mirsad_d
Participant
    Post count: 4000

    Dževad Džafić
    Sarajevo, juni 2009. godine

    3.2.3.4. Ekonomska struktura

    Privredni razvoj i društvene promjene poslije Drugog svjetskog rata uticali su na demografske promjene stanovništva općine Rogatica. Najveće promjene su nastale u ekonomsko-socijalnom sastavu stanovništva, što je lančano uticalo na ostale strukture stanovništva posebno obrazovnu i druge.

    U poslijeratnom periodu se stalno smanjivao udio aktivnog stanovništva u ukupnom. Ovo smanjenje rezultat je niza faktora: školovanje omladine, pojačane migracije sa sela u gradove (žene su na selu bile aktivne), povećanje broja penzionera i udjela starijih godišta u ukupnom stanovništvu. U periodu 1971-1991 značajno se povečao broj lica sa ličnim prihodom i to sa 818 na 2.106 stanovnika, a ujedno smanjen je broj izdržavanih lica sa 15.187, na 10.737 stanovnika. Učešće aktivnog stanovništva procentualno je povečan sa 36.2%, na 40,2% u navedenom periodu.


    Tabela 24: Ukupno, aktivno i poljoprivredno stanovništvo općine Rogatica
    Izvor: (37, 118.)

    Prema podacima PIO i Zavoda za zapošljavanje, aktivnog stanovništva (15-65. g.) 2003. godine na području općine Rogatica bilo je 4.102 i to zaposlenih 2.670 a nezaposlenih 1.432. Naredne godine aktivnog stanovništva bilo je 3.860, zaposlenih 2.508 a nezaposlenih 1.352. Prema podacima istog izvora 2005. godine od 3.851 aktivnog stanovnika 2.214 je zaposleno a 1.637. nezaposleno. Zaključujemo da kontinuirano opada udio aktivnog stanovništva što je rezultat porasta nezaposlenosti. Najviše je nezaposlenih kvalifikovanih radnika i tehničara sa srednjom stručnom spremom ukupno 606. lica, nekvalifikovanih nezaposlenih ima 274. lica, a 72 lica je sa višom i visokom školom koji nemaju zaposlenje.

    Na rang-listi razvijenosti općina u Republici Srpskoj za 2009. u nerazvijene općine odlukom Vlade spadaju: Bileća, Bratunac, Kostajnica, Vlasenica, Kotor Varoš, Kneževo, Lopare, Nevesinje, Petrovo, Ribnik, Rogatica, Rudo, Srebrenica, Han Pijesak, Čajniče, Šekovići i Šipovo.
    Prosječna neto plaća 2004. i 2005. godine iznosla je 259. konvertibilnih maraka.

    3.2.3.5. Obrazovna struktura

    U periodu poslije završetka Drugog svjetskog rata pa do 1991. godine, obrazovna struktura stanovništva općine Rogatica je doživjela velike pozitivne promjene: opala je nepismenost, rastao je broj i vrsta škola, osnivala su se naučna i stručna društva. Veliki broj mladih ljudi odlazio je u veće gradove pa i u druge zemlje radi nastavka školovanja ili stručnog usavršavanja.


    Tabela 25: Stanovništvo starije od 15. g. prema polu i školskoj spremi 1981. i 1991. g.
    Izvor: (37, 142.)

    Ipak iz navedene tabele zaključujemo da je obrazovna struktura po popisu iz 1981. godine bila nepovoljna jer je bez školske spreme i sa nepotpunom osnovnom školom bilo 55.05% stanovnika starijih od 15. godina, sa završenom osnovnom školom 25.04%, sa završenom srednjom školom 17.06%, a sa završenom višom i visokom samo 2.73%, dok su nepoznati rezultati bili za 0.12% stanovnika. Popisom iz 1991. godine uočavamo pozitivne ali ne drastične promjene jer je bez završene osnovne škole bilo 41.94% stanovnika starijih od 15. godina, sa završenom osnovnom školom 22.54% stanovnika, sa završenom srednjom školom 28.69% stanovnika, dok je sa završenom višom i visokom školom bilo samo 3.26%, a nepoznatih rezultata bilo je 3.57% stanovnika starijih od 15. godina.

    U popisni list 1991. godine prvi put je unesena oznaka “bosanski jezik”. Da govore tim jezikom izjasnilo se 55,66% stanovništva a da govore “srpski jezik” izjasnilo se 43% stanovnika općine Rogatica, dok se 1,34% stanovništva nije izjasnilo po ovom pitanju. (7.22)
    Na evidenciji Biroa za zapošljavanje u Rogatici nalazi se 1 418 nezaposlenih lica. Jedan od organizatora poslova ovog biroa je izjavio da je najviše nezaposleno kvalifikovanih radnika i to 562 lica, tehničara sa srednjom stručnom spremom 44 lica, nekvalifikovanih lica 274, dok je sa višom i visokom stručnom spremom nezaposleno po 35 lica. Sa visokom stručnom spremom nezaposleno je 15 diplomiranih ekonomista, šest diplomiranih pravnika, tri profesora pedagogije, po jedan profesor geografije, fizičkog vaspitanja i drugi uz napomenu da je sa višom stručnom spremom nezaposleno 23 ekonomista, po četiri pravnika i mašinska inženjera, te nastavnik hemije, viši sportski trener i drugi.