[Mustafa]

#6692

GORAZDE:

Trajnu adresu dobit će 25 goraždanskih porodica

U Goraždu su potpisani ugovori u okviru projekta izgradnje zgrade „Dom 2“ sa stanovima za 25 porodica koje su u ratu ostale bez svojih domova.

Osim interno raseljenih, ugovore su potpisali i načelnik općine Goražde Mustafa Kurtović te Armin Sirćo, zamjenik rezidentnog predstavnika UNDP-a u BiH.

Izgradnju zajednički finansiraju Fondacija „Al-Zayed“, posredstvom UNDP-a, sa 500.000 dolara, ministarstva za izbjeglice FBiH, Sarajevskog i BPK Goražde sa 200.000, odnosno po 100.000 KM, te općina Goražde sa 50.000 KM.

Generalni direktor Fondacije „Al-Zayed“ Salem Obaid el- Zaheri (Al-Dhahery) izrazio je zadovoljstvo saradnjom sa UNDP-om u BiH, ali i u drugim dijelovima svijeta, kao i činjenicom da će ovim projektom, nakon više od 16 godina raseljene porodice dobiti trajnu adresu stanovanja.

Radovi bi trebali početi ubrzo, a korisnici koji su potpisali ugovore u svoje stanove bi se trebali useliti na proljeće.

(Dnevni Avaz)

[Mustafa]

#6738

RUDO:

PRELIMINARNI REZUTATI SA REDOVNIH BIRAČKIH MJESTA ZA OPŠTINE ZA KOJE JE URAĐENA VALIDACIJA

NAČELNIK RUDO

REZULTATI
Kandidat Glasovi
1 ČOLAKOVIĆ MILKO
SAVEZ NEZAVISNIH SOCIJALDEMOKRATA – SNSD – MILORAD DODIK -1.876-47,08 %

2 ANDŽIĆ РORРE
SRPSKA DEMOKRATSKA STRANKA-1.630- 40,90 %

3 BAJIĆ BOJAN
NAŠA STRANKA- 287- 7,20 %

4 JAVORAC STOJAN
SOCIJALISTIČKA PARTIJA -192- 4,82 %

[b]SKUPŠTINA OPŠTINE RUDO
REZULTATI[/b]

1 . SAVEZ NEZAVISNIH SOCIJALDEMOKRATA – SNSD – MILORAD DODIK- 1.106- 28,29 %

2 .SRPSKA DEMOKRATSKA STRANKA- 574 -14,68 %

3 .SRPSKA RADIKALNA STRANKA REPUBLIKE SRPSKE -523- 13,38 %

4 .POKRET ZA RUDO -508 -12,99 %

5 .PARTIJA DEMOKRATSKOG PROGRESA -314- 8,03 %

6 .DEMOKRATSKA STRANKA NARODA SRPSKE -239- 6,11 %

7. SOCIJALISTIČKA PARTIJA- 160- 4,09 %

8. DEMOKRATSKI NARODNI SAVEZ -159- 4,07 %

9. SRPSKA RADIKALNA STRANKA DR VOJISLAV ŠEŠELJ -136- 3,48 %

10.SAVEZ SDA-S BIH- 63 -1,61 %

11. NAŠA STRANKA -47- 1,20 %

12. SOCIJALDEMOKRATSKA PARTIJA BOSNE I HERCEGOVINE -40 -1,02 %

13 .PENZIONERSKA STRANKA REPUBLIKE SRPSKE- 24- 0,61 %

14. NARODNA STRANKA RADOM ZA BOLJITAK- 17- 0,43 %

[Mustafa]

#6829

VISEGRAD – Dobrun:

Munib i Rahima Kasapović godinu i po živjeli pod zemljom

Teško je i zamisliti život pod zemljom, bez sunca, bistre vode i svježeg zraka. Ali, upravo takav život godinu i sedam mjeseci su živjeli Munib i Rahima Kasapović iz Dobruna kod Višegrada u vrijeme rata 1992/93.

– Imao sam starog oca polomljene noge kada je buknuo rat u višegradskom kraju. Nisam ga mogao ostaviti samog, pa smo odlučili da nikuda ne bježimo iz svoje kuće.

Ostale komšije otišle su u Goražde, a Rahima i ja ostali smo pored bolesnog i nepokretnog oca Adema, koji je imao 86 godina – kazuje Munib.

Kasapovićima su posebno teški dani započeli u maju 1992., jer su tada u BiH pristizale vojne grupe iz Srbije i Crne Gore.

Kako smo imali nepokretnog oca, moja supruga ostala je s njim u kući, a ja sam se sklonio u šumu iznad Dobruna i dolazio samo noću da ih obiđem, uzmem hranu, pa ponovo u šumu i tako cijelo ljeto 1992.

24. jula su došli u našu kuću i ubili mi oca Adema, a suprugu otjerali u zarobljeništvo, gdje je sa još nekoliko žena radila na farmi koka nosilja u Dobrunu – prisjeća se Munib. Bojeći se da će ih jednog dana odvesti i likvidirati, odlučili su jedne noći krenuti u Međeđu, gdje je bilo bošnjačko stanovništvo iz Višegrada. Put ih je vodio preko Revanja i Strgačine, ali su naišli na zasjedu i bili su rastjerani po šumama.

– Kada smo se malo pribrali, rekao sam ženi da je najbolje da se vratimo u Dobrun, jer nam je tamo
ostalo podosta hrane, koju su Dobrunjani zakopali u bajtama.

Bilo nas je četvero, komšija sa ženom i nas dvoje. U brdima iznad Dobruna iskopali smo zemunicu i tu se sakrivali godinu i po. U zemunici smo napravili sećiju, donijeli šporet, naslagali drva, zatim nanijeli brašna, ulja, šećera i krompira. Noću smo ložili vatru i kuhali hranu. Kretali smo se samo noću, a kada je pao snijeg, nismo nikako izlazili da nas ne bi tragovi otkrili – kaže Munib.

Kasapovići su tako preživjeli godinu sve u nadi da će se rat završiti. Međutim, u ljeto 1993. ponestalo je hrane i znali su da narednu zimu ne smiju dočekati u Dobrunu. Donijeli su odluku da se polako noću kreću brdima kroz šumu prema Priboju u Srbiji, a onda će u Prijepolje kod familije.

Munib je prije rata bio lugar i održavao je šumski red baš u tom pravcu gdje su trebali prijeći put pun neizvjesnosti i strahova.

– Nakon dva dana i dvije noći prešli smo granicu i stigli u Priboj na Limu, a zatim smo otputovali vozom u Prijepolje. Kada smo od prijatelja pozvali kćerku u Beogradu, nije mogla vjerovati da smo živi, jer ništa o nama nije čula skoro dvije godine. Tada, kada sam čula glas djece, bilo mi je najteže. Mislila sam da neću preživjeti – kroz plač kazuje Rahima.

Kasapovići su se 2001. godine vratili u Dobrun i sada žive u svojoj obnovljenoj kući. Njihov život ide dalje, ali s kostoboljom i reumom i sjećanjem na život pod zemljom.

Jednom i pekmez napravili
– S jeseni smo brali gljive i voće i donosili u zemunicu. Jednom smo i pekmez napravili. U vrijeme obroka, ja sam bila određena da siječem hljeb. Sve sam se bojala da nekome ne bude manje, pa obično sebi uskratim – priča ovu skoro nevjerovatnu životnu priču Rahima Kasapović.

(Dnevni Avaz)

[Mustafa]

#6846

VISEGRAD:

Ifet i Hajra Muharemović podigli i pokrili novu kuću

Jedan tekst u novinama ponovo je pokrenuo lavinu humanosti, koja je porodici Muharemović vratila osmijeh na lice i osigurala im krov nad glavom.

Kada smo u aprilu ove godine posjetili dvoje povratnika u Đipama kod Međeđe, nevoljko su nam, puni ogorčenja, nemoći i očaja, pristali ispričati tužnu životnu priču.

Pet godina su se, u kolibi koju su sami pravili, do koje vodi uzak put kojeg su sami kopali, borili sa hladnoćom i zmijama. Zaboravljeni od svih najavljivali su da će se baciti u hladnu Drinu. Ovaj put Ifeta i Hajru zatekli smo zauzete radovima oko kuće koju su pokrili prije nekoliko dana.

Nakon teksta u „Avazu“ hadžija Mujo Čančar, Višegrađanin, u Sidneju je pokrenuo akciju u kojoj je prikupljeno oko 10.000 KM pomoći. Istovremeno, Ifetu je odobren građevinski materijal iz projekta Vlade RS, te 3.000 KM pomoći za njegovu ugradnju. Skromna pomoć stigla je i iz Njemačke, a Hasan iz Sarajeva Muharemović ima je donio hranu.

– Sada je puno lakše. Samo da mi je namjestiti da uselim, jer blizu je zima. Nemam šporeta, tepiha, kreveta, ali poredat ću spužve pa ću spavati. Od penzije ne može se puno. Star sam, sikiram se, nikako da naplaćam sve – kaže Ifet.

Darovani novac brzo se potroš i u selu u kojem je sve nekoliko puta skuplje nego u Sarajevu, posebno zbog prijevoza do kuće do koje može proći samo traktor.

– Do pola puta materijal dovuče veliki kamion, a onda ne može dalje, pa opet plaćam ili vučem na kolicima – pojašnjava Ifet.

Povratnicima u Đipe vraćena je nada u bolje dane. Želja Ifetova, kao i povratnice Sajme Muharemović stotinjak metara dalje, je da iz ruševina dignu i štale, dobiju stoku i konačno počnu živjeti od vlastitog rada.

(Dnevni Avaz)

[Mustafa]

#6869

VISEGRAD:

Spisak odbornika u S.O.Višegrad

Budući odbornici Skupštine opštine Višegrad, na osnovu utvrđenih izbornih rezultata na lokalnim izborima,

ispred SNSD-a su Slavica Lončarević sa 604 osvojena glasa, Darko Andrić sa 475, Mile Lakić 474, Vinko Droca 434, Sonja Mitrašinović 377, Mirjana Topalović 375, Bojan Racković 349, Nikola Đukanović sa 300, Momir Radojčić 296 i Vladimir Gladanac sa 293 osvojena glasa.

Odbornici SDS-a u Skupštini opštine Višegrad su Aleksandar Fulurija sa 534 osvojena glasa, Mirjana Košarac 303, Ljubiša Škipina 300, Strajin Furtula sa 277, Marko Vidaković 277, Rajko Nikitović 265, Željko Milošević 257 i Bojan Todorović sa 255 osvojenih glasova.

Ispred PDP-a odborničke mandate su dobili Mišo Savić sa 155 glasova, Milan Nikolić 137 i Mihajlo Tomić sa 78 osvojenih glasova,

ispred Saveza SDA/SBiH Bilal Memišević je osvojio 220, a Redžep Jelačić 142 glasa.

Po jedno odborničko mjesto osvojili su ispred
– Stranke za mladost, razvoj i budućnost Predrag Maljukan sa 162 glasa,
– te ispred SRS RS Milan Komad, koji je osvojio 49 glasova.

[Mustafa]

#6888

VISEGRAD

Svi povratnici u Višegrad moraju biti dobrodošli

Prvi put nakon rata vlast u općini Višegrad ne pripada SDSu. Budući načelnik Tomislav Popović dolazi iz SNSD-a.

U razgovoru za „Dnevni avaz“ kaže da će sastavljanje tima stručnih ljudi koji će dati maksimum za svoj grad biti prvo što će uraditi kada preuzme načelničko mjesto. Prioritet će mu biti rješavanje problema mladih.

– Među bitnim pitanjima je i rješavanje problema nesređenog vodosnabdijevanja i uklanjanje divljih deponija. Krajnje je vrijeme da se grad uljepša kako bi privukao turiste – rekao je Popović.

Jedan od izraženijih problema je nebriga o povratnicima Bošnjacima. Činjenica je da mnogi preživljavaju zahvaljujuć i donacijama humanitarnih organizacija i radu na svojim imanjima.

– Insistirat ću da povratnici budu prihvaćeni kao građani Višegrada i strogo poštovati njihovo pravo na odluku da život nastave na svojim prijeratnim ognjištima. Svi koji se vrate u Višegrad moraju biti dobrodoš li. Što se tiče zaposlenja, svi ljudi dobre volje moraju biti isto tretirani – pojasnio je Popović.

Posebno se osvrnuo na vrednovanje kulturno-historijskih znamenitosti. – Prema biseru i neprocjenjivom bogatstvu, Mostu Mehmedpaše Sokolovića, morat ćemo se odnositi na poseban način – ističe Popović.

(Dnevni Avaz)

[Mustafa]

#6971

GORAZDE:

Supruge ambasadora Egipta i Malezije pomažu nemoćne

Prodajnom izložbom proizvoda iz Egipta i Malezije, modnom revijom i služenjem hrane u Osnovnoj školi „Al Walidein Gazzaz“ u Sarajevu prikupljan je novac za pomoć stanovnicima Doma za stara i iznemogla lica u Goraždu.

Taj donatorski skup upriličile su supruge ambasadora Egipta i Malezije u BiH Umejma Kandil (Omaima) i Siti Hava Otman (Hawa Othman). Tradicionalnu hranu iz svojih država same su pripremile.

– Drago mi je što ćemo prodajom ulaznica za izložbu i predmeta iz naših zemalja prikupiti novac za pomoć starim ljudima koji žive u domu u Goraždu. Nadam se da će im život na trenutak biti olakšan nakon ove donacije – kazala nam je Kandil.

(Dnevni Avaz)

[Mustafa]

#7080

KOPACI

Žestoko protivljenje prostornom planu

– Prostorni plan općine Novo Goražde samo je jedna od aktivnosti kojima vlasti u RS pokušavaju završiti etničko čišćenje – izjavio je za “Dnevni avaz” Himzo Bajrović, predsjednik Regionalnog odbora za povratak u jugoistočnu Bosnu.

On ovu tvrdnju potkrepljuje činjenicom da su Kopači najjača lokacija Bošnjaka povratnika. Dugogodišnju borbu protiv Prostornog plana, a za svoje posjede, Bošnjaci iz Kopača nastavili su na još jednoj javnoj raspravi s koje su vlastima i međunarodnoj zajednici poručili kako neće dozvoliti da postanu drugo Kotorsko.

Također, zatražili su od OHR-a da se uključi u ovaj slučaj. Za razliku od ranijih pokušaja, vlasti prijeratne goraždanske mjesne zajednice, Dejtonom formirane općine, sada otimačinu plodnog Kopačkog polja nastoje uvesti u okvire zakona, ali na pitanje zašto se općina pokušava urbanizirati samo na bošnjačkom zemljištu, niko ne odgovara.

Ovaj plan obuhvata 3.105 dunuma zemljišta u vlasništvu Bošnjaka. Planom se omogućava oduzimanje poljoprivrednog zemljišta od kojeg povratnici žive, a za većinom objekata koji se namjeravaju graditi na njihovoj zemlji ne postoji realna potreba, poput proširenja škole koju pohađa 11 učenika, gradnje obdaništa u koje skoro pa i nema ko ići, te doma kulture, sportske dvorane, autobuske stanice…

– Uzimaju ono zemlje što je obradivo i što valja, a brdo neće niko. Ni oni, ni vuk, ni hajduk. Sve što imam zemlje planirali su uzeti. Ako to tako može, onda je najbolje neka nam kažu da mi izađemo odavde – kaže Mujo Starhonić.

Muharem Kanlić, povratnik u Kostenik, na raspravi je ustvrdio da je sramota što je prinuđen stalno se boriti za svoje osnovno ljudsko pravo, te je OHR-u poručio da su upravo u Novom Goraždu ugrožena osnovna ljudska prava.

– Neću dati nijedan metar zemlje dok sam živ. Neka se uradi hiljadu planova, ali na mojoj zemlji neće se ništa graditi. Oduzima se sve od Sopotnice do Ustiprače, a na drugom mjestu ima više od 60 dunuma neiskorištene zemlje – kazao je Juso Starhonić.

Načelnik nije došao
Nezadovoljni što se na javnoj raspravi u utorak nisu pojavili predstavnici Skupštine i načelnik općine, odbivši da se upuste u iznošenje primjedbi na plan koji je uradio Urbanistički zavod RS, povratnici su glasanjem prekinuli javnu raspravu. Zatražili su da procedura bude vraćena na početak.

(Dnevni Avaz)

[Mustafa]

#7205

GORAZDE

Njemci zainteresirani za višemilionska ulaganja

Predstavnici njemačkih kompanija Striebel & John Gmbh i Schmersal ILS zainteresirani su za višemilionska ulaganja u Goraždu i izgradnju pogona u kojima bi radilo oko 800 radnika.

Istaknuto je to tokom još jedne posjete privrednih delegacija Njemačke Goraždu, koju organiziraju vlasnici EMKA Bosnie i Bekto Precise Fridhelm Runge i Redžo Bekto.

Sa delegacijom ove dvije firme, koje su privatnim letom stigle do Sarajeva, susreli su se i premijer BPK i načelnik općine Goražde Salem Halilović i Mustafa Kurtović, obećavši punu saradnju vlasti.

– Mi ćemo u vlasti učiniti sve da im obezbijedimo uslove kako bi oni došli u Goražde i otvorili nova radna mjesta. Ovo je još jedna lijepa vijest za Goražde i najava novih investicija i zahvaljujemo se gospodi Rungeu i Bekti na privlačenju novih ulagača – kazao nam je Halilović.

(Dnevni Avaz)

[Mustafa]

#7234

VISEGRAD:

Ekshumacija u Kuki kod Višegrada

U selu Kuka kod Višegrada, na kilometar od granice sa Srbijom, članovi goraždanskog odjela Instituta za traženje nestalih i istraž itelji MUP-a BPK Goražde, pod nadzorom glavnog kantonalnog tužioca Mirsada Bilajca, jučer su ekshumirali posmrtne ostatke Mirsada (Ahmet) Karišika, rođenog 1959. godine.

Prema izjavama članova porodice i komšija, Mirsad je ubijen u napadu srpske vojske na selo, 18. juna 1992. Na mjestu gdje je ubijen puščanim hicem u čelo iz neposredne blizine, pronađeno je tek nekoliko kostiju ruke i noge i prostrijeljena lobanja.

– Ubijen je naočigled komšija i porodice, koji znaju počinioca djela. Tijelo je pronađeno na ulazu u groblje tokom postavljanja nišana ranije umrlom rođaku. Mi ovdje tražimo još šest do sedam nestalih osoba, za koje preživjeli kažu da su izgorjele u kućama ili bačene u bunare, tako da ćemo obaviti detaljnije pretrage uz pomoć speleologa – kazao nam je član Instituta Zafer Raščić.

(Dnevni Avaz)

[Mustafa]

#7274

HRENOVICA:

Povratnik otvorio farmu krava

Šefket Delić iz Goražda, koji se nakon nekoliko godina života i rada u Holandiji, vratio u svoj rodni kraj, pokrenuo je vlastiti biznis i otvorio prvu privatnu farmu muznih krava na području BPK Goražde.

Delić je prije nekoliko mjeseci preuredio zapuštene vojne objekte na području Hrenovice, jedne od mjesnih zajednica u općini Pale/Prača. U jednom od tih objekata otvorio je farmu krava u kojoj je zaposlio šest radnika, među kojima tri doktora veterinarske medicine.

Kaže da se tim poslom odlučio baviti zahvaljujući iskustvu stečenom dok je boravio u Holandiji i da mu je za pokretanje biznisa najpogodnije područje bilo naselje Hrenovica. “To područje ima najbolje uslove za razvoj stočarstva. Nije zagađeno jer nije bilo fabrika ni industrije, a tu su i veliki potencijali kada je riječ o stočnoj hrani”, kaže Delić. Ističe da prvi rezultati, koje je već ostvario, sami po sebi govore da se može i više nego solidno živjeti od rada u toj oblasti.

“Na frami trenutno imam 22 muzne krave i 12 teladi. To je tek početak i planiram da proširim proizvodnju”, kaže Delić. Dodaje da će do kraja godine, u objekte koje je uzeo pod zakup od općine Pale/Prača, dopremiti još jedan kontingent od 50 muznih krava. “To će samo po sebi donijeti i otvaranje novih radnih mjesta, ali i veće mogućnosti za razvoj stočarstva”, kaže Delić.

On je već zakupio i dio privatnih posjeda, odnosno imanja za proizvodnju stočne hrane. “Dio stočne hrane sam već otkupio od mještana, tako da mislim da svi od ove farme imamo koristi”, priča Delić i naglašava da nije bilo problema ni s tržištem.

Kaže da svoje proizvode plasira na sarajevsko tržište, odnosno da ima ugovor s Mljekarom “Milkos”. “To je više nego ohrabrujući pokazatelj, da ova grana poljoprivrede ima perspektivu, posebno kada je riječ o području Hrenovice i Prače, koji su udaljeni oko pola sata vožnje od Sarajeva”, zaključio je Delić.

U sklopu Delićeve farme formirana je i Veterinarska stanica “Domus”, tako da se na farmi svakodnevno vrši zdravstveni nadzor životinja.

(Nezavisne novine)

[Mustafa]

#7391

GORAZDE: CRNA HRONIKA

Pronađen leš žene u Drini

Autor FENA

Ispod mosta “Alija Izetbegović” u Goraždu jutros oko sedam sati na površini Drine pojavio se leš žene.Na mjesto događaja izašao je i glavni kantonalni tužilac iz Goražda Mirsad Bilajac koji je obavio uviđaj te dežurni ljekar Urgentnog centra Kantonalne bolnice Goražde. ”Na osnovu uviđaja pretpostavlja se da je riječ o Safeti Adilović, rođenoj 1949. koja je bila nastanjena u Goraždu. Ljekari će reći da li ima tragova nasilja, no sudeći i prema izjavama svjedoka već sada se može pretpostaviti da je riječ o samoubistvu utapanjem”, kazao je Bilajac. Dežurni ljekar Urgentnog centra Kantonalne bolnice Goražde dr. Fahrudin Balijagić nakon obavljenog vanjskog pregleda leša, potvrdio je da nisu uočeni tragovi nasilja. Glavni kantonalni tužilac Mirsad Bilajac kazao je da je na osnovu izjava svjedoka, Safeta Adilović godinama živjela sama. Od bliskih članova porodice imala je brata koji trenutno živi u Makedoniji te sina koji se nalazi u Americi. Iako se zvanično saopćenje očekuje, prvi rezultati uviđaja i izjave svjedoka ukazuju da je u ovom slučaju riječ o samoubistvu.

[Mustafa]

#7443

FOCA:

Medicinari iz Sarajeva posjetili povratnike u Foči

Ekipa ljekara Zavoda za hitnu medicinsku pomoć iz Sarajeva, s direktorom Alijom Mulaomerovićem na čelu, posjetila je jučer Foču. U prostorijama Udruženja povratnika o pregledano je nekoliko desetina pacijenata, podijeljeni neophodni lijekovi i uručeni paketi s hranom.

Renka Rašidkadić odmah po povratku 2001. godine izvadila je ličnu kartu u gradu u kojem i danas živi. Nedugo zatim shvatila je da se ne može liječiti ni u jednoj zdravstvenoj ustanovi u BiH.

– Kada sam zatražila knjižicu u Foči, gdje sam 40 godina radila kao pravnik, kažu da nemam pravo. U Sarajevu kažu da nemam pravo zato što nosim ličnu kartu iz Foče, a u Foči kažu da ne mogu zato što imam penziju iz FBiH. Za nas nigdje nema mjesta, kažu da smo ničiji – kaže Rašidkadić.

Foča je samo jedna od destinacija na koje stižu sarajevski heroji u bijelom. Riječi zahvalnosti i iskreni osmijesi zaboravljenih ljudi prate ih od Strgačine, Žepe i Podžeplja do Hercegovine – Mostara, Blagaja, a uskoro će i u Ljutu.

– Mi smo nekako privilegovani zato što imamo sve, a glas ovih ljudi, zbog njihovog ponosa, časti i dostojanstva, niko ne čuje. Te ljude treba prepoznati i otići im – kaže dr. Alija Mulaomerović i dodaje da osoblje Zavoda na ovaj način izražava svoju ljudsku, etičku i profesionalnu solidarnost i poštovanje prema ljudima koji su se vratili na svoje.

Brašno iz Klokotnice
Povratnicima u Foču jučer je dopremljena i pomoć iz Doboja. Nakon emisije „U ime naroda“ Josipa Pejakovića, dvije tone brašna poslao im je Husein Džanić, vlasnik firme „Džanić komerc“ iz Klokotnice.

(Dnevni Avaz)

[Mustafa]

#7636

Nova oprema u goraždanskoj Bolnici

Kantonalni Zavod zdravstvenog osiguranja BPK Goražde izdvojio je 720.000 KM za kapitalne investicije u Kantonalnoj bolnici, a iz ovih sredstava nabavljeni su aparat za anesteziju, ultrazvučni aparat za pregled srca i krvnih sudova, te aparat za preglede uroloških pacijenata, a uskoro stižu i aparat za snimanje srca pod opterećenjem i ultrazvučni aparat za preglede i operativne zahvate oka.

– Ovim su stvoreni uslovi za određene dijagnostičke pretrage, zbog kojih pacijenti iz ovog kantona neće morati ići u Sarajevo. Na primjer, ultrazvučni pregled srca i krvnih sudova sada se može vršiti i u Kantonalnoj bolnici u Goraždu – kazao je prim. dr Fadil Jahić, direktor Kantonalne bolnice Goražde.

(Dnevni Avaz)

[ponekad ovdje]

#7717

–
GLAVNI RADOVI NA PROLJEĆE
četvrtak, 20 Novembar 2008

Na konkursu za izradu projekta kompletne restauracije Mosta Mehmed paše Sokolovića na Drini u Višegradu, koji je 28. juna 2007. godine uvršten na listi svjetske baštine UNESKO-a, odabrana je Turska firma „Aproja“. O tome su načelnika opštine Višegrad Tomislava Popovića informisali predstavnici Turske agencije za Međunarodnu saradnju i razvoj „Tika“, koja koordinira sve poslove vezane za restauraciju višegradske ćuprije, kao i predstavnici Komisije za nacionalne spomenike Bosne i Hercegovine. Predstavnik „Tike“ Hakam Demir je rekao da se „Aproja“ obavezala da za narednih šest mjeseci uradi projekat obnove, restauracije, pejzaža, rasvjete i drugih sadržaja oko ćuprije na Drini, što će u cjelosti finansirati Turska Vlada. Prema ranijim najavama računa se da će posao obnove i restauracije višegradske ćuprije na Drini koštati oko pet miliona eura. Direktor „Aproje“ Šakir Meraki najavio je da će na ovom projektu raditi tim od 15 stručnjaka specijalizovanih za razne oblasti, uključujući i poznavaoce starih zanata i specijaliste za obradu kamena. Nakon izrade ovog projekta, već krajem narednog proljeća uslijediće konkurs za odabir glavnog izvođača radova. Načelnik opštine Višegrad Tomislav Popović je rekao da će lokalna uprava ustuputi sve raspoložive podatke i dati svu logističku podršku projektantima „Aproje“ kako bi ovaj posao na obnovi i restauraciji ćuprije na Drini što prije otpočeli.

Visegrad.info

[Author]

Posts