[Anonymous]

#512

Nekad u davna vremena, kad je putovanje na hadz dugo trajalo, kad se kopnom islo, na konju ili pjeske, jednom hadziji na povratku nestalo para.

Ostao je u putu sam, pa na cestu gleda jednog slijepog prosjaka koji je sjedio u hladu, a pred njim nesto novaca koji su mu bacali prolaznici.

Kako nije bilo nikog na vidiku, hadzija se prikrade prosjaku, cucne prema njemu i poce kupiti objema rukama novac.

Prosjak osjeti da mu neko krade novac, pruzi ruku, uhvati obje hadzijine ruke i zavice:

– Ne, hadzija, ako Boga znas!

– A otkud ti znas da sam ja hadzija?

– Znam, svak grabi jednom rukom, a hadzija obadvjema.

[Anonymous]

#513

Podvelezac isao u Mostar uz Ramazan, pa kad se vratio kuci, pitao ga stari Ramo navecer na sijelu:

– Mumine, ti si danas bio u Mostaru, jesi li bio na vazu u Karadjozbegovoj dzamiji, bio jadan?

– A jesam, Boga mi.

– Pa sta kazuje hodza na vazu, kuko jadan?

– Ama sta kazuje da kazuje, ako bude i pola istina sto hodza kaze, bolje nam je, lj, svima vrat polomiti nego umrijeti!

[Anonymous]

#514

Neki Gacanin slusao vaz u dzamiji. Hodza govorio o sirat-cupriji, i kad su izasli iz dzamije, prozbori Gacanin:

– Nisam lud da mu idem preko te cuprije kad su tolike muke i strahote! Ja cu kabanicu preko ramena pa preko brda. malo dalje, ali sigurnije.

[Anonymous]

#515

Zamoli neki komsija Nasrudin-hodzu da mu da svoga magarca na poslugu.

– Nemam magarca – rece hodza.

Upravo u taj cas poce magarac u aharu revati, a komsija mu rece:

– Ta eno, cuje se magarcev glas!

– E, bas mi je zacudo – rece hodza – da vise vjerujes magarcevu revanju nego mojim rijecima.

[Anonymous]

#516

U nekom zabacenom hercegovackom selu pogodili seljani hodzu da im klanja teraviju. Pri kraju Ramazana, hodza sve pogledao e da ce ko poceti placati, ali sve uzalud. Niko ni rijeci o tome. A hodza jednako pogledao, iscekivao i nadao se, ali svjedno, opet uzalud, pa ce ti najposlije poslije posljednje teravije seljanima:

– Ma, ljudi, Ramazan do’ i prodje, a meni niko ne placa!

– A bogme ti ga ni platiti necemo! – odgovorise mu seljani u brk.

Hodza vidze sta bi, pa se sav razgoropadi i u onoj ljutini okrene se seljanima:

– E Boga mi, kad vi meni necete platiti, ja sam vama krivo klanjao!

– A ako si ga ti nama krivo klanjao – docekase seljaci u jedan glas – i mi smo beli tebi svi bez abdesta bili!

[Anonymous]

#517

Dosao jednom Mostarac nekakvim poslom u Sarajevo, pa ce svratiti na rucak u ascinicu. Pita asciju sta se ima jesti, a ovaj zaspe, po svom zanatu, k’o iz topa:

– Grah boba, grah corba, grah s mesom, grah bez mesa, i grah ‘nako.

Mostarac se malo zamisli pa ce asciji:

– Dobro, daj mi grah ‘nako.

Ascija mu donese sahancic gotovo i nepomascen graha. A kad to ovaj u tren oka pojede, podje na vrata, pa ce na ulicu i za poslom, a ascija ce ti za njim:

– Daj plati.

– A sta cu ti platiti, jadan ne bio?! – nadje se u cudu Mostarac. – Pa zar ti nerece da je grah ‘nako? Na moju dusu, da nisi reko da je ‘nako, ne bih ti ga ni pojeo! Da ga u kosuljak zamotam, i do Mostara bih ga donio, a kosuljak se ne bi ni umastio!

[Anonymous]

#518

Kao poslovica je ostalo da se nekada rijec “mehrum” upotrijebi i za uginulo pseto.Evo kako je to nastalo:

Prica se kako je u nekoj kasabi u Bosni u nekog krscanina uginulo njemu veoma drago pseto, pa ga ovaj kao covjeka sahrani u zemlju. Neko od dusmana ovog krscanina to dojavi kadiji, pa on pozove ovoga i rece mu:

– Kako ti mozes psa prispodobljavati insanu, to je velika sramota – i kadija se rasrdi na krscanina, a ovaj ce na to kadiji:

– Efendijo, ja sam psa sahranio po njegovoj oporuci (vasijetu), a pas je ostavio jos jedan vasijet, a taj je dan nakon njegova uginuca dadne kadi-efendiji cedrdeset brava.

Na to se kadija oraspolozi, pa ce krscaninu:

– A je li merhum jos stogod vasijet ucinio (oporucio)?

To je, navodno, bilo u mjestu Stari Vlah.

[Anonymous]

#519

Ono opet u jednog covjeka oteglo papke magare, pa ce mu sin poceti plakati od zalosti.

– Sta je sine? – upita ga babo.

– Zao mi je magareta – dijete ce mucajuci kroz plac.

– De, culahijo mahnita – babo ce na to. – Dok je tvog babe, bice magaradi.

[Anonymous]

#520

Dosao jedan komsija Nasrudin – hodzi da mu da u zajam sto grosa i da mu dadne cetiri mjeseca vremena da mu vrati novac:

Na to ce hodza:

– Novca nemam, a vremena ti mogu dati, ako hoces i osam mjeseci.

—————

Nasrudin je zaprosio kcerku nekog uglednog covjeka, ali mu je ne dadose. Kada ga upitase neki sta je bilo, da li su mu dali djevojku i hoce li mu je dati, on odgovori:

– Pola je posla gotovo, jer ja hocu djevojku, a ako ona jos htjedne mene, stvar ce biti potpuno gotova.

[Anonymous]

#521

Nekakav zendjio covjek gradio kucu, pa je htio da ucini jednu stvar sto drugi nikada nije ucinio i da tim dokaze svijetu svoje bogastvo, te izmisli i nacini halku na avlijskim vratima srebrenu, pa pozlacenu, i zapise na vratima velikim slovima:

– Ovako cini ko ima.

Prodje putem nekakav covjek siromah, pa kad vidi sto nije nikada prije cuo ni vidio, donese po noci jedno gvozdje te razvrati halku na vratima i ponese, pa zapise:

– A vako cini koji nema!

[Anonymous]

#771

Docuo Coso od nekog kako je sultan poklonio Bosnu nekakvome krscanskome kralju, pa potrci kuci, te pripase sablju i izadje u carsiju, pa metnuvsi ruku na sablju,pocne vikati:

[Anonymous]

#973

Neki covjek za vrijeme Franje Josipa podnio je zalbu u Bec.Odgovor mu nikako nije dolazio,a prosle su nekolike godine kako im je poslao molbu. I on, sta ce, podigne se pravo u Bec, samom caru.

Kad je dosao Josipu i zalio se sto ne dolazi njegova zalba, car mu je rekao: “Uzmi vojsku i poredaj je u red. Onda napravi grudu snijega i podaj da gruda ide od vojnika do vojnika. I sta ce biti s grudom? Ona ce se istopiti. Tako je bilo i sa tvojom zalbom. Ona do mene nije ni dosla – istopila se.”

[Anonymous]

#1121

– Jesi li cuo, Hasim-beg, da je i Hadzi-beg promjenio boju?
– Kako?
– Uskocio u mladoturke!
– Nije cudo sinovce. Vidjider moju bradu, bila je crna ko
gavran,a sad je sva sijeda. Otkako i ona izblijedje, ja vise
boji nikakvoj ne vjerujem.

[Anonymous]

#1212

Ruzno vrime zakacilo brata u sestre i bio hevtu dana i utuzio seki, a u nje bilo petero dice. Pa im mati rekla:
– Pivajte,dico: Pukli puti priko polja, more dajo kuci ioci.
Dica izasla, pa zapivala prid kucom:
– Pukli puti priko polja,
more dajo kuci ic.
Daidza izaso, pa zpivo:
– U nebu smrklo,u zemlji smrzlo.
Tako mi ovoga danka,
nema nam rastanka
do jurjeva danka!

[Anonymous]

#3320

Jedan otac htio da ozeni sina vrlo mlada, on je htio da cuje savjet od jednog svog najmilijeg prijatelja, te podje k njemu i rece mu:
– Sta bi me sjetovao, moj po Bogu brate, bih li ozenio ove jeseni mog jedinka sina?

– Ja, da sam stobom – odgovori mu – ne bih ni jos za koju godinu, dok dajbudi stece malo vise snage, a i pameti.

– Ti si covjek lud – odgovori mu otac. – Bolan, ja ga bas zato i zenim doklen je premlad i lud, jer ako moj sin stece pameti, nikad se nece ozeniti.

[Author]

Posts