prof.Dževad Džafić
Sarajevo, juni 2009. godine
3.4.2.6. Zdravstvo, školstvo kultura i sport
Grad Rogatica, oduvijek je imao organizovanu zdravstvenu zaštitu. Stanovnici općine Rogatica imali su na raspolaganju dobro razvijene sve oblike primarne zdravstvene zaštite, ali i pojedine specijalističke službe pri „Domu zdravlja“. Primarnu zdravstvenu zaštitu na području općine vrši Dom zdravlja sa zaposlenih 57 radnika, u čijem sastavu su sljedeće službe: predškolsko dječije, školsko dječije, medicina rada, ginekologija sa porodilištem, higijensko-epidemiološka, laboratorija, stomatološka i opšta ambulanta sa hitnom pomoći, te područna ambulanta na Borikama. Snabdijevanje korisnika lijekovima vrše: Apoteka Sarajevo i Apoteka ,,Wolf“ koja posluje u sastavu DOO ,,Cemex“ Rogatica.
Slika 21: Dom zdravlja i Hitna pomoć
Izvor: (53)
U oblasti osnovnog obrazovanja, na području općine Rogatica djeluje Osnovna škola „Sveti Sava“ sa sjedištem u Rogatici i 6 područnih škola (Borike, Sjeversko, Žepa, Brankovići. U oblasti srednjeg obrazovanja u sklopu Srednje škole Rogatica postoje: gimnazija, ekonomska i mašinska struka.
U školskoj 2008./09. godini, u 54 odjeljenja, u tri smjene osnovnu školu pohađa 969 učenika.
U školskoj 2008./09. godini srednju školu pohađa 426 učenika raspoređenih u 18 odjeljenja. U prve razrede upisano je 98 učenika u četiri odjeljenja. U oblasti predškolskog obrazovanja, u Dječijem obdaništu upisano je oko 70 mališana. Ove informacije sam dobio na osnovu izvještaja sa 42. sjednice Skupštine opštine Rogatica održane 29.09.2008 godine.
U Rogatici je osnovana Narodna biblioteka, koja pored bibliotekarske djelatnosti organizuje druge kulturne sadržaje: izložbe likovnih radova, pozorišne djelatnosti i sl.
Poklonici kulture organizuju se i rade u okviru KUD ,,Sretenje,, u čijem sastavu djeluje folklorna, dramska i likovna sekcija. Kulturni život mnogih generacija rogatičana bio je vezan za KUD ,,Slaviša Vajner Čiča“ koje je osnovano 1947. godine i pronijelo ime Rogatice širom bivše Jugoslavije, Evrope i Afrike.
U literarnim i umjetničkim krugovima Rogatica je poznata po književnicima Vojislavu i Jovanu Lubardi, slikarima: Radenku Miševiću, Hasanu Sućeski, Safetu Zecu, Ahmadu Kariću, Vladislavu Makanjiću, fotoreporteru Dobroslavu Popoviću i drugima koji su ovdje rođeni.
Organizovane sportske aktivnosti na području općine odvijaju se u okviru Sportskog društva „Mladost“ u čijem sastavu djeluju: fudbalski, košarkaški, karate, atletski, šahovski, odbojkaški i rukometni klub, te sportsko-ribolovno i planinarsko društvo.
Sportisti daju svoj doprinos obilježavanju praznika i značajnih datuma općine, kojim povodom se organizuju razne manifestacije (turniri u malom fudbalu, atletske trke i dr.). Posebno treba istaći učešće sportista na međuopštinskim sportskim igrama (MOSI). Među 28 učesnika, ekipa općine Rogatica zauzima visok plasman i ostvaruje vrijedne pojedinačne i ekipne rezultate.
Odlukom Skupštine MOSI organizacija 44. MOSI, povjerena je Rogatici 2007. godine. Potrebno je spomenuti da je općina Rogatica prije 20 godina bila organizator 33. MOSI 1987. godine kada je grad, zahvaljujući igrama, dobio niz sportskih objekata i drugih sadržaja koji i danas predstavljaju značajan dio njegove infrastrukture.
Slika 22: Stadion u Rogatici
3.4.2.7. Turizam
Na području općine Rogatica postoje osnovne prirodne, istorijske i kulturne pretpostavke za razvoj turističke djelatnosti. Nosilac turističke djelatnosti je Turistička organizacija općine Rogatica.
Hotel ,,Borike“ na Borikama ima 15 soba sa 36 ležajeva, restoranom sa 100 sjedišta, lovačkom sobom sa kaminom, salonom i kuhinjom sa specijalitetima ovog kraja.
Hotel ,,Park“ u Rogatici koji je u toku rata devastiran samo je djelimično popravljen. Trenutno su u funkciji kuhinja, restoran, kafana i terasa, dok su sobe sa 70 ležajeva van upotrebe. Ugostiteljski objekti ,,Ruža“ i ,,Bašta“ sa još 30 objekata tipa restorana, kafana, kafe barova i picerija u privatnom vlasništvu zaokružuju turističko-ugostiteljsku ponudu.
Bogato kulturno-historijsko naslijeđe ovog područja upotpunjuje njegovu turističku kartu gdje se posebno ističe: kolonija kamenih spomenika lapida iz antičkog doba u parku Doma zdravlja, ostaci srednjevjekovnog grada Borča desetak kilometara južno od Rogatice, čuveni kameni most na rijeci Žepi i spomen obilježje – kosturnica u Rogatici.
Slika 23: Most na Žepi
Izvor: (53)
Prirodnu znamenitost predstavljaju dva endemska stabla ,,mečije lijeske“ na Borikama, kao i ergela čistokrvne arapske i bosansko-brdske rase konja na Borikama.
Zahvaljujući povoljnoj klimi, šumskim predjelima, atraktivnim vodotocima Rakitnice, Prače, Drine i Žepe, a prije svega bogastvu raznih vrsta divljači i ribe područje općine je izuzetno pogodno za razvoj lovnog i rekreativnog turizma.
Slika 24: Lovište „Sjemeć“ Rogatica
Izvor: (48)
Pored nabrojanih subjekata iz ove oblasti u Rogatici postoji i turistička agencija ,,Aroma“ koja se uglavnom bavi ponudom turističkih aranžmana u zemlji i inostranstvu.
ZAKLJUČAK
Općina Rogatica se nalazi u istočnom dijelu Bosne i Hercegovine. Po fizičko-geografskim osobenostima pripada jugoistočnom dijelu Planinsko-kotlinske makroregije i to u središnjem dijelu Gornjodrinske mezoregije dok je administrativno-političkom pogledu većim dijelom pripala entitetu Republika Srpska a krajnji jugozapadni dio pripada Bosansko-podrinjskom kantonu tj. Federaciji Bosne i Hercegovine. Općina Rogatica ima površinu od 664,37 km² i po posljednjem službenom popisu stanovništva iz 1991. godine općina Rogatica imala je 21.978 stanovnika, prosječna gustina naseljenosti je bila 33.08 stanovnika po km².
Općina Rogatica teritorijalno pripada geotektonskom kompleksu unutrašnjih Dinarida koja na jugu dopire do starijih i mlađih paleozojskih naslaga poznatih kao tzv. pračanski paleozoik. Najzastupljenije naslage datiraju iz mezozojske ere i predstavljene su trijaskim i jurskim sedimentima a najviše krečnjacima, pješčarima, rožnacima i dolomitima. U reljefnom pogledu općina Rogatica je pretežno srednjeplaninska jer je 80% teritorije sa nadmorskom visinom između 800 i 1.600 m. Planine su ispresijecane mnogobrojnim manjim ili većim dolinama, pretežno zatvorenog tipa.
Klimatske karakteristike ovog kraja u neposrednoj su vezi sa nadmorskom visinom. U nižim dijelovima zaklonjenim od sjevernih vjetrova, vlada pretežno umjerenokontinentalna klima dok dolinsko-kotlinski predjeli pobrđa, i niske planine imaju pretplaninsku klimu. Svi vodeni tokovi općine Rogatica pripadaju slivu Crnog mora. Najveća rijeka rogatičke općine je Drina koja samo manjim dijelom svoga toka protiče ovim područjem. Najveće pritoke Drine su Žepa i Prača u koju se ulijeva rijeka Rakitnica. U rogatičkoj općini dominiraju automorfna tla a posebno kalkokambiosol. Vegetacijski pokrov je raznovrstan, najviše su rasprostranjene šume bukve i jele sa smrčom te šume hrasta kitnjaka i cera.
Rogatica kao naselje i urbani centar pominje se u zvaničnim dokumentima prvi put 1425. godine. Mnoge iskopine i drugi dokumenti govore da je u ovom području egzistiralo naselje Borač još u prahistorijskom i antičkom dobu. Samo ime Rogatica je domaćeg, slovenskog porijekla. U srednjem vijeku ovdje je živjela porodica sličnog imena, Rogatići, po kojima je grad dobio ime.
Prema podacima koji su korišteni za izradu Strateškog plana razvoja, na području općine Rogatica u 121 naseljenom mjestu živi 14.546 stanovnika raspoređenih u 11. mjesnih zajednica, 4.156 domaćinstva, odnosno 22,7 stanovnika na km². U urbanom naselju Rogatica trenutno živi oko 8.500 stanovnika. Osnovne odlike stanovništva su slijedeće: nacionalna struktura stanovništva je homogena; veliki je udio zrelog stanovništva u ukupnom; nešto veći udio ženskog stanovništva u odnosu na muško; prirodni priraštraj je smanjen. Ratna dešavanja dovela su do protjerivanja i velikog stradanja bošnjačkog stanovništva koje se u tim teškim vremenima herojski održalo na području MZ Žapa. Povratak stanovništva se odvija sporo, do danas se vratilo negdje oko hiljadu prijeratnih stanovnika općine Rogatica.
Struktura rogatičke privrede je raznovrsna i raspolaže kapacitetima iz drvne, metalske, tekstilne, prehrambene i grafičke industrije, zatim trgovine, šumarstva, poljoprivrede, energetike, građevinarstva, saobraćaja i drugih grana. Međutim u navedenim djelatnostima zaposleno je samo oko 1500 radnika. Mnogi proizvodni pogoni rade sa smanjenim kapacitetom, izloženi su propadanju dok mnogi više i ne rade.
LITERATURA
1. Geografska karta BiH 1:1 000 000, Federalno ministarstvo obrazovanja, nauke, kulture i sporta, Sarajevo, 1996.;
2. Topografska karta 1:50 000, List Višegrad 1, Vojnogeografski institut Beograd, 1982.;
3. Topografska karta 1:50 000, List Zvornik 3, Vojnogeografski institut Beograd, 1968.;
4. Osnovna geološka karta 1:100 000, List Prača, Savezni geološki zavod, Beograd 1982.;
5. Prašo,A., Kosorć,V., Hodžić,T., Bejtić,A., Sokolović,M., Hrelja,K., Buzler,Đ., (1966.): Monografija o Rogatici, Svjetlost, Sarajevo;
6. Nusret E. A. (1995.) Živi štitovi „Hod“ Sarajevo
7. Mustafa F. (2002.) Svjetlost i tama rogatičke historije, DD „Dom štampe“ Zenica
8. Nurković S. Predavanja iz geografije Bosne i Hercegovine 2001/02, predavanja iz Opšte ekonomske geografije 1998/99.
9. Nurković S. Praktikum, Uvod u samostalni rad i metodologija izrade seminarskog i diplomskog rada, Sarajevo 1997. godine
10. Atlas svijeta, IP Sejtarija, sarajevo 1998.
11. Osnovna geološka karta 1:100 000, List Ljubovija, Savezni geološki zavod, Beograd 1975.;
12. Pedološka karta SR BiH, 1:500 000, Šumarski fakultet u Sarajevu, Geokarta, Beograd 1983.;
13. Karta realne šumske vegetacije SR BiH, 1:500 000, Šumarski fakultet u Sarajevu, Geokarta, Beograd 1983.;
14. Enciklopedija Jugoslavije, Jugoslovenski leksikografski zavod, Zagreb, 1982.;
15. Petrović,D. (1982.): Geomorfologija, IRO „Građevinska knjiga”, Beograd;
16. Statistički godišnjak Republike BiH 1992. Državni zavod za Statistiku Sarajevo maj 1994.
17. Dizdarević,M., Redžić,S. (1998.): Komentar florističko-faunističkih i biogeografskih osobenosti BiH, Katedra za ekologiju, biogeografiju i zaštitu životne sredine, Odsjek za biologiju PMF-a, Sarajevo;
18. Lakušić,R. (1981.): Klimatogeni ekosistemi BiH, Geografski pregled br 25, Geografsko društvo BiH, Sarajevo;
19. Dukić,D. (1984.): Hidrologija kopna, Naučna knjiga, Beograd;
20. Karta Bosne i Hercegovine, 1:200.000, Swedesurvey Sweden i Geodetski zavod Bosne i Hercegovine, Sarajevo 2005.
21. Spahić,M. (2002.): Opća klimatologija, Geografsko društvo Federacije BiH,Harfo-graf,Tuzla;
22. Friganović, M. (1978): Demogeografija, Školska knjiga, Zagreb;
23. Glavni pregled političkoga razdielenja Bosne i Hercegovine za 1879. godinu;
24. Štatistika mjesta i žiteljstva BiH, Zemaljska štamparija, Sarajevo, 1886.;
25. Glavni rezultati popisa žiteljstva u BiH za 1895.godinu, Zemaljska štamparija, Sarajevo, 1886.;
26. Rezultati popisa žiteljstva u BiH od 10.oktobra 1910., Zemaljska štamparija, Sarajevo, 1912.;
27. Definitivni rezultati popisa stanovništva od 31.januara 1921. godine, Državna štamparija, Sarajevo, 1932.;
28. Definitivni rezultati popisa stanovništva od 31.marta 1931. godine, Knjiga II, Prisutno stanovništvo po veroispovesti, Državna štamparija, Beograd, 1938.;
29. Konačni razultati popisa stanovništva od 15. marta 1948. godine, Knjiga IX, SZS, Beograd, 1954.
30. Popis stanovništva 1953., Knjiga XV, Osnovni podaci o stanovništvu, Beograd, 1960.;
31. Popis stanovništva 1961., Knjiga XI, Pol i starost, Beograd, 1965.;
32. Popis stanovništva i stanova 1971., RZS, Sarajevo, 1976.;
33. Popis stanovništva, domaćinstava i stanova 1981., Statistički bilten 111, Sarajevo, 1983.;
34. Popis stanovništva, domaćinstava, stanova i poljoprivrednih gazdinstava 1991., Statistički bilten 257, Sarajevo, 1998.;
35. Popis stanovništva, domaćinstava, stanova i poljoprivrednih gazdinstava 1991., Statistički bilten 272, Sarajevo, 1999.;
36. Stanovništvo BiH, Narodnosni sastav po naseljima, Državni zavod za statistiku R Hrvatske, Zagreb, 1995.;
37. Popis stanovništva, domaćinstava, stanova i poljoprivrednih gazdinstava 1991., Statistički bilten 265, Sarajevo, 1998.;
38. Popis stanovništva 1961., Knjiga XIV, Aktivnost i delatnost, SZS, Beograd, 1965.;
39. Popis stanovništva 1961., Knjiga XIII, Školska sprema i pismenost, SZS, Beograd, 1965.;
40. Popis stanovništva i stanova 1971., Poljoprivredno stanovništvo, SZS, Beograd, 1973.;
41. Popis stanovništva, domaćinstava i stanova 1981., SZS, Beograd, 1984.;
42. Prvi rezultati popisa stanovništva, domaćinstava i stanova 1981., RZS, Sarajevo, 1981.;
43. Popis stanovništva, domaćinstava, stanova i poljoprivrednih gazdinstava 1991., Statistički bilten 221, RZS, Sarajevo, 1998.;
44. Geomorfološka karta 1:500 000, Savez geografskih društava Jugoslavije, Geokarta, Beograd, 1992.;
45. Fizičko-geografska karta Bosne i Hercegovine, 1:200.000, Swedesurvey Sweden i Geodetski zavod Bosne i Hercegovine, Sarajevo 2005.;
46. Osnovna geološka karta 1:100 000, List Višegrad, Savezni geološki zavod, Beograd 1982;
47. Statistički bilten, FHMZ, Sarajevo 2009.;
48. Web portal općine Rogatica; http://www.rogatica.org.;
49. Statistički bilten zavoda za statistiku Republike Srpske, Banja Luka, 2004.;
50. Statistički godišnjak Republike Bosne i Hercegovine, državni zavod za statistiku, Sarajevo maj/svibanj 1994.;
51. Digitalni atlas Bosne i Hercegovine 1:200.000, GISDATA, Sarajevo, 2009.;
52. Virtualni prikaz zemljine površine, Google earth pro, Keyhole Inc, Baltimore , 2001.;
53. Geolokacioni fotošering web sajt http://www.panoramio.com.;
54. Službena internet stranica MZ Žepa http://www.zepa-online.com.;
55. Službena internet stranica predzeća „Vitmark d.o.o“ http://www.vitmarkbl.com.;