Anonymous
U BEOGRADU 18. JUNA PRVA RASPRAVA PO TUŽBI SAVEZA LOGORAŠA BiH
Na Drugom općinskom sudu u Beogradu 18. juna počet će prva rasprava po tužbi koju je Savez logoraša Bosne i Hercegovine pokrenuo protiv Srbije radi dokazivanja postojanja logora na njenom prostoru i nadoknade nematerijalne štete za Bošnjake i Hrvate koji su tamo bili zatočeni, izjavio je danas za Fenu predsjednik Saveza logoraša BiH Murat Tahirović.
Krajem jula 1995. godine u Srbiji su formirani prihvatni centri u Šljivovici (općina Čajetina) i Mitrovom Polju (općina Aleksandrovac) za Bošnjake iz BiH koji su, nakon pada enklava Srebrenica (11. jula 1995.) i Žepa (30. jula 1995.), prebjegli na teritoriju Srbije. Izbjegli Bošnjaci su na obali Drine presretani od srbijanske vojske, odvođeni na informativne razgovore i predavani lokalnoj policiji iz Malog Zvornika ili Bajine Bašte. Kamionima i autobusima su provedeni u Šljivovicu i Mitrovo Polje. Navodne prihvatne centre su osiguravali pripadnici specijalnih policijskih jedinica Republike Srbije. Sredinom augusta 1995. zatvorenike je registrirao Međunarodni komitet Crvenog križa (MKCK).
Početak rasprave po tužbi Saveza logoraša BiH zakazan je za 10 sati. Prvi svjedok je Selim Nuhanović, koji je iz Han-Pijeska odveden u logor Mitrovo Polje.
Pored njega svjedočit će i policajci koji su bili na osiguranju logora. Oni će ispričati o onome šta se tamo dešavalo. Suđenju će prisustvovati predstavnici Saveza logoraša BiH (pokretač tužbe) i predstavnici Fonda za humanitarno pravo Beograd (zastupnik Saveza logoraša BiH pred sudovima u Srbiji).
“Naš cilj je da dokažemo postojanje logora u Srbiji, a Fond želi dokazati da su ti objekti bili pod nadzorom policije“, kazao je Tahirović.
Savez logoraša BiH je prihvatio prijedlog Fonda za humanitarno pravo Beograd i u ovom slučaju krenuo manjim brojem pojedinačnih tužbi. Tužbe je za sada podnijelo petnaestak bivših logoraša, da bi se prije svega dokazalo postojanje logora u Srbiji.
“Kad taj postupak završimo, onda ćemo ići na nematerijalnu štetu za osobe koje su bile u tim logorima“, kazao je Tahirović.
On je izrazio očekivanje da će kompletan proces ići još dalje.
Ukoliko se dokaže postojanje logora u Srbiji u navedenom periodu, onda bi iz toga moglo proisteći obnavljanje procesa protiv Srbije za agresiju i njeno učešće u genocidu u BiH.
(FENA)