Viewing 4 posts - 1 through 4 (of 4 total)
  • Author
    Posts
  • Anonymous
      Post count: 2088

      [b]Nevladina udruga tuzila Srbiju zbog zlostavljanja Bosnjaka
      [/b]
      Srbijanska nevladina udruga Fond za humanitarno pravo (FHP) podnijela je tužbe protiv Srbije zbog zatvaranja i mučenja Bošnjaka iz Žepe. Odvjetnik FHP-a podnio je tri tužbe zato što su pripadnici ministarstva unutarnjih poslova u ljeto 1995. mučili devet Bošnjaka u logorima Šljivovica u Čajetini i Mitrovo Polje u Aleksandrovcu u Srbiji.

      Tužbe su, kako se navodi u saopćenju, podnijete 23. novembra i 20. decembra 2007. u okviru programa podrške žrtvama kršenja ljudskih prava u prošlosti u ostvarivanju reparacija, a u ime Mušana Džebe, Enesa Bogilovića, Ahmeta Kamenice, Muje Vatreša, Selima Nuhanovića, Halila Durmiševića, Senada Jusufbegovića, Fehima Dudevića i Fadila Čardakovića.

      Izbjeglice iz Srebrenice i Žepe koji su boravili u logorima Šljivovici i Mitrovom Polju svjedočili su FHP-u o svakodnevnoj torturi, ponižavajućem postupanju, seksualnom zlostavljanju, izgladnjivanju i drugim nezakonitim postupcima srpske policije, ističe se u saopćenju. Dodaje se i da tri čovjeka nisu preživjela.

      Bošnjaci iz Bosne i Hercegovine su, nakon pada enklava Srebrenica i Žepa, “pošli u prihvatne centre u Srbiji formirane u Šljivovici i Mitrovom Polju”, a kako piše u priopćenju FHP-a, “pripadnici Vojske Jugoslavije su ih presretali, sprovodili ih na informativne razgovore, a neke od njih i tukli”.

      (FENA)

      Anonymous
        Post count: 2088

        U BEOGRADU 18. JUNA PRVA RASPRAVA PO TUŽBI SAVEZA LOGORAŠA BiH

        Na Drugom općinskom sudu u Beogradu 18. juna počet će prva rasprava po tužbi koju je Savez logoraša Bosne i Hercegovine pokrenuo protiv Srbije radi dokazivanja postojanja logora na njenom prostoru i nadoknade nematerijalne štete za Bošnjake i Hrvate koji su tamo bili zatočeni, izjavio je danas za Fenu predsjednik Saveza logoraša BiH Murat Tahirović.

        Krajem jula 1995. godine u Srbiji su formirani prihvatni centri u Šljivovici (općina Čajetina) i Mitrovom Polju (općina Aleksandrovac) za Bošnjake iz BiH koji su, nakon pada enklava Srebrenica (11. jula 1995.) i Žepa (30. jula 1995.), prebjegli na teritoriju Srbije. Izbjegli Bošnjaci su na obali Drine presretani od srbijanske vojske, odvođeni na informativne razgovore i predavani lokalnoj policiji iz Malog Zvornika ili Bajine Bašte. Kamionima i autobusima su provedeni u Šljivovicu i Mitrovo Polje. Navodne prihvatne centre su osiguravali pripadnici specijalnih policijskih jedinica Republike Srbije. Sredinom augusta 1995. zatvorenike je registrirao Međunarodni komitet Crvenog križa (MKCK).

        Početak rasprave po tužbi Saveza logoraša BiH zakazan je za 10 sati. Prvi svjedok je Selim Nuhanović, koji je iz Han-Pijeska odveden u logor Mitrovo Polje.

        Pored njega svjedočit će i policajci koji su bili na osiguranju logora. Oni će ispričati o onome šta se tamo dešavalo. Suđenju će prisustvovati predstavnici Saveza logoraša BiH (pokretač tužbe) i predstavnici Fonda za humanitarno pravo Beograd (zastupnik Saveza logoraša BiH pred sudovima u Srbiji).

        “Naš cilj je da dokažemo postojanje logora u Srbiji, a Fond želi dokazati da su ti objekti bili pod nadzorom policije“, kazao je Tahirović.

        Savez logoraša BiH je prihvatio prijedlog Fonda za humanitarno pravo Beograd i u ovom slučaju krenuo manjim brojem pojedinačnih tužbi. Tužbe je za sada podnijelo petnaestak bivših logoraša, da bi se prije svega dokazalo postojanje logora u Srbiji.

        “Kad taj postupak završimo, onda ćemo ići na nematerijalnu štetu za osobe koje su bile u tim logorima“, kazao je Tahirović.

        On je izrazio očekivanje da će kompletan proces ići još dalje.

        Ukoliko se dokaže postojanje logora u Srbiji u navedenom periodu, onda bi iz toga moglo proisteći obnavljanje procesa protiv Srbije za agresiju i njeno učešće u genocidu u BiH.

        (FENA)

        Anonymous
          Post count: 2088

          POVJERENIK ZA JAVNE INFORMACIJE NALOŽIO MUP-u SRBIJE DA OBJELODANI INFORMACIJE O LOGIRIMA ZA BOŠNJAKE

          Povjerenik za informacije od javnog značaja je 23.maja 2008. godine naložio Ministarstvu unutarnjih poslova Republike Srbije da bez odlaganja, a najkasnije u roku od tri dana od prijema rješenja, obavijesti Fond za humanitarno pravo da li posjeduje dokument ili drugi pravni akt o logorima/prihvatnim centrima za Bošnjake iz Žepe u Šljivovici i Mitrovom Polju i da dostavi spisak pripadnika MUP-a koji su bili angažovani u ovim logorima. FHP je primio odluku Povjerenika 29. 05. 2008. godine.

          FHP je 31. jula 2007. godine, podnio MUP-u zahtjev za dostavljanje odluka ili drugih pravnih akata Vlade Republike Srbije ili MUP-a o osnivanju dva logora na teritoriji Republike Srbije, kao i spiska službenih lica koja su bila odgovorna za upravljanje i nadzor u tim logorima. U odgovoru od 5. 10. 2007. godine, MUP je obavijestio FHP da odbija zahtjev u djelu koji se odnosi na spisak službenih lica koja su bila odgovorna za upravljanje i nadzor u tim logorima sa obrazloženjem da bi oktivanje identiteta pripadnika MUP-a ugrozilo njihovu sigurnost. MUP uopšte nije odgovorio na dio zahtjeva koji se odnosi na dostavljanje pravnog akta o osnivanju logora.

          Protiv odluke MUP-a, FHP je 17. 10. 2007. godine podnio žalbu Povjereniku za informacije koji je 23.05.2008. godine donio rješenje o poništavanju rješenja Ministarstva unutarnjih poslova Republike Srbije i nalog da bez odlaganja obavijesti FHP o traženim podacima.

          Nakon pada Žepe 31. jula 1995.godine, najmanje 1.000 Muslimana pokušalo je da pređe Drinu i da u Srbiji nađe spas od Vojske Republike Srpske koja je dvije nedjelje prije toga počinila genocid u Srebrenici. Nadali su se da bi iz Srbije mogli da odu u neku treću zemlju. Nakon prelaska Drine, hapsili su ih pripadnici Vojske Jugoslavije. Najpre su ih vodili u selo Jagoštica [općina Bajna Bašta] a odatle su neki odvedeni na ispitivanje u Mali Zvornik, potom su neki sprovedeni u logor u Šljivovici, [opština Čajetina] a drugi u Mitrovom polju, [opština Aleksandrovac]. Desetine izbjeglica je predato policijskim organima Republike Srpske. Većini se od tada gubi trag. Nema podataka koliko je ubijeno Muslimana kod Priboja, gdje su također prelazili granicu. Pripadnici MUP-a Srbije hapsili su Muslimane iz Žepe koji su se bili sklonili kod rođaka i prijatelja u Novom Pazaru i po selima, i odvodili ih u logore.

          U Šljivovici logoraši su bili smješteni u dvije ruinirane radničke barake preduzeća Rasina a u Mitrovom polju u napuštenom dječijem odmaralištu. Oba logora su bila ograđena i čuvana od strane policajaca MUP-a Srbije. Prema evidenciji FHP-a, u logorima je bilo zatvoreno preko 800 Bošnjaka. Logoraši su svakodnevno tučeni palicama, metalnim šipkama i nogama. Mnogi su radili teške fizičke poslove. Policajci su primoravali logoraše da se međusobno oslovljavaju srpskim imenima. Tukli su ih kad god su išli u WC. Primoravali su ih da pjevaju četničke pjesme, da se međusobno tuku. MKCK je registrovao zarobljenike. Hrana je bila oskudna iako su predstavnici MKCK-a redovno donosili hranu. Policija je odmah po njihovom odlasku odnosila hranu iz logora. Trojica zatvorenika nisu preživjela: jedan zatvorenik se ugušio u kamionu od nedostatka vazduha tokom sprovođenja u logor, drugi je ubijen iz vatrenog oružja, a treći je umro od posljedica batinanja. Zarobljenici su oslobođeni u nekoliko grupa, u vremenu od sredine januara do sredine aprila 1996. godine uz posredovanje MKCK.

          Anonymous
            Post count: 2088

            Fond za humanitarno pravo
            LOGORI ZA BOŠNJAKE ŽEPE: TUŽBA PROTIV REPUBLIKE SRBIJE

            Fond za humanitarno pravo (FHP) je 30. juna 2008. godine podnio tužbu za naknadu štete protiv države Srbije u ime Eseda Avdagića, Omera Čavčića, Sabrije Ćeska, Zajka Imamovića, Amira Mednolučanina, Muniba Omanovića, Šemsa Ramića, Sulje Salića i Galiba Vatreša [Bošnjaci iz Žepe, BiH], zbog odgovornosti države za njihovo zatvaranje u logore Šljivovica i Mitrovo polje u leto 1995. godine i zlostavljanje koje su nad njima vršili pripadnici MUP-a Srbije, koji su obezbjeđivali logor. Tužba je podnijeta, u okviru FHP programa podrške žrtvama kršenja ljudskih prava u prošlosti u ostvarivanju reparacija.
            Krajem jula 1995. godine u Srbiji su formirani prihvatni centri [logori-FHP] u Šljivovici [opština Čajetina] i Mitrovom polju [opština Aleksandrovac] za Bošnjake iz BiH koji su, nakon pada enklava Srebrenica [11. 07. 1995.] i Žepa [30. 07. 1995.] prebjegli na teritoriju Srbije. Pripadnici VJ-graničari su ih presretali na obali Drine, i nakon pretresa neke su sprovodili na informativni razgovor, a druge su odmah predavali lokalnoj policiji u Malom Zvorniku ili Bajinoj Bašti. FHP je dokumentovao slučajeve gdje su pripadnici VJ tukli izbjeglice. Policija je potom kamionima i autobusima sprovela izbjeglice u Šljivovicu i Mitrovo polje. U Šljivovici, Bošnjake su smjestili u stare radničke barake, a u Mitrovom Polju, u objekte koji su najvjerovatnije nekada služili kao dječije odmaralište. Navodne prihvatne centre obezbjeđivali su pripadnici MUP-a Republike Srbije.
            Bivši logoraši svjedočili su FHP-u o svakodnevnoj torturi, ponižavajućem postupanju, seksualnom zlostavljanju, izgladnjivanju i drugim nečovečnim postupcima srpske policije. Šest logoraša nisu preživjela: Edem Torlak se ugušio u kamionu od nedostatka vazduha tokom sprovođenja u logor; Mujo Hodžić je ubijen iz vatrenog oružja na obali Drine, a Ahmo Krlić, Meho Jahić, Šećan Dizdarević i Nazif Krlić, su umrli od posljedica batinanja u logoru Šljivovica. Sredinom avgusta 1995. godine, logoraše je registrovao Međunarodni komitet Crvenog krsta (MKCK).

            Logoraši Omer Čavčić, Sabrija Ćesko, Zajko Imamović, Munib Omanović, Suljo Salić bili su zatočeni u logoru u Šljivovici, dok su Esed Avdagić, Amir Mednolučanin, Šemso Ramić i Galib Vatreš bili zatočeni i u Šljivovici i u Mitrovom polju, u trajanju od četiri do osam mjeseci. Tokom zatočeništva bili su izloženi torturi, provokacijama i ponižavanju – tjerali su ih da se krste, pjevaju četničke pjesme, da se međusobno tuku. Policajci su ih smišljeno izgladnjivali i uskraćivali osnovne higijenske uslove. Zbog boravka u logorima, logorašima je zdravlje teško narušeno. Kod svih je ustanovljeno postojanje post-traumatskog stresnog poremećaja.
            FHP poziva državne institucije u Srbiji da kroz program reparacija obeštete žrtve kršenja ljudskih prava u prošlosti koje su izvršili pripadnici srpske vojske i policije.

            (Bosnjaci net)

          Viewing 4 posts - 1 through 4 (of 4 total)
          • You must be logged in to reply to this topic.