[Bena]

#28250

Nastavljam sa pisanjem svog djetinjstva u svojoj mahali,naviru sjećanja lijepa,koje nosim duboko u duši…Sjetih se tih naših druženja,za prvomajske uranke,koji su bili posebni za mene.Znali smo unaprijed i na mjesec dana dogovarati šta ponijeti,a znalo se uvijek se išlo tradicionalno na Ljun-ili bunar,kako smo mi zvali u Poljunu.Skupili bi se u rane jutarnje sate,svi iz Poljuna,a zna se ko je bio vođa,moj Edo Branković,koji je znao se svaki drug dan popeti na Ljun.Znao je svaki kutak te naše prelijepe borove šume.Za mene je to bio poseban doživljaj,,,nije bilo nimalo lahko se popeti na Ljun,meni je najteže bilo popeti se uz Malicu jer je bila puno uzbrdo,znali smo i sat pješaćiti.
E kad bi došli to je bio poseban prizor ,kad se popenjete na tu visinu,dočeka vas jedna prelijepa livada,a tu je bio i čuveni bunar.Odmah bi se dali svi na čišćenje tog bunara,veoma interesantan i uvijek smo bacali novčiće kad bi ga očistili.
Onda se znalo zapalili bi vatru,i onda se peklo meso,ma svega je bilo.Čula bi se pjesma,ta ljepota od prirode koja nas je okruživala sad mi djeluje kao iz bajke.Čovjek ne zna cjeniti nešto dok ne izgubi.Sjedili bi do predveče,jer se trebalo spustiti,ali je bilo puno lakše,nego popeti se.Znali smo niz Malicu,obavezno se spustiti postavi kesu i ko na sankanju i onda koči.I znalo se malo se odmori i u čaršiju.
Još nešto što me uvijek asocira na djetinjstvo jeste Jurjev…Znali bi dan prije Jurjeva otići na mlin na Toplik,sa plastičnim kanticama,i onda bi ispod uhvatili vodu, dođi kući i u tu vodu mama r.bi stavila miloduh,trava,onda jaje crveno,i još mirišljivih trava i poklopi da prenoći.Ujutro kad bi se probudili umivali bi se tom vodom,da budemo rumene i lijepe…I onda bi otiđi u bašču kod Mulije Kazić.r. gdje je obavezno bila svezana ljuljaška i tu bi se ljuljali svi iz Poljuna…koji je to merak bio kao da letiš,koji je to osjećaj ljepote,a muzika je bila uvijek odvrnuta,ma čulo se graja i pjesma..i da to zaboravim nikada.
I vrlo interesantno je bilo paljenje lila,,to se pravilo od limene konzerve i prikucaj je uz drvenu dršku,a u nju bi se sipala pilota i onda dodaj malo benzina,ili gasa i to zapali i nosaj po Poljunu dok se ne ugasi,to se radilo u noći..i svjetlilo bi kao u filmovima.Sve se to znalo i nije potrebno neko posebno dogovaranje,sve smo mi to spontano radili.
Samo mi je žao što to ovaj mlađi naraštaj neće osjetiti te radosti koje smo mi imali…jedno zdravo djetinjstvo,bez kompjutera,tv je bio pojam…ali smo bili sretniji.
Igranje limuna i naranđe,pa se kri po grupama,ma to je bilo više ne znam ,puno toga.Znam da smo i tikve bušili i stavljali na glavu,isto iz horor filmova,…e to su bili dani koji se ne zaboravljaju.Još ću nastaviti pisati za sada dosta od mene,nastavak slijedi…
Moja draga mahala Poljun….

[Kija]

#28251

Beno, svaka cast.Moja porodica je na okupu za prvi maj je bila u nasoj Adi Zakulom.Ostajeli bi cijeli dan ali ti mogu reci da smo uzivali u vasoj pjesmi sa Ljuna ili Zorlovca koja je odjekivala do nas.Sjecam se tih starih pjesama koje ste tada pjevali ali mi je ostala draga _Zelen lisce goru kiti- Nastavi pisati cim se sjecanje probudi milina je citati o nasoj nekad najljepsoj i najdrazoj Rogatici.

[Author]

Posts