Forum Replies Created

Viewing 15 posts - 61 through 75 (of 75 total)
  • Author
    Posts
  • Bubelino
    Participant
      Post count: 78

      Vjestacka jezera na Drini


      Visegradsko jezero

      No, ne mora Drina u svom slivu imati brojne vodopade kako bi pokazala svu svoju snagu i silinu. Bucna je i hucna Drina bila vijekovima, sve dok covjek ne ukroti njenu divljinu u ogromne jezerske akumulacije. I sada je voda tu, u jezerima, poslusna i mirna, a ljepsa i zelenija vise nego ikada. Prva vjestacka akumulacija je Zvornicko jezero, dugo oko 25 km, a nastalo podizanjem brane visoke 45 m. Druge dvije akumulacije su obrazovane nesto kasnije, a to su Perucacko i Visegradsko jezero. Snagu Drine covjek je tu uzeo u svoje ruke, a bogatstvo koje covjek od nje dobija nije zlato niti srebro, vec snaga sto svijet pokrece. Rijec je o elektricnoj energiji. Ali nije Drina poznata samo po tome. Ima ona i svojih drugih vrijednosti. Drina je nadaleko poznata po bogatstvu ribljeg svijeta. U hladnoj i bistroj vodi obitavaju: mladice, pastrmke, mrene, krkuse, klijenovi, lipljeni, pesevi, stuke, somovi, crvenperke, linjaci i karasi. Neki ribari su se upravo na Drini dicili svojim velikim ulovom, a i spretni kajakasi odnijese pobjede ploveci ovom divljom i hirovitom rijekom, rijekom koja ima svoju narav i svoje cudi, a njih najbolje mogu da objasne splavari cije je osnovno zanimanje da drvenu gradju vezanu u splavove prevoze do cilja izbjegavajuci sve Drinine bukove, kolovrate i brzake. A drveta ovdje ne nedostaje, jer je dolina Drine bogata sumom.

      Bubelino
      Participant
        Post count: 78

        Prasuma Perucica


        Trnovacko jezero

        Setajuci pored bistre Sutjeske nailazi se na njenu pritoku Perucicu. Ta rjecica dolazi iz prasume. Mozda ce te se zapitati: zar i u Bosni postoji prasuma? E, pa postoji. To je najocuvanija prasuma u Evropi, prasuma Perucica, smjestena u okviru nacionalnog parka Sutjeska. Ona je pravo carstvo divljine kroz cija prostranstva ne vode staze utabane ljudskom nogom. Stotinama, pa i hiljadama godina ove prostore nije povrijedio covjek. Nijedno njeno stablo nije posjekla sjekira ili pila, vec zivot stabala prekine udar groma ili jaka oluja. Perucica na svakom koraku budi u covjeku strah i divljenje. Trnovacko jezero je dokaz kako se u prirodi nalaze prelijepi pejzazi. Zila kucavica ove prasume je potok Perucica oko kojeg je prasuma i najbujnija. U srcu divljine ovaj potok pravi divan vodopad Skakavac, gdje voda pada sa visine od oko 76 m. To je jedini veci vodopad u slivu rijeke Drine.

        Bubelino
        Participant
          Post count: 78

          Opci podaci o rijeci Drini

          Od mjesta gdje nastaje, pa do usca u Savu ova plahovita rijeka huci svom svojom snagom, obrazujuci najduzi rijecni tok u Bosni i Hercegovini. Drina je duga 346 km sa najvecim vodostajem u aprilu, a najnizim u augustu, odnosno septembru, sto ce reci da ima nivalno-pluvijalni vodni rezim tj. najvise vode ima u vrijeme otapanja snijega i intenzivnih kisa. Ukupna povrsina sliva rijeke Drine iznosi oko 19 677 km kvadratnih, od cega je u Bosni i Hercegovini 7 200 km kvadratnih ili 37%. Prosjecan proticaj pri uscu iznosi 380 metara kubnih po sekundi. Ovaj podatak nam govori o izuzetnom bogatstvu vodom cemu doprinose i brojne pritoke. Najvece desne pritoke su joj Rzav, Lim i Cehotina, a lijeve Janja, Drinjaca, Zepa, Praca, Bistrica i legendarna Sutjeska, a kako i ne bi bila legendarna, kada su se u njenoj dolini odigrale neke od najznacajnijih bitaka na nasim prostorima tokom II svjetskog rata.

          Bubelino
          Participant
            Post count: 78

            Geolosko-geomorfoloski sklop doline rijeke Drine


            Scepan polje- mjesto gdje se sastaju Piva i Tara

            Rijeka Drina ne izvire kao sto je to uobicajeno za vecinu rijeka, vec nastaje od brzih, planinskih rijeka Pive i Tare koje se spajaju u jedinstven tok kod malog mjesta Scepan Polja u Crnoj Gori, u neposrednoj blizini bosanskohercegovacke granice. Probijajuci se kroz, najprije paleozojske, zatim mezozojsko-trijaske, te na kraju kvartarne naslage, ulijeva se u Savu, u blizini Bosanske Race, na krajnjem sjeveroistoku Bosne i Hercegovine. Upravo zbog specificne geoloske gradje ovi prostori se odlikuju velikim bogatstvom rudno-mineralnih sirovina.

            Dolina rijeke Drine je krivudava sa dosta okuka, pa odatle stara narodna izreka: “Niko ne ispravi krivu Drinu”! Svojim pritokama kao pipcima dotakla se Drina: Volujaka, Maglica, Zelengore, Lelije, Treskavice, Jahorine, Devetaka, Zvijezde, Javora i Majevice. Ova divlja rijeka je izmedju tih planina usjekla brojne kanjone i klisure kroz koje se hrabro probija putujuci ka svom cilju. Najpoznatiji kanjon je dugacak 45 km, dubok 600-900 metara, a prostire se izmedju Suhog Dola i Biserovine. Dvije su poznate klisure: Medjedjanska, duga 26 km i Klotijevacka, duga 38 km. U svom donjem toku Drina je obrazovala brojne ade, plicake, meandre i sprudove. Pri uscu u Savu, Drina je svojim nanosima obrazovala prostranu Sembersku niziju, najuravnjeniji dio Bosne i Hercegovine.

            Bubelino
            Participant
              Post count: 78

              Porijeklo imena rijeke Drine

              Oduvijek se polemisalo odakle potjece ime Drina. Mnogi smatraju da ime Drina vodi porijeklo od ilirske rijeci drim ili drin sto znaci zelena voda. Slaveni su je nazivali Zelenika upravo zbog njene specificne zelene boje. Prema legendi ime Drina potjece iz perioda Osmanlijskih osvajanja. Naime, pri pokusaju da predju Drinu, voda im se ucinila duboka, a kako se na turskom jeziku dubok kaze derin odatle i potjece ime ove plahovite rijeke.

              Bubelino
              Participant
                Post count: 78

                Historijat o granici na Drini


                Bosna u vrijeme Tvrtka I Kotromanica

                Rijeka Drina je nekada predstavljala liniju razgranicenja izmedju Istocnog i Zapadnog rimskog carstva. Oduvijek je predstavljala “bedem” koji je stitio Bosnu od neprijatelja, kapija kroz koju se izlazilo iz Bosne u svijet i iz svijeta ulazilo u Bosnu. Bizantski pisac Kinam u XII stoljecu navodi kako ova rijeka odvaja Bosnu od Srbije. Prema tome, bosanska granica na Drini datira jos iz perioda vladavine prvog imenom poznatog bosanskog bana- bana Borica pa dalje kroz historiju egzistira do danasnjih dana.

                Bubelino
                Participant
                  Post count: 78

                  Granice Bosne i Hercegovine

                  Upravo svojom jadranskom obalom Bosna i Hercegovina prekida dugacko primorje susjedne Hrvatske sa kojom granici na jugu, zapadu i sjeveru. Na jugoistoku, prema susjednoj Crnoj Gori, granica je pretezno orografska, odnosno, kopnena. Istocna granica prema Srbiji je pretezno hidrografska i najvecim dijelom predstavljena tokom rijeke Drine. Opjevana je u mnogim pjesmama, a spominje je i proslost jer je Drina uvijek bila drum kojim su prolazile historije.

                  Bubelino
                  Participant
                    Post count: 78

                    Geografski polozaj Bosne i Hercegovine

                    A gdje je Bosna? Ova zemlja u obliku srca smjestena je u srcu Juzne Evrope, u zapadnom dijelu Balkanskog poluotoka. Prvi pomen Bosne dao je bizantijski car Konstantin VII Porfirogenit u X stoljecu karakterisuci je kao malu oblast pod nazivom “Horion Bosona“. Ime Bosna potjece iz ilirskog oblika rijeci bassinus sto znaci tekucica. Naziv Hercegovina potjece iz 1449. godine, a veze se za titulu herceg koju je nosio bosanski vladar Stjepan Vukcic Kosaca. Svojim izgledom, Bosna i Hercegovina, podsjeca na pravougli trougao cije su katete rijeke Sava i Drina a hipotenuza bosanskohercegovacki Dinaridi i jadranska obala.

                    Bubelino
                    Participant
                      Post count: 78

                      U narednih nekoliko postova objavicu odlomke iz jednog projekta koji nosi naziv Drina- bedem Bosne. Ovaj projekat je djelo ucenika- clanova geografske sekcije i nastavnika geografije jedne sarajevske osnovne skole (u cijoj izradi i finalizaciji je ucestvovala i moja malenkost). To je multimedijalni projekat edukativnog karaktera. Sam razlog odabira ove teme jeste burna i tuzna proslost ovog dijela nase lijepe domovine, Bosne i Hercegovine. Vecina nas slabije posjecuje ove krajeve te je to bio dodatni motiv za odabir takve tematike, kako bi se na sto bolji nacin docarao istok nase zemlje, Drina- bedem Bosne.
                      P.S. naredni naslovi predstavljaju samo kraci prikaz date teme, sto ne znaci da u narednom periodu o istoj temi necu pisati podrobnije, a sada Vam u cjelosti prenosim tekstualni dio ovog projekta (naravno, kao odvojene podteme)
                      Uzivajte!!!

                      Bubelino
                      Participant
                        Post count: 78

                        EKOLOSKA KULTURA
                        -aktivan odnos covjeka prema prirodnoj sredini-

                        Ekologija je rijec koja nikad nije bila shvacana ozbiljno jer mnogi jos uvijek misle da ih ekolozi samo plase kada govore o rastucim ekoloskim problemima. Kad bi ovo samo bila istina! Ali nazalost stvarnost je nesto potpuno drugacija jer se sada moramo boriti s vise ekoloskih problema nego ikad u povijesti covjecanstva. Ne treba ni dobar vid, niti izabrano mjesto da bi se vidjelo koliko se unistava, zagadjuje i ne cuva zivotni nam okolis.
                        Globalno zatopljenje je trenutno najozbiljniji ekoloski problem, a istaknutiji ekoloski problemi su i zagadjenje zraka i voda, izumiranje mnogih zivotinjskih vrsta, kisele kise i mnogi drugi. Majka Zemlja je postala vrlo ranjiva a ako je ona ranjiva i mi samim time postajemo ranjivi. Globalno zatopljenje je vec prouzrocilo ozbiljne klimatske promjene, a klimatske promjene u kombinaciji sa zagadjenjem zraka i voda su odgovorne za mnoge bolesti i naravno za mnoge smrti. Trebali bi stvarno zastititi nas planet i uloziti mnogo truda u ocuvanje zivota i planeta, a trenutno radimo upravo suprotno unistavajuci planet.
                        Krajnje je vrijeme da se covjecanstvo u potpunosti posveti ocuvanju svog prirodnog stanista, odnosno planeta Zemlje, koja je vec do te mjere narusena zagadjivanjem i unistavanjem okolisa da smo i sami postali svjedoci negativnih posljedica. Vrijeme je da se krene u akciju spasavanja naseg planeta, mozda cak i krajnje vrijeme, jer dostojanstvo covjeka je nemoguce izgraditi bez dostojanstva prirode.

                        Pravilnik:
                        – budimo odlucni i sacuvajmo ono sto nam je priroda podarila
                        – ocuvajmo prirodnu i zivotnu sredinu kako bi ostala kvalitetna a samim tim i kvalitet naseg zivota ce biti u mnogome bolji
                        – potrebno je da se pravilno odnosimo prema prirodnoj odnosno zivotnoj sredini kako ne bi narusavali prirodne pojave odnosno prirodne procese

                        Svijetla tacka:
                        – pravilan odnos stanovnistva prema zivotnoj sredini ucinili su dolinu rijeke Une kao i samu rijeku jednim od najljepsih i najcistijih dijelova svijeta

                        :) Zdravom svijescu do zdravog okruzenja:)

                        Bubelino
                        Participant
                          Post count: 78

                          Energetika je znacajan faktor razvoja savremenog drustva zarad koje se obimno narusava prirodna sredina i prirodni procesi. Naime, cuveni vodopad na rijeci Plivi je tokom poplava 1995. i 1996. godine, zbog neregulisanja protoka vode radom HE Jajce I, bio gotovo u potpunosti unisten, neregulisan protok vode utjece i na nestvaranje sedre sto je jedna od karakteristika vodopada i korita Plive. Iako je izvrsena obnova vodopada i regulisanje protoka vode, ovaj projekat nije zadovoljio potrebe zastite istog. Ovo je jedan od primjera da drzava treba ulagati u obnovu i ocuvanje prirodnih ljepota kojima obiluje nasa zemlja.
                          Bez obzira koliko odredjena aktivnost donosila drzavi dobit, ako se ista negativno odrazava na prirodnu sredinu sve relevantne drzavne institucije bi trebale izgraditi pravilan stav i donijeti adekvatnu odluku koja nije na ustrb prirode odnosno prirodne sredine.
                          [i]Budimo odlucni i sacuvajmo ono sto nam je priroda podarila
                          [/i]

                          Bubelino
                          Participant
                            Post count: 78

                            ADEM (ASIM) CATIC

                            Adem Catic rodjen je 06. juna 1942. godine u Rogatici, bio stalno nastanjen u Kovanju, a njegovi familijarni korijeni vezani su za selo Trnovo, u ji. dijelu opcine Rogatica… Svoj radni vijek je proveo pri Narodnom Univerzitetu “Rusmir Gorusanin”, kao kinooperater u rogatickom kinu. Stradao je od zlocinacke ruke septembra 1992. godine u Novoseocima- Glasinac, ekshumacija posmrtnih ostataka je obavljena na Ivan polju- Glasinac, a ukopan je novembra 2000. godine na mezarju Turbe-Bistrik u Sarajevu. Iza njega ostali su supruga Rukija, sinovi Elvedin i Zehrudin te kcerka Sanela…
                            …neka mu je rahmet dusi…
                            El-Fatiha

                            Bubelino
                            Participant
                              Post count: 78

                              Sav geografski sadržaj koji ja ostavim na ovu temu je isključivo iz mojih bilješki a one su vezane za studij geografije koji hvala Bogu s hajrom završih i nosim zvanje nastavnica geografije, pa mi to daje za puno pravo da pišem o geografskim temama na dugo i na široko, sigurno se neću niti postidjeti sadržaja svojih postova niti ću napisati neke pogrešne informacije… a ako se prethodna konstatacija osobe iza nicka Škaljić odnosi na post vezan za geografski sažetak o Rogatici kao gradu, uz dužno poštovanje (jer ste možda stariji od mene), treba da znate da ovu stranicu i ovaj forum posjećuju i osobe koje nisu iz Rogatice te nemaju pri ruci spomenutu knjigu…

                              Bubelino
                              Participant
                                Post count: 78

                                Rogatica je grad smješten u južnom dijelu istočne Bosne, na obalama rijeke Rakitnice, na nadmorskoj visini 524 metra. Kao naselje razvila se još u srednjem vijeku. Prvi pomen ovog grada veže se za 1425. godinu, a 1530. godine Rogatica se pominje pod imenom Čelebi Pazar. U njenom razvoju veliku ulogu imao je Mehmed Čelebija Isabegović, po kome je i dobila svoje tursko ime- Čelebi Pazar. Okolina grada je bogata rimskim starinama i srednjovjekovnim nekropolama. U ovom kraju nalaze se najstariji muslimanski nadgrobni spomenici koji predstavljaju prijelazni oblik od stećaka ka nišanima. Na nekima od njih nalaze se epitafi napisani na orijentalnim jezicima, a čak su tri napisana bosančicom.U XVI vijeku Rogatica je bila sjedište samostalnog kadiluka. U periodu Austrougarske okupacije Rogatica je bila pogranično vojno uporište gdje su bile izgrađene kasarne i smještene značajne vojne snage. Za vrijeme NOR-a Rogatica i njena okolina su bili poprište borbi između partizanskih jedinica i neprijateljskih snaga. Od historijskih znamenitosti valja pomenuti džamije iz Osmanlijskog perioda- porušene 1992. godine, no jedna od njih ponovno sija starim sjajem u sred rogatičke čaršije.

                                Bubelino
                                Participant
                                  Post count: 78

                                  Još nešto interesantno kada je riječ o morskoj površini koja je ulazila u sastav države Bosne: spomenuto more na samom početku ove teme je ustvari ostatak tzv. Tetis mora, koje je obuhvatalo područje od Afrike na jugu do Evroazijskog kontinenta na sjeveru, uključujući i čitav prostor Bosne i Hercegovine. No, naša domovina je mnogo kasnije, u vrijeme vladavine Tvrtka I Kotromanića, kada je bila teritorijalno najveća u svojoj historiji, zahvatala veći dio Jadranskog mora, odnosno dijelove koji danas čine državni teritorij Hrvatske i Crne Gore. Također, u vrijeme Osmanlija BiH je dobila dva izlaza na more: zaljev Neum-Klek i dolinu rijeke Sutorine prema Boko-kotorskom zaljevu. Međutim, u kasnijim teritorijalnim kompenzacijama šire područje Sutorine predato je Crnoj Gori, ali na koji način… granice između pojedinih republika u bivšoj Jugoslaviji rješavane su odmah poslije II svjetskog rata na različite, dosta čudne načine. Naime, radilo se o direktnim sporazumima između sekretara pojedinih republičkih partijskih rukovodstava. Tako se, po historijskim granicama, BiH protezala sve do blizu Herceg Novog tj. iza Debelog Brijega, niz Sutorinu, prema moru. Vješti crnogorski sekretar Blažo Jovanović izdejstvovao je dogovor sa bosanskohercegovačkim sekretarom Đurom Pucarom Starim, pa je BiH augusta 1945. godine ovo područje predala Crnoj Gori. Tim postupkom prekršen je Berlinski ugovor i kasnija odluka ZAVNOBiH-a i AVNOJ-a. Tako je BiH ostala skraćenih granica i smanjene površine…
                                  No, Bosna i danas ima svoje more u području Neuma i poluotoka Klek, čija obalna linija iznosi oko 22 km. Naše more u prosjeku ima nešto nižu temperaturu mora /prosječna godišnja oko 9,5°C a najtoplija je u julu, oko 20°C/, manji salinitet /od 29 do 35 promila/, manju providnost vode /do 10 m/ i manje izražene valove /visine do 1 m/ a sve to zbog zatvorenosti poluotokom Pelješac i velikog utjecaja Neretve, čija delta se nalazi nešto sjevernije od bh. mora!!!

                                Viewing 15 posts - 61 through 75 (of 75 total)