće imati razloga da zavide svojim vršnjacima iz školskih klupa.

– Odmah nakon objavljivanja teksta o potresnoj sudbini ovih djevojčica odlučili smo porodicu Halilović uvrstiti u aprilski paket podjele građevinskog materijala. Još nismo sigurni, ali postoji čak mogućnost da, za razliku od ranijih projekata, njihov dom bude izgrađen po sistemu „ključ u ruke“ – kazao nam je Džemaludin Šabanović, koordinator „Mosta prijateljstva“ za jugoistočnu Bosnu.

Projekti ove humanitarne organizacije koncipirani su tako da njihovi korisnici, odmah po izgradnji kuće, dobiju pomoć u hrani, a već u slijedećoj fazi i podršku ekonomskoj održivosti, tako da će nana Zineta konačno dobiti i plastenik, kojeg je godinama priželjkivala.

(Dnevni Avaz)

[Mustafa]

#10332

FOCA::

Krsmanović počeo ispunjavati obećanja

Načelnik općine Foča Zdravko Krsmanović počeo je ispunjavati obećanja o zapošljavanju najmanje deset Bošnjaka u općinske službe, ustanove i preduzeća.

Prema njegovim riječima, do sada su u administraciji bili predsjedavajući Skupštine, referent za povratak i službenica u urbanizmu.

– Prije nekoliko dana u šalter sali počela je raditi povratnica Fatima Vejo sa Tjentišta, a u fazi smo obrade još dvije ponude poljoprivrednog inžinjera iz Ustikoline i diplomiranog ekonomiste iz Sarajeva.

Učinit ću sve da Bošnjaci koji hoće da se vrate i žive u Foči dobiju šansu da ovdje gradimo pravu multietničku sredinu – ističe Krsmanović.

Predsjedavajući SO Foča Lutvo Šukalo ohrabren je viješću o zapošljavanju prvog povratnika, ali dodaje da su to zakonske obaveze o zapošljavanju, u skladu s popisom stanovništva iz 1991. godine.

– Kada su u pitanju funkcionerske pozicije, a njih je deset, Bošnjacima je pripala samo jedna. Dakle, od predsjedavajućeg Skupštine i njegovog zamjenika, sekretara, načelnika, zamjenika načelnika i pet načelnika općinskih odjeljenja Bošnjaci moraju biti na pozicijama predsjedavajućeg SO, zamjenika načelnika i načelnika barem jednog odjeljenja – dodaje Šukalo, podsjetivši da u Foči 1991. godine živjelo 62 posto Bošnjaka.

(Dnevni Avaz)

[Mustafa]

#10389

FOCA:

Kako se dijele donacije u općini Foča

Mujo Sirbubalo u Šube iznad Foče vratio se u šator prije devet godina, gdje je obnovu kuće čekao tri godine. Od tada nigdje nije išao.

Posvetio se imanju, kojeg je napornim radom i sa primitivnim alatom, počistio i uredio, a puteve do njega sam izgradio i nasuo. Jedino što je tražio od vlasti bio je motokultivator, kako bi mu bar u sedmoj deceniji život bio lakši.

– Dobijaju oni kojima ne treba. Ja u mojoj avliji imam motokultivator koji mi je ostavio komšija da mu pripazim, jer on nema gdje da ga čuva, a on dolazi sedmično – kaže Mujo.

Onome kome treba Mensur Šljivo od drveta je skovao minijaturni plastenik. Sa starom majkom u selu Saš živi već četiri godine, a jedini izvor primanja je motorna pila sa kojom siječe i prodaje drvene kolce ili nekome pripremi ogrjev.

– Pošto nema mogućnosti da dobijem plastenik odlučio sam napraviti nešto da mogu posijati za svoje potrebe, da se ne mora ići na pijacu. Plastenik ima deset kvadrata. Nikako mi nije jasno kako se ne dijeli onome kome treba – kaže Mensur.

Mujo i Mensur nisu na spisku korisnika donacije ni u posljednjem krugu podjele Ministarstva za ljudska prava i izbjeglice BiH koja se tek očekuje, zbog čega je predsjedavajući Skupštine opštine Foča Lutvo Šukalo ogorčen.

Veze i vezice
Kaže da će, prema spisku kojeg ima, motokultivatore dobiti četiri porodice koje nisu povratnici, nemaju obradive zemlje ili žive u samom gradu gdje mogu obrađivati samo „zelene površine“.

– Ovo je uradio kum kumu, prijatelj prijatelju, tu su radile veze i vezice i mi iza ove raspodjele ne stojimo. Želimo da se sredstva za održivi povratak dodijele stvarnim povratnicima i dižemo glas zbog ovakve nepravde – ističe Šukalo.

Dodaje da je u okviru projekta na nivou cijele BiH utrošeno 1,54 miliona KM, te da je situacija slična i u drugim općinama.

(Dnevni Avaz)

[Author]

Posts