[Dedo]

#23519

|Registered |2010-04-10 15:10:21

Eeehh lijepi stari adeti,procitah ovo sa velikim uzitkom jos jednom i ako nece biti poslednji put.Inspiracija je proradila jos kad sam prvi put procitao ova sjecanja naseg Hakije Muftica stvarno je vrijedno da se danasnjem narastaju prenesu ovi lijepi adeti.
Kad se je sta ovako dogadzalo svi su se radovali i bili sretni.Smatram da ce ova tema imati dosta komentara i videnja od nas koji posjecujemo
stranicu.Kako rece Kaza da je ovaj tekst dosta dug,mislim da i nije naprotiv o obicajima iz naseg kraja se mogu romani pisati posebno udaje i zenidbe, teferici,svadbe, sijela i sve sto je tada bilo kulturna bastina nasih sa podrucja Rogatice.Lijepo bi bilo kad bi bas na ovaj post imali zavidan broj komentara misljenja a bogme i sopstvenih dozivljaja.

[Dedo]

#23520

#22043
Dedo (Korisnik)

Stari Forumaš

Postova: 686

Bosanski adeti i tradicija prije 2 Nedelja, 4 Dana Karma: 3
Dedo |Registered |2010-03-06 12:15:15

Kahva koja stize na nasa podrucja sa otomanskom crevinom je i bila nesto novo na nasem podneblju.Kazu da je to bila bolja kvaitetnija i ukusnija kahva nego sto je danas,jer se pila radi uzitka a ne iz navike i socijalnog prestiza.Zbog nedostatka tehnickih pomagala koja su kasnije izmisljena u to vrijeme se kahva tukla ili tucala u stupama,havanima,tucanim, drvenim,kamenim od cega je ko
mogao i umio naparaviti.Dake za pripremu kahve trebalo je uzeti vremena i sa tim poslom se poistovjeciti ili bolje receno znati kako sve to redosljedom odraditi da ne bi bio trud uzaud kako kaze nas narod.Kada smo kod ove teme htjedoh da prenesem nesto sto sam slusao od moga dede a.r.on bi govorio poistilahu i sa uzitkom o kahvi i duhanu.Tada i u to vrijeme kad je on bio djecak
njegovi roditelji su bili kao malo imucniji i mogli sebi priustiti i kahvu u duhan al se to radilo tako da se zdravlje nije narusavalo sa tim tj.nije se pregonilo u tom uzitku.Kahva se nabavljala preko Dubrovnika i kad bi koji karavan dosao ducanlije su imale vec zagovorene kolicine koje su stalni kupci ranije nagovjestavali.Sobzirom da se moralo dati cijeli mali imetak za vece
kolicine trgovci su to tako radili da bi svakome od svojih musterija nagovjestavali kad stize kahva odnosno kad stizu trgovci iz Dubrovnika.Oni koji su imali mogucnost da kupe pola kg kahve nije jos znacilo da ce moci popiti ukusnu kahvu.Zato su vec bile poznate nevjeste i zene koje su to znale pa se islo njima na obuku.Govorilo se u narodu za djevojke da prvo poslije pite
moraju znati i tehniku spravljanja kahve ako se misle dobro udati,jer sve su u potaji mastale da se udome kod onih koji piju kahvu.

E sad jedan opis pripreme kahve u to vrijeme,koje sam ja slusao od mojih starih a.r.neka su i oni imali svoj uzitak. Kada se zelena kahva prebere tad se stavi u sis koji je posebno za to napravljen u velicini jedne konzerve od kilogram.U njeg se netreba staviti previse sirove kahve nego otprilike 125g i przi se na otvorenoj vatri tako dugo da bi ostala malo jaca tj,da ne izgori mora se stalno kontrolisati. Tako poprzzena
kahva se dobro ohladi i saspe u stupu ili kako ko sta sebi napravi.Nekada je bilo samo jedno sredstvo za tucanje kahve u cijelom komsiluku pa se posudzivalo,e to su bila lijepa vremena.Tuklo se da sto sitnije bude koliko je ko imao strpljenja ili hunjera.Poslije se prosijalo i u drvenu posudu sa poklopcem zatvaralo.Ta posuda se zvala canak,ispod poklopca se stavljala tanka
lanena krpa kako aroma nebi odlazila. Tako sad su mogli doci zastidni gosti prijatelji ili neko od vladajuce vlastele njima bi se taj icram cinio. Obicno su bila ognjista na kojima se lozila vatra i na kojima su se spremala razna jela,hljeb,pite,i cve drugo sama masta koliko je kome dozvoljavala.Uz vatru bi se pristavio serbetnjak u kome se provirala voda za kahvu,kad voda
provri tada se bakarna dzezva postavi na vatru da se zagrije i tek onda se doda kahva prema velicini dzezve.Kahva se ponovo stavi na vatru dok se lagahno ne zadimi jednom promijesi i zalije kipucom vodom,ne do vrha.dok se zaljeva dzezva se podigne sa vatre i ponovo vrati da podze kljuc kao da hoce provreti,istok momenta se mora podici kako nebi prevrela jer bi sve izaslo
van,preko dzezve.Odmah zatim se dolije kako bi dzezva bila puna do vrha i ostavi moment da se slegne,tada je bila spremna za serviranje.Pila se izricito iz fildzana od keramike,sa raznim ukrasima i sarama.Tadasnji uzivaoci ili degustatori su je pili uz lijep razgovor i poslije svakog otpijanja ili srka kako su ga zvali vracali bi fildzan da se malo odmore i da koju pametnu
promuhabete.Eh to ti je bio vakat,nikud se nije hitilo a posebno kahvi se poklonjala paznja.Zato ima jedna stara poslovica ili anegdota kako hocete kad je dosao neki stranac u Sarajevo i narucio kahvu,cim mu je bila servirana on je onako popi naiskap i da plati valjda mu se zurilo,veli njemu kahvedzija netreba nista samo nemoj vise dolozaiti kad nejmas vremena kahvi
cejif dati.Eto to je sto se ja prisjetih o nekadasnjem adetu pripreme i pijenja kahve.Nisam ja to bas mogao u detalje objasnit jer o tome se mogu pisat cijele knjige al mozda je uhar. Lijep uzitak u mastanju o tucenoj kahvi.

[Dedo]

#23550

[b]
Kako bi insan rekao sve sto prodze povratka mu nejma[/b] a evo kod Dede naviru sjecanja na prosle dane, iz mladosti rane.Nisam siguran da se to moze
pisamjem docarati kako je to sve bilo u ta lijepa stara vremena. O lijepim adetima u nasem kraju moglo bi se pistai danima i da mnogo toga ostane ne doreceno..

Iz tog vremana cu danas pokusati da se prisjetim nekih adeta koji su imali veliki uticaj na kulturni i zivot tadasnjih zitelja.Ta kulturna bastina je sasvim malo
poznata danasnjem narastaju.

Nasi stari su znali pripovijedatti ili bolje reeceno se prisjecati iz svoje mladdosti,a mi djeca bi po coskovima sjedili i slusali sta staariji muhabete.
Tako sam i ja ponesto zadrzao do danasnjih dana,i mogu slobodno reci da su to bili lijepi adeti.

Ako bi nekad dosao neko od starijih u komsiluk tada bi se uprilicilo sijelo i tamo bi se sijelilo,a stariji su samo mogli da pricaju
i prenose svoje dogodovstine,nesto sto su culi i upamtili u poslednje vrijeme.Nisu informacije bile tako brze kao danas.

U ta davna vremena se zenilo i udavalo bez da su se bracni drugovi i sreli a kamo li vidjeli,nego po cuvenju i prosidba i zaruke i svatovi.
Ipak su postojale ceremonije i familijarne hijerarhije bez kojih se nije moglo ni ozeniti ni udati, moralo se dobro raspitati (razabrati) i sa jedne i sa druge strane
tek bi tada mladozenjina strana prva ucinila iskorak i odaslala signal da ce doci prijatelji na zagled kako se to nazivalo.

Mladozenjini bi uputili izaslanike kod mledinih i to starije i kao odabranije ljude iz porodicnog klana,koji su imali zadatak da vide kako je stanje u kuci,
odakle ce biti buduca mlada.Isti su imali zadatak da vide i mladu kako se odnosi prema gostima kako se krece sto bi reklo kako hoda da nije nedo Bog,
stogod falicna.Namjerno bi je ponesto zapitali da vide jeli ima logicno razmisljanje,ako nikad prije al kad bi him morala politi na ruke prije jela.
Obicaj je bio da se uzme lavor u lijevu ruku i peskir preko nje,a u desnu ibrik i da se svima koji su prisutni polije na ruke kako bi se tadasnji obicaj
zadovoljio i da svi sjedu za siniju (sofru) opratih ruku.To je kod Muslimana bio i ostao sastavni dio kulture a ujedno i sunet koji i danas vazi da se
ruke peru prije i poslije jela.Dok bi ta ceremonija trajala oni koji su dosli na zagled tako se zvao taj obred bi ponesto morali buducu mladu priupitati.

Od njihovog izvjestaja mladozenjinoj familiji bi zavisio dalji tok odvijanja svih daljih radnji.Ako bi se mladozenjini slozili sa izvjestajem tako reci komisije za provjeru
prilazilo se planiranju sa njihove strane.Al sta sad ako udavaljina strana nije podrobno poznavala mladozenju tada bi se ta ceremonija uzvracala sa druge strane
i tako bi se vec prijatelji poblize upoznali i znali kuda i kako udaju svoju za udaju prispjelu djevojku.
Ako li oni nebi bili zadovoljni sa svim sta su vidjeli culi i dozivjeli tada bi nastalo zahladzenje u daljnjim odgovoru. Ponekad bi se posluzilo i mudroscu
nasa scerka nije jos za udaju, pa ima jos vremena, ona ima i stariju sestru, ili brata, i tako u nedogled, ali se nikad nebi odgovorilo nama se ne svida.

Tek ako obje strane budu zadovoljne tada se salju prosci,i tada je ozbiljna stvar.Ponekad se trazio miraz od Roditelja ,brace ,ili staratelja buduce mlade
prema prohtjevima mladozenje ili po nagovoru njegove familije ponekad i bez toga.Sto su bili zgodniji to je rijec za bogatije domacine,miraz bi bio veci.Tadasnji zemljoposjednici age i bezi nisu se prvo
htjeli mijesati sa slabijim od sebe,Bilo je izuzetaka da se neko ko nije iz begovske vlastele ozeni od istih al morao je imati dobre predispozicije po
obrazovanju po ugledu po famelijarnoj lozi,najcesce su bile privrzenosti vjeri presudne kako bi se stekao bolji autoritet (nam).

Tako kada sve sto bi se reklo frekvencije budu zadovoljene prelazilo se na dogovor o svatovima,sto se zvalo udaja odnosno zenidba adile.(javno)
Poseban se znacaj pridavao svatovima konjanicima,zazivao bi mladozenja koga bi se ranije zaduzilo u svatove.Ako neko nije imao konja a bio je pozvat u svatove
isti je trbao naci konja pa kako zna i umije ili ga unajmiti od sezdesetih godina iz boricke hergele,e to su bili dobri konji i sposobni za istrkivanje.

Milina bi bila kad se vidi pedesetak konjanika koji odlaze i vracaju se po mladu.Kako se ponekad znalo desit da obecana nije bila zadovoljna sa onim sto joj roditelji
staratelji odaberu vec hoce po svojoj volji ona naruci sebi druge svatove.E tu se nekad nije dobro zavrsavalo jer niko nece da bude gubitnik,ima raznih anegdota o desavanjima kad se mlada uzjoguni.
Ako sve hajirli prode i svatovi se vracaju sa mladom posalje se mustulukdzija da najavi da mlada dolazi,i da se izadze sacekati svatove.Svatove bi docekivale djevojke
i momci sa pjesmom.Dobro dosli kiceni svatovi jesteli se putem umorili jestel svoje konje polomili dok ste nama mladu dovodili. i t d.

Kada bi mlada pristigla pred vrata stari svat i jendza su joj pomogli da sidze sa konja,vodili bi je prema ulazu a vec pripremljeno zito,bombone,sitan novac,bi se posipao preko
mlade da bi bila rodna ko psenica.Odmah bi joj se dodalo musko dijete u narucje da ga tri puta okrene kako bi imala muskog nasljednika, to se nazivalo nadkonjce.Dok se ta ceremonija odvijala djeca su se grabila za bonbone i sitne pare kako bi sto vise nakupili.Sada treba u kucu al prvo mora poljubiti prag,prije ulaska u kucu.
Svekrvu nije smjela prvi put pogledati sa otvorenim ustima,morala je znati da drzi usta zatvorena.Ako je proslo sve u redu na vani ispred kuce tj.u avliji se igralo i pjevalo samo
stariji svatovi su ulazili u kucu i smjestali se.Mlada bi se provodila u vrh sobe u cosak i trebala je sada svaki dan da dvori do svadbe.Kada bi dolazile starije kone i komsije
mlada bi prilazila pitala se sa njima i ljubila ih u ruku,ponovo se vracajuci u svoj cosak,gdje je stajala ko vojnik preg kraljicinim dvorima.E to su bila teska vremena za to novo prispjelo bice.

Ponekad bi se svekrva udobrovoljila pa bi snahi odobrila da sjedne dok neko nebi dosao opet bi morala stajati.Sledeceg jutra mlada je morala uraniti naloziti vatru kahvu pristaviti
i tek polahko svekrvu probuditi.Tada su ustajali i ostali uzimao se abdest i klanjao se sabah dzematile,a poslije kahva i dorucak.Kad se ovo zavrsilo islo se za poslom a mlada posprema
kucu dok neko nebi nagovijestio da dolazi pozivom iz avlije,mlada odmah u cosak i ponovo ustaljenim redom ljubljenje u ruku i dvorenje.To se zvalo dvorenje je kao odraz postovanja
perema svima starijima.

Ponekad se cekalo na svadbu i po heftu dana al tada se sve pripremi i organizuje kako bi bilo sve kako valja.Mlada bi donijela nagrade za one koji bi zahmetili oko nje u toku svadbe
knivenja i ostalog a sutra dan su trke neko je imao konjske trke pjesacke i djecije sve nagrade idu iz spreme od mlade koja je vec u meduvremenu stigla.
Ta sprema koju bi mlada dobila do svadbe zvala se sejsana ili ruho.Ukoliko je mlada bila ovladala svim rukotvorinama i pripremila dosta veza i tkanja ta se nije stidjela imala je sta pokazati.
Svadbeni dan bi izgledao jako veselo i velika radost za sve koji ce biti ucesnici posredni i neposredni.Djevojke prvo iz mladozenjine rodbine pa i kone su imale zadatak da okniju mladu i
da pjevaju oko iste skoro cijeli dan.Pjevale su se razlicite pjesme kako bi mladu ispratile iz svoje sredine u sredinu zene, buduce majke.Mlada bi vecinom cijeli dan plakala sto joj nije bilo zamjeriti.

U toku tog obreda na samoj ceremoniji bile su prisutne samo zene,muskarci tj,momci bi stigli na sijelo gdje se sijelilo i asikovalo do zore.Sto bi poneki od onih momaka iskoristio i odmarao
cijelu noc kako bi bio spremniji za trku ujutro poslije svadbe.Bili su vec poznati brzci koji su stalno prednjacili na svadbama i nekim od slicnih natjecanja.
Svaka svadba bi omogucila da se upoznaju po nekoliko parova i da malo vise znaju jedni o drugima,ali nije receno da ce biti sudzeni jedno drugom
Drugom prilikom cu pokusati opisati teferic nap.,Bajramski teferici su posebno bili poznati.Posebno se isticalo kolanje igranje i asikovanje dok ne dodze folk muzika u modu i nepocese farmerice.

Ugodno citanje : zelim napomenuti da je vrlo tesko sebi docarati sta sam opisao ako se nejmaju pred znanja o nasim adetima.

[Author]

Posts