[mirsad_d]

#26763

Doc.dr.sci.Smajil Durmiševic,prim.dr.med.spec.
E-mail: smaildur@bih.net.ba

BIOGRAFIJA
Roden je u selu Vratar, Žepa, opcina Rogatica, 1956. god.
Osnovnu školu završio je na Borikama 1972. godine sa odlicnim uspjehom.
Srednju medicinsku školu završio je 1976.godine u Sarajevu,kao najbolji ucenik u generaciji.
Dobitnik je diplome i zlatne znacke “Ognjen Prica” i “Braca Ribar”.
Diplomirao je na Medicinskom fakultetu u Sarajevu 1982. godine.
Dobitnik je srebrne znacke “Hasan Brkic” za trecu godinu studija.
Ljekarski staž obavio je u Domu zdravlja Zenica a strucni ispit položio 1984. godine.
Specijalisticki ispit iz školske medicine položioje 1990.godine na Djecijoj klinici u Sarajevu.
Specijalisticki ispit iz higijene-zdravstvene ekologije položio je 2000.godine na Institutu za higijenu i zaštitu životne okoline Medicinskog fakulteta u Sarajevu.
Naziv primarijus, od strane federalnog ministra zdravstva dodjeljen mu je 1999.godine.
Postdiplpmske studije na Medicinskom fakultetu u Sarajevu završio je sa prosjecnom ocjenom 10,00.
Ima naucni stepen magistra medicinskih nauka od 05.9.2001. godine.
Ima naucni stepen doktora medicinskih nauka od 22.3.2006. godine.
Izabran je u nastavno-naucno zvanje docenta za predmet Higijena i zdravstvena ekologija na Zdravstvenom fakultetu Univerziteta u Zenici,12.7.2006.godine,a za predmet Religija i zdravlje na istom fakultetu 02.7.2008.godine.
Od avgusta 1994.godine radi u Kantonalnom zavodu za javno zdravstvo Zenica,na mjestu, prvo nacelnika Službe za socijalnu medicinu i organizaciju zdravstva do januara 1997. godine, a od avgusta 1997. godine kao nacelnik Službe za higijenu i zdravstvenu ekologiju.
Bio je clan je ispitnih komisija Kantonalnog ministarstva zdravstva Zenica,na strucnom ispitu za:srednje sanitarne tehnicare, više sanitarne tehnicare i više laborantske tehnicare.
U cetvorogodišnjem mandate je bio clan Komisije za edukaciju Ljekarske komore Zenicko-dobojskog kantona.
Bavi se istraživackim i narocito medicinsko-promotivnim radom i objavljuje u strucnim i omladinskim casopisima i novinama.
Ima objavljenih 65 strucno-naucnih radova, 191 autorizovani zdravstveno-popularni clanak i 3 knjige, dva udžbenika i jedan praktikum.
Projekt – menadžer – organizator i predavac bio je na 24 kantonalna strucna seminara.
Rukovodilac je 5 kantonalnih programa-projekata i saradnik na 1 medunarodnom projektu.
Ucestvuje u programima edukacije specijalizanata i specijalista porodicne medicine na podrucju Zenicko-dobojskog kantona, kao edukator/predavac

[Anonymous]

#32801

Ako se nevaram,vidjoh na nasoj drugoj rogatickoj stranici,doktoricu Lejlu.
Februar,1977.godine.Oci djecaka koji umire,gledaju u dr.Lejlu iz cekaonice,kako tepa i toplo se obraca drugom bolesnom djecaku,ciji je otac bio slucajno direktor ili nesto slicno,a moj ne.Imao sam trovanje krvi od pucanja slijepog crijeva,i samo su me sati dijelili od smrti.Lejla me nije ni pogledala,nego mi nako,tipicno ko i vecina rogatickih doktora,propisala injekcije,nepogledavsi me ni ko pseto.Bas bih te sad volio vidjeti,doktorice…Twin Peaks

[Anonymous]

#32811

Ako se nevaram,vidjoh na nasoj drugoj rogatickoj stranici,doktoricu Lejlu.
Februar,1977.godine.Oci djecaka koji umire,gledaju u dr.Lejlu iz cekaonice,kako tepa i toplo se obraca drugom bolesnom djecaku,ciji je otac bio slucajno direktor ili nesto slicno,a moj ne.Imao sam trovanje krvi od pucanja slijepog crijeva,i samo su me sati dijelili od smrti.Lejla me nije ni pogledala,nego mi nako,tipicno ko i vecina rogatickih doktora,propisala injekcije,nepogledavsi me ni ko pseto.Bas bih te sad volio vidjeti,doktorice…Twin Peaks

[Serhat]

#32969

Ma ti si jedan patoloski tip.Valjda je primjetila odavno da si ti to,pa nije ni bilo potrebe dalje.
Posto sam ja njen brat javi se na 206-588-5872 pa cu ti dati adresu.

[Serhat]

#32978

Ma ti si jedan patoloski tip.Valjda je primjetila odavno da si ti to,pa nije ni bilo potrebe dalje.
Posto sam ja njen brat javi se na 206-588-5872 pa cu ti dati adresu.

[Anonymous]

#33140

jak odgovor,nema sta…

[Anonymous]

#33157

jak odgovor,nema sta…

[Mare]

#33149

ZADNA POSTA LEPENICA

Malo selo razbacano izmedzu Kovanja i Guceva.Bijase sacinjeno sa nesto malo krmadi(vlaha) u Slatini i puno velikih i razbacani posjeda koji pripadase muslimanima.Moja rahmetli nana Mustajbegovica Selimbegovic imala je tamo kucu.Sjecam se da je na kuci bila zakucana i mala tabla gdje je pisalo:ZADNJA POSTA LEPENICA:Tamo sam provodijo sve moje ljetne praznike.Posto je imanje bilo veliko a imalo se i krava i ovaca moja duznost je bila da sve to cuvam u sumi.Razlog je bilo polje trave a narocito djeteline.Trava da se pokosi pa osusi pa paslije da se sijeno stavi na plastove da bi zimi krave i ovce imale sta jesti.Za kosenje trave i djeteline bijase onaj nas dobar obicaj.MOBE.Dodzu komsije pa ti pomognu.Besplatno.A za nekoliko dana zovu te kod nih da him pomognes.Sjecam se i one livade koja nije pripadala nikome.Tu se mladzarija skupljala predvece i sa loptom se igralo dok ne padne vece.Bile su to ekipe onako izmjesane.Princip je vazda bio isti.Dvojica najvecih birali su svoje ekipe.A igralo se bez patika(bosonogi).Medzu velikima bijase i moj Rahmetli Daidza Mustafa Selimbegovic.Rodio se u Lepenici.Poslije skole zaposli se u preduzecu(Stolariji) koje je bilo preko puta bivse osnovne skole koja poslije postade srednja a poslije i zatvor.Ozenijo se pa ko puno ljudi u ono vrijeme ode za Njemacku trbuhom za kruhom.Vratijo se pa pored roditeljske kuce napravi i svoju kucu.Mirno je zivio sve dok ne poce onaj jebeni rat.Dodzose komsije sa Slatine,isti oni sa kojima je odrasto igrajuci lopte izvedose ga iz kuce i u avliji ga ubise kao i njegovog sina Mahmuta.

Neka him je vjecni rahmet.

[Mare]

#33166

ZADNA POSTA LEPENICA

Malo selo razbacano izmedzu Kovanja i Guceva.Bijase sacinjeno sa nesto malo krmadi(vlaha) u Slatini i puno velikih i razbacani posjeda koji pripadase muslimanima.Moja rahmetli nana Mustajbegovica Selimbegovic imala je tamo kucu.Sjecam se da je na kuci bila zakucana i mala tabla gdje je pisalo:ZADNJA POSTA LEPENICA:Tamo sam provodijo sve moje ljetne praznike.Posto je imanje bilo veliko a imalo se i krava i ovaca moja duznost je bila da sve to cuvam u sumi.Razlog je bilo polje trave a narocito djeteline.Trava da se pokosi pa osusi pa paslije da se sijeno stavi na plastove da bi zimi krave i ovce imale sta jesti.Za kosenje trave i djeteline bijase onaj nas dobar obicaj.MOBE.Dodzu komsije pa ti pomognu.Besplatno.A za nekoliko dana zovu te kod nih da him pomognes.Sjecam se i one livade koja nije pripadala nikome.Tu se mladzarija skupljala predvece i sa loptom se igralo dok ne padne vece.Bile su to ekipe onako izmjesane.Princip je vazda bio isti.Dvojica najvecih birali su svoje ekipe.A igralo se bez patika(bosonogi).Medzu velikima bijase i moj Rahmetli Daidza Mustafa Selimbegovic.Rodio se u Lepenici.Poslije skole zaposli se u preduzecu(Stolariji) koje je bilo preko puta bivse osnovne skole koja poslije postade srednja a poslije i zatvor.Ozenijo se pa ko puno ljudi u ono vrijeme ode za Njemacku trbuhom za kruhom.Vratijo se pa pored roditeljske kuce napravi i svoju kucu.Mirno je zivio sve dok ne poce onaj jebeni rat.Dodzose komsije sa Slatine,isti oni sa kojima je odrasto igrajuci lopte izvedose ga iz kuce i u avliji ga ubise kao i njegovog sina Mahmuta.

Neka him je vjecni rahmet.

[mirsad_d]

#37391

izvor: Novi Behar br.24 Sarajevo 15.4. 1931.g.

[mirsad_d]

#40238

Gradonačelnik koji je asfaltirao Sarajevo…
12. Novembar 2012. u 12:37
http://radiosarajevo.ba/novost/94191/gradonacelnik-koji-je-asfaltirao-sarajevo

Montaža prema portretu Špire Bocarića
FOTO: Radiosarajevo.ba
Dolaskom Austrougarske na prostor Bosne i Hercegovine, Sarajevo, kao i drugi gradovi u BiH, doživjelo je urbani i kulturni razvoj.

Sarajevo je dolaskom Austro-Ugara dobilo status grada, prvog gradonačelnika i prvi Statut grada.

Nakon što je drugi sarajevski gradonačelnik Mehmed-beg Kapetanović Ljubušak zbog bolesti povukao sa te funkcije 1899. godine, na tu poziciju postavljen je Nezir ef. Škaljić.

Nezir ef. Škaljić rođen je 1844. godine u Rogatici. Po završetku nauka služio je kao kadija (sudija) u Rogatici, Fojnici i Srebrenici. Za vrijeme austro-ugarske okupacije 1787. godine bio je predsjednik Trgovačkog suda u Sarajevu.

Član Ulema-medžlisa (Rijaset) i Vakufske uprave bio je od 1883. godine.

Asfaltiranje, kanalizacija i kupalište Bentbaša

Nezir ef. Škaljić bio je gradonačelnik Sarajeva u periodu kada je počela (1900.) i završena (1902.) gradnja Meteorološke stanice na Bjelavama, te 1901. godine počelo je asfaltiranje ulica – prvo oko sarajevske Katedrale, a kasnije i drugih dijelova grada*
Godinu dana kasnije izgrađena je Aškenska sinagoga rađena po projektu Karla Paržika, te otvoreno ljetno kupalište Bentbaša.
U prelaznom periodu koji je zahvatio dva gradonačelnika, u Sarajevu je svečano otvoren Društveni dom (današnje Narodno pozorište) i posvećena Evangelistička crkva, današnja zgrada Akademije likovnih umjetnosti, arhiteke Karla Paržik

*Prema knjizi o Sarajevu, Historijsko-turistički vodič, Sejtarija, Sarajevo, 2007.

U blizini Željezničke stanice izgrađen je, na tadašnjoj periferiji grada, Vojni logor (kasnije Kasarna Maršal Tito, današnji kampus UNSA i Univerzitetska biblioteka).

Bentbaša (Foto: arhiv, Radiosarajevo.ba)

Austro-Ugarska je u tom periodu u Sarajevu izvela glavnu mrežu moderne gradske kanalizacije.

Istorija bilježi, za Nezira ef. Škaljića, tek da je bio treći gradonačelnik Sarajeva i čovjek čiji je cijeli život bio posvećen tumačenju zakona. Preveo je Medželu, te reviziju prijevoda turskih zakona.

Efendija Škaljić preminuo je 1905. godine u Sarajevu.

Radiosarajevo.ba

[Author]

Posts