-
Banke i država ugrožavaju projekte vrijedne milione KM
Utorak, 20 OCTOBER 2009 12:01
Na farmi Domus u Hrenovici kod Goražda u toku je priprema stočne hrane za zimu, a njen vlasnik Šefket Delić očekuje da će imati spremno skoro 600 tona kukuruzne silaže. Goraždanin, ekonomist po struci, posljednjih godinu dana posvetio se stočarstvu.
Kreditnim sredstvima od 400.000 maraka djelimično je sanirao objekte bivše JNA u Hrenovici, koje je od Općine Pale-Prača dobio pod zakup, te u njih smjestio 33 grla. Uposleno je osam radnika i veterinara.
Farma trenutno broji 70 krava, do polovine narednog mjeseca očekuje ukupno 52 teladi, ali ekonomska kriza i izostanak podrške države prijete da je prepolove. – Podrška države je odlična, ali samo kada su obećanja u pitanju. U ovom momentu imamo male podsticaje od BPK za mlijeko, a od Federacije BiH nema ništa ni za prošlu godinu – dodaje Delić.
Prema njegovim riječima, veliki problem napravile su i banke, sklanjajući novac i onemogućivši nove investicije.
Na farmu je dovedena voda, izgrađen bazen kapaciteta 30.000 litara, pa je moguće pokrenuti i proizvodnju ribe. U jednom od objekata planirana je i farma koka nosilja, u u drugom pogon za automatsku mužu.
– S firmom koja ima certifikat za proizvodnju ekohumusa potpisali smo ugovor i trenutno prikupljam stajsko đubrivo kako bi proizvodili humus za Holandiju i Njemačku. To je veoma isplativo. U prvom momentu jeste investicija, ali se ona vraća za tri do šest mjeseci – kaže Delić.
Mjesečna rata
Međutim, sredstava nema, pa su planirani projekti na čekanju. Za mjesečnu ratu kredita potrebno je osigurati skoro 7.000 KM, ali Delić kaže kako mora naprijed, jer nazad ne može. Pitanje je samo hoće li i on, poput mnogih drugih
poduzetnika, biti prinuđen prepoloviti stado i odustati od novih rizičnih ulaganja u državi koja im ne daje nikakvu podršku.(Dnevni avaz)
Kredit za spas kantona
Utorak, 20 OCTOBER 2009 11:51
Skupština BPK-a Goražde na posljednjoj sjednici većinom glasova je usvojila odluku o kreditnom zaduženju BPK-a Goražde od 8,7 miliona KM. Sa sredstvima iz ovog kreditnog zaduženja i očekivanim grantom od 4 miliona maraka, kako procjenjuju u Ministarstvu finansija, ovaj kanton bi mogao prevazići tešku fi nansijsku krizu.– Mi smo ispunili sve uslove za dodjelu kreditnih sredstava koja su neophodna da bi naš kanton obezbijedio normalno funkcionisanje.
Naime, nakon izvršenih izmjena i dopuna budžeta, tj. rebalansa, jedina mogućnost bila je da se usvoji odluka o kreditnom zaduženju. O trenutnom finansijskom stanju, upoznali smo i Vladu FBiH jer shodno zakonu o dugu i za duženjima sa svojim izvornim prihodima, nismo kreditno sposobni. Stoga je ovaj kredit, ustvari, indirektno zaduženje od 8,7 miliona maraka između našeg Ministarstva finansija i Vlade FBiH – istakao je ministar finasija BPK Goražde
Muhidin Pleh.On je podsjetio da BPK Goražde trenutno i sa umanjenim rebalansiranim budžetom ima izvršenje od oko 70 posto, što je nedovoljno da se održi finansijska stabilnost.
– Ovo kreditno zaduženje ujedno je i pritisak na više nivoe vlasti da se konačno promijeni politika prema neodrživim i manje razvijenim kantonima, kao što je naš. Stoga podsjećam da mi nismo dali nikakve garancije za ovo kreditno zaduženje – pojasnio je Pleh.
Po njegovim riječima, kreditno zaduženje realizovat će se u dvije tranše. BPK Goražde ispunio je sve uslove za dodjelu prve tranše i to u iznosu od 40 posto, odnosno 3,4 miliona maraka.
(Oslobođenje)
Goražde: Obavljena identifikacija pet žrtava
22.10.2009. 16:59
Posmrtni ostaci žrtava do preuzimanja od članova porodica ostat će u Centru za obdukciju i identifikaciju u Vitkovićima…
U prostorijama Instituta za nestale osobe BiH – terenski ured Goražde danas je obavljena identifikacija posmrtnih ostataka pet žrtava, ranije ekshumiranih na različitim lokacijama.
Kako je kazala portparolka Instituta za nestale osobe BiH, Lejla Čengić, po nalogu Tužilaštva BPK-a pregled i obdukciju tijela obavio je dr. Vedo Tuco, spec. sudske medicine, a sve pripremne radnje obavio je istražitelj Instituta za nestale osobe Šefik Delahmet.
Identifikaciji su prisustvovali i članovi porodica žrtava.
DNK analiza potvrdila je identitet žrtava – Bezdrob (Hasib) Husein, rođen 1958. godine, ekshumiranog na lokalitetu Buk bijela u općini Foča, Agović (Zećir) Sulejman, rođen 1936. ekshumiran u mjestu Ruda Brda – Foča, Berberović (Salko) Meho, rođen 1923., ekshumiran u mjestu Stojkovići – Foča, Kadić (Muradif) Šaćir, rođen 1933., ekshumiran u mjestu Fočanska Jabuka i Pejmanović (Hasib) Haso, rođen 1968. godine, eskhumiran u mjestu Blace -općina Višegrad.
Posmrtni ostaci žrtava do preuzimanja od članova porodica ostat će u Centru za obdukciju i identifikaciju u Vitkovićima, gdje još 118 tijela čeka na identifikaciju.
Autor: Fena
Goražde: Obavljena identifikacija pet žrtava
22.10.2009. 16:59
Posmrtni ostaci žrtava do preuzimanja od članova porodica ostat će u Centru za obdukciju i identifikaciju u Vitkovićima…
U prostorijama Instituta za nestale osobe BiH – terenski ured Goražde danas je obavljena identifikacija posmrtnih ostataka pet žrtava, ranije ekshumiranih na različitim lokacijama.
Kako je kazala portparolka Instituta za nestale osobe BiH, Lejla Čengić, po nalogu Tužilaštva BPK-a pregled i obdukciju tijela obavio je dr. Vedo Tuco, spec. sudske medicine, a sve pripremne radnje obavio je istražitelj Instituta za nestale osobe Šefik Delahmet.
Identifikaciji su prisustvovali i članovi porodica žrtava.
DNK analiza potvrdila je identitet žrtava – Bezdrob (Hasib) Husein, rođen 1958. godine, ekshumiranog na lokalitetu Buk bijela u općini Foča, Agović (Zećir) Sulejman, rođen 1936. ekshumiran u mjestu Ruda Brda – Foča, Berberović (Salko) Meho, rođen 1923., ekshumiran u mjestu Stojkovići – Foča, Kadić (Muradif) Šaćir, rođen 1933., ekshumiran u mjestu Fočanska Jabuka i Pejmanović (Hasib) Haso, rođen 1968. godine, eskhumiran u mjestu Blace -općina Višegrad.
Posmrtni ostaci žrtava do preuzimanja od članova porodica ostat će u Centru za obdukciju i identifikaciju u Vitkovićima, gdje još 118 tijela čeka na identifikaciju.
Autor: Fena
Inicijativa o ukidanju BPK
Četvrtak, 22 OCTOBER 2009 23:20
U ime Narodne Stranke Radom za boljitak predsjednik kluba poslanika Rasim Mujagić podnio je incijativu o ukidanju kantona na sjednici općinskog vijeća u ponedjeljak.
Zijad Briga, Rasim Mujagić i Hamed Bezdrob, vijećnici općinskog vijeća Goražde iz reda NS Radom za boljitak danas su obrazložili razloge podnošenja incijative o ukidanju BPK Goražde, ističuči da je riječ o nelikvidnom i o drugima ovisnom kantonu.
Ova ovisnost, smatraju u NS Radom za boljitak, za posljedicu ima ponižavajuću poslušnost i nedostatak adekvatnog razvoja. BPK Goražde je sklop jedne općine i dvoje osrednje mjesne zajednice koje nemaju nikakve mogućnosti isfinansirati same sebe te su opet ovisne o drugima da ih drugi finansiraju kako bi postojale, istaknuto je danas.
Ovaj kanton ima preglomaznu administarciju, tako da na svakih sto stanovnika imamo jednog uposlenika u kantonu, istaknuto je na dananjoj konferenciji za novinare.
(rtvbpk/Gorazde-x.com)
Inicijativa o ukidanju BPK
Četvrtak, 22 OCTOBER 2009 23:20
U ime Narodne Stranke Radom za boljitak predsjednik kluba poslanika Rasim Mujagić podnio je incijativu o ukidanju kantona na sjednici općinskog vijeća u ponedjeljak.
Zijad Briga, Rasim Mujagić i Hamed Bezdrob, vijećnici općinskog vijeća Goražde iz reda NS Radom za boljitak danas su obrazložili razloge podnošenja incijative o ukidanju BPK Goražde, ističuči da je riječ o nelikvidnom i o drugima ovisnom kantonu.
Ova ovisnost, smatraju u NS Radom za boljitak, za posljedicu ima ponižavajuću poslušnost i nedostatak adekvatnog razvoja. BPK Goražde je sklop jedne općine i dvoje osrednje mjesne zajednice koje nemaju nikakve mogućnosti isfinansirati same sebe te su opet ovisne o drugima da ih drugi finansiraju kako bi postojale, istaknuto je danas.
Ovaj kanton ima preglomaznu administarciju, tako da na svakih sto stanovnika imamo jednog uposlenika u kantonu, istaknuto je na dananjoj konferenciji za novinare.
(rtvbpk/Gorazde-x.com)
Na gradskom groblju Stražište ekshumirana tri tijela
23.10.2009. 00:01
Odmah po okončanju ekshumacije tijela su prebačena u Centar za obdukciju i identifikaciju u Vitkoviće…Predstavnici Instituta za nestale osobe BiH – terenskog ureda Goražde, danas su na gradskom groblju Stražište u općini Višegrad ekshumirali tri kompletna tijela.
Iako se pretpostavlja da je riječ o posmrtnim ostacima Bošnjaka žrtava zločina koji se tokom 1992. dogodio u Višegradu, kako je kazala glasnogovornica Instituta za traženje nestalih osoba BiH Lejla Čengić, tačan identitet žrtava bit će utvrđen DNK analizom.
– Odmah po okončanju ekshumacije tijela su prebačena u Centar za obdukciju i identifikaciju u Vitkoviće – općina Goražde, gdje će biti uzeti uzorci za DNK analizu, kazala je Čengić.
Današnjom ekshumacijom rukovodilo je Tužilaštvo BPK, a ekshumacija je obavljena po naredbi Suda BiH.
Autor: FENA
Na gradskom groblju Stražište ekshumirana tri tijela
23.10.2009. 00:01
Odmah po okončanju ekshumacije tijela su prebačena u Centar za obdukciju i identifikaciju u Vitkoviće…Predstavnici Instituta za nestale osobe BiH – terenskog ureda Goražde, danas su na gradskom groblju Stražište u općini Višegrad ekshumirali tri kompletna tijela.
Iako se pretpostavlja da je riječ o posmrtnim ostacima Bošnjaka žrtava zločina koji se tokom 1992. dogodio u Višegradu, kako je kazala glasnogovornica Instituta za traženje nestalih osoba BiH Lejla Čengić, tačan identitet žrtava bit će utvrđen DNK analizom.
– Odmah po okončanju ekshumacije tijela su prebačena u Centar za obdukciju i identifikaciju u Vitkoviće – općina Goražde, gdje će biti uzeti uzorci za DNK analizu, kazala je Čengić.
Današnjom ekshumacijom rukovodilo je Tužilaštvo BPK, a ekshumacija je obavljena po naredbi Suda BiH.
Autor: FENA
Potresna ispovijest Enesa Turulje
Nedjelja, 25 OCTOBER 2009 01:06
Od 33 godine života Enes Turulja već 20 je čovjek bez vlastitog krova nad glavom, a tragična sudbina ovom je Goraždaninu odredila ulogu siročeta, nezbrinutog djeteta, logoraša, beskućnika, a danas i teškog bolesnika.Jedan je od tihih, nenametljivih ljudi, koji svoju muku teško dijeli s drugima. Od očiju javnosti skriven je u kolektivnom centru Balkan, a pomoć nije tražio ni kada mu je život visio o koncu.
Muzička škola
Enes je rođen 1976. godine u Rosijevićima. S roditeljima Azizom i Munibom i dvije sestre Džemilom i Hankom živio je skromno. Njegovog oca Aziza prije rata u Goraždu malo ko nije poznavao. Stari ili Aleksa, kako su ga često zvali, za život je zarađivao tako što je u čudnim, ko zna kako napravljenim kolicima, prevozio teret onom ko bi to tražio. Dvije godine pred rat Turuljama je dodijeljen dvoiposoban stan u barakama u ulici Mire Šekarića, današnjoj Višegradskoj.– Živjeli smo normalno dok babo nije počeo piti. Onda smo išli kod komšija i tako deverali. Dođe pijan, potroši pare, hoće da nas tuče. Mene je jednom htio ubiti na spavanju, ali amidža me je spasio kad mu je naš‘o nož pod jastukom i prijavio ga policiji. Policija ga je upozorila prije nego što će nam ubiti majku – sjeća se Enes.
Tog tragičnog dana sa sestrama je bio kod nane na selu. Kada su došli kući, saopćena im je vijest koja je njegovo teško djetinjstvo učinila još gorim. – Babo je ubio majku. Objesio je za konopac – kaže dijete koje je u jednom trenu ostalo bez oba roditelja.
Majki je klanjana dženaza, otac je završio u zatvoru, a mjesec kasnije djeca su smještena u domove. Od svoje 13. godine Enes je odrastao u zavodu Mjedenica. Odgajatelji su, kaže, bili strogi, ali imao je sve. Školovao se za pomoćnog tapetara, čak je pohađao i muzičku školu.
Nada u život postepeno se počela vraćati. Međutim, nakon dvije godine počeo je rat, a Enes donosi pogrešnu odluku da se vrati u Goražde. Želio je, kaže, biti u svom gradu, pobjegao iz Mjednice i sjeo je u posljednji autobus koji je saobraćao preko Pala. Autobus je zaustavljen, a Enes s grupom putnika zarobljen i smješten u logor na Kuli.
– Im’o sam tada 16 godina. Bilo je nekih koji su bili dobri, a neki su tukli. Tukli su me nogama, rukama, kundakom od puške, vezali me za drvo, pržili me sa žari – kaže. Nije siguran koji mu je dan u logoru bio najteži, jer svaki je jednako bio težak. U zarobljeništvu je radio sve što su tražili, a kao jedinu nagradu očekivao da ne dobije batine.
Dva puta je ranjen
– Prvi put sam ranjen u kuk kad sam kop’o njihove tranšee na nekom brdu na njihovoj liniji. Nismo znali ni gdje smo. Drugi put kada su nas vodili u sela da sakupljamo stoku i da pljačkamo. Ja nisam znao da je to pljačka. Jednostavno su naredili da tovarimo ovce, šta god ima, da tovarimo. Pala je granata i geler me pogodi u glavu – objašnjava. Razmijenjen je ’95. i odmah upućen u bolnicu. Nakon što su uspostavljene autobuske linije, po njega su došli socijalni radnici iz Goražda i u jednom od prvih konvoja, pod pratnjom tadašnjeg SFOR-a, Enes je ponovo stigao u Goražde.Međutim, povratak u rodni grad nije predstavljao početak nekog novog razdoblja u njegovom životu. Bio je to početak novih patnji, nastavak života u kojem komad hljeba predstavlja jedinu radost, života u kojem je, u svojoj 32. godini, izgubio jedino što je imao, svoje zdravlje. Hladna soba Posljednjih 14 godina Enes provodi u kolektivnim centrima, najprije onom Crvenog križa, a potom u zgradi „Balkan“.
– Dok sam bio zdrav, radio sam privatne poslove. Kop’o sam, radio u praonici, sve živo sam radio – kaže Enes, koji svoje smetnje u govoru pokušava nadoknaditi gestikulacijom. Jedne noći, u hladnoj sobi koja prokišnjava, Enes nije osjetio bol, već gušenje. Pomislio je kako se radi o običnoj prehladi, pio čajeve, pomoć nije tražio. Proveo je tako 15 dana, gubeći snagu, tako da je na kraju puzao po stanu, jer na noge nije mogao. Njegov život spasio je prijatelj kod kojeg je radio u autopraonici.
– Doš‘o je, unio me u auto. Prebacio me u bolnicu, a odatle hitno za Koševo. Doktori su mi rekli da mi je u nekoliko sati život bio u pitanju, da me nisu odvukli na vrijeme na Koševo, podleg’o bih – kaže Enes Turulja.
Bez struje znao biti mjesecima
– Dešavalo mi se da dva dana ništa ne jedem, jer nisam imao. Ono što kupim ne mere mi biti. Onda idem kod rođaka ili prijatelja i tražim. A bez struje sam znao biti mjesecima. Devet godina sam u ovom stanu, devet zima sam prezimio bez drva. Ustanem ujutro, po čitav dan idem po kafićima. Đe je toplo uđem i sjednem, pijem kahvu čitav dan i navečer opet kući u hladno. Pokrijem se dekama i jorganom, obučem bundu i nekako pretrpim – govori Enes.Strahuje od još jedne zime
Skromnost Enesa Turulje, već odraslog čovjeka a u duši dječaka koji ništa osim patnje u životu nije doživio, rijetko se danas može sresti. Tek nedavno on se počeo boriti za status logoraša i civilne žrtve rata. Do tada nije znao. Ili se sramio. Ne želi priznati ni da naočale, koje su mu darovali prijatelji, ne nosi zbog toga što ga je raja zezala
u gradu. A sasvim loše vidi. Strahuje od još jedne zime. Od dugih, hladnih noći u sobi koja prokišnjava, od kojih svaka u njegovom teškom životu može biti posljednja.Tri puta sedmično na dijalizu
Zbog otkazivanja rada bubrega već deset mjeseci Enes ide na hemodijalizu u Sarajevo. Tri puta sedmično putuje blizu 200 kilometara, leži četiri sata, bori se s grčevima, visokim krvnim pritiskom, temperaturom. Ne smije ništa raditi, mora strogo mirovati, najveći napor mu je lagana šetnja, a socijalna pomoćod 170 KM nije mu dovoljna da preživi. – Ne može mi biti ni za lijekove, jer vitaminske injekcije koje su mi propisali koštaju 110 KM. Kremu za ruku, u koju mi je ugrađeno crijevo za dijalizu, moram platiti 50 KM – pojašnjava. O transplantaciji bubrega može samo sanjati u vremenu u kojem ni hljeba nema dovoljno.Žiroračun
Dobri ljudi svoju pomoć Enesu Turulji u Goraždu mogu uplatiti na račun koji je otvoren u PBS – filijala Goražde: 101-140-00000016-17, broj partije 10-1901-0022373 01(Dnevni avaz)
Potresna ispovijest Enesa Turulje
Nedjelja, 25 OCTOBER 2009 01:06
Od 33 godine života Enes Turulja već 20 je čovjek bez vlastitog krova nad glavom, a tragična sudbina ovom je Goraždaninu odredila ulogu siročeta, nezbrinutog djeteta, logoraša, beskućnika, a danas i teškog bolesnika.Jedan je od tihih, nenametljivih ljudi, koji svoju muku teško dijeli s drugima. Od očiju javnosti skriven je u kolektivnom centru Balkan, a pomoć nije tražio ni kada mu je život visio o koncu.
Muzička škola
Enes je rođen 1976. godine u Rosijevićima. S roditeljima Azizom i Munibom i dvije sestre Džemilom i Hankom živio je skromno. Njegovog oca Aziza prije rata u Goraždu malo ko nije poznavao. Stari ili Aleksa, kako su ga često zvali, za život je zarađivao tako što je u čudnim, ko zna kako napravljenim kolicima, prevozio teret onom ko bi to tražio. Dvije godine pred rat Turuljama je dodijeljen dvoiposoban stan u barakama u ulici Mire Šekarića, današnjoj Višegradskoj.– Živjeli smo normalno dok babo nije počeo piti. Onda smo išli kod komšija i tako deverali. Dođe pijan, potroši pare, hoće da nas tuče. Mene je jednom htio ubiti na spavanju, ali amidža me je spasio kad mu je naš‘o nož pod jastukom i prijavio ga policiji. Policija ga je upozorila prije nego što će nam ubiti majku – sjeća se Enes.
Tog tragičnog dana sa sestrama je bio kod nane na selu. Kada su došli kući, saopćena im je vijest koja je njegovo teško djetinjstvo učinila još gorim. – Babo je ubio majku. Objesio je za konopac – kaže dijete koje je u jednom trenu ostalo bez oba roditelja.
Majki je klanjana dženaza, otac je završio u zatvoru, a mjesec kasnije djeca su smještena u domove. Od svoje 13. godine Enes je odrastao u zavodu Mjedenica. Odgajatelji su, kaže, bili strogi, ali imao je sve. Školovao se za pomoćnog tapetara, čak je pohađao i muzičku školu.
Nada u život postepeno se počela vraćati. Međutim, nakon dvije godine počeo je rat, a Enes donosi pogrešnu odluku da se vrati u Goražde. Želio je, kaže, biti u svom gradu, pobjegao iz Mjednice i sjeo je u posljednji autobus koji je saobraćao preko Pala. Autobus je zaustavljen, a Enes s grupom putnika zarobljen i smješten u logor na Kuli.
– Im’o sam tada 16 godina. Bilo je nekih koji su bili dobri, a neki su tukli. Tukli su me nogama, rukama, kundakom od puške, vezali me za drvo, pržili me sa žari – kaže. Nije siguran koji mu je dan u logoru bio najteži, jer svaki je jednako bio težak. U zarobljeništvu je radio sve što su tražili, a kao jedinu nagradu očekivao da ne dobije batine.
Dva puta je ranjen
– Prvi put sam ranjen u kuk kad sam kop’o njihove tranšee na nekom brdu na njihovoj liniji. Nismo znali ni gdje smo. Drugi put kada su nas vodili u sela da sakupljamo stoku i da pljačkamo. Ja nisam znao da je to pljačka. Jednostavno su naredili da tovarimo ovce, šta god ima, da tovarimo. Pala je granata i geler me pogodi u glavu – objašnjava. Razmijenjen je ’95. i odmah upućen u bolnicu. Nakon što su uspostavljene autobuske linije, po njega su došli socijalni radnici iz Goražda i u jednom od prvih konvoja, pod pratnjom tadašnjeg SFOR-a, Enes je ponovo stigao u Goražde.Međutim, povratak u rodni grad nije predstavljao početak nekog novog razdoblja u njegovom životu. Bio je to početak novih patnji, nastavak života u kojem komad hljeba predstavlja jedinu radost, života u kojem je, u svojoj 32. godini, izgubio jedino što je imao, svoje zdravlje. Hladna soba Posljednjih 14 godina Enes provodi u kolektivnim centrima, najprije onom Crvenog križa, a potom u zgradi „Balkan“.
– Dok sam bio zdrav, radio sam privatne poslove. Kop’o sam, radio u praonici, sve živo sam radio – kaže Enes, koji svoje smetnje u govoru pokušava nadoknaditi gestikulacijom. Jedne noći, u hladnoj sobi koja prokišnjava, Enes nije osjetio bol, već gušenje. Pomislio je kako se radi o običnoj prehladi, pio čajeve, pomoć nije tražio. Proveo je tako 15 dana, gubeći snagu, tako da je na kraju puzao po stanu, jer na noge nije mogao. Njegov život spasio je prijatelj kod kojeg je radio u autopraonici.
– Doš‘o je, unio me u auto. Prebacio me u bolnicu, a odatle hitno za Koševo. Doktori su mi rekli da mi je u nekoliko sati život bio u pitanju, da me nisu odvukli na vrijeme na Koševo, podleg’o bih – kaže Enes Turulja.
Bez struje znao biti mjesecima
– Dešavalo mi se da dva dana ništa ne jedem, jer nisam imao. Ono što kupim ne mere mi biti. Onda idem kod rođaka ili prijatelja i tražim. A bez struje sam znao biti mjesecima. Devet godina sam u ovom stanu, devet zima sam prezimio bez drva. Ustanem ujutro, po čitav dan idem po kafićima. Đe je toplo uđem i sjednem, pijem kahvu čitav dan i navečer opet kući u hladno. Pokrijem se dekama i jorganom, obučem bundu i nekako pretrpim – govori Enes.Strahuje od još jedne zime
Skromnost Enesa Turulje, već odraslog čovjeka a u duši dječaka koji ništa osim patnje u životu nije doživio, rijetko se danas može sresti. Tek nedavno on se počeo boriti za status logoraša i civilne žrtve rata. Do tada nije znao. Ili se sramio. Ne želi priznati ni da naočale, koje su mu darovali prijatelji, ne nosi zbog toga što ga je raja zezala
u gradu. A sasvim loše vidi. Strahuje od još jedne zime. Od dugih, hladnih noći u sobi koja prokišnjava, od kojih svaka u njegovom teškom životu može biti posljednja.Tri puta sedmično na dijalizu
Zbog otkazivanja rada bubrega već deset mjeseci Enes ide na hemodijalizu u Sarajevo. Tri puta sedmično putuje blizu 200 kilometara, leži četiri sata, bori se s grčevima, visokim krvnim pritiskom, temperaturom. Ne smije ništa raditi, mora strogo mirovati, najveći napor mu je lagana šetnja, a socijalna pomoćod 170 KM nije mu dovoljna da preživi. – Ne može mi biti ni za lijekove, jer vitaminske injekcije koje su mi propisali koštaju 110 KM. Kremu za ruku, u koju mi je ugrađeno crijevo za dijalizu, moram platiti 50 KM – pojašnjava. O transplantaciji bubrega može samo sanjati u vremenu u kojem ni hljeba nema dovoljno.Žiroračun
Dobri ljudi svoju pomoć Enesu Turulji u Goraždu mogu uplatiti na račun koji je otvoren u PBS – filijala Goražde: 101-140-00000016-17, broj partije 10-1901-0022373 01(Dnevni avaz)
Težak život povratničke porodice
Utorak, 27 OCTOBER 2009 20:17
U Živojevićima kod Goražda 10 godina nakon povratka ništa se ne mijenja. I želje su ostale skromne. Fikret i Fadila Živojević s dvoje djece žive od naslijeđene, minimalne penzije Fikretove majke, sami su sagradili plastenik i teškim radom na škrtoj brdovitoj zemlji pokušavaju nadoknaditi ono što nemaju.
Njihovi sinovi, 22-godišnji Mirza i dvije godine mlađi Smajo, nesposobni su za samostalan život. Oni su mentalno retardirani i pohađali su nastavu u posebnom odjeljenju OŠ „Goražde“, a dalje se nisu mogli školovati.
Sada im je i velika briga što je krava koju imaju stara. Maštaju o tome da imaju mlađu kravu, od koje bi imali više koristi. Živojeviće gotovo više niko i ne posjećuje. Samo predstavnici Regionalnog odbora za povratak u jugoistočnu Bosnu, koji su im uručili jedino što su imali – krevet koji je donirao Crveni križ FBiH.
– Kada smo doživjeli da Crveni križ mora pomagati povratnicima, možete misliti dokle smo dogurali. A najviše novca u BiH upravo je i došlo za povratak. Da su sredstva došla do povratnika, Fikret ne bi muku mučio kako da kupi kravu – konstatira predsjednik Odbora Himzo Bajrović.
Prvi povratnici
– Oni su bili prvi povratnici i to su bili prvi koraci u povratku u tadašnje srpsko Goražde. Na početku smo čak držali i straže da čuvamo ljude jer takva je bila situacija – kaže Bajrović.(Dnevni avaz
Težak život povratničke porodice
Utorak, 27 OCTOBER 2009 20:17U Živojevićima kod Goražda 10 godina nakon povratka ništa se ne mijenja. I želje su ostale skromne. Fikret i Fadila Živojević s dvoje djece žive od naslijeđene, minimalne penzije Fikretove majke, sami su sagradili plastenik i teškim radom na škrtoj brdovitoj zemlji pokušavaju nadoknaditi ono što nemaju.
Njihovi sinovi, 22-godišnji Mirza i dvije godine mlađi Smajo, nesposobni su za samostalan život. Oni su mentalno retardirani i pohađali su nastavu u posebnom odjeljenju OŠ „Goražde“, a dalje se nisu mogli školovati.
Sada im je i velika briga što je krava koju imaju stara. Maštaju o tome da imaju mlađu kravu, od koje bi imali više koristi. Živojeviće gotovo više niko i ne posjećuje. Samo predstavnici Regionalnog odbora za povratak u jugoistočnu Bosnu, koji su im uručili jedino što su imali – krevet koji je donirao Crveni križ FBiH.
– Kada smo doživjeli da Crveni križ mora pomagati povratnicima, možete misliti dokle smo dogurali. A najviše novca u BiH upravo je i došlo za povratak. Da su sredstva došla do povratnika, Fikret ne bi muku mučio kako da kupi kravu – konstatira predsjednik Odbora Himzo Bajrović.
Prvi povratnici
– Oni su bili prvi povratnici i to su bili prvi koraci u povratku u tadašnje srpsko Goražde. Na početku smo čak držali i straže da čuvamo ljude jer takva je bila situacija – kaže Bajrović.(Dnevni avaz
Težak život povratničke porodice
Utorak, 27 OCTOBER 2009 20:17U Živojevićima kod Goražda 10 godina nakon povratka ništa se ne mijenja. I želje su ostale skromne. Fikret i Fadila Živojević s dvoje djece žive od naslijeđene, minimalne penzije Fikretove majke, sami su sagradili plastenik i teškim radom na škrtoj brdovitoj zemlji pokušavaju nadoknaditi ono što nemaju.
Njihovi sinovi, 22-godišnji Mirza i dvije godine mlađi Smajo, nesposobni su za samostalan život. Oni su mentalno retardirani i pohađali su nastavu u posebnom odjeljenju OŠ „Goražde“, a dalje se nisu mogli školovati.
Sada im je i velika briga što je krava koju imaju stara. Maštaju o tome da imaju mlađu kravu, od koje bi imali više koristi. Živojeviće gotovo više niko i ne posjećuje. Samo predstavnici Regionalnog odbora za povratak u jugoistočnu Bosnu, koji su im uručili jedino što su imali – krevet koji je donirao Crveni križ FBiH.
– Kada smo doživjeli da Crveni križ mora pomagati povratnicima, možete misliti dokle smo dogurali. A najviše novca u BiH upravo je i došlo za povratak. Da su sredstva došla do povratnika, Fikret ne bi muku mučio kako da kupi kravu – konstatira predsjednik Odbora Himzo Bajrović.
Prvi povratnici
– Oni su bili prvi povratnici i to su bili prvi koraci u povratku u tadašnje srpsko Goražde. Na početku smo čak držali i straže da čuvamo ljude jer takva je bila situacija – kaže Bajrović.(Dnevni avaz
Potpisan Ugovor o prijenosu prava iz koncesije za eksploataciju gipsa
Četvrtak, 29 OCTOBER 2009 11:36
U zgradi Vlade BPK Goražde 27. oktobra potpisan je Ugovor o prijenosu prava iz koncesije za istraživanje i eksploataciju gipsa na lokalitetu Presjeke u općini Foča-Ustikolina sa privrednim društvom „WGPM“ d.o.o. Ustikolina.
Naime, firma „WGPM“ je novoformirana firma čija je isključiva djelatnost eksploatacija i prerada gipsa i ona je formirana sa sjedištem u općini Foča –Ustikolina. Njeni osnivači su firme „Š-book“ d.o.o. Sarajevo i firma „Haus Milos“ d.o.o. Sarajevo, koji su potpisali Ugovor o poslovnoj saradnji na realizaciji predmetne koncesije.
Podsjetimo, Vlada BPK Goražde predmetnu koncesiju je dodijelila privrednom društvu „Š-book“ d.o.o. Sarajevo na period od trideset godina, a nakon podnesenog zahtjeva koncesionara za prenošenje prava iz koncesije na novoosnovanu firmu „WGPM“, Vlada BPK Goražde je, u skladu sa Zakonom o koncesijama BPK Goražde, to i odobrila.
Ugovor o prijenosu prava iz koncesije potpisali su premijer BPK Goražde Nazif Uruči, u ime Vlade BPK Goražde i izvršni direktor privrednog društva „WGPM“ gosp. Luka Ilak.
(BPK Goražde)
U Goraždu ponovo otvorena manifestacija Dani meda i ljekovitog bilja
Četvrtak, 29 OCTOBER 2009 11:40
U organizaciji Udruženja pčelara „Facelija“ u Goraždu je 23. novembra otvorena treća po redu privredno-kulturna manifestacija Dani meda i ljekovitog bilja „Živjeti s prirodom Goražde 2009.“ koja je, zahvaljujući naporima i zalaganju članova ovog udruženja, ali i mnogobrojnim sponzorima, poprimila karakter tradicionalne manifestacije.
U okviru dvodnevne manifestacije, kao i prethodnih godina, biće organizovan Okrugli sto, te edukacije za uzgajivače ljekovitog bilja i pčelare, na kojima će domaći stručnjaci govoriti o važnim aspektima ove oblasti poljoprivrede, a posjetioci će imati priliku obići prodajne štandove na kojima su izloženi med i proizvodi od meda, te razne vrste ljekovitog bilja.
Inače, samo organizovanje tri velike privredno-kulturne manifestacije na području BPK Goražde: „Dani meda i ljekovitog bilja“, „Dani jabuke“ i „Festival okusa“ Ustikolina, kao i zainteresovanost posjetilaca, dovoljno govore o poljoprivrednim potencijalima BPK Goražde, ali i potrebi organizovanja ovakvih manifestacija u cilju unaprijeđenja poljoprivredne proizvodnje i uspostavljanja poslovnih kontakata.
(BPK Goražde/Gorazde-x.com)
[b]Općina Sokolac
Započela ekshumacija na lokalitetu Bećari[/b]
30.10.2009. u 12:06
Predstavnici Instituta za nestale osobe BiH 28. oktobra započeli su ekshumaciju na lokalitetu Bećari, općina Sokolac. Pretpostavlja se da se na ovom lokalitetu nalazi između 20 i 30 žrtava.
Glasnogovornica Instituta Lejla Čengić je danas kazala za Agenciju FENA da je za sada locirano sedam nekompletnih ostataka i skeletni ostaci jednog djeteta mlađeg od 15 godina.Po njenim riječima, radi se o komplikovanoj ekshumaciji s obzirom na to da tijela nisu ukopana, nego su se nalazila na površini terena. Izložena su uticaju vremena, životinja, a na tom području se nalazio i lager građe i šumskog drveta. Mnoga od tih tijela su zapaljena.
Osim toga, dodaje Čengić, rastinje je veliko na tom području tako da se danima morao najprije raščišćavati teren.
Ekshumacija na ovom lokalitetu će se nastaviti.
„Tamo su za sada istražitelji Instituta za nestale osobe, vještak sudske medicine Hamza Žujo, predstavnici ICMP-a i radnici Gradskog groblja Visoko“, kazala je Čengić.
(FENAZbog Haldišta nisu ugroženi životi ljudi
02 NOVEMBER 2009 18:39
Zavod za javno zdravstvo FBiH zatražio je od eksperata iz Centra za zaštitu od zračenja da na lokalitetu Haldišta kod Goražda izmjere nivo radijacije na prijeratnoj deponiji šljake iz bivše fabrike azotnih jedinjenja „Azot“ iz Vitković a i daju stručno mišljenje o eventualnoj opasnosti od zračenja.– Poznato je da šljaka koja nastaje sagorijevanjem uglja, kao i vještačka đubriva, ako su koncentrirana u većoj količini, mogu prilikom mjerenja dići fon za nekoliko puta, ali ne toliko da bi se ugrozio život ljudi – navodi se u dopisu Zavoda za javno zdravstvo FBiH.
Ministarstvo zdravstva je zatražilo je od goraždanske inspekcije dodatne informacije kako bi kompletiralo zahtjev za angažman Centra za zaštitu od zračenja, koji bi u narednim danima trebali potvrditi ili negirati rezultate mjerenja na Haldištu, koji su uznemirili stanovnike Goražda.
Podsjetimo, prije mjesec su radnici firme „Janjina“ iz Goražda i jedne slovenske kompanije koja se bavi otkupom sekundarnih sirovina, u prisustvu kantonalnih inspektora za ekologiju i poljoprivredu, izmjerili povećan nivo zračenja.
(Dnevni avaz)
Voda sve više prolazi ispod HE „Višegrad“
2 NOVEMBER 2009 18:35
Problem prodiranja vode ispod brane HE „Višegrad“ datira još od 1989. godine, kada je vršeno punjenje akumulacije. Iste godine u decembru nizvodno od brane pojavili su se izvori u koritu Drine. Obavljena su istraživanja, koja su potvrdila postojanje podzemnih veza vode iz akumulacije s izvorima.Količina vode koja je u to vrijeme istjecala iz izvora u jezeru iznosila je oko 1,4 kubnih metara u sekundi.Istraživanjem je locirana zona prodiranja vode ispod brane, širine oko 30 metara. Obavljena je sanacija, ali prodiranje nije riješeno. Uslijedile su ratne i poratne godine, kada nije bilo sanacije. Količina vode koja istječe iz izvora je povećana, tako da je 2008. izmjereno 14 kubnih metara u sekundi.
Ovaj problem prije tri godine je kandidiran kod Evropske investicione banke za dobivanje kredita za izvođenje sanacionih radova. Prema gruboj procjeni, ukupna investicija za zaustavljanje prodiranja vode ispod brane iznosi oko 25 miliona KM.
Radovi iduće godine
U oktobru prošle godine obavljena su geološka istraživanja, a glavni istražni radovi pokazali su mjesta mogućeg poniranja vode. – Očekuje se da će istraživanja biti završena do kraja 2009. Nakon toga slijedi sanacija – rekao je v. d. direktora HE „Višegrad“ Mile Lakić.(Dnevni avaz)
- You must be logged in to reply to this topic.